, , -, 1945-. , , , . () () : ? ? : , 1993- , `` `` 16. 06. 1995- 29-686/1. () (). , , , , . : ````, ```` ```` `` XV- XVI- ``. , , . , -- 1920- , `` ``.

, , . , `` `` 1961. , 270., :-, . , , . XII- , .

`` `` . , 17, :``. . . . , : " , , , , , ; " ( , , III, 1, . 97). . . `` 18:``. . . . : ( ); - - (. 34. . ); (. 2. ); ``.

``- ``, 137, :, -, -;, -, -;, -, --, , , .

. `` ```` `` . . `` ``, 459, :`` ``. 465, 34 :`` , (- ) ( ) , ( ) . ( ) ( ). (=) , , , ``. :`` ( 34) , ``. `` `` 37 2:`` ( ), 4. , , ``. 45- , 30, 34. :``. . .

, , , . . . . ``. 4 ( ): `` ; , , , , , ( =). ``. 15 69:``. . . (12. ) , , 2-3 , , ( )``. , 19- 23- , 12- , 6- , () 13-, 49- 50- .

. `` `` 43 :`` , , . , . . . . . , . 1672, 10 1723. (J. Harudini:Conciliorum collectio maxima, Parisiis, 1715. XI, 240). . . . . , , , , . , , , , , . `` : , (exceptiones non sunt extendidae).

93. -94. 34. , : `` . ( , singularum gentium, ), , ( , primus et velut caput), , , IV , ``.

:- ( 2 3 ). - - , - -

. , . , , ?

. ? , , , , , . , 1918-1920 , .

````. :

-`` XV XVI de fact . 1766. , ``. ````- `` ``. :m 1776. . , , `` `` 1006 :`` , ; - , ``( . - ``La ricezione moderna del diritto romano e le codificazioni dei secoli XIX e XX, opera scelte``, pagina 114). , ? , . , .

. ````- ``KRATKI OSVRT NA ISTORIJAT CRNOGORSKE PRAVOSLAVNE CRKVE``:

-``U doba vladike Petra II Petrovia Njegoa, ruski dvorski savjetnik dr Aleksandar fon Rojc, profesor Pravnog fakulteta u Dorpatu, boravio je u Crnoj Gori. Zapisao je na jednom mjestu: "Crnogorska crkva je samostalna. Ne stoji pod vlau ni patrijarha ni nekih drugih crkvenih poglavara, nego je arhipastir poglavar manastira i mirskih svjetenika. to se on posveuje izvan svoje zemlje, to zavisi od okolnosti i shvatanja starog crkvenog pravila, a to nikako ne znai da je on nekome podloan". Dr Dragoje ivkovi, "Istorija crnogorskog naroda", Tom II, Cetinje, 1992, str. 541``.

, II . I, , 1784. 14. (. , , , 236-237), , - (1830-1836), , , . ( -) . , , 1833. 6. , 1844. . : , , , , ( ). - . .

-"Mitropoliti Crne Gore nijesu priznavali nad sobom vlast ni Porte ni Fanara. Otvorenim otporom i protiv Sultana i protiv Carigradske patrijarije, oni su besprimjernom energijom i rijetkom smjelou produili i dalje izvodili veliko djelo osloboenja svoga naroda. Davajui u neprekidnim borbama s uspjehom otpore i protiv Turske Carevine i svojih drugih neprijatelja i smatrajui sebe neogranienim gospodarima svoje ue domovine, Mitropoliti Crnogorski zasnovali su u Crnoj Gori svoju nezavisnu teokratsku vladavinu"-Dr Gavrilo Doi (1881-1950), velikodostojnik Crnogorske pravoslavne crkve u vrijeme njenog postojanja i kasniji patrijarh Srpske patrijarije je ovo zapisao 1935. godine u Predgovoru knjige "Poslanice Svetoga Petra mitropolita cetinjskog". Taj Predgovor objavljen je i u knjizi Mitra M. Dakovia, "ivotno djelo patrijarha srpskog Gavrila", Pariz, 1983. godine.

, . `` `` ````, , : . ````- - . , . , () ````-, . ? . : . ````- .

-``Crnogorska mitropolija bila je izvan kanonskog i organizacionog ustrojstva i domaaja Carigradske patrijarije. Crnogorska pravoslavna crkva odlikovala se eksteritorijalnou u odnosu na Carigradsku patrijariju, koja je bila ekspozitura interesa Turske Carevine. "Carigradska patrijarija nije pretendovala nad Crnogorskom crkvom, drei se kanonikog pravila da crkvene granice jedne nezavisne drave nemaju ulaziti u granice druge nezavisne drave"-. M. Marinkovi i J. Igumanovi, "Istorija opte hrianske i Srpske pravoslavne crkve", Beograd, 1934. , str. 131. tampano po odobrenju Svetog arhijerejskog Sinoda Srpske pravoslavne crkve i po preporuci glavnog Prosvjetnog savjeta. Ova knjiga je bila udbenik za uenike Bogoslovije. ``

, . 1855. , , . Osservatore Triestino. , 1856, - - `` ``(. . - , -, 1904, . 689). . , , , , . : "Carigradska patrijarija nije pretendovala nad Crnogorskom crkvom, drei se kanonikog pravila da crkvene granice jedne nezavisne drave nemaju ulaziti u granice druge nezavisne drave"- , . . . . 1766. . , ````- `` ``:`` , 8 : " , ; , , , , , ". ````- .

-Dr Nikodim Mila (1845-1915), kanonista i crkveni velikodostojnik, u svojoj poznatoj knjizi "Pravoslavno crkveno pravo", pored ostalog pie: "Pored tih opih izvora, postoje jo posebni izvori za pojedine crkve. Ovi izvori uslovljeni su poloajem crkve u dravama, i tiu se odnoaja crkve k dravi i spoljanje administracije crkvene. Zakoni, koji opredjeljuju odnoaj crkve k dravi i odreuju spoljanju administraciju crkvenu, imaju u dotinim dravama znaaj obaveznosti, kako za crkvu, tako i za dravu, jer su izdani ili zajednikom crkvenom i dravnom vlau, ili ih je izdala jedna od tih vlasti, a druga primila i potvrdila. po katalogu Carigradske patrijarije, izdanom u aprilu 1855. godine, postojale su sljedee pomjesne crkve sa svojom samostalnom upravom ili samoupravne crkve (autokefalne): 1. Carigradska, 2. Aleksandrijska, 3. Antiohijska, 4. Jerusalimska, 5. Kiparska, 6. Ruska, 7. Karlovaka, 8. Sinajska, 9. Crnogorska i 10. Crkva u Kraljevini Grkoj. K ovima imaju se dodati od novijega doba: 11. Sibinjska, 12. Bugarska, 13. ernovicko-dalmatinska, 14. Crkva u Kraljevini Srbiji i 15. Crkva u Kraljevini Rumuniji"-Dr Nikodim Mila, "Pravoslavno crkveno pravo", Bar, 1998. , str. 132

. , . . `` ``, 1902. , 139 , - . 7 . . , V, 1855, 513-530. . , 529 `` ``. : . , 1855 ( II 1851). , 1855 . : 4 ? - . : , ( ) ? ```` , summa potestas- . : .

, , 1851. , , ````. , `` , , ( ) ``. . 1833 II . 4164 4165.

. . . .

-"Pri dravnoj samostalnosti Crne Gore, i crkva u njoj, kojoj je poglavica u isto vrijeme bio i gospodar zemlje, smatrala se samostalnom u svome ustrojstvu i unutranjoj upravi, kao to je samostalna i danas. Samostalnost Cetinjske mitropolije priznala je i Carigradska patrijarija"-Dr Nikodim Mila, op. cit. str. 297-298

329-330 . 18, 330, : , 529. . : .

-``Govorei o "postavljanju prvih episkopa dananjih samostalnih pomjesnih crkava" dr Nikodim Mila, izmeu ostalog konstatuje da "Cetinjskog mitropolita imenuje knez crnogorski"-Dr Nikodim Mila, op. cit. str. 320. U vrijeme teokratske Crne Gore mitropolita je na Optecrnogorskom zboru birao narod, a kada je Crna Gora postala sekularna drava u doba knjaza Danila Petrovia (1852-1860) i u eri vladavine knjaza/kralja Nikole Petrovia (1860-1918) mitropolite Crnogorske pravoslavne crkve postavljao je Knjaz Gospodar, kao vrhovni organ centralne dravne vlasti. ``

. , . - . -, , , - . , 6. 1885( , , 244). .

-Dr Radoslav Gruji decidirano navodi da je Crnogorska pravoslavna crkva imala punu autokefalnost. To on sasvim jasno apostrofira i sljedeim tekstom: "Poslije ukidanja Peke patrijarije Sava Petrovi je proglasio sebe samostalnim mitropolitom. Ovu samostalnost priznao je docnije Sveti Sinod Ruske pravoslavne crkve, a zatim i Carigradska patrijarija"-Dr Radoslav Gruji, "Pravoslavna Srpska crkva", Beograd, 1920. , str. 140

. . , . , , , , `` ``(. , , , 220). `` ``: `` , , 10. 1754. , ``

, , .

-Dr Radoslav Gruji je eksplicitan kada potencira: "Poto je 1766. godine Peka patrijarija ponovo ukinuta, Crnogorska mitropolija nije bila podvlaena Carigradskoj patrijariji . . . ve se oslonila na Rusku crkvu koja joj je priznala autokefalnost"-Dr Radoslav Gruji, "Crnogorska mitropolija", objavljeno u knjizi "Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenaka", prof. Stanoja Stanojevia, Zagreb, 1929. , str. 923

, , : :`` , ;- , ``. . , , . . , .

-Carigradska patrijarija je i izriito, oficijelno, sa stanovita kanona, priznala autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve. Glavni argument za to predstavlja zvanini Katalog autokefalnih pravoslavnih crkava "Sintagma", koja je, po odobrenju Carigradske patrijarije, objavljena u Atini 1855. godine. U atinskoj "Sintagmi" pod rednim brojem 9 navodi se Crnogorska pravoslavna crkva kao autokefalna. -G. A. Rali i M. Potli, "Sintagma", t. V, Atina, 1855, str. 529. Na atinsku "Sintagmu" se poziva i dr Nikodim Mila u navedenoj knjizi (str. 132. )

, .Za vrijeme vladianstva Petra I Petrovia Njegoa, Sveti Sinod Ruski priznao je Pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori potpuno nezavisnom kakva je i do dananjih dana ostala"-Jevrosije Popovi i dr Mojsije Stojkov, "Opa crkvena istorija sa crkveno-statistikim dodatkom", knjiga II, Sremski Karlovci, 1912. , str. 642.

, . , , , `` ``, , 642, :`` , ? , - . , , , ``(. , , , 242, , I. -, 107). :``. . . ( - ), , , , ``(. , , , 244, , I. -, 126-127). , , . . : . : , : `` , ?``. , ```- .

-Optecrnogorski zbor je, sa svojeg oficijelnog vijeanja, 13. I 1804. godine, titei Petra Prvog i Crnu Goru, uputio protestno pismo ruskom Caru Aleksandru I. U tom obraanju predstavnici crnogorskog naroda su izriiti: "Na mitropolit nikada nije bio pod zapovijesti ruskog Sinoda, nego samo pod pokroviteljstvom Vaeg imperatorskog Velianstva, a i to pod moralnim, i to tako da do sad nijesmo bili ni od koga branjeni: mjesto silne odbrane poinjemo trpjeti silno gonjenje. Sveti Sinod nema nikakvog prava nad arhijerejima, koji nijesu podvlasni, izvan predjela ruskih granica, e je njihova vlast, i po ovome s naim arhipastirom nema nikakva posla"-Pismo ruskom Caru Aleksandru I potpisano je od strane guvernadura Vuka Radonjia i ostalih crnogorskih glavara. Ono je integralno objavljeno i u ovim knjigama: Milorad Medakovi, "Povjesnica Crne Gore od najstarijeg vremena do 1830. ", Zemun, 1850. , str. 151-155; Jan Vaclik, "Suverenitet Crne Gore i savremeno meunarodno pravo u Evropi", CID, Podgorica, 1996. , str. 144-150.

: , ````-, :`` Na mitropolit nikada nije bio pod zapovijesti ruskog Sinoda``. . , , , , . , , .

-U pismu "Praviteljstva suda crnogorskog i brdskog" ruskom oficiru Marku Iveliu, sa Cetinja 3. jula 1804. godine, kae se, izmeu ostalog, i ovo: "Na gospodin Mitropolit ostao je sam za sebe u ovdanjoj crkvi, nezavisan ni od kakve vlasti"-Pismo "Praviteljstva suda crnogorskog i brdskog" ruskom oficiru Marku Iveliu potpisano je od strane: guvernadura Vuka Radonjia, svih serdara, vojvoda, knezova, barjaktara, visokih crkvenih linosti. Na tom pismu utisnut je peat na kojemu je pisalo: "Peat opti crnogorski". U cjelini to pismo je objavljeno: "Zapisi", knjiga XXII, sv. 5, Cetinje, 1939. ; Dimitrije Milakovi, "Istorija Crne Gore", Panevo, 1860. , str. 180-185. ; Jan Vaclik, navedeno djelo, str. 144-150.

: , , , ? : ? , ````- . , ``` `` , . , , , . .

-"Godine 1888. Mitropolit Mitrofan bio je izaslan od Knjaza Gospodara kao predstavnik Crnogorske crkve u Rusiju, u Kijev, da prisustvuje velikom slavlju ruskom - slavlju devetstogodinjice primanja Hrianstva, i tom prilikom je, na dan 15. jula, sluio slubu Boju zajedno sa kijevskim mitropolitom Platonom i beogradskim Mihailom"-"Pedeset godina na prestolu Crne Gore 1860-1910", Cetinje, 1910. , str. 100

. ````-. , `` predstavnik Crnogorske crkve`` ? , . . `` ``, . `` ``, 267:``, , , , , , , , ``. . .

````- ```` . , , 270:`` :-, - -``. ? . ````- . .

, , 350:`` , , , , , , !``. `` `` .

- U lanu 1. "Ustava Svetoga Sinoda u Knjaevini Crnoj Gori" iz 1903. godine se kae: "Avtokefalna pravoslavna Mitropolija u Knjaevini Crnoj Gori, kao lan jedine, svete, katolianske i apostolske crkve, kojoj je pastironaelnik i glava Gospod i Bog na Isus Hristos, uva i odrava jedinstvo u dogmatima i u kanonikim ustanovama sa svima drugima pravoslavnim, avtokefalnim crkvama, i ovo e jedinstvo ona uvati i odravati do vijeka". O autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve govore i lanovi 2. i 15. pomenutoga Ustava. "-Ustav Svetoga Sinoda u Knjaevini Crnoj Gori", Cetinje, K. C. Dravna tamparija, 1904

U "Ustavu za Knjaevinu Crnu Goru" 1905. godine bilo je normirano u lanu 40. sljedee: "Dravna vjera je u Crnoj Gori istono pravoslavna. Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve, ali odrava jedinstvo u dogmama s istono pravoslavnom Vaseljenskom crkvom. Sve ostale priznate vjeroispovijesti slobodne su u Crnoj Gori"-"Ustav za Knjaevinu Crnu Goru" od 1905. godine, II izdanje, Cetinje, K. C. Dravna tamparija, 1907. , str. 12

, , , . , , . 1905 - . , . . :`` ``. - . , , 1905 , , . `` `` :`` , , ``. , . , , . ! . ? .

, . , , , ( ``Vom Beruf unserer Zeit fr Gesetzgebung und Rechtwissenschaft``- :`` ``, . , , ). , , 1905 .

. . , , . , , . , 1903 . `` . . ; 1888. ; , 1903-1914 ``( , `` 1903-1918``, 18).

`` 1903. 1905. . , , , ``( , , `` ``, 64). . 1905 , . , . 219 220, , , , , .

, : ( , , -). 218 . , . : , , ? , , . - , . .

, . 1888 , . 1879 , . . : ? . , , , , , . , . , . : , , (, ).

`` ``, 159:`` , , , , () , () , ()``. , 1905 . . 2 , - , - . ? . . . , lex superior derogat lege inferior. ````- .

-Vlada Kraljevine SHS isplatila je Carigradskoj patrijariji za taj pristanak milion i pet stotina hiljada zlatnih franaka. Tom odlukom Carigradska patrijarija oslobaa od svoje vlasti i prisajedinjuje Ujedinjenoj Pravoslavnoj srpskoj crkvi eparhije koje su do tada bile pod njenom upravom "i priznaje proglaeno ujedinjenje autokefalnih Crkava Srpske, Crnogorske i Karlovake, kao i dviju dalmatinskih eparhija". -"Glasnik", br. 7, Beograd, 1. (14. ) oktobar 1920. , str. 100. Vidjeti i : Dr Duan K. Petrovi, "Ujedinjenje Srpske crkve i obnova patrijarije", Beograd, 1969. , Izdanje Svetog arhijerejskog Sinoda Srpske pravoslavne crkve.

"Tako autokefalne crkve - Crkva Kraljevine Srbije, Karlovaka i Crnogorska i neki djelovi crkve Bukovinsko-dalmatinske sjedinili su se 1920. godine". -Sergije Troicki, "Sutina i faktori autokefalije", Beograd, 1933.

"Sinod je priznao proglaenje ujedinjenih autokefalnih crkava: Srpske, Crnogorske i Karlovake"-Dr Branko Petranovi, "Kraljevina Jugoslavija 1918-1941", Nolit, Beograd, 1990

: , , . , . ````- `` 1219-1969, 750- ``, 1969 , 364:``. . . :, , . . . ``. , . , , 513-530, , , . , , , :, , . .

-U Kanonskom pismu Vaseljenskog patrijarha Melentija IV i Svetoga Sinoda vaseljenske patrijarije od 24. februara 1922. godine (broj protokola 1036. ) kojim se priznaje uzdizanje Srpske pravoslavne crkve Kraljevstva SHS na stepen Patrijarije kae se i ovo: "Posavjetovavi se o tom pitanju po dunosti sa naim Svetim Sinodom pohvalismo elju crkve i drave i priznali smo korist, koju pravoslavlje moe imati od takvog uzdignua, a nain postupanja nali smo da je u saglasnosti vie sa crkvenom ekonomijom (oportunu), nego li sa preciznou kanonskog reda"-Sve ovo ukazuje da je postupak stvaranja Srpske patrijarije bio praen brojnim neregularnostima sa stanovita kanona. U tom poslu veliki upliv igrao je i novac.

````- . 1036. 1036 . : , , , , , . ? - , , , :`` , , V, . IV, 1921, 25. . , 10. 17. 1922, . , , IV, 24. 1922. . , . 19. 1922, , 18. 1920, , . , `` , , . . . . ``(. , , , 560; , 1962, 145).

`` IV, , `` . , , . ``(. , , 561; , 1962, 144).

`` `` , , ``, `` , , ``( . , , 561; , 1962, 144). ``( . , , , 561).

. .

- Prije nekoliko godine obnovljena je autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva. Na Luindan 31. oktobra 1993. godine na Crnogorskom saboru pod otvorenim nebom, na Cetinju, ispred dvorca kralja Nikole I Petrovia Njegoa, u duhu tradicije, Crnogorci su izabrali za svojega crkvenog poglavara Gospodina Antonija Abramovia, tadanjeg klirika Ruske pravoslavne crkve u Kanadi (Toronto). Nakon smrti blaenopoiveg Antonija Abramovia, Crnogorci su izabrali aklamacijom na Badnji dan, 6. januara 1997. godine za svojega novog crkvenog starjeinu Gospodina Miraa Dedeia, tadanjeg svjetenika Grke pravoslavne crkve sa slubom u Rimu. Gospodin Mira (Mihailo) Dedei je 15. marta 1998. godine, u sabornom hramu Svete Paraskeve u Sofiji, kanonski rukopoloen za episkopa Crnogorske pravoslavne crkve. Hirotoniju je izvrio, sada ve blaenopoivi, patrijarh Bugarske pravoslavne crkve Njegova Svetost Gospodin Pimen. Pored njega u rukopolaganju Mihaila Dedeia za episkopa obnovljene Crnogorske pravoslavne crkve prisustvovali su: Inokentije, mitropolit sofijski, Genadij, mitropolit dorostolski i jo pet episkopa i etiri svjetenika. Ta hirotonija imala je podrku i blagoslov Ukrajinske pravoslavne crkve. Patrijarh Pimen je tada, uz ostalo, rekao: "Naem Svetom Sinodu bila je velika ast da rukopoloimo arhimandrita Mihaila za episkopa Crnogorsko-primorskog i ja mu elim da u slubi Hrianstva nosi sa sobom pravu snagu Hristove slobode""Luindan", glas Crnogorske pravoslavne crkve, br. 1. , Cetinje, 1998. , str. 6.

, 50 . , - , :vox populi vox dei.

:`` . , `` , , . :`` ? , . ``, : , , , , , . , . , ``(. , , , . 252-253; , . IV, . 72).

29. 1993, , , . `` `` ````-.

, . 8. 04. 1997 . 445 . . 283 1998 . ```` ( ).

-O razlozima koji su opredijelili Bugarsku pravoslavnu crkvu da rukopoloi Mihaila Dedeia za episkopa Crnogorske pravoslavne crkve govorio je i Anatolij Balaev, glavni sekretar i portparol Svetog Sinoda Bugarske pravoslavne crkve. "Luindan", glas Crnogorske pravoslavne crkve, br. 1. , Cetinje, 1998. , str. 6-10.

, . 1006 : `` , ;- , ``. , ```` : . : , , , `` `` .

, 21. 02. 1978 , , , ```` , - 19. 09. 1984. 30 -, `` ``11. 02. 1985 , . : , , , . , - . . : , , , , . -() . . , .

, . .