Престоница независне Србије (1878-1918)
DESCRIPTION
Сазнајте како су живели Београђани на прелазу из деветнаестог у двадесети век! И још нешто: када су се у Београду појавили први аутомобили и трамваји, како су Београђани уређивали станове, где су се упознавали младићи и девојке, шта су Београђани јели и како су се забављали, како су се облачиле даме и када је у Београд стигла прва фудбалска лопта.TRANSCRIPT
Biblioteka
OVAKO SE @IVELONovi vek
PRESTONICA NEZAVISNE SRBIJE(1878–1918)
Autor
mr Radina Vu~eti}
Ilustrator
Vladimir Bursa}
Urednik edicije
dr Vesna Biki}
Saradnik istra`iva~
Milena Trutin
Grafi~ki dizajn
Danijela ParackiDu{an Pavli}
Lektori
Ivana Igwatovi}Marija Ne{i}
Grafi~ka priprema
D_sign, Beograd
[tampa
Publikum, Beograd
Tira`
3.000
Izdaje
KREATIVNI CENTARGradi{tanska 8, Beogradtel.: 011/ 38 20 483, 38 20 464, 24 40 659www.kreativnicentar.rse-mail: [email protected]
Za izdava~a
mr Qiqana Marinkovi}, direktor
S A D R @ A J
Na prekretnici2
Dobri susedi3
U centru grada4
Fijakeri i tramvaji8
Dvor, ku}a i stan10
Qubav pod nadzorom12
@enska stvarnost14
Nova doma}a kuhiwa16
Dnevni i ve~erwi izlasci18
Po evropskoj modi20
Sportski klubovi22
Male i velike {kole23
Doba realizma24
Dinar za lekarski pregled26
Zakoni i kazne28
U ratnim godinama30
Indeks32
Hronolo{ka tablica
OVAKO SE @IVELO NOVI VEK
CIP – Katalogizacija u publikacijiNarodna biblioteka Srbije, Beograd
930.85 (497.11) "1878/1918" (02.053.2.025.2)316.728 (497.11) "1878/1918" (02.053.2.025.2)
Vu~eti}, RadinaPrestonica nezavisne Srbije : (1878–1918) / Radina Vu~eti} ; [ilustratorVladimir Bursa}]. – Beograd : Kreativni centar, 2008 (Beograd : Publikum).– [34] str. : ilustr. ; 24 cm. – (Biblioteka Ovako se `ivelo. Novi vek)
Tira` 3.000. – Hronolo{ka tablica: str. [34]. – Registar.
ISBN 978-86-7781-655-1a) Svakodnevni `ivot – Beograd – 1878–1918b) Beograd – Kulturna istorija – 1878–1918COBISS.SR-ID 151150860
PRESTONICANEZAVISNE SRBIJE
(1878–1918)
NOVI VEK
OVAKO SE @IVELO
Radina Vu~eti}
Na Berlinskom kongresu
1878. godine Srbija je dobila
nezavisnost i teritorijalno pro{irewe, a 1882. progla{ena je kraqevinom.
Beograd, wen glavni grad, bio je mala varo{, mawa i od najmawih londonskih,
pariskih ili berlinskih centralnih kvartova. Odbacuju}i nasle|e Orijenta
i okre}u}i se Evropi u svim sferama `ivota, Beograd je tada napravio najkrupnije
iskorake u svojoj savremenoj istoriji. Za samo nekoliko decenija krajem XIX
i po~etkom XX veka on je, mewaju}i i izgled i duh, postao moderna prestonica,
sa ogromnim potencijalima za daqi razvoj.
Na prekretnici
Beogradska varo{ jo{ je bila sku~ena i zahvatala je samo uzak polukrug oko tvr|ave – {anac koji se protezao du` dana{weg Kosan~i}evog, Topli~inog i Obili}evog venca i Skadarske ulice.Iako su i ranije, posebno nakon iseqavawa osmanskog stanovni{tva, postojali ozbiqni poku{ajida se gradsko jezgro preuredi i pove`e s Terazijama, ve} tada glavnom raskrsnicom kolskihputeva, tek od 1880. godine varo{ po~iwe zaista da mewa izgled – izlazi iz okvira {anca i pro{iruje se prema dana{wem Trgu Slaviji.
[est godina kasnije u rejon varo{i ukqu~uje se i naseqe Englezovac na Vra~aru, nazvano poFransisu Makenziju, [kotu, veoma imu}nom i uticajnom predstavniku Britanskog biblijskog
dru{tva, koji je u Beogradu boravio od 1876. do 1895. godine.
2
Zemqi{te na Vra~aru
Fransis Makenzi kupio je
za 7.500 dukata od sina
Stojana Simi}a, tada{weg
predsednika vlade. Deo tog
velikog imawa kasnije je
prilo`io za izgradwu
hrama Svetog Save.
Na se qe En gle zo vac, Ma ken zi je va uli ca
Pred kraj XIX veka, posle masovnog
odlaska Turaka, Beograd postepeno
postaje grad naseqen uglavnom srpskim stanovni{tvom. Ipak, petinu stanovni{tva
~ine Beogra|ani razli~itog etni~kog porekla. Najvi{e je bilo Nemaca i Jevreja,
a zatim Ma|ara, ^eha, Grka, Cincara, Roma… Svi oni dali su poseban pe~at gradu.
Broj stanovnika u gradu brzo se uve}avao – uo~i Prvog svetskog rata u Beogradu
je `ivelo oko 90.000 qudi.
Dobri susedi
3
U gradu je postojala verskaraznovrsnost, a Beogra|ani su se, kao gostoprimqivi i dobridoma}ini, dru`ili prilikom svihverskih praznika. Posete tokombo`i}nih i uskr{wih slavqa (i pravoslavnih i katoli~kih)
bile su prilika da se doma}inima uka`e posebno po{tovawe. Na Dor}olu, gde je bilo dosta Jevreja,Beogra|ani svih narodnosti redovno su pratili jevrejska subotwa slavqa, purimske sve~anosti ili proslavu Ro{ ha{ane, jevrejske Nove godine.
godina
1842
1866
1892
1910
broj stanovnika
14.371
24.768
65.598
90.000
Nemci su se naj~e{}e bavili zanatima i uvoznom trgovinom, a bili su idobri pedagozi. Oni su najvi{e doprineli tome da moda, ishrana, name{taj,na~in `ivota i vaspitawa u Beogradu poprime evropski duh. U decenijamana prelazu iz XIX u XX vek u Beogradu je `ivelo oko 4.000 Jevreja (danas ih je gotovo upola mawe, oko 2.200). Nakon odlaska Turaka Jevreji iz mahale na Dor}olu po~iwu da se {ire kupuju}i turske ku}e u susedstvu, a pojediniprelaze u varo{ i na Terazije, gde otvaraju moderne radwe.
Sinagoga u ulici Cara Uro{aU toku purimskih sve~anosti
deca su se okupqala u Jevrejskoj
ulici, gde je prire|ivan va{ar
na kojem su se prodavale
~egrtaqke, pi{taqke, drombuqe,
papirne maske i slatki{i.
Plan grada iz 1907. godine
U glavnim gradskim ~etvrtima
po~iwu da se grade vi{e i lep{e
zgrade, po planovima i pod nadzorom stru~waka. Do kraja veka u Beogradu je
podignuto dvadesetak izuzetnih gra|evina, poput Narodne banke, Starog dvora,
Kapetan Mi{inog zdawa, @elezni~ke stanice i nekada{weg Ministarstva pravde.
Grad koji je po~etkom XIX veka imao tek poneki fewer u{ao je u XX vek sa
elektri~nim osvetqewem, regulisanim vodovodom i tramvajskim saobra}ajem.
U centru grada
Zgrade iz tog vremena pripadaju razli~itimarhitektonskim stilovima – romantizmu, nacionalnom
i novovizantijskom stilu, akademizmu i secesiji – i svedo~e o sredinama u kojima su {kolovane i uzorima
po kojima su stvarale arhitekte Aleksandar Bugarski,Jovan Ilki}, Konstantin Jovanovi}…
Hotel Moskva, jedna od zna~ajnijih zgrada ra|enih u stilu secesije, nastao je kao rezultat saradwe
Jovana Ilki}a i nekoliko petrogradskih arhitekata.
Zgrada Klasne lutrije, na uglu ulicaVasine i Knegiwe Qubice, sagra|enaje prema planovima Milo{a Sav~i}a i Milana Kapetanovi}a.
Zgrada Narodne banke podignuta je 1889. godine prema projektu Konstantina Jovanovi}a.
4
Oko raskrsnice Knez Mihailove ulice i stare~ar{ije (danas ulice Kraqa Petra) podi`u se ku}enajuglednijih beogradskih porodica, ali i poslovno--stambene zgrade. One imaju istu arhitektonskuvrednost kao zgrade u evropskim metropolama. Pe~at centru grada davali su Kapetan Mi{ino zdawe,Pan~i}ev park, Velika pijaca, moderni hoteli.
Palata Marka Stojanovi}a, viceguvernera Narodne banke, zavr{ena je oko 1889. godine. Danas se u toj zgradi u Knez Mihailovoj ulicinalazi Akademija likovnih umetnosti.
Kao centralni trg izdvajao se Pozori{ni trg, na kojem su senalazili Narodno pozori{te, Uprava fondova (dana{wi
Narodni muzej), spomenik knezu Mihailu, Kolar~evapivnica i glavna po{ta. Trg je bio blatwav i pun rupa, s ru{evinama Stambol-kapije (poru{ene 1867), nekada
najva`nijeg ulaza u grad.
„KOD KOWA“
Prvi javni spomenik podignut je 1848. u slavu poginulih u borbi protiv Turaka. Me|utim, kao prvi javni spomenikprestonice naj~e{}e se pomiwe spomenik knezu Mihailu
Obrenovi}u, podignut 1882. godine na Pozori{nom trgu.Spomenik je delo ~uvenog italijanskog vajara Enrika
Pacija. Pri~alo se da neki Beogra|ani nisu mogli da mu oproste {to je kneza ostavio gologlavog.
Otkrivawe spomenika knezu Mihailu
Godina 1867. i imena gradova
ispisani na postoqu spomenika
knezu Mihailu podse}aju nas
na jedan od najzna~ajnijih
doga|aja u srpskoj istoriji
– predaju gradova srpskoj vojsci,
odnosno oslobo|ewe Beograda
od turske vlasti.
PREDAJA KQU^EVA
5
Natpisi s postoqa spomenika knezu Mihailu
Na odlasku iz prestonice Enriko Paci
poru~io je Beogra|anima: „Ganutog srca
polazim iz ove mile varo{i, iz ovog krasnog
sedi{ta mlade ali vite{ke kraqevine…
Italijan sam du{om i ose}ajem – a srcem
i odu{evqewem sam Srbin.“