y T i t . S v e u č i l i š n a B i b l i o t e k a 7 / 0 Z a g r e b

Mažuranićev t r g 2

Poštarina plaćana a gotovom. Ciena 3 Kune #BILOGORA" POLITiČKO-PROSVJETNl TJEDNIK

Broj 67. Bjelovar 12. maja 1942. Godina II.

Uloga seljačtva u stvaranju i izgradnji naše države Hrvatska država ie seljačka

država! Zašto? Zato jer je po% Hrvala seljaka. Zato jer ie velika većina inteligencije pronašla iz seljačkiti obitelji, i zato jer ie Hr-vatski narod od davnine seljački narod.

ikada /e Nezavisna Država Hrvatska seljačka država, onda iz loga proizlazi, da je uloga seljaka u našoj prošlosti bila velika i mno-go puta odlučujuća za obstanak naše državnosti. U davnoj našoj prošlosti. Hrvatski ie narod došao u ore krajeve kao organiziran narod i kao narod, koji ie imao podpuno izgrađenu državno-prav-nti sviest — i kao narod seljaka. U lom našem poviestnom razdob-lju cielokupan naš narod, počam od najnižeg pa do najvišeg člana te zajednice, obrađivao je zemlju i živio životom seliaka. I zato nam je podpunoma razumi/ivo odakle Hrvatskom narodu tolik Ijubava za svaki kutić svoje Domovine, jer samo putem neposrednog dodira sa zemljom, putem znoja i žulja — naš narod upoznao je sve bla-godati, koje može pružiti ova na-ša draga Domovina. Zato je pod-puno shvatljivo, odakle onoliko borbenosti i snage u tom narodu, kada je bilo slavljeno u pitanje obstanak slobode u zemlj'i. Kada smo 1103 godine izgubili slobodu i svoj'u državu, i kada su 'pojedin-ci samo, da postignu čast i vlast, iznevjerili svoj narod, i kada se pod utjecajem ostaliH naroda raz-vijao-i uvriežio sistem feudaliza-cije, i kada se narod počeo -dieliti u stališe i nekoji slojevi Hrvatskoga naroda ostavili svoju državoprav-nost — onda ie onai dio našega naroda koji je bio potlačivan i izrabljivan, ostao vjeran svojoj tradiciji, vjeran svojoj prošlosti i gojio i prenosio od pokoljenja na pokoljenje, ljubav prema domovini i Hrvatskom imenu. Nizala su se pokoljenja za pokoljenjem i Hr-vatska je patila. Mnogi njeni si-novi su se nje odrekli, ali seljak ie u svojoj patnji, ispod oprženiH snažniH grudiju, nosio silnu ljubav za nju, i jedini on je bio onaj koji se nikada nije odrekao nje! Polji-ma, dolovima, šumama, brdašcima i brdinama odjekivale su pjesme u onom našem liepom jeziku, koji u sebi sadržaje mnogo melodioznosti i emocionalnosti. U skromnim i si-romašnim, ali urednim kućicama žuborio ie tiepi naš Hrvatski jezik,

kojeg se naš seljak nikada nije odrekao! Dočim u nedalekim drer-cima brujati se neki jezici, koji su bili daleko od Hrvatskog osjećaja. I kada je došla u pitanje naša sloboda i državopravnost, onda je seljak bio onaj koji je predvođen po častnoi i poštenoj' (ali vrlo riel-koj) tako zvanoj' „gospodi" i ustao na branik svoie slobode i žrtvovao se za svoju Domovinu!

Godine, desetljeća i stoljeća su prolazila. Pokoljenja za pokolie-njem se nizala, ali nijednom povi-estnom razdoblju seljak se nije od-rekao svoje Domovine, svoje dr-žavnosti — svoje „stare pravde", i onaj krik velikog seljačkog sina — Matije Gubca, koji se prolomio Markovim trgom 15. veljače 1573. godine, nije bio krik samo jednog čovjeka, nego je bio krik cielog seljačkog Hrvatskog naroda — koji je vapio za slobodom — za sta-rom pravdom, t. j. da se u Hrvatskoj vlada onako, kako je to bilo u doba narodniH vladara, gdje su se sve narodne snage vratile svojoj zemlji i radile za njeno dobro. Taj Gubčev krik odjeknuo je diljem naše Domovine i duboko se zabio u grudi svakoga častnog i pošte-nog Hrvata. Probudiše se i oni, koji su driemali i zaboravili na svoju domovinu. I misao o slobodi pronosila se od usta do usta i razvijala se sve dalje i dalje.

Hrvatsko selo izbacuje na po-vršinu sve više i više narodnih bo-raca i mučenika. Žrtva za žrtvom ss niže, ali ime Hrvat, smisao 0

svo jo j vlastitoj državi, neprijatelju ne uspije srušili. Zašto? Zato, jer ga seljak pomno čuva i njeguje u svoiim grudima. Javlja se jedan od najvećih sinova Hrvatske — Otac Domovine, dr. Ante Starčević koji oblikuje sve težnje Hrvatskog naro-da — Hrvatskog seta — i koji si-stematski ulazi u borbu za one ideale, za koje ie položeno toliko dragocjeniH Hrvatskih života. U geslu „Bog i Hrvati" oblikuje on sve ono, šio ie naše selo željelo, a to je, da i Hrvatskom vlada samo Bog i Hrvati i nitko drugi! Te nje-gove želje i želje našega naroda nastoji u djelo provesti naš veliki Kvaternik, ali uslied svoje naglosti strada on i cieli njegov podHvat. Javljaju se naši najveći učitelji: braća Radići koji shvatiše Oca Domovine i krenuše u sela, koja su uzčuvala ljubav za Domovinu. U sela, koja su uzčuvala našu dr-žavopravnost i počeše narod pou-čavati, organizirati, ali u svom tom djelu, koji ie bio već pri kraju budu uništeni i Stjepan Radić svo-je veliko djelo zapečati krvtju, koja se proti od razbojničkog srbskog naboja.

1 sada dolazi na pozornicu Hrvatske poviesti najveći sin Hrvat-skog naroda, sin seljaka: naš dra-gi Poglavnik, koji sa svojom geni-atnošću poveže sve pozitivne sna-ge Hrvatskvg naroda i povede ih u beskompromisnu berbu. U borbu za podpunu slobodu Hrvalske. Naj-bolji Njegovi suradnici su sinovi,

koji su proizišli iz s e l j ačk ih obitelji. On poveže selo s gradom, i gra-djanina s intelnktualcem, a kruna Njegova rada i kruna stotj'etnifi borbi Hrvatskog sela bi ostvarena obnovom Nezavisne Države Hrvat-ske!

Domovinu smo oslobodili pod vodstvom našeg Poglavnika. U tom najvećem poviestnom času, vidimo kako naše selo s gradom ostavlja svoj plug i uzima pušku, razoru-žava naše tirane i pati luč slobo-de. Narod je ganut. Narod kliče svom Poglavniku i cd oduševljenja plače i smije se. Seljak se grli s građaninom, s radnikom i intelek-tualcem u obćem narodnom odušev-ljenju, jer smo slobodni i složni.

Domovinu smo oslobodili, ali smo ie našli opustošenu i uništenu. J koga vidimo na djelu? Opel se-ljaka i s njime sve ostale. Ostavlja pušku i uzima plug, motiku, obrt-nik svoj alat a intelektualac upire svoj duh samo da izgradnja naSe Domovine ide što ubrzanijim tem-pom, kako bi se csj'elile blagodati naše slobode. Uloga seljačtva u izgradnji naše obnovljene Domo-vine ie velika, a to ie naše selo s'Hvatilo. Ono radi, jer znade da ie rad osnov naše sreće i blago-stanja. Ono radi, jer radi za sebe, za svoj'u Domovinu. Ono se žrtvuje i tieva krv za ljepšu budućnost svojih pokoljenja. Seljak je bio i jeste ustaša, jer je uviek ustajao braniti čast svoga naroda i jer se i danas bori za sreću naše izpaćene Domovine. Podjimo medju naše ustaške postrojbe i koga ćemo vi-djeli tamo Ustašu borca, seljaka, koji ie na čas ostavio plug i branu da brani svoju svetinju. Domobra-na, koji ustaškim poletom pronosi slavu Hrvatskog imena diljem cie-loga svieta. Svuda vidimo sjedinje-ni narod, koji je razumio duH prošlosti i svoga Poglavnika. Se-ljak je radio i borio se za dobro-bit naše Domovine. On radi i bori se danas predvodjen velikim sinom Hrvatske — Poglavnikom, sjedinjen s gradjaninom, radnikom i intelek-tualcem. Danas su rieči:

„Plug i brana Hrvatu su hra-na, a Ustaša obrana!" stvarnost; a ne samo želja. Danas je brod Hrvatske, pod genijalnim vodstvom našega Poglavnika, do-veden u sigurne tuke, jer ie tako želio cieli narod. Poglavnik ga je sHvatio, pošto je izišao iz toga na-roda i mogao je učiniti samo ono što je preko Njega osjećala Hrvat-ska duša — Hrvatsko selo. koje ie bilo u prošlosti nosilac naše drža-vnopravnosti, a koje je to i danas!

R. Sinak

Strana 2 " B I L O G O R A " Broj 67

Pregled ratnih djelatnosti (Od našeg vojničkog stručnjaka)

Uništene komunističke bande u području Biokova — Vrgorca

Obaviesl br. 8 Glavnog slana Po Slavni ha

Glavni stan Poglavnika Izdao |e ovu obaviesl br. 8 :

Koncem mieseca kolovoza iz-vršena |e s uzplehom djelatnost protiv partizanskih pl jačkaša u zapadnim dielovima države. O lim dlelatnostima u područlu B iokova -V r g o r c a predleže sliedeći podatc i od viSeg zapovjcdničtva oružanih snaga S loveni ja—Dalmac i ja—Su-S a b :

U razdoblju izmedju 29. kolo-voza i 2. rujna o . g. vodlena je vo jnička djelatnost u svrhu uništa-vanja komunističkih bandi, ko je su pustošile u području B i o k o v a — V r -gorca . O p e r a c i j e su vrSili odjeli, koji pripadaju velikim jedinicama tali janske vojske, žalim odjeli hr-vatske vo jske i postrojbe dobro-voljne protubomunističke milicije, koji su. dolazeći sa sjevera, juga i izloka, u žestokim borbama obu-hvatili I olikolili drugu proletersku brigadu I ostale manje postro jbe

Kulturni pregled Dani hrvatske knjige

Nekad su priredbe pod nazi-vom . D a n i hrvatske knjige", koie |c prircdjivala Matica Hrvatska širom hrvatske domovine, tada loš neoslobođene, bile izražaj svi-esti i odanosti hrvatskog naroda prosvjetno-uljudbenim nastojanji-ma Matice. No nesamo to. Ti d a -ni su bili i odraz nacionalnog po-nosa i nacionalne sviesti. S jet imo se samo s kolikim su se oduše-vljenjem priredjivali ti dani kod nas u B je lovaru! Uviek su pri tom uz Hrvatsku či taonicu i P o d o d b o r Matice Hrvatske sudjelovala sva naSa mjestna hrvatska družlva.

Danas u s lobodnoj našoj d o -movini lim v e ć m a ti dani hrvatske knjige, koji se priredjuju p o za-misli Ministarstva nastave, z a v o d a za narodno prosvjećivanje mora ju biti odraz naše narodne sviesti i rodoljublja. Radi toga su se. i na -ša najstari ja nakladna poduzeća .Mat ica Hrvatska" i .Hrvatsko književno družtvo sv. Jeronima" uh novi »Hrvatski izdavalački (bi-bliografski) z a v o d " te nakladne knjižare St j . Kugli, Knjižara Hr-vatskog sveučilišta i Hrvatske a k a -demije, knj ižara R a d o s l a v a Hor-vata, Knj ižara . P r e p o r o d " , „Su-vremena bibl ioteka" i nakladni z a -v o d A. Ve lzeka i odazva la p o -zivu Ministarstva nastave i izložila prigodom „Dana hrvatsbe knjige" o d 12.—15. rujna 1942. sva d o sada svo ja izdanja, ko ja imadu na skladištu tako, d a ć e ovi dani hrvatske knjige u našem glavnom gradu Zagrebu biti doista ogleda-lo naše prosvjete, uljudbe i na -kladne djelatnosti posljednjih ne-kol iko desetl jeća.

„Matica Hrvatska" ko ja se razvila iz „Hrvatske č i taonice" i „Matice Ilirske" o v e godine ulazi u svoju stotu godišnjicu obstanka

partizana: Neprijatell je pretrpio slicdeće gubitke: toos prebrojemh mrtvih (medju koj ima i zapovjed-nik spomenute br igade I d v a za-povjednika bataljuna), te nekoliko stotina ranjenih. O s m toga je za-plicnjena ogromna bollćina oružja, streljiva, zdravstvenog tvoriva i sredstva za vezu, životnih namir-nica i blaga. Mali odjeli pobunje-nika tražili su uzalud spas u biegu, progonjeni bez prestanka o d stra-ne pobjedničkih četa .

Partizanske bande, protiv ko-jih se vodila b o r b a prošlih dana — bande, koje su predstavljale ostatak postrojbi v e ć teško potu-čenih o d talijansbih č e t a u Bosni i Hercegovini — mogu se smatrati podpuno uništenima, pošto su pre-trpjele u području B i o k o v a i o v a j drugi težbi poraz.

D a n o 5. r u j n a 1942.

IZ G L A V N O G S T A N A P O G L A V N I K A .

a .Kn j iževno družtvo sv. Jeroni-m a " u svoju 74. godinu.

Svaki Hrvat i svaka Hrvatica, koji su u mogućnosti , kupit ć e prigodom ovih . D a n a hrvatsbe knjige" u našem gradu barem jednu hrvatsku knjigu i lime pri-pomoći nesamo Sirenju hrvatsbe knjige v e ć i izvršiti svo ju hrvatsku rodoljubnu dužnost.

»Jedan za drugim« Ženeva. u ko lovozu 42. (KOS)

Engleski vojnički pisac satnik Li-dell l lart piSe u »Dailv Mailu«, d a se oduviek govori lo , d a se n jemačka ratna metoda sastoji u odstranjivanju protivnika s bo jnog pol ja i to j ednog za drugim. En-glcsba- ratna metoda, tabo ć e jed-nom kasnije povjestničari utvrditi, sastoji se u smjenj ivanju generala jednog za drugim. T o se naročito dogad ja na zapovjedničkim po-ložajima u S jeverno j Africi, gdje dolazi d o punog izražaja pogrješ-ka britanske v o j n e uprave. Lidell Hart drži, d a se o v a kratkovid-nost ima pripisati najvišim engles-kim vojnim vlastima, jer niti je general Cunningham b a o topnik, niti su general Ritschie i general G o d v i n - A u s t e n k a o pješački ge-nerali, donieli s o b o m bilo b a k v o osposobl jenje z a zapovjedanje me-haniziranim divizi jama.

Brza izgradnja na Krimu (EOS) P o n o v n a izgradnja na

Krimu o d k a k o su g a zaposjele n jemačke če te stalno napreduje. U Simferopolu još o d kra ja prošle godine radi gradska samouprava. P o n o v o j e o tvoreno 8 bolnica, 4 poliklinike, 2 zubotehnička institu-ta i 6 l jekarna. I na području školstva i drušlvovne skrbi vidi se znatan napredak. O t v o r e n o ie je-danaest osnovnih učilišta i više do-mova za do jenčad, djecu i starce. P o n o v o su otvorene 4 c rkve i 3 mošeje. Veleobrtna proizvodnja brzo napreduje. Punom se parom radi u 100 veieobrtnih poduzeća i 600 posebničbih obrtnih poduzeća sa znatnom mjesečnom proizvod-njom. R a d o m z a p o č e l a j e u me-djuvremenu i gospodarska banka.

Na iztočnol fronti b o r b a za Slal ingrad približava se kraiu. Nje-m a č k e će le prodrle su v e ć kroz Jako utvrdjene postave u z a p a d -nom dielu tvrdjavnog po jasa i uSle 'su u predgradja. Zrakoplov-stvo bombardira grad danju i no-ću, te je stanje u njemu kritično. Navalni n jemački kimovi južno i s jeverno o d grada doprli su d o Volge , te j e grad obkol jcn , a p i o -mci na Volgi obustavljen. Na os ta -lom dielu fronte boljševici , radi razlercćivanja Stal ingrada, još uvi-ek napada ju na više m j c s t j , ali su svi o v i napadaj i odbi jeni uz kr-v a v e za njih gubitke, ic njima nigdje nije pošlo za rukom slomili n jemačku obrambenu m o ć . U lo-ku posl jednja d v a d a n a bol,Sevici su pokušali, d a navalom na l ievo odnosno s jeverno n j e m a č k o krilo kod Stalingrada zaustave daljnji p r o d o r njemačkih če ta prema gra-du, ali i o v a j je pokušaj o s t a o bez uzpjeha. Sudbina o v o g grada, ko-jega ć e pad imati ncdogledne jx>-sl jedicc ne samo za izhod borbe na iztočnoj fronti nego i za izhod č i tavog rata, v e ć j e z a p e č a ć e n a .

U sadašnjim b o r b a m a na iz-točno j fronli naroč i to veliku u'o-gu igra zrakoplovstvo, a u ovim b o r b a m a naši hrabri zrakoplovci zauzimaju iztaknuto mjesto.

Na Kavkazu zauzećem Novo-rosiiska n jemačke su č e t e postigle izvanredno važan uspjeh koji ć e imati znatne strategijske posljed-cc. Sov je tska crnomorska flota izgu-bila j e sada posl jednje svo je upo-rište na Crnom moru, jer Batum je za nju premalen i prema tome n jenom je gospodstvu na ovoin moru nastao kraj. Ovim se oslo-b a đ a znatni d i o n jemačkih četa , ko je operiraju u obalnom područ-ju, p a ć e sada n j e m a č k o vodstvo biti u stanju poduzeti važne stra-tegijske djelatnosti u Transbavbazu a u zaledje posl jednjeg središta

bol jševičkog o d p . ' r a na K a v k a z u k o d G r o z n o g a .

S a v e z n o s n jemačkim uzpje-sima kod Stalingrada i na K a v -kazu Englezi poduzimaju žurne mjere za zaštitu Irana i Iraka, icr se sada ratna oluja pribl ižava srednjo j Aziji, gd je s ; nalaze toli-k o važna za Engl .zku p c t . o i e j s t a pol ja k o d Mosula i Perzi jskog z a -liva.

Na egipatskoj fronti posl e dugotra jnog zatišja, oživjela j e u posl jednje vriemc djeiainost o b -hodnja i manjih postrojbi bornih kola. Budući d a j e ljetna žega u Egiptu popustila o v o pokazuje , d a se približava č a s nov,li borbi na o v o j fronti. L je tno su zatišje o b j e strane iskoristile za p o j a č a n j a s v o -jih četa u Egiptu, jer b o i b a , k o j a predstoji biti ć e naroč i to o g o r č e -na s razloga, što j e sada nepo-sredno u pitanju Alebsandi i ja i Suczki kanal, o d č e g a zavisi o b -stanak Engleza u č i lavu područ ju S r e d o z e m n o g mora.

Na Atlantskom o c e a n u n a -stavlja se s nesmanjenom žestinom n a v a l a njemačkih podmornica na anglosaski promet, Ic se gubi.ci anglosaskog brodskog prostora p o v e ć a v o j u iz dana u dan.

Na Dalekom iztoku Japar.ci su osujetili treći pokušaj d je la tno-sti američke flote u južnom dielu Pacifika i sada p o j a č a v j j u svoju navalu na Novoj vjvineii protiv Porla-Moresbv. koji j e posl jednje uporište Anglosasa u Z a p a d n o m Pacifiku odnosno na Dalekom I z t o k a

U s jevernom Kilaju i u Man-duko Japanci vrše neku pregtupa-ciju svojih č e l a , iz ko je se naslu-ćuje, d a predstoje važni d o g a đ a j i na azi jskom kopnu, a o v o p o -tvrdjuje i odstavka j a p a n s k o g mi-nistra vanjskih poslova, koji je b i o sa Sov je t skom Rusi jom sklopio ugovor o nenapadanju. A . B.

Broj 67 "BILOGORA"

USTAŠKI POKRET Ustaštvo i Nova Europa

Nezavisna Država Hrvalska nalazi se u sudbonosnoj borbi za Novu Europu I sa svim svojim razpoložlvim snagama sudjeluje u oslobodilačkom ralu protiv nepri-jatelja zapadne uljudbe, kojoj j c Hrvatska pripadala u čilavoj svo-joj tisuć i višegodišnjoj poviesti.

borba Hrvata protiv boljševizma i naše stupanje uz bok sa silama Osi nije uobičajeni medjunarodni sporazum temeljen samo na papir-natim ugovorima, nego je to ži-votna potreba hrvatskog naroda, koja proiztiče iz stoljetne poviestl Hrvata, a osobito iz iskustva ne-koliko zadnjih desetljeća, kad je i hrvatski narod osjetio svu težinu tamnih europskih sila, koje i danas žele bili grobari Europe.

Hrvatski ustaški pokret nikao je kao protuteža jednoj vcrsallles-koj tvorevini, koja je hrvatskom narodu priečila, da nastavi nit svoga tisućgodišnieg zbivanja i svoje uljudbe, koja se razvijala usporedo s uljudbom čitave za-padne Europe. Na čelu s Poglav-nikom hrvatski ustaški pokret vo-di energičnu borbu, da hrvatski narod dobije svoiu političku neza-visnost. da dobije ono, za čim je težio 800 godina, a to je Nezavis-na Država Hrvatska. I dok je tako

Ustašk pokret vodio borbu za konačnu slobodu i nezavisnost Hrvat.ko, Poglavnik je u istovrie-me vodio i diplomatsku djelatnost, koja je tirani sviet upoznala s težnjama Hrvata. Zdravi europski narodi vidjeli su već tada, da Hivatska zaslužuje svoju nezavis-nost. te da je i ona zarobljena Versaiileskim ugovorom, kao i m loge druge države Europe. Radi toga borba Hrvata na Iztočnim bojištu i danas predstavlja onu po-litičku nit.

Za to se ne smijemo čuditi, da su se tisuće 1 tisuće pripadnika Poglavnikove Hrvatske javljali prvi dan u borbu protiv boljševizma, pa čak i oni, koji niesu imali po-trebne uvjete. Ovdje ie opet pro-govorio glas Hrvatstva, glas Ustaš-tva, koji se i d o sada uviek čuo, ali se nije mogao pretvorili u djelo, — bio je onemogućen od tadašnjih grobara Europe. Neustra-šiva borba Hrvala na Iztočnom bojištu zadivljuje čitavi sviet, a naši prijatelji i saveznici, koji su nam dali povjerenje 10. travnja prošle godine, još su se jače uvje-rili, danas, da se za ta dva, Hrvatu najsvetija pojma, znademo boriti i žrtvovali.

Zaslugom Poglavnika i Ustaš-, kog pokreta. Hrvati su mogli na-staviti svoje tisućgodišnje predaje i svoje tisućgodišnje državničko i političko zbivanje, a to znači, da Hi vati mogu odlučivati sami svo-jom sudbinom, a ne da im sudbi-nom ravnaju podpisivači Versail-leskog ugovora, kako je to onda bilo. Hrvatska je uviek bila, pa i u svojim najtežim časovima, opor-ba Versailleu i versaiileskim poli-tičarima i zato ie teško očekivala

čas, kad ć c moći slobodno i mužki Izstuplll protiv svojih ugnjetavača, čekala je čas, da može svojim protivnicima pokazali tko su Hr-vali i da se preko njih nemože prelazili kako sc to učinilo poslić rata. Ustaški pokret bio jc taj. koji je omogućio da sc želje Hrvata pretvore u stvarnost i da se mužko držanje u robstvu pretvori u mužku i junačku borbu u slobodi.

Kolikogod je Ustaški pokret vodio boibu prvenstveno za to, da Hrvalska stekne svoju nezavisnost, Ustaški je pokret u isto vrieme bio ogranak borbe i nastojanja mladih europskih naroda za stva-ranjem boljeg živola, pravednijeg života. Zato misao ustaštva nc spada samo u granice Nezavisne Dižave Hrvatske, nego je ta misao, koja danas vlada svima zdravim europskim narodima, kojima Ne-zavisna Država Hrvalska pripada po svojoj tisućgodišnjoi poviesli, po svom poštenju i po svoiim po-litičkim i uljudbenim p.cdajama.

Ustaštvo je našlo i u težkim i mučnim versaiileskim danima i godinama svoje najveće zagovor-nike i zaštitnike medju narodima, koji su prvi poveli borbu za novu Europu. Ti su narodi pomogli na-ma da uzposlavimo svoju neza-visnu državu, a mi im danas do-kazujemo. da smo tu slobodu za-vriediti i da nam je ona bila po-trebna, jer smo samo kao nezavi-san n a r o t mogli djelatno sudjelo-vati u borbi protiv grobara Europe.

Neustrašivi sinovi Poglavniko-ve Hrvatske zadivljuju čitavi sviel svojom hrabrošću. Palo je mnogo žrtava, dok se ostvarila Nezavisna Država Hrvalska, a hrvatski narod podnosi i danas žrtve za bolji ži-vot, jer je sviestan toga. , d a bez žrtava i borbe nema nezavisnosti ni blagostanja. T o je bila misao Ustaškog pokreta, koja je okru-njena plodom u obliku Nezavisne Države Hrvatske, to je misao, koja vodi Hrvate i u današnjoj borbi protiv boljševizma, jer smo svies-tni, da moramo podpomoći svim svojim snagama borbu za novu Europu, jer ona nosi u sebi jams-tvo novog i pravednog poredba medju europskim narodima, jam-stvo da će Hrvatska biti v ječno nezavisna. O n a ć e k a o takova moći poslužiti na korist čitavoj europskoj zajednici. Ustaška borba još nije svršena. O n a se nastavlja na dalekim poljanama Iztočnog bojišta i poraz boljševizma bit će pobjeda ustaštva. 1 taj će poraz biti najbolji dokaz Poglavnikove dalekovidnosti, biti će dokaz ka-kovim čvrstim putevima koraca nova ustaška Hrvatska u buduć-nosti. Taj poraz biti će kruna krvnom pečatu, kojega će se jasni znaci vidjeti kroz daleka buduća stoljeća, i koii će jasno ocrtavati uzku povezanost naroda, koji su na tim poljanama povezali i svoju sudbinu krvlju, za sva pokoljenja koja dolaze. G

Radna pomoć sveučilištarki Ustaškinje sveučilištarke na radu u tvornici čarapa

u Bjelovaru

U obnovljenoj i preporodje-noj nakon osam vjekova najbo-ljom hrvatskom krvi i najvećim hrvatskim živolima — stečenoj Domovini i Državi, okupile smo sq eto i mi Ustaškinje, sveučili-štarke po prvi puta pod veličan-stveni sticg borbe, žrtve i rada, po prvi puta na otvorenom i jav-nom zahvalu izgradnje Božje, Po-glavnikove i naše Hrvatske. Oku-pile smo sc širom naše drage do-movine pri radu na hrvatskoj njivi i u hrvatskoj tvornici. Ni mi bje-lovarčanke, sveučilištarke, nismo zaostale za drugima, i mi smo sc okupile na radu u tvornici. Zasu-kale smo rukave i pošle odlučne i nepopustljive na rad u tvornicu gdje smo zamienile svoje sestre radnice. Prihvatile smo se posla s veseljem i odlukom: ma kako teško bilo izdržat ćemo. Odolieva-le smo S-satnom radu, ljetnoj žegi i prašini i ranom ustalanju. Za neke ie možda to bila najveća žrtva rano se ustati, jer se počima raditi u 6 sali.

Prije početka rada smo dizale zastavu uz posebnu počast, čitale ustašku rieč. a onda žurno na rad Treba staviti stroj u pogon i paziti, da ti ne pukne konac, jer ć c inače bili zla. O k o nas šume strojevi, konac se odmata jednolično uz ugodan šum. O n a mrtva upravo sablaslna tvornica puna gvozdenih divova oživjela je. Strojevi se vrle, konac polako nestaje sa svojih kotura, a iz stro-ja izlazi — gotova čarapa. I tako uz jednoličan šum strojeva i našu pjesmu prolazi vrieme i stiže 2 sata. Strojevi se polako zaustav-

l j a j u , a veseo razgovor i smieh prebida tu nastalu tišinu. Sve se žuri bući. Ali prije polasba treba sbinuti zastavu, boja se je pono-sno viorila cielo prije podne, bao da govori svima: „Vidiš tu rade Hrvatice-radnice i Hrvatice-sveu-čilištarke. Rade zajednički složno i veselo, pune samopriegora na izgradnji svoje domovine.' Vidiš došle su i sveučilištarke uz svoj intelektualni rad pružiti svoje ruke i u rad kojim se bave žene, koje nisu imale prilike, koje nisu mogle postati intelektualke. Došle su širiti ljubav medju ženskim radnim svietom i radnim svietom uopće. Došle su ispuniti svoj zavjet rada, koji su položile Po-glavniku i Hrvatskoj državi:

„Ja članica ustaškog sveuči-lištnog stožera, svečano obećajem, da ću uviek biti vjerna Poglavni-ku i ustaškim načelima, da ću poštivati naloge svojih zapovjed-nika i svaku povjerenu mi duž-nost izvršiti, da ću raditi saviestno i požrtvovno, da ću sve svoje snage posvetiti izgradnji Nezavisne Države Hrvatske.

Tako mi Bog pomogao!" Skidamo je uz pesebnu po-

č i - t sve zajedno i radnice i sve-

učilištarke i žurimo sc kući gladne i izmorene, ali zadovoljne.

I lako Je prošao 1 mjesec dana, rada i žrtve, koji smo pri-doniele za svoje sestre radnice. Mi smo radile mjesto njih, a one su se kod kuće odmarale od na-pornog' dugogodišnjeg rada u tvornici. Svršile smo posao na koji smo sc dale dobrovol jno nc odmarajući sc poslije naporne školske godine, da pridonesemo svoj dio izgradjivanju Nezavisne Države Hrvatke. Uložile smo šav svoj trud, znanie i iskustvo i lju-bav da pokažemo kako duševni rad nije jedini, važan i prvi, nego da i drugi radovi svojom ljepo-tom I smislom ne zaostaju za njim. Radile smo sve zajedno bez i jednog trunka jednostranosti, se-bičnosti i tjesnogrudnosli. Radile smo za majke, kojima treba od-mora u materinskim i kućanskim brigama i poslovima, radile smo za žene i djevojke, kojima treba odmora nakon godišnjeg rada u tvornici. Zamienile smo ih i na teškim veoma teškim poslovima i upoznale kako su postavljeni ve-liki zahtievi na njih i kolibo po-boljšanje treba ženskom radu. Uvidjele smo da naše radnice i radnici misle hrvatski da su one prave Hrvatice, a ne kako ih protivnička promičba sramoti ra-znim nezgodn m imenima.

To smo osjetile čim smo stupile otvorena srca u njihovu sredinu, u sredinu koja nas ie dočekala kako Hrvatica dočekuje Hrvaticu. I mi smo preponosne, š io smo preživjele mjesec dana medju nji-ma i što smo im uspjele pokazati da mi intelektualke nismo onakve kakvima su nas ocrtali razni ko-munistički propagatori. Mi smo Hr-vatice, Ustaškinje i jedne i druge i ne može nas rastaviti razlika naših položaja. Mi smo sve rad-nice, jer sve radimo samo svaka na svoj način. I sve što nam tre-ba i što nam ne dostaje i sve što si zaželimo steći ćemo radom i borbom. U radu i borbi naš je spas i naš je obstanak. Primjer nam daje naš Poglavnik u rieči-ma: „Nisam došao vladati, već raditi." A O n i radi, a kad O n radi, moramo i mi raditi.

Zbog toga 'naše geslo mora biti sadržanom ove 3 točke: rad, rad i opet rad.

R. S. S .

KUĆNOG SLUGU SA ŽENOM

traži se za odmah za manji posjed na dulje vremena. Pla-ća po pogodbi. Stan u naravi.

UPITATI: VILIM KOVARIK Bjelovar, Mali Logor 15.

?

M i

Strana 4 "BILOGORA" Broj 67

SUVREMENI POGLEDI Hrvatski radnici u Njemačkoj doznačili su u domovinu

500 milijuna: Kuna uštedjevina Radna snaga savezničke Hrvat- Već smo opetovano imali prilike me još I kolovoz, za kojega još Broj radničkih doznaka i njihove ske uspješno pomaže njemač- čuti, da su se ovi hrvatski radnici ne možemo imali točnih podataka svole u pojedinim mjesecima, pu-

kom ratnom gospodarstvu sjajno snašli u svom novom zapo- — hrvatsko gospodarstvo preko čevšl od sredine lipnja 1941. do Odmah nakon osnutka Ncza- s ' e n lu ' , e s e z a njih njemačke rad- lih svojih radnika došlo do svote 31 srpnja o. g. iskazuje nam slie-

vlsne Države Hrvatske pokrenuto ničke ustanove jednako brinu, kao odskora pola milijarde Kuna. deća brojitba: je i novačenje hrvatske radne i za njemačke radnike, osigurava- M j e s c c Broj doznaka RM Kuna snage za potrebe njemačkog go- 1941. VI i VII. ' 3.845 384.665 31 7,693.30620 spodarstva, prvenstveno • ratnog preonog memscRog arus.vovno« v | | | l a g J J 927.570.07 18,45140140 veleobrla i poljodjelstva. Njemački zakonodavstva. Osim tova brinu , x U 7 g 7 ,093432.45 25,968649.20 narod nije izvršio samo podpunu « njih. posrcduiuć, osob lo ti- x ^ 9 n i ] S 6 7 , 9 , 8 6 2 o 1 3 4 0

mobilizaciju svojih oružanih snaga. «nu vezu zmcdiu n|,h i domo- x | 20466 3,021.65421 40433.18420 koie već tri godine neprekidno vme. i nrva.sne iseuentcRC ooiasii, x „ 2 S S 4 5 3,004 347.35 60.C84.947.— pobledjuju na svim frontama, već napose pulem hrvatskog poslans- , 9 4 2 . , 8 . 1 1 4 , , 7 5 4 6 3 3 1 5 35,092.633-je proveo u Isto vrieme I nevl- tva u Berlinu i njegovog drušlvov- „ | 7 J J 6 t - 3 8 6 6 7 5 „ 2 7 < 7 5 3 5 0 9 4 0

djenu mobilizaciju svog gospodar- noc oaicia. I|( ) J 0 6 6 ) 607.28890 33.145778-skog sustava za podupiranje rat- Rad ovih hrvatskih radnika ! | v U | W , , $ 7 8 7 5 9 „ 3,.575.18320 nih napora. Ovaj gospodarski su- radnica u Niemačkoi ne pred- v , , 355 ,,63293243 32,658.64860 stav Iziskuje uposlenje golemih stavlja med,ut.m samo čin narod- v | , J 7 7 , ] > 43 6 .s 7 9 4 l 28,73i.588.20 radnih snaga s kojima Njemačka ne zahva nosii i savezničke dužno- m , o 2 j o 1,518217.40 30,354348-

"a'š'rkani M S S ,90 ,4 , ,9.544,70.64 390,89,4,8.80 na tri kontinenta u borbi za bolju J I * " ' ^ Kako se iz ovih podataka vi- poslali u domovinu 130 maraka budućnost sviju nas. Posve je pri- hovih «, domovini ostalih članova dj_ ^ ^ n a 5 i h r a d n i t M o d n o s n o ( 2 6 0 0 K u n a ) _ a p o l j o d j c | 5 h i r a d n i b

rodno, dakle, da je saveznički na- „ ' ' ' 5 ,rf™ ' , radnica (polovinu u Njemačkoj 100 maraka (sooo Kuna) Osim rod, kakav je hrvatski, svoju za- »kog gospodaretva^ Tamo » p o - t a p o s l c n i h radnih snaga sačinja- toga imade i drujih mogućnosti livalnost za njemački danak u , ' ",„ vaju žene) još sc uvick ne služi raspolaganja svejom uštedjevinom. krvi i teškim ratnim naporima pri « dana^e prilike vrlo liepe ( n o l ( u doznačivanja ušle- Sada se vode preeovori iz-oslobodjenju Hrvatske medju osta- ^ H o ^ u T tami ' ren^pr i ! devina, jer se lime služi tek njih ^ J S J i lim pokazao i time, što jesuvišak sam®' ' o b o >6 pošlo, jer jc naravno oslav- njemačkih oblasti, da se hrvatskim svoje radne snage stavio na ras- siojnog .ivoia sam,n raanma nego i j e n o slobodnoj volji radnika, hoće radnicima omogući neograničeno polaganje ratnom gospodarstvu > za osiguranje života nj.hovih obi- u n o v a c doznačivati, štedjeti, po- Hi barem veće doznačivanje ušte-Reicha. tein u domovini. Radničke uste- slali putem čekovne doznake ili dievina u domovinu. Već danas

Prema Dodatcima Iselieničkoe djevine doznačene u domovinu g a potrošiti. m a d « tamo mnogo hrvatskih ve-urcda u Zagrebu krenuto je iz Postavljaju « « » * " " svolu Svu brigu za ovo rukovanje S j t a ' r a k a ' C Hrvatske, od 20. svibnja 1941, Potrazivania u placevnom prome- s radničkim uštedjevinama prcu- Kuna). p a j c pokrenuto akcija, da kad je pokrenuta ova akcija, pa , u Hrvatske prema Niemačkoi, ko- zeo je državni putnički ured .Cro- se bar njima omogući doznaka do 31 srpnja t g na rad u Nje- >a s v c v i 5 c ' s v e većom svotom alia-Put" u Zagrebu, i danas je većih uštedjevina. Sa/ezno s tim mačku ukupno' 107.43° radnika. d o l a * e d o i j r a 5 a i a ' b o d o b r a i u " 70 namještenika ovog ureda za- |.rcba M P a * istaknuli dobru vo-— * r , c n o v e l i b i ? p o s , o m ' r r- n t h n —

I T u n i i i p m Hrvatski radnici u-ivaiu u ku,e ova, novčani promet. Kra, skim radnicima na svakom kora-K u p u j e m središnjice u Zagrebu brine se za ku izlaze u susret, što se vidi i

/ | Reichu osobite povlastice taj posao i podružnica „Croatia- po tome, da pripadnici drugih SISRe UUCeCi U roku od 14 mjeseci poslali Pu ta- „ Berlinu, gdje je uposleno naroda, zaposleni u Njemačkoj, uz najvišu dnevnu cienu. « "Njemačkoj zaposleni rad- 3 5 e i n o v n i b a , a o s ™ toga osno- ^ ^ f ^ u š S e v i n a n e T a ^ u

_ . ' mci u domovinu ušledievinu u „ a o u r e d nedavno i isDostavu " ? , "s le°lfvina ne raspolažu Povjereničtvo: , ,u l l n „. m , „ „ „ 1 0 «,u77n N ' , neaavno 1 ispostavu n,|, ,zda|eka tako povoljnim uvje-

« A l e k s a n d c r Bcc fe u b u D " o m , I S "° S U ° ° 1 9 : 5 " ' 7 7 ° " Marburgu, koja radnicima na |jma bao hrvatski radnici. To je t«ov™"lom m a r a b a > 5 , 0 o d c o v a r a vriednosti povratku, koji nisu uspjeli dobiti velikim dieloirr i zasluga nastoja-

Blclovar, Sapllova ol. 7 od 390.8=5418 Kuna. Ovoj svoti {ekove, omogućuju prienos ušte- nja hrvatskog poslanstva u Ber-; .u treba pribrojiti još oko 50 milijuna djevina do 2.000 Kuna pomoću t'nn, napose izaslanika za druš-

Kuna unešenih radničkim putnim t. zv. putničkih čekova. tvovna pitanja g-Bašića, koji u _ , _ " štednim čekovima, te 10 milijuna Svaki u Njemačkoj zaposleni ^ " L ^ T i f i S ^ n ^ n H l , ^ SACHS Kuna. koje su sobom donieli rad- veleobrlni radnik imade na teme- sada povoline

pogledali u mehaničkoj radioni žanptontf nici-povratnici, tako da je o ovom Iju posebnog sporazuma s nje- uvjete uposlenja hrvatskog rad-^ ^ a kratkom roku — računajući k to- mačkim oblastima pravo mjesečno ničtva u Njemačkoj. E. S.

P O D L I S T A K Bog se je smilovao! Otekle njezine slađane rieči i igra su ga Godilo im je pucketanje vatre. su suze boli. Utješen u svom pla- tako razveselile, da je u tom času Dieliii su ljubav, što im bijaše

Krešimir VLAHO: ču, razum se pomirio udesom koji zaboravio na sve prošle i prego- obadvoma potrebita. Majka bi TJ/-TT-11 i \ t * C n n A D m u , e n a m i e n i e n - rjele časove u svom životu i ra- oprezno bacila zabrinuti pogled ftRllNA O r c t L C S nestrpljenjem je Vlado če- zočaranju. K tomu svježi morski na svog jedinca. Vrebala bi svaki

POVIEST VELIKE LJUBAVI kao prvi polazak broda, zrak, plavo široko more i vedro ' njegov mig. Nova zadovoljnost Novu olakšicu je osjetio kada je ohzorje otvarahu vidik njegovom legla je u njezinu duša Opazilo

(Nastavak 9). brodska sirena dala znak polaska, srcu. Taj vidik bijaše bez ikakvih je majčino iskusno srce promjenu Na čelu su mu se skupili na- i e r bijaše to znak njegove odluke zaprieka, gdje se u daljini spajaše svoga sina i bila je sretna i za-

kon borbe, te ih je take u osvit ' stišavanja uzburkanog srca. nebo i more. I s tim morem će dovoljna. jutra ponio iz kavane na ulicu. Tiho i liepo vrieme je pogo- zajedno s njim u nebo pravde U njihovom razgovoru bilo Izašao je u pravcu mora, zagle- dovalo. Brod je lagano sjekao ' s r e ć e - >e 1 iskrenosti. Ljubio je staračko dao se u plavu morsku pučinu, morsku površinu ploveći dalje i Brod je plovio i pri zalaze- naborano čelo i lice svoje majke. Borio se u dubokim mislima a dalje izmičući, kao u beskrajnost. ćim zrakama sunca došao do Ni°i >e to godilo. Milovala ga je dvie sviello srebrenaste suze, Prolazili su obalu kraj sela i gra- svog željenog cilja: njegovog Iie- i tetošila, kao što samo majka dvije "kapi boli pojavile su' se na dova. Na brodu je Vlado bio pog otočića. Preletjevši brodski 2na milovati i ljubiti Povratio joj njegovim zjenicama. Plakao je podpuno preobražen. Sa suputni- most bacio s e Vlado u naručaj i « izgubljeni sin. Ima ga uza se, pridušeno dugo i dugo. Bol ga cima je razgovarao veselo, te se majčin zagrljaj. Majčino ga srce b a o s v ° i u ljubav i utjehu u starim obuhvatila i kidala srce, a nebo tako upozna i s nekom gospodom čekaše sa strahom i bolom, da ga danima. Ljubav i molitva majčina je ostalo čitavo i bistro. Jutarnje suprugom conta Maria, koja je nikada ne će vidjeti ni pomilo- l"e pobiedilal sunce bacilo je svoju zraku na nj. putovala u Veneziu svom mužu. vati, osjetiti sinovsku ljubav. A sad Vlado se smirio. Počeo je u Milovalo ga, kao što majka miluje Najbolji prijatelj postade njezinoj je sretna i zadovoljna. Večerali veliko živjeti novim životom. Vo-svoje drago i milo čedo. Tražio maloj kćerci Iveli, s kojom se vrlo su i kad se je spustila tiha noćca, lio je more i prirodu. Za slobod-je i želio smilovanja. liepo zabavljao. Nevinost dječja, njih dvoie sjedjeli su uz kamia nih časova svoga vremena na

Broj 67 "BILOGORA" Strana 5 S t r a n a G O S P O D A R S T V O Narodne zagonetke Hrvatska seljačka gospodarska zajednica •V S1?d|Lsl,tdnU l c i m f n l l , , n c - Sastanak kotarskih povjerenika Župe Bilogora u Bjelovaru.

go silu pšeničnik. 2. SIj me u blato, dam ti zlato. Dana 6. rujna 1942. prije pod- kod izgradnje naše države, a to Sve |e to moguće, sve se to

3. Manje Imaš, kada metneš ne održan je sastanak kotarskih tim više, jer |e zato i osnovana može riešiti, ako je predstavnik više Imaš, kada uzmeš. povjerenika Hrvatske Seljačke go- Nakon loga su pojedini ko- zajednice u selu. čovjek zato spo-

4. Raste u polju, spodarske zajednice Župe Bilogora tarski povjerenici iznosili svoja soban i prosviećen. On će u su-Moči ga u bare, u prostorijama Glavnog Ustaškog pažanja i kritike, te potrebe svojih radnji sa selskim gospodarskim Oblači mlade i stare stana kotareva. Ovdje su sudjelovali svi odborom i ustaškim dužnostnikom

5. Kuha se, ne soli se, a do. Osim kotarskih povjerenika prisutni, pa su se nekoje stvari Ie starješinom sela. svaki spor, bro je za jelo. prisutan je bio stožernik Župe Bi- podrobnije razpravile svaki zahtjev vlasti za razna pita-

Priobćlo: R. Srnak . logora ustaški nadporučnik Stie- Najvažnije razprave kretale nja i potrebne podatke znati dati, pan Pižeta. Od strane Hrvatske su se oko obradbe zemlje, tc sjet- i podati prave istinite podatke.

Oduzimaljka selj. gospodarske zajednice iz Za- vc jesenskih usjeva, nadalje o od- Riešit će i nastale sporove, pro-Broj - Zbirka — Mella - Krov greba tajnik Ing. Mato Idjaković kupu siena po izaslanicima domo- vesti u tančine odredbu vlasti. — Grad — Grom — Krava — Brak Od strane Velike Župe prisutni su branstva, odkupu stoke za klanje, Danas za nas najvažniju gra-

Svakoj gornlo) rieči treba odu- bili Ing. Pran Barlović, župski razplodnc stoke, a sve to po za- nu gospodarstva, obradbu zemlje zell po jedno slovo tako, da ta gospod. Izvjestitelj, tc pomoćnici jednici za promet stokom. Svi najbojl|e će provesti samo selo, da oduzeta slova redom čitana dadu Feliks Šram i Josip Katulić. Župski zaključci, a i drugi su zapisani i svaki komadić zemlje koji nije pod naziv nekog hrvatskog tjednika , priradni nadzornik Franjo Ivančić tajnik će o njima podnijeti izvješ- kulturom, da se obradi. Sva preostala slova svake rieči i od njemačke nar. skupine Josip će na odgovarajuće mjesto. Svaki ugar će nestati, sva ne-moralu dati imenice od značenja. Schwartz. jednoglasno je utvrdjeno da potrebna plandišla će nestali, ne-

K. Č. Sastanku je predsjedao žup- sc povede što uža suradnja hrvat- marniaclma će se zemlja oduzeli , ski povjerenik Miško Račan iz V e - s k e seljačke gospodarske zajedni- i izdat siromašnim ali vriednim

Preobrazba lirskih Zdenaca, a kotarski povjere ce s ustaškim dužnostnicima, da seljacima na obradbu. R O D A nici bili su zastupani od kotara: oni udruženi budu nadzor, t.j. iza- Osim toga ic i od sudbonos-_ _ _ _ Bjelovar, Ivan Šmit; Čazma, Ba- slanici za vršenje nadzora u pro- ne potrebe prosvjeta stla. To će

bec Sliepan; Gjurgjevac, Prepelec vedbi zakonskih odredaba i nare- biti zadaća zajednice i svih osta-S O V A Tomo; Garešnica, Mijo Kolić Gru- daba. tih čimbenika, da se toj prosvjeti

s. — — • — — bišno-Polje, Golubić Luka tc Ko- Nakon tih zaključaka prešlo sela posveti najveća mogućnost I , _ _ _ _ privnica Betlehem Tomom. Od se je na rad o samoi organizaciji djelatnost, najveći rad. a potrebne

4 „ „ . strane kotara Križevac nije prisu- u poi^mimkotarevim* < e bi|, . n o v j a n c | r l v c d a „ l u 5 b V A stvovao nitko. Osnutkom Hrvatske seljačke m o i e poslići bolji napredak.

Potrebno jc tek svakoj predi- Sam sastanak je otvorio Mi- Sospodarske zajednice, koja je Na koncu dolaze i politički dućoj riečl uviek promieniti po ško Račan kratkim govorom na- osnovana po želji i odredbi našeg momenti, koji sc moraju provesti, jedno slovo, pa ćete brzo dobiti glašujuči važnost tih sastanaka. Poglavnika, dana je velika zadaća a možemo mirne duše reći, da bi od rode sovu, a od ove ševu. gdje svaki povjerenik mora i du- našem najjačem zastupanom sta- ^S?ati° znS« £

Na izertkanim linijama vodo- žan je iznieti sve važne momente, lišu u državi, a to je seljačkom m s v o ju "ustašku dužnost, ravno: pod 1. natrium karbonat, potrebe, osnove za poboljšanje stalištu. Taj stališ mora biti temelj S a m 0 hrall/0 s o r e i 2|o ž e n o 2 muslimanska molitva, 3. preži- gospodarskih i političkih prilika, kamen, koji će davati za zakon daje nam uvid u veliki zamašaj vač s grbom na leđima. =ahtieve svojih suseljana a kona- oslonce i sudjelovati kod stvara- posla, a opet nam daje mogućno-

K. Č. ino i kritike seljaka ier ie *aie- n ' a gradnje naše države. sti da selo naša najmanja upravna dnica oblast kefa to sve sakuplja V e l i b a >e <° " f a * , n a <^n°st. jedinica mora može i treba sama

Narodne poslovice ,?. . ' 1 j , svesal*upiia , : le51,a Velika i teška zato ier riešavati životna pitanja. Vlast će " , P analizira te podnaša sve to na 1 , „ ' ' i b , ™ , , ' f j uviek podupirati to nastojanje i to

1. Bolje umjet, nego imati. odgovarajuće oblasti na konačno se tu traži velika sposobnost, a b l Km više. jer će imati suradnike za 2. Radi pa se ne boj gladi. rješenje. čvrsti značaj, znanje, široki pogled, provedbu zakonskih propisa, mje-3. Sunca i hljeba svakom tre- Kratkim i vrlo značajnim po- a što je najvažnije, brzi i odlučni ra i svih potrebnih zasada za po-

ba te'ima tainik Idiaković Drika*ao P°5 leni rad. - boljšanie prilika našega sela, pro-4. Pšenica ie kraljica medju E ^ S E S ^ ^ ^ f t M l J f c «

zrnjem. pe Bilogora što je do sada u ko- horistl, već samo težku dužnost i «radi onako, kako će nam biti 5. Kakvo zvono, takav glas. jem kotaru učinjeno i kako dale- odgovornost pojedinca. najbolje.

kakvo sjeme, takav klas. ko je organiziranje došlo. Kona- Ta zajednica ima uz ostalo To će nam uspjeti, ako će svi 6. Kakva njiva, onakva i pše- čno je zaključio da se mora čim dužnost riešavati odmah i sva '|U<'i s u s v a n i d a makar naj-

nica. prije izgraditi najuža suradnja naj- spoma pitanja našega sela. davati o « ^ 7. Sto više grmljavine, to rod- manjeg seja s kotarskim odnosno razne, nekad vrlo važne podatke ćeni dobri napredni gospodari i

nija godina. Velikom Župom, a to za to, da o raznim potrebama, podatcima sviestni današnjega položaja i svoje s. Plug i brana svačija su se cilj i svrha Hrvatske seljačke stoke, zasijanim površinama, po- zamašne dužnošti.

hrana. gospodarske zajednice postigne i trebnim količinama za prehranu Za Dom - Spremni! Sabrao: R. Srnak da ona postane odlučni čimbenik ljudsku a i stoke. Ing. Fran Barlović

morskoj pučini udisao bi svježinu a ni dovršiti. Bila bi žalosna i nadano sreću i smirenje pokazav- pat i mir. Ne čuje se nikakva bu-morskoga zraka. Uz maestral ra- travka u polju, te val na mora ši mu put u istinu života. ka ili udar. Na svakom koraku, zapetih jedara poigrava se mor- bez Vlade. Jutarnja rosa koja bi Utjehe je našao u Njemu, u na svakom mjestu u tišini i poti-skom površinom ploveći i sječući prekrila polje zacaklila bi travku, Bogu, koji je kao pravi: „Put — štenosti vidi se duboka zabrinu-morsku površinu s barkom odba- zuj pčela i liet leptira ljubili bi Istina — Život!" Tiho i bezazleno tost ukućana. Kao da se nalazimo cujući male valiće s odsjevom sre- njegovu sjenu i biće. Naginjući se šapuće molitvu utjehe i mira: „Du- u predsoblju tame, a ne vesele brenosli sunčanih traka, koji se val šaptao bi tihe, nerazumne u- boko se klanjam, Gospode, Tebi kuće, gdje je do nedavno bio ljube, s kliktajem prima ljubav i milne šapate tajanstvenosti dubina, na ukazanoj ljubavi po Tvojoj kliktaj veselja i vesela ljubav ro-sreću. Inače se posvetio najviše koje je on ljubio žarom svoje o- svetoj Majci, jer spazih, da imam ditelja sa svojom jedinicom, radu pišući razne doživljaje i felj- danosti. čuvara i spas na nebu i na zemlji. Čuje se kucaj na vrata. Star, tone iz pomorskoga života, koje Otočani i prijatelji pitaju se Ljubav sreće i života uz moju sta- čvrsto građen čovjek odavao je je najviše volio, jedan dio vreme- za uzrok njegove promjene. Dje- ricu "majku nek produlji mojim ži- svojom bradicom liečnika. na posvetio je radu medu naro- vojke prolazeći mimo njega milno votom i mir nek legne na moje „Kako je?" dom, te u raznim družlvima, kao bi odvratile na njegov pozdrav uz srce i dušu. Čuvaj, Gospode, i o- „Gospodine doktore slabo", i športu. Najviše se vidi s grad- smiešak sreće. On bijaše uviek nu, koju Ijubljah i njezinu ljubav I suze su se spustile niz majči-skim notarom, župnikom, učite- svjež j dosljedan svoga života, gojim u srcu svome i oprosti joj no lice Ijem raspravljajući o raznim po- Duboko u njegovoj duši leži jed- jer bijaše zavedena i odbježe srce -Bit će dobro, utješite se", trebama grada i otoka. Jaka pre- „a uspomena, a u srcu svjedoči moje Sve žrtvujem, jer je ljubim, A ona. Ona je ležala puna obrazba osjeća se na Vladi, on je brazda ranjenoea srca prvu i zad- ali odluka Tvoja neka bude i boli i tuge, upale oči, uvelo liče; poslao središte svega. Ni jedna nju pregorjelu ljubav. Ipak ta Iju- moja!" omršavila, ne bijaše više ona sta-inicijativa, a ni bio kakav rad ne bav pokazala mu je život, neka „ ra i mila liepa Leta. bijaše bez njega. Kuća, crkva, nevidljiva sila pred majkom Iju- Pregledao je puls, mjerio tem-družtvo, sve je tražilo njega. Ništa bavi vječne istine u svojim najgo- Tiho i lagano otvaraju se ku- peraturu i još dugo kucketao po-se bez njega nije moglo započeli, "gorim časovima doniela mu je ne- ćna vrata. U kufi je samo tihi ša- prsima. (Nastavit će se ... )

Strana 6 "BILOGORA" B r o j 67.

H r v a t s k o - n j e m a č k a p o l j o -d j e l s k a s m o t r a n a Z a g r e -

b a č k o m z b o r u . Bltka za povećanje proizvodnje

njemačkog i hrvatskog gospodarstva.

U okviru jesenske priredbe Zagrebačkog zbora, koja se odr-žale izmedju 5. i 14. o. mj,, bit će otvorena I posebna Hrvalsko-nje mačka poljodjelska smotra, koju priredjuju zajedno hrvatsko Mini-starstvo seljačkog gospodarstva i Ministarstvo Reicha za prehranu i poljodjelstvo. Smotra predstavlja posebni prikaz velike bitke za po većanje proizvodnje, koju usred ovog rata bije njemačko gospo-darstvo, te nas upoznaje s pitanji-ma proizvodnje I obskrbe našeg kontinenta osobitim obzirom na hrvatsku proizvodnju.

Izložbeno gradivo potiče dakle dielom iz Njemačke, a dielom iz Hrvatske, te predstavlja sretnu ve-zu pobuda poljodjelskog stručnja-ka Njemačkog poslanstva u Za-grebu dra Friedrich Parschea i predstojnika odjela sa agrarnu politiku Ministarstva poljodjelstva ing. Makara. Idejne nacrte stvorio je zagrebački arhitekt Brillv, koji je načinio i nekoliko slika, kojih najveći dio potiče od poznatih hrvatskih umjetnika prof. Babića i prof. Mujađžića.

Njemački dio izložbe prika-zuje nam zorno ciljeve i posljedke njemačke bitke za proizvodnju. Slika .Brinite se za zdravlje zem-lje" prikazuje potrebu i načine, kao i velike koristi gnojenja ora-nica. Samo upotrebom strojeva postizavamo bolje žetve" je smi-sao jedne slike, dok nam druga slika prikazuje, kako se u Hrvat-skoj može dostatno iskoristili dva milijuna hektara zemlje sijanjem medjuusjeva.

S l i e d ć a slika nam prikasuje, kako ćemo najuspješnije pomoću silosa konservirati zeleno krmivo i kako ćemo naibolje spremili za zimu velike količine krumpira, jer je konzerviranje priroda jednako važan zahtjev naprednog gospo-darstva. Nedostatak inozemnog kr-miva mora se nadomjestiti hrani-vim domaćim krmivom.

Dvije slike prikazuju nam su-stav organisacije niemačkog tržišta, koji služi uzorom cieloj Europi, a prikaz novog njemačkog zakono-davstva o nasljedjivanju seljačkog dobra daje nam uvid u biedu, koja je u tom pogledu vladala prije dolazka na vlast nacionalso-cijalizma i uspješan put, kojim se sada ide, a koji vodi njemačko seljačtvo novom procvatu na pro-bitak prehrane cielog naroda.

Nema sumnje, da će ova smotra poslići svoj cilj i da će i hrvalskim gospodarima pružati mnoge koristne pobude za uzpješ-no i napredno poljodjelstvo.

E. S .

G o s p o d j i c a sa 6 razreda srednje škole, traži privatno namještenje u kancelariji. Cienjene ponude na adresu koja se nalasi u knjižari Š k a l e c

P r o d a j e se k u ć a od jedne sobe, kuhinje i izbe onom koji mi da doživotno pravo. Rusanova 3.

P r o d a j e m jeflino dva dvokrilna rabljena prozora s nadsvietlima i sastorima. Upitali Križevačka ul. II pekama Mirko Biškup.

Ostavljanje tikvica za zimu Mlade likvice podjednake ve-

ličine, tanke, glatke islrugali no-žem. Kapak odsjeći i pažljivo ih Izdubili žlicom. Oprati ih u hlad noj vodi. Žalim ih poredati u či-ste boce, ali ne smiju bili mnogo zbijene jedna uz drugu. U boce nalili čislu hladnu vodu. Sad izlu-čiti vodu Iz boce u posudu, pa na svaku tikvicu računali po žli-čicu soli I metnuli na peć, da sc što brze prcsolac prokuha. Skinuli s peći, dodati nipakombina i ma-lo stipse prema količine vode. Kada sc presolac ohladi, politi njime tikvice, koje trebaju u boci plivali, a to znači da bude jx>ve-ći razmak ismedju jedne i druge likvice. Svaku bocu povesati bie-lim plalnom, le preko njega sta vili vlažni pergament papir. Čvr-sto boce vezali vrpcom i kuhali u pari na o v a j način: Boce umo tati čistim krpama ili slamom, pa poredjati u lonec, kojega je dno obloženo slamom. Svaka boca mora čvisto stajali. Lonac nalit čislom vodom d o grla boce, pro-kuhali to—15 minuta, skinuti I9-nac s peći i ostaviti u loncu da se tikvice ohlade. Sutradan pova-dili boce, oprati i ostavili na mje-sto gdje stoji ostala zimnica.

Prie upotrebe tikvica iste ne-koliko puta oprati, da ne bi bile preslane, a nadjev treba prie pu-njenja tikvica dobro upržili, pošlo se tikvice na ova j način brzo raspadaju.

Ciele rajčice lsabrati ciele rajčice, p o mo

gućnosti jednake veličine, ali pot-puno svieze i zdrave. Rajčice oprati nekoliko puta a nakon to-ga slagali u bocu veličine od tri litre. Skuhati na peći vodu s nešto malo seli, ohladili je i u nju sta-viti jednu žlicu salicila. Vodom politi rajčice. Boce povezati i sta-vili na mjesto.

Ovako ostavljene rajčice mo-gu se upolriebili za salatu i se punjenje.

Kuhane paprike za zimu Kupiti slo komada mesnatih

paprika, oprati ih, očistiti ih od sjemena i uzduž ih na jx>Iovicu isjeći. Na ovu količinu paprika uzeti 4 litre sirčeta od razblažene esencije, dodali četvrt kg. soli, četvrt kg. šećera i četvrt litre ulja. U tekućina dodati nekoliko zrna papra, pa sve to kuhati na peći. U provrelu tekućinu staviti isječe-ne paprike, da se u pola skuhaju. Zatim ih slagati u zagrijane boce, pa ih prelili ovom tekućinom; ali tako da tekućina priedje preko paprika, još dodati malo ulja, sta-viti na bocu čisto platno, zatim pokvašeni pergament papir. B o c e čvrsto vezati i pohraniti. O v e su paprike vrlo dobre kao salata uz pečenje.

P r o d a j e s e gradilište i kuća u dvorištu Radićev Trg 4S Upute daje iz.usluge Benačić Ivan, Bjelovar —

Spinčićeva ulica.

K n j i ž e v n o v e č e d n e 12 , r u j n a Prigodom dana »Hrvatske knji-

ge« u Bjelovara od 12. d o 15. ruj-na t. g. priredjuje sc u »Hrvatskoj čitaonici« u subotu dne 12. o . mj. u S sati na veče književno veče sa slicdcćim rasporedom:

1. »Smjernice suvremene hr-vatske književnosti«, govori prof. Frane Sentinella. 2. Mile Budak: »Susret s Domjanićem« odlomak iz romana »Rascvjetana trešnia«, recitira Maša Jendrašinčec. 3. Dra-gutin Domjanić: a) »Rožnjak«, b) »Medjimorska«. c) »Prošccija«, d) »Ciklame«, recitira gdja Zlata Sla-huljak. 4. Gustav Krklec: »Mrtve sestrice«, recitira Josip Radković. 5. Nikola Š o p : a) »Posiv dragom Isusu«, b) »Isus u posjetu kod nas«, recitira Ivan Šestak. 6. ložčenko: »Razgovor o književnosti«, reciti-ra Katica Jcndrašinčec. 7. Vladimir Nazor: »Galijotova pesan«, reciti-ra Josip RadRović. 8. Ivan Šestak: a) »Srce je moje cirkvica«, b) »Ga-sela smrti«, recitira autor. 9. Zlat-ko Milković: »Za slobodu«, odlo-mak is romama »Tamnica«, reci-tira Josip Radković. 10. Vinko Ni-kollć: »llslaška majka nad gro-bom sina mučenika«, recitira gdja Zlata Stahuljak.

Ulas slobodan. Početak u 8 s.

V e d r o v e č e 19. I X . 19. IX. održati će podružnica Kulturno prosvjetne zajednice HRS-a u Bje-lovaru svoju IV. .Vedru večer" s izabranim rasporedom, s kojim će naše hrvatsko radničtvo i gra-đanstvo provesti opet ugodno dva sata. Ulaznice sa tu vedru prire-dbu moći će se već od ponedje-ljka 14. o .mj . dobili u uredu HRS-a u Ga jevo j ulici br. 4. Gradjanstvo kao i radničtvo već s nestrplje-njem očekuje ovu priredbu, koja će se i ovaj puta održali u dvo-rani .Hrvatskog Doma".

K r i ž a r s k i d a n je svečano proslavljen u Bjelovaru dne 6. ov. mj. S a svečanom sv. misom u 10 sati u župnoj crkvi, zborovanjem te priredbom na večer, na kojoj su nastupili mali Križari, članstvo male Križarice, a govorio je i isa-slanik V.K.B.a is Zagreba pravnik Krilić.

Posornica je »Hrvatskog Do-ma«, gdje održavana večernja pri-redba bila urešena vanredno uku-sno 1 liepo. Isnad posornice na pročelju bila je postavljena Pogla-vnikova slika. Na pozadini pozor-nice bila je velika karta Nezavisne Države Hrvatske s nadpisom »IHS«, a u slovu »H« bio je naslikan križ. S jedne i druge strane te zemljo-pisne karte bile su križarske sa-stave.

Pojedine točke rasporeda su vanredno uspjele. Tajnik mjestnog Križarskog bratstva Franjo Seretin otvorio je priredbu samolivši pri-sutne, da oproste, ako bio kakav nedostatak u isvedbi pojedinih to-čaka. x

Nakon toga su mali Križari izveli na pozornici jedan svoj dru-žtveni sastanak. Križanca Ružica Andjelić je prekrasno odpjevala

narodne pjesme »Škripi djermac i »Češljal me ,češljaj, majčice« u s pratnju Križarice Marijane Klinov. ski. dok su Križarice Adamec K a -tlca, Josipa Čavlović i Slavica Ći-mić izvele recitaciju »Na razkršću«. Izaslanik V.K.B. pravnik Krilić g o -vorio je o odgojnoj svrsi Križar-ske organisacije kao i o potrebi. da se mladež odgaja u na io -dnom i religiosnom duhu. Križar-ska glasba je izvela karišik naro-dnih pjesama, dok su Križarice Milklca Vinceković i Tildica G a -

šparvrlo liepo odpjevale pjesmu »Plovi labuđe mali«. Sliedila j e zborna recitacija od Marijana R a -danovića : »Križari Hrvatskoj«, ko-ju su izveli Zvonko Demul i zbor Križara. Zatim su brat i sesira Branko i Ružica Andjelić o t p j e -vali pjesmu »LI šumici, u gorici«, a križarska je glazba odsv.rala državnu himnu, te je time bila pri-redba savršena.

Našim Križarima i Križaricama možemo česlitati na uzgojnom radu, koji sc odrazio na njihovoj doista liepoj proslavi križarskog dana.

I s Župansiva pri Poglavniku

Broj 5I71-42.-3 Upućuju se sanimani, da ne

podnose Poglavniku niti ovome županstvu molbe sa odkup, pre-poruku ili darovanje podržavlje-nih sgrada, zemljišta, trgovina te pokretnina, već da takove molbe neposredno upućuju Državnoj risnici, uredu sa podržavljeni ime-tak, kao oblasti, koja je mjero-davna u smislu postojećih sak. propisa riešiti spomenute molbe.

U buduće ne će se molbe s gore navedenim sahtievima, koje će biti upućene Poglavniku ili ovo-me županstvu, usimali uobće u postupak. (HDU)

I z l o ž b a p r o t i v p o m e l n u -ć a , koju priređuje Ministarstvo sdravstva u Bjelovaru otvorit ć e dne 12. ov. mj. u 11.sati pr i j epo-dne u dvorani .Hrvatskog doma" . Na otvorenje izložbe dolazi izasla-nik Ministarstva zdravstva.

Svi polaznici izložbu isvan Bjelovara, koji dolaze željeznicom imaju pravo povlastice 5 0 % na željeznicama uz potvrdu, da su prisustvovali izložbi, koju će po-tvrdu dobiti u izložbenoj dvorani prilikom posjeta.

Izložba traje od 12. ov. mj . d o 20. ov. mj. saključno, a vrieme posjete isložbe je od S—12 prije podne i od 3—7 poslije podne dnevno.

T j e d a n s i r o č a d i p a l i h h r -v a t s k i h b o r a c a od 5. d o 15. ov. mj. Oblast . P o m o ć " mjestni odbor u Bjelovaru us suradnju ženske ustaške mladeži vršit će se u napried navedeno vrieme saku-pljanje novčanih priloga za siro-čad palih hrvatskih boraca. Neka ne bude nijednog Hrvata i nije-dne Hrvatice, koji ne bi dali svoj prilog za siročad palih hrvatskih boraca.

Broj 67 "BILOGORA" S t r a n a 7 .

R o đ e n i I kršteni u mjesecu kolovozu i

Marljan Borček, sin Stjepana i Veronike; Ljubica Danica Horva-tlć, Ml Nikole i Slave; Dragce Kranžellć, sin Marije; Gjurglica Vilma Dukarlć, kći Antuna i Mil-ije ; Marija Zdenka Gremlica, kći Stjepana i Marije; Mirko Kržak, sin joslpa i Marije; Josip Mesli sin Terezije; Antun Ljudevit Spahlja, sin Petra i Ljubice; Mirko Rošek, sin Ivana i Ane; Rozalila Nada

Čoklo, kći Dragutina i Štanl je : Dragutin Grivić, sin Stjepana i E-ieonore.

V j e n č a n i u mjesecu kolovo-zu: Tomo Burica redarstveni iz-vidnik i Marija Bentz. Josip Ištva-nović žeijeznički radnik i Marija Crnec. Milan Ružičić I Marija De-lać, poljodjelci, Antun Perhaj i Te-reziia Kardinar, poljodjelka.

Osobne viesti. Dr. Benjamino Maurović,

sudb viećnik VI2 činov. razreda premješten je iz službenih obzira s pravom na naknadu selidbenih troškova od sudbenog stola u Pe-trinji, sudbenom stolu u Bjelovar.

Ing. Krunoslav Španičič, tehnički savjetnik Vl'i činov. raz-reda premješten je po potrebi služ-be s pravom na naknadu selidbe-nih troškova od tehničkog odjeljka u Pakracu, tehničkom odjeljku u Bjelovaru.

Nikola Vučković, viečnik Vl'2 činov. razreda kod sudbenog stola u Bjelovaru, ime-novan je agrarnim savjetnikom istog činov. razreda kod zemljištno-pravnog odjela ministarstva seljač-kog gospodarstva.

Margaretha Saver svršena učiteljica IV. razreda real-ne gimnazije iz Bjelovara, imeno-vana je putujućom učiteljicom — činovničkom vježbenicom XII. či-

nov. razreda na državnoj njemač-koj pučkoj školi u Gornjoj Kova-člcl, kotar GrubiSno Polje.

Hajrlja Omerovlć , absolvirana pravnica Iz Bjelovara Imenovana je pomoćnom peroveđ-nom viežbenlcom kod kotarske oblasti u Bjelovaru.

Malija Pavlović, nadpovjerenlk rizničke straže u Bjelovaru, promaknut je u X/2 čin. razred.

Malija Pil jak, uzpostavljcn ie u dielatnu službu za oficijala X ' I čin. razr. kod po-reznog ureda u Bjelovaru.

Mirko Tocilj , profesor iz Splita preuzet je u službu Nezavisne Države Hrvatske 1 imenovan profesorom na drž. real. gimnaziji u Bjelovaru.

P r o d a j a t r g o v i n a . Zadru-ga Hrvatskog Radiše — Ured za nacionalizaciju prirada, Zagreb, Zvonimirova ul. 14 prodaje slic-deća priradna poduzeća, koja su temeljem zakonskih odredaba po-državliena, odnosno izvlaštcna u korist Nezavisne Države Hrvatske:

Bjelovar: Eisner Želiko. trgovina manufak-

turnom robom Hirschler Milan, trgovina željeza i

želiezne robe Perl Isak .Biser" pleliona čarapa Breuer Otto. mehanička radiona Vučković jelena, kitničarska radnja Bruckner i Ferber, otpremničtvo Vučković Šandor, gostionica

Pravo na kupnju ovih codu-zeća imaiu samo one osobe, koje imaju odgovarajuću stručnu spre-mu za daljnje vodienje poduzeća, a ujedno mogu pružiti potrebno pokriće za protuvriednost podu-zeća.

Tiskanice ponuda dobivaju se uz cienu od Kn 2 — kod Zadruge Hrvatskog Radiše, ured za nacio-nalizaciju prirada, Zagreb, Zvoni-mirova 14 I. kat soba br. 10

Pobjeda bjelovarskih -purgera« nad Belišćem

U nedjelju odigrana je na Sportskom igralištu prijateljska no-gometna utakmica izmedju S. K. Velebit iz Belišća i bjelovarskog •gradianskog. Nakon dosta zani-mljive i žive igre, domaći igrači pobjedili su goste s 4 : 3 . O v a utakmica imala je značaj povratne titakmice, buduć je prošle nedjelje gradjanski gostovao u Belišću, te i tamo završio utakmicu u svoju •korist s posljedkom 3 : 1 .

Nedjeljna utakmica privukla je liep broj gledalaca. Domaća mom-č a d nastupila je s nekoliko novih igrača, od kojih se najviše svidio srednji navalni igrač, koji je sam iao 2 zgoditka. Pokazao se kao

-okretan i brz pucač, jedino mu još manjka uigranost sa, ostalim igračima. Od domaćih bio je naj-

bol j i Obradović na desnom krilu, ali je on zbog teškog, nehotičnog udarca u okolinu srca, morao na-pustiti igralište. Tako su gledaoci t i l i uskraćeni, da vide njegovu

Srcem prepunim bola javljam svima drugovima i drugaricama, svima prijateljima 1 znancima preža-losnu viest, da je moj predobri suprug

B E L A u 34 svojoj godini dne 3. rujna na najtragičniji način izgubio život. Tielo predragog mi pokojnika sahra-njeno je 5. rujna na groblju u Vel. Grdjevcu.

Tugujuća supruga Zora Habaht I ostala rodbina.

brzu i korisnu igru na krilu, koja bi bezuvjetno bila utjecala na po-sljedak utakmice. .Velebit* iz Be-lišća predveo ie osrednju igru, tek im je obrana nešto bolja od na-vale. Uz malo više sreće domaći su mogli postići još koji zgoditak. Sudio je izvrsno bez pogrešaka g. Mirko Habdija.

2 : 1 pobjeda Ustaške m l a -deži nad predstavničtvom grada Bjelovara

Prije plivačkih natjecanja u nedjelju 6. o. mj. održana je utak-mica u odbojci između predstav-ničtva grada Bjelovara i Ustaške mladeži. Ustaška mladež u sasta-vu: Fingerhut, Belčić, Despinić, Ko-stelac, Tribuson, Petranović, Milić (Vinceković) pobiedila je sa po-sliedkom 2 : 1 .

Za grad Bjelovar igrali su: poručnik Peršić, Sabolović, Kuh-nel I., Kuhnel II, Medur I. i Me-dur II.

Igru je sudio prof. Muhvić.

Plivačko natjecanje Osiek— Bjelovar

Dne 6. o. mj. održano je pli-vačko natjecanje između Ustaške mladeži Osieka i Bjelovara sa slj-edećim posliedcima:

I. 50 m. slobodno: I. Kranžc-lić (Bjelovar) 30.002, 2. Vojdić (O-siek) 33, 3. jugović (O) 33,4, 4. Su-limanović (Bj) 34.

II. 200 m prsno: 1. Kolonić (Bi) 3,00311 2. Negro Alfrcd (O) 3,26 3. Podgorčić (Bi) 3,28 4. Brust Krunoslav (O).

Kolonićevo vrieme ie njegov najbolji posliedak, a mjereno je s tri »štoperice«.

III. 200 m slobodno; 1. Kran-želić (Bi) 2,52 2. \Veinzezell (Bj) 3,02 3. Rižnar Srdian (O) 3,18

IV. 100 m lednic: i Kalhaus (Bi) 1,31 2. Kolonić (Bi) 1,34 3 .Ver-lić (O) 1,39,2 4. Negro (O).

V. 4 X 5 0 slobodno: Bielovar 2,13,3 (Fingcrhut, Weinzezch, Suli-manović. Kranžclić). 2. Osiek 2,21 (Rižnar, Vojvodić, Miler, Jugović).

VI. 3 X 5 0 mješovito: 1. Bielo-var 1.53.2 (Kalhaus, Kolonić, Kran-želić 2. Osiek (Verlić, Negro, Miler).

Plivački susret završen je sa 4 6 : 2 6 točaka za Bielovar. U me-diuločkania plivali su pripadnici Ustaškog Junaka i Ženske U. M.

I. 50 m slobodno: I. Luten-berger 3,34 2. Valenlić 35.5. Izvan konkurencije Vučković 33,4.

II. 100 prsno: i. Berghofer 1,332. Prvak Ustaške mladeži po-pravio je vrieme u kojem je osvo-jio prvenstvo U. I. za puni 5 č.

III. 50 m. slobodno Ž. U. M.: 1. \Vagner Vlasta 41,3 2. Rajski Smiljku 42.

Izmedju točaka skakali su vr-lo lieoo osječki skakači.

\Vaterpolo utakmica završila je posliedkom 10 : 1 za Bjelovar.

Bielovar ie nastupio u sljede-ćem sastavu: Brleković, Medur B , Belčić, Plešić. Petranović, Radbo-ković, Medur J. Zgoditke su polu-čili Radković 4, Medur Božo 2, Petranović 2, Medur Josip 2. Su-dio je vrlo dobro Ficko.

O v o završno natjecanje po-kazalo je, da samo plivački šport u Bjelovaru imade svoju brojnu publiku, jer ie na ovom natieca-niu i bez zvučnih imena okupio oko 800 Gledalaca što je za Bie-lovar zaista mnogo.

Olimpijska medalja i viteški križ

Vodja niemačkog športa von Tschammer und Osten izdao je lozinku, da se niemačbi športaši moraju ubrajati i mediu najbolje vojnike. Da!njemačbi športaši svoju dužnost vrše i na fronti najbolje-

dokazuju mnogobrojna odlikova-nja, koja se ponosom nose. Medju prvim nosiocima željeznih križeva, koje je podielio Fuhrer, nalazi se i olimpijski pobjednik Schnvarz-mann. Nebrojena je vojska špor-taša, kojima je podleljen željezni križ. Nedavno vidjeli smo kod njemačkog lahkoatletskog natjeca-nja jednog mladog čovjeka medju aklivcima, koji je jednog jedinog slobodnog dana nastupio kod ratnog natjecanja, da nakon ne-koliko sati opet nastupi svoju dužnost u zrakoplovstvu: Satnika Milncheberga, nosioca viteškog križa sa hrastovim lišćem.

Njemačka je imala prvenstve-nih nogometnih utakmica, na ko-jima je od 22 igrača bilo 17 voj-nika. Ona je slala svoju momčad u inozemstvo, u kojoj ie nastupilo 90, a i više od stotinu vojnika. U natjecanju za veslačko prvenstvo u Grunau polovica je nosila sivu odoru, a u boksačkom prvenstvu bilo ih je čak dvie trećine. U osam kategorija težina branilo je pet vojnika svoj naslov. Sva petorica su dugo bila na Istoku. Jedan od njih dospio je čak i u sovjetsko zarobijeničtvo, ali je imao srca, da se pravovremeno oslobodi i ne oprostivši se na odlasku. 75% u lahkoatletskom natjecanju bili su vojnici.

Neka se i hrvatski športaši ugledaju u svoje njemačke dru-gove, da budu nesamo športaši već i hrabri ratnici.

Kekkonen o športa u Finskoj

Finski ministar prosvjete, Kek-konen,- koji je nedavno u Berlinu vodio razgovore s vodjom nje-mačkog športa von Tschamerom und Ostenom, izjavio je u svoj-stvu' vrhovnog vodje športa u svo-joj zemlji sliedeće: „Najodličniji športaši naše zemlje žele zauzeti častno mjesto medju prvoborcima za slobodu Suomi-a (Finske). G o -tovo svi poznati djelatnici su u ratu. Stara garda, da spomenemo samo imena kao Nurmi, Kohle-mainen, Stenrud i t. d. isto je na-šla odgovarajuće zaposlenje, na-ročito u odgoju valjane ratničke i športske mladeži. Šport Je već desetljećima nerazdvojivi sastavni dio finskog živolnog uzdržavanja uobće i može se sa sigurnošću tvrdili, da je razvoj prirodjenog finskog tjelesnog odgoja stekao odlučan udio na održanju čistoće našeg finskog načina, a time i vi-sine naše obrambene snage.

(Eos)

S t r a n a 8 . "BILOGORA" Broj 6 7 .

v 7. G u d l Mirko Iz Rogoža, botar Vukovar, velika župa Vuba ŽUPSKE VIESTI kolar Garešnica u Sušince, botar 23. Novah Ša ja tov ić Z d e n k a ŽUPSKE VIESTI Hrvatska Mitrovica, velika župa Iz Kustošije, botar Zagreb, velika

Vuka župa Prigorje u Ferdinandovac, , Osobne viesti. Kl jaić Božo, gostionica 8. Homan Dragica iz Pete- botar Gjurgjevac

Pejnović Gjuro, krojačka radiona ranca, kolar Koprivnica u Kruše- 24. O r e š k o v i ć Juli jana iz Bu-Dr. Ing. Ivan Stefanić, Preradović Jovo, sitničarija dol Selo, kolar Irig, velika župa dančevice, kotar Gjurgjevac u V e -

profesor, gospodarski nadzornih Stelner Dragutin, gostionica Vuka liki Rastovac, kolar Grubišno Pol je VI (l činov. razreda), premješten Vekić Milorad, postolarska radio- 9. Homan Rudol f Iz Pele- 25. Petr ičcvić Josip -iz Gjur-je iz službenih obzira od državne ranca u KruScdol Selo gjevca u Staru Pazovu, kolar isli, gospodarske i nadzorne postajeju Brkič Milan, gostionica to. Hržić Dragica Iz Pitoma- veliba župa Vuka Zagrebu, k državnoj gospodarskoj Dražić Slovo, kolar če, kolar Gjurgjevac u Križnicu, 26. P e r o v Mal i ja iz Velikog Školi u Križevcima u svojstvul pro- Rošković Marko, trgovina, goslio- kolar Gjurglcvac Trojstva u Sirovu Katalenu, kotar iesora istog činovničkog razreda. nica i mlin — Munije 11. Jclinić Ante Iz Samarice, Giurgjevac

V j e k o s l a v P e k o t a , Ivanićgrad • kotar GareSnica u Dobrovac, bo- 27. P izeh Marija iz Kuslođije učitelj u Sušcima, kotar Sini, pre- Hirschl Milan, trgovina mješ. robe t a r P a k r a c - v e l i b a ž u p a L i v a c Z a " b o l a r Z đ « r c b u Vrbovec, kolar mješlen je u Rogožu, kotar G a - . P°He Križevci rešnica K r i ž e v c i : 1 2 - | u r a č j ,< Katar ina iz Prie- 2S. P o t o č n j a b D a n i c a iz La-

, S , r a u 3 s Ljudevit, trgovina vinom i d o r a _ b o t a r j s l i v c | i l ) a ž u p a S a n a m i „ c a , | ; 0 ( a r Čazma u Mače, bo-ivan b r c c c c , P|VOm. i i . u ka u Bjelovar tar Zlatar velika župa Zagorje

obcinsk. billežničko- blagajnički 13. Juračić S l a v h o iz Priedo- 29. P u ž a r Šlefani ja iz G a b a -^elbcnlb , premješten ie iz Vrbovca Premještaj učitelja ra u Bjelovar kotarskoj oblasti za Jeve Grede, kotar Koprivnica u kolar Križevci u obćinu babdro- R a d , s U l S b c n c p o | r c b ( , $ p r a . 5 b o l s h o ! | , v I e s m e | ) a PtSćenlb, botar Koprivnica vac, hot. Bjelovar, u istom svojstvu. v o m n a n a b n a d u p U l n i h i selidbe- 14. Ka j i ć Luci ja iz Zagreba 30. S a b i j a h A n a iz Koprivni-

Mijo Živbo, nih troškova premješteni su: u Vojni Križ, kolar Čazma ce u Jakovo, kotar Zemun, velika premješten je iz Kraljevca k o b - 1 Bazi ianec L jubica iz Gjur- 15. K a r a b a j i ć Mari ja iz Mo- župa Vuka finskom poglavarstvu uIGjurgjevac. c j c v c đ ' u Fcrdinandovac, kotar čila, kotar Koprivnica !u Torčcc, 31. S a b i j a h Zvonimir iz K o -

r i . . , - . j _ s _ • rKnroirnnr kotar Koprivnica privnice u Jakovo Prodaja trgovina. „ Benić Mari ja i Čulinec 16. Malčević Krešimir iz. Kri- 32. S l j epanović B o r o iz Rib-Vol. G r đ c v a c : Rethov'ca, Ikolar Zagreb, velika ž c v a p a u D o n > u Slubicu, kotar njačke, botar Bjelovar u Modrić,

Pišćevič Milan, gostioničar i u p a Prigorje u Veliku Barnu.ko- i s l i- v c l i b a ž u P a P r i « o r l c b o , a r Gradočac, velika župa Po-Bosanac Nikola, s i l n i č a r i j a - P a v - i a r Grubišnv Polje 17. Mahečić R u ž a iz Bjelo- savje

lovac. 3. B o r o j c v i ć G j o r g i e iz Ve- v a r a u L a ! m u 3 5 ' T a ' b c r / d c n l ; a Velike Jelić Milan, trgovina i gostionica, likog Grdievca, kotar GrubiSno M a h c f l ć B l a ž i z Bjclova- Pisanice, kotar Bjelovar u Pete-

Gornja Kovačlca Polje u Gjelekovcc, kolar Kopriv- r a u ( - a = " 1 " , , „ r a n e c - b ° ' « Koprivnica Sudarcvić Milan, trgovina mješo- n i c a 1 9 ' M c b o v c c ! o h a n a G i » r " 3'» Vishović Ante iz Brzaje,

vile robe - Vel. Barua 4 B rb ić J a b o v i ' Banja Lu- « i ° v c a u Krapinske Toplice, k o t j r kolar GrubiSno Polje u Kraljevce S c v c r i n : be, kotar isli, velika župa Sana i Pregrada, velika župa Zagorje kolar Ruma. velika župa Vuka

Vukadlnović Stevo. tvornica opeke Luka u VukSinac. kotar Bjelovar 2 0 - M o g o r o v i ć M a l k o iz Ve- 35. Vi tez Zlatko iz Ferdlnan-Bunjani , k o t a r Č a z m a : * C r n i ć Mari ja iz Visokog, 1 , b e M u a n c - b o t a r Koprivnica u dovca, kolkr Gjurgjevac u Krnje-

Gliick Milan, trg. mješovite robe . fcotar Novi Marof, velika župa Kozarevac, kolar Giurgievac ševce, kotar Zemun, velika župa G r u b i š n o p o l j c : Zagorje u Negovec, kotar Kri- 2 1 . Mogorović Mari ja iz Ve- Vuka

Bosanac Milan, brijačba radnja žev-ci « Kozarevac 36 Z c m ć B o z o iz Ravncša, BiSkup Dane, gostiona i gospo- 6. G r c g l Ivan iz Koprivnice 22. Nadić Nikola, Školski iz- b o l a r Bjelovar u Dobrmce, kotar

darslvo u Viroviticu velika župa Baranja vjestilelj kod velike župe Bilogora R u m a > v e , l b a - U P ° Vuka. Jović Marko, gostionica za ravnaiućeg učitelja u Bjelovaru za učitelja u SilaS,

Dogadjaji u slikama:

Lievo gore : Napredovanje njemačkih četa u Kuban-

Lievo dolje: U pozadini iztočne fronte stoji kao za-štita žeteocima protuzrakoplovni top.

Desno: Straža na Kanalu. (E. S . )

Vlasim, i i z j a v : IZPOSTAVA DRŽAVNOG IIZVJEŠTAJNOG I P R O M I Č B E N O G UREDA B J E L O V A R . — Glavni i odgovorni urednik: IVAN S E s T A K , Ulica 8. travnja 1941. br. 8/1. — Tisak S T J E P K O ŠKALEC, BJELOVAR. — Za tiskaru odgovara St jepko Škalec, Poglavnikov trg 17. — CIENA L I S T U : Pojedini broj 3 Kn., četvrtgodišnja

preJplata 36 Kn., poIugodišnja 72.;Kn., a godi5nja ; i44 Kn.