sklad pod mirisnom lipom...

OPĆINA LIPOVLJANI

2

3

S MIRISIMA JUTRA I SLAVONSKE ŠUME

Sve smo udaljeniji od čistog prirodnog krajolika. Dobivamo ga iz dalekih prostranstva e-mailom, u vrhunskoj filmskoj tehnologiji

ponudom razglednica praćenih klasičnom i suvremenom glazbom. Korak je odavno izašao iz mode. Vizualno sve smo bliži, a praktično sve udaljeniji. I susjedu umjesto glasa šaljemo SMS. Sve manje otvaramo vrata prijatelja, a slast romantičnog ranojutarnjeg putovanja, a kojemu licemjerno ekološki tek tepamo, izgubila se u brzini življenja. Prije dvadesetak godina Matko Peić skitao je ovom zemljom. Akademik je u mirisu slavonske šume tražio mali hrastov radni stol književnika i šumara Josipa Kozarca. Zaustavio se u Lipovljanima, mjestu koje otvara zapadna vrata opjevane Slavonije zemlje, plemenite. Neka nam Peić i Kozarac koji je tu službovao budu vodiči, ali doživljaj viđenog ostaje samo Vaš. Dobro došli!

4

STIHOVANOM PANORAMOM

Lipovljani, s puno krovova...Od krovova i lipa,Više su samo crkve i nebo,A kad jesen prođe, čini se krovova više.U velikom parku pred crkvom,Lipe stare i kesteni divlji,Sjećanja čuvaju... Ivan Hudec

O pćina Lipovljani nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Sisačko-moslavačke županije. Prvi poda-ci uz samo mjesto datiraju još iz 13. stoljeća, a okolicu dodiruju i rimski miljokazi, a još da-

lju prošlost sve do željeznog doba ulomci keramike, uglavnom s prostora između rijeka Ilove i Pa-kre. Danas općina nudi bogatstvo različitosti na 114,4 četvornih kilometara i gostoljubivost 3.466 stanovnika Lipovljana, Kraljeve Velike, Piljenica i Krivaja. Nad Lipovljanima, a posebno iznad krošnji središnjeg parka, dominira zvonik rimokatoličke crkve svetog Josipa iz 1772. g. s baroknim ozračjem unutrašnjosti. Drvodjelac sveti Josip zaštitnik je župe, a 19. ožujka slavi se i kao Dan op-ćine. Drvo je Lipovljanima obilježilo prošlost, a današnjim odnosom do znanstvene razine pripre-ma i za budućnost. Zvonjavom suglasje života potvrđuje i nedaleka grkokatolička crkva svete Ane

5

(20. st.), registrirana kao kulturno dobro. Protok vremena uz vjerska, nude starija stambena i druš-tvena zdanja, a na novi-ja, poput knjižnice i čita-onice, lijepo se osvrnuti koračajući stazama sto-ljetnom perivojnom šet-nicom. Među tek zasađe-nim kestenom i katalpa-ma još koncem 19. stolje-ća prolazile su tuda dame sa šeširima i časnici nje-govanih brkova, a poslije javnih vježbi stupali bi i članovi mjesnog DVD-a.

6

7

8

POVIJESNIM TRAGOM

U općinskom grbu Lipovljana iznad opeka list je mirisne lipe. Što se opeke tiče heraldička je veza sa srednjovjekovnim gradom

Kraljevom Velikom. Uz njegov značaj nužna su temeljitija interdisci-plinarna istraživanja sve do arhiva Beča, Budimpešte, Istanbula... Riječ je o prostoru Svetačja snažnije gospodarske razvijenosti s obližnjim Međurićem, u kojemu je kopana željezna ruda, do značajne utvrde Ustilonje plemićke obitelji Keglević. Osobitu istraživačku potrebu nude osjetljive promjene za osmanlijskih osvajanja. Polovicom 16. stoljeća za vrijeme bana Tome Nadaždija dovela su i do preseljenja domorodačkog stanovništva u mađarsku županiju Šopron. Iz tih vremena izgled gra-da i pristup njegovim zidinama ostaviše legendu. Ugodna je za svakog putnika namjernika, ionako će od „velegrada“ danas, ako mu se posreći, pronaći tek dio opeke i spoznaju da mjesni nogometni klub nosi ime „Stari grad“. A legenda kaže da je moćni kralj u Kraljevoj Velikoj imao kćer ljepoticu. Ispunjavao bi joj sve želje. Na um joj je palo – bilo bi lije-po odmarati se uz čvrste zidine grada, ali nedostaje potok u kojemu bi se kupala za sunčanih dana. Otac joj ispuni želju. Iskopani potok dobije ime Željan.

9

10

11

SKLAD LJUDI

Među prvima posljednjeg desetljeća 17. stoljeća kraj na-seljavaju Hrvati iz kajkavskih krajeva, kasnije Gorskog

kotara, Like i Turopolja. Stotinjak godina kasnije, Lipovljani 1760. godine imaju 53 kuće, a 1769. godine sje dište su prve satnije 8. Gradiške pukovnije. Gospodarske prilike dovode i nove stanovnike, posebno Slovake, Čehe i Ukrajince. Sklad djelovanja njihovih potomaka s mjesnim hrvatskim stanov-ništvom osjeća se i danas, potvrđen je i u Domovinskom ratu. Lipovljani su bili sjedište Kriznog stožera Općine Novska i Zapovjedništva Operativne grupe „Posavina“, a čije su postrojbe 1991. godine u operaciji „Orkan“ oslobodile 20 slavonskih mjesta. Kulturni život posebno je lipovljansko obilježje života. KUD „Lipa“ djelujući od 1924. godine nje-guje hrvatske, posebno slavonske običaje, ali i nacionalnih manjina. Ton glazbenom izričaju daje i Mješoviti pjevački zbor „Lira“. Tradi ciju doseljenog stanovništva čuvaju Matica slovačka, Češka beseda i Kulturno prosvjetno društvo

Ukrajinaca „Karpati“.Osobiti su dopri-nos i pečat poznatim „Lipovljanskim susretima“. Raznovrsnošću programa koncem kolovoza upravo afirmiraju stvaralaštvo nacionalnih manjina, a koje su u stanovništvu Lipovljana za-stupljene s 11 posto.

12

13

Živi se i sportski uz lipovljanski NK „Slavonac“ utemeljen 1932. godine. I boćanje uz rukometni stadion Lipov-ljancima nije strano, baš kao ni kick-boxing, a sportski rezultati draži su kad im potporu daje i Plesno-navijački akro-batski klub „Iskrice“.

14

JOSIP KOZARAC – IME KOJE OBVEZUJE

U Lipovljanima miris lipe osobito je ugodno doživjeti u arboretu-mu Osnovne škole Josipa Kozarca Njezin okoliš oblikuju izvor-

ne biljne slavonske vrste. Lijepo je ući u predvorje škole u kojoj je i skulptura slavnog stanovnika Lipovljana po kojemu škola nosi ime. Inače školstvo svoje početke bilježi već 1770. godine. Stoljeće kasnije, točnije 1871. godine, Lipovljani imaju i šumariju koja od 2008. godine ima obnovljenu zgradu, a od ove godine nudi poziv na stalni postav Kozarčeve sobe. Autor Mrtvih kapitala, Tene, Slavonske šume, ured-nik Šumarskog lista, živeći u Lipovljanima od 1885. do 1895. godine prihvaćen je kao Lipovljanac. Uostalom, bio je i član mjesnog povje-renstva Matice hrvatske, ali i DVD-a, utemeljenog 1888. godine. Na-kon stručne skrbi o obližnjim šumama i predaha od pera, zadovoljnih pogleda i s lovačkih vidikovaca, rado je svraćao i u popularnu, u dr-venom graditeljskom stilu tog kraja sagrađenu gostionicu „Tri grani-čara”. Nje više nema ni u temeljima. Ime joj tek govori da se u Lipov-ljanima rado spominjala obrambena uloga. A za čuvanje i pravilnu eksploataciju šuma u blizini danas je zanimljiv lokalitet zvan Opeke. U njemu se odvija terenski rad posebno posvećen hrastu lužnjaku u okviru studija na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

15

16

ILOVOM I PAKROM

N evjerojatno što na tako malom prostoru nude rijeka Ilova, inače za-padna granica Slavonije, Pakra s akumulacijskim jezerom za ener-

getske potrebe obližnje Petrokemije u Kutini i Lonjsko polje, poznati europski močvarni park prirode. Selo Krivaj, na obali spomenute aku-mulacije prvo uvodi u lipovljanski prostor sa zanimljivom kronikom izgradnje kapele posvećene svetom Roku. Tu treba doći 16. kolovoza na poznato proštenje, baš kao i u lipnju u Kraljevu Veliku na Antunovo koje nudi i popularnu „muntu“, javnu dražbu darovanih životinja. A na kolovoško Ivanje valja biti u Piljenicama. Svakome tko svrati na njego-ve obale Pakre, vode koja je pokretala pilane, tepat će selu – miljenice. Prostor je to, kako je govorio o slikarskim piljeničkim motivima povje-sničar umjetnosti Mladen Mitar, „male seoske Venecije“. U Piljenicama je rođen i jedan od najpoznatijih hrvatskih i djelovanjem u svijetu priznati karikaturist Branimir Petrović. Pjesnički ugođaj Pakri, Ilovi i Trebežu daje također tu rođeni Đuro Vidmarović. Umjesto venecijskih gondola Pakrom ponosno plove labudovi, a uz prijelaze preko vode iz obližnje kapele bdije sv. Ivan Nepomuk, u katoličkom svijetu zaštitnik mostova.

17

18

PRIMAMLJIVOST ISKONSKOG ŽIVOTA

U Piljenicama se može uživati do sitosti, osobito ako gladnom na put stanu proizvodi od brašna mljevenog na vodenom

Tošovom ili Vaclavekom mlinu. Udruga Mlinarice tu je prepo-znatljiv simbol dobrodošlice, ne samo uz (d)jela od brašna već i prekrasnog ručnog rada. Uzorke bi vjerojatno rado ponijela i Kozarčeva „lipa Tena“. S njezinim imenom tu je sa 16 poučnih panoa kružna staza duga 2. 500 metara. S Tenine staze, koja je dio ponude Parka prirode Lonjsko polje, a o čijem sadržaju skr-be i Hrvatske šume, svakako se vratite Pakri. Zagledani u vodu s biciklističkog odmorišta u samom središtu Piljenica osjetit ćete puninu doživljaja. Tradicija šumskog gospodarstva, drvne industrije, eksploatacije nafte, ribnjačarstva uz poljodjelstvo čine okosnicu razvoja s dobrim izgledima i za turističku budućnost. Lipovljanci kažu da je njihova pejzažna boja – zelena, ekološki prihvatljiva. Uz nju, a prije svega dobre ljude pod lipom i među hrastovima, uz fazana i srnu, a s obližnjeg ribnjaka šarana, tu se „šareni“ i živi život od iskona.

19

Nakladnik: Tutistička zajednica Općine Lipovljani Za nakladnika: Mario Ribar Urednik i autor teksta: Dragutin Pasarić Fotografije: Damir FaltisGrafičko oblikovanje: Spiritus movens d.o.o. Kutina Tisak: Denona d.o.o. Zagreb 2013.