Разарање стена, обликовање рељефа радом ветра, река и...
TRANSCRIPT
OSNOVNU ENERGIJU SPOLJAŠNJIM SILAMA DAJE SUNCE.
EROZIJA JE RAZARANJE, SPIRANJE I ODNOŠENJE RASTRESITOG MATERIJALA. OBLICI RELJEFA KOJI PRI TOM NASTAJU SU EROZIVNI OBLICI.
PROCES TALOŽENJA RAZORENOG MATERIJALA JE AKUMULACIJA.OVIM PROCESOM NASTAJU AKUMULATIVNI OBLICI RELJEFA.
PREDSTAVLJA DROBLJENJE STENA I NJIHOVO PRETVARANJE U SEDIMENTE RAZLIČITE KRUPNOĆE
RAZARANJE STENA MOŽE BITI
MEHANIČKO (UZROK JE KOLEBANJE TEMPERATURE)HEMIJSKO RASPADANJE (VODA OBOGAĆENA RAZNIM SOLIMA I KISELINAMA RASTVARA STENE ILI
POJEDINE MINERALE U NJIMA. BIOLOŠKO (BILJKE SVOJIM KORENJEM VRŠE
DROBLJENJE)
SNAGA REKA ZAVISI OD KOLIČINE VODE I NAGIBA TERENA. RAD REKA SE SASTOJI OD EROZIJE PODLOGE PREKO KOJE REKA
TEČE, TRANSPORTA ERODIRANOG MATERIJALA I NJEGOVE AKUMULACIJE NA MESTIMA GDE SNAGA REKA SASVIM SLABI.
EROZIVNI OBLICI- REČNO KORITO I REČNA DOLINA
REČNO KORITO JE ŽLJEB KOJIM REKA TEČE. NA DODIRU MEKIH I ČVRSTIH STENA MOGU SE OBRAZOVATI:BRZACI,VODOPADI, SLAPOVI
Vodopad Nijagare 51m
Endžel 1054m
Za reku sa vijugavim rečnim koritom kaže se da meandrira
REČNA DOLINA je uže ili šire udubljenje u reljefu sa obe strane rečnog korita.
Sastoji se od dolinskog dna u koje je usečeno rečno korito i dolinskih strana.
Tipovi dolina Rečna dolina ravničarske reke Rečne doline planinskih reka klisura
kanjon Kompozitna dolina
Rečno ostrvo Maražo
ADEstvaraju se na sektorima usporenog kretanja ravničarskih reka - pri ušćima reka, u meandrima i na velikim okukama.
Ade na Dunavu
AKUMULATIVNI OBLICI SU ALUVIJALNE RAVNI, DELTE I REČNA OSTRVA (ADE)
DELTE
Delte su prostrane nanosne ravnice na ušćima reka u moraili jezera. Zbog taloženja ogromne količine nanosa rečno korito se turačva u veliki broj rukavaca
Delta Dunava
Delta Nila
Delta GangaDelta Misisipija
Predstavljaju nisko zemljište pored reka koje je ako nema nasipa često plavljeno. Pogodne su za gajenje poljoprivrednih kultura koje traže više vlage.
Erozivne i akumulativne oblike u reljefu vetrovi mogu stvarati samo u pustinjama i polupustinjama.
Pustinje su predeli u kojima u proseku godišnje padne manje od 100 mm kiše.
Raspored pustinja na Zemlji
Pustinja
Dina
Sastoji se u preinačavanju obala pod uticajem morskih
talasa
Talasna potkapina nastaje u nivou mora na mestu najačeg udara talasa
Proširivanjem talasne potkapine stene iznad nje ostaju bez oslonca i ruše se. Na taj način se na obali formira klif.