feljton...mnih sred sta va i kroz mre že so - li dar nos ti do ve de mo gos tu ju će pre da va...

4
17. 4. 2015. 60 Piše: Danijela Majstorović UVOD (iz prošlog nastavka): Grupa “Jezik, moć, ideologija” osnovana je septembra 2009. kao neformalni produžetak modula Savremene kulturološke studije, predviđenog za studente/kinje 3. godine Filološkog fakulteta, po uzoru na čitalačke i diskusione grupe na Univerzitetu u Lancas- teru, te na Metelkovoj u Ljublja- ni. Grupa je ubrzo počela da okuplja ne samo studente/kinje već i profesori/ce i asistente/ki- nje sa drugih fakulteta i odsjeka kao i mnoge druge aktiviste/kinje, novinare/ke i sl. iz Banjaluke. Zahvaljujući kontaktima naprav- ljenim unutar HESP-ovog progra- ma ReSET pod nazivom “Kultu- re sjećanja i emancipatorne po- litike: prošlost i zajedništvo u postjugoslovenskom prostoru” , uspjeli smo da iz sopstvenih skro- mnih sredstava i kroz mreže so- lidarnosti dovedemo gostujuće predavače/ice vezane za RESET ali i neke druge sa Banjalučkog univerziteta i organizujemo niz javnih predavanja iz društvene te- orije, kulturoloških i postjugo- slovenskih studija... OTPOR ZNANJEM / MIŠ- LJENJEM - KA NOVOM JEZIKU POLITIČKE TRANSFORMACI- JE (nastavak): Primjerice, Agam- benov tekst “Šta ostaje poslije Au- švica” koji smo čitali gotovo dva mjeseca, kao i segmente iz “Ko- liko fašizma” Rastka Močnika, izazvao je burne reakcije kad su postavljena pitanja o tome treba li se zločin u Srebrenici nazvati genocidom, da li je rat na pros- torima bivše Jugoslavije bio is- ključivo srpska krivica (agresija) ili se simultano radilo o “više agresija” kao i je li raspad Jugo- slavije bio orkestriran “spolja” . Uopšte nelagoda se i javljala usljed nedovoljnog cirkulisanja različitih (nelagodnih) istina i sva ova pitanja su gotovo uvijek isplivavala na površinu kao tzv. “teška pitanja” sa kojima se gru- pa suočavala u “nepodnošljivoj” stvarnosti. Dražen: Teška pitanja su gotovo sva pitanja koje grupa otvara, a prvenstveno ona koja se teorijskim prilaženjem sve više približavaju našem iskustvu. Tek otvaranjem naših stavova ostvarujemo komu- nikaciju u pravom smislu, subjekta sa subjektom, u kojoj stvarnost za- pravo postaje sve više antitetična i čak gotovo nepodnošljiva. O NEIZBJEŽNOSTI/NEZA- OBILAZNOSTI TEŠKIH PITA- NJA: Pored teških pitanja, grupa je rad započela u sredini gdje go- tovo da pitanja i nema jer se već DANI feljton Naslov “Grupa Jezik, moć, ideologija” posljednjeg eseja u ovom feljtonu, koji Dani objavljuju u dva dijela, ima i nastavak “kritička pedagogija kao vrsta praxisa u novom bosanskohercegovačkom kontekstu” Diskursi periferije (V) ODUPIRATI SE Teška pitanja su gotovo sva pitanja koje grupa otvara, a prvenstveno ona koja se teorijskim prilaženjem sve više približavaju našem iskustvu. Tek otvaranjem naših stavova ostvarujemo komunikaciju u pravom smislu

Upload: others

Post on 20-Feb-2020

2 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: feljton...mnih sred sta va i kroz mre že so - li dar nos ti do ve de mo gos tu ju će pre da va če/ice ve za ne za RE SET ali i ne ke dru ge sa Ba nja lu čkog uni ver zi te ta i

17. 4. 2015.60

Piše: Danijela Majstorović

UVOD (iz pro šlog nas tav ka):Gru pa “Je zik, moć, ide olo gi ja”osno va na je sep tem bra 2009. kaone for mal ni pro du že tak mo du laSa vre me ne kul tu ro lo ške stu di je,pre dvi đe nog za stu den te/ki nje3. go di ne Fi lo lo škog fa kul te ta,po uzo ru na či ta la čke i dis ku si onegru pe na Uni ver zi te tu u Lan cas -te ru, te na Me tel ko voj u Lju blja -ni. Gru pa je ubrzo po če la daoku plja ne sa mo stu den te/ki njeveć i pro fe so ri/ce i asis ten te/ki -nje sa dru gih fa kul te ta i od sje kakao i mno ge dru ge akti vis te/ki nje,no vi na re/ke i sl. iz Ba nja lu ke.Za hva lju ju ći kon ta kti ma na prav -lje nim unu tar HESP-ovog pro gra -ma Re SET pod na zi vom “Kul tu -re sje ća nja i eman ci pa tor ne po -li ti ke: pro šlost i za je dniš tvo upos tju go slo ven skom pros to ru”,us pje li smo da iz sop stve nih skro -mnih sred sta va i kroz mre že so -

li dar nos ti do ve de mo gos tu ju ćepre da va če/ice ve za ne za RE SETali i ne ke dru ge sa Ba nja lu čkoguni ver zi te ta i or ga ni zu je mo nizja vnih pre da va nja iz druš tve ne te -ori je, kul tu ro lo ških i pos tju go -slo ven skih stu di ja...

OTPOR ZNA NJEM / MIŠ -LJENJEM - KA NO VOM JE ZI KUPO LI TI ČKE TRAN SFOR MA CI -JE (nas ta vak): Pri mje ri ce, Agam -be nov tek st “Šta os ta je po sli je Au -švi ca” ko ji smo či ta li go to vo dvamje se ca, kao i se gmen te iz “Ko -li ko fa ši zma” Ras tka Mo čni ka,iza zvao je bur ne rea kci je kad supos tav lje na pi ta nja o to me tre bali se zlo čin u Sre bre ni ci na zva tige no ci dom, da li je rat na pros -to ri ma biv še Ju go sla vi je bio is -klju či vo srpska kri vi ca (agre si ja)ili se si mul ta no ra di lo o “vi šeagre si ja” kao i je li ra spad Ju go -sla vi je bio or kes tri ran “spo lja”.Uop šte ne la go da se i jav lja lausljed ne do vo ljnog cir ku li sa nja

ra zli či tih (ne la go dnih) is ti na isva ova pi ta nja su go to vo uvi jekis pli va va la na po vrši nu kao tzv.“te ška pi ta nja” sa ko ji ma se gru -pa su oča va la u “ne po dnoš lji voj”stvar nos ti.

Dra žen: Te ška pi ta nja su go to vosva pi ta nja ko je gru pa otva ra, aprven stve no ona ko ja se te orij skimpri la že njem sve vi še pri bli ža va juna šem is kus tvu. Tek otva ra njemna ših sta vo va os tva ru je mo ko mu -ni ka ci ju u pra vom smi slu, su bje ktasa su bje ktom, u ko joj stvar nost za -pra vo pos ta je sve vi še an ti te ti čna ičak go to vo ne po dnoš lji va.

O NE IZ BJE ŽNOS TI/NE ZA -OBI LA ZNOS TI TE ŠKIH PI TA -NJA: Po red te ških pi ta nja, gru paje rad za po če la u sre di ni gdje go -to vo da pi ta nja i ne ma jer se već

DANI

feljton

Naslov “Grupa Jezik, moć, ideologija” posljednjeg eseja u ovomfeljtonu, koji Dani objavljuju u dva dijela, ima i nastavak “kritičkapedagogija kao vrsta praxisa u novom bosanskohercegovačkomkontekstu”

Diskursi periferije (V)

ODUPIRATI SE

Te ška pi ta nja sugo to vo sva pi ta njako je gru pa otva ra,a prven stve noona ko ja sete orij skimpri la že njem svevi še pri bli ža va juna šem is kus tvu.Tek otva ra njemna ših sta vo vaos tva ru je moko mu ni ka ci ju upra vom smi slu

Page 2: feljton...mnih sred sta va i kroz mre že so - li dar nos ti do ve de mo gos tu ju će pre da va če/ice ve za ne za RE SET ali i ne ke dru ge sa Ba nja lu čkog uni ver zi te ta i

DANI 6117. 4. 2015.

svi od go vo ri zna ju: to nam go vo -re i me di ji, i pro fe so ri, i ko mši jei pri ja te lji. BiH je po di je lje nodruš tvo, Mos tar je po di je ljengrad, u Ba nja lu ci ne ma Boš nja -ka, u Sa ra je vu ne ma Srba, Ju go -sla vi ja je mrtva, mi smo Srbi,Mu sli ma ni (Boš nja ci), Hrva ti -ko ji smo odu vi jek bi li. Ove či nje -ni ce nam se iz da na u dan pred -stav lja ju kao da nost, i upra vo nanji ho voj he ge mo ni ji po či va aktu -el na po li ti čka moć ko ja u že lji davje čno os ta ne tu gdje jes te re gru -tu je ver zi je is ti ne od go va ra ju će zada nu etni čku gru pu, ona pri tomizmiš lja tra di ci je, adap ti ra mo rali ra bi svu ide olo šku apa ra tu ru ne -op ho dnu za održa va nje sis te ma“per ma nen te tran zi ci je” i proi -zvo dnje kon sen zu sa.

Dra žen: Da kle, ne ma ono gaod če ga gru pa bje ži kao od svogpre dme ta, ma da na ne ka pi ta njasen zi ti vni je pri la zi da bi ih mo glaotvo ri ti. Pi ta nja kao što su ge no -cid, ra tni zlo či ni, pi ta nje kriv njeni ka da ni su je dnos ta vno za poč -lji va i pre tpos tav lja opi pa va njeone to čke gdje ma te ri ja pro ble mamo že da se izli je u “ne oče ki va niraz go vor”. Sa ma ta “ne oče ki va -nost” je po ten ci jal nost is ka zi vogpre la že nja pre ko na me tnu tih,kon so li do va nih ogra ni če nja i ste -re oti pi ja ume tnu tih u druš tve nenor me. Uvid u moć i nje zi ne de -ter mi na ci je do la zi do izra ža ja.

Sa ša (stu dent): Naj te že op štepi ta nje je odre đi va nje na če la poko jem je mo gu će ute me lji ti mo ral.Te ži na pi ta nja ko ja se ba ve mo ra -

lom sas to ji se u od go vor nos ti ko -ja se pre uzi ma ka da se zas tu pa -ju sta vo vi o to me: šta je do bro a štalo še i za dru ge lju de... Za ova kvugru pu po že ljno je da, u du hu po -tpu nog in te le ktu al nog uva ža va -nja ali i nes kri ve ne li čne opre di je -lje nos ti, ra zma tra naj ra zli či ti ja ina jo pre čni ja sta no vi šta.

Pi ta nja ko je gru pa pi ta je su te -ška, ali ne is klju či vo zbog he ge -mo nij ske za klju če nos ti ili bo ljere če no za klju ča nos ti svo jih pre -mi sa, već čes to i zbog for mal nihra zlo ga, ne do vo ljnog op štegpred zna nja, “ap strak tnos ti” te ma,pre ve li ke re fe ren tnos ti i sli čno,me đu tim, za ni mlji vo je gle di šteda su ona te ška i one mo gu će nazbog etni čkog pred zna ka ne kihčla no va gru pe o če mu je dan stu -dent ka že slje de će:

San dro (stu dent): Gru pa jeotvo ri la van vre me na pi ta nja ovihpros to ra zlo či na, ka zne, kri vi ce,su oča va nja sa pro šloš ću. Ni sume po go di la te ška pi ta nja jer sumo ji sta vo vi o nji ma da vno for -mi ra ni, već odre đe ni od go vo rina njih. Po ne kad su se pod pla -štom li je vog an ti glo ba li zma po -je din ci htje li oslo bo di ti od go vor -nos ti. U su šti ni na ši od go vo ri i vi -đe nja (osim tvo jih Da ni je la) suuve li ke za vi si li od na še etni čkepri pa dnos ti.

Da li ovo zna či da je u Re pu -bli ci Srpskoj (Hrvat skoj, Fe de ra -ci ji BiH) ne mo gu će ili ogra ni ča -va ju će kri ti čki mi sli ti ako je ne -ko etni čki Srbin (Boš njak, Hrvat),

O autoriciDa ni je la Maj sto ro vić pro fe -

so ri ca je an glis ti čke lin gvis ti -ke i kul tu ro lo ških stu di ja naUni ver zi te tu u Ba nja lu ci, tegos tu ju ća pro fe so ri ca na broj -nim do ma ćim i stra nim uni -ver zi te ti ma. Auto ri ca je ikoauto ri ca tri mo no gra fi je:Dis kurs, moć i me đu na ro dnaza je dni ca, Youth Na ti onal andEt hnic Iden tity in Bo snia andHer ze go vi na, Dis kur si pe ri fe ri -je. Pro du ci ra la je i re ži ra la dvado ku men tar na fil ma: Kon tra -pun kt za nju i Po sao sno va.

E ZNANJEM

Može li se pričati oSrebrenici bezsvrstavanja

1995 REUTERS

Page 3: feljton...mnih sred sta va i kroz mre že so - li dar nos ti do ve de mo gos tu ju će pre da va če/ice ve za ne za RE SET ali i ne ke dru ge sa Ba nja lu čkog uni ver zi te ta i

DANI17. 4. 2015.62

ili je pak to mo gu će (je dan uče -snik na vo di me ne kao ne kog či -ja etni čka pri pa dnost ne sme tada se stva ri kri ti čki vi de)? Da line ko ko je oci je njen kao etni čkine os traš ćen bi va auto mat ski va -kci ni san pro tiv vi ru sa na ci ona li -zma, mo že li se de si ti re ci div i dali je do vo ljno da ne ko odre diSre bre ni cu kao ge no cid ili kaozlo čin, rat u Bo sni kao agre si ju ilikao gra đan ski rat, te Re pu bli kuSrpsku kao ge no ci dnu tvo re vi nuili kao vo lju Srba u BiH, pa da gase odmah svrsta na odre đe nustra nu? Da li sta vo vi su pro tnioni ma ko je sam upra vo na ve laauto mat ski svrsta va ju go vor ni kau “pro srpski” ili “pro boš nja čki”ta bor i za što pri djev “srpski” ili“boš nja čki” na ra zli či tim stra -na ma ima ne ga ti vnu ko no ta ci ju?

Ova pi ta nja uop šte ni su nai -vna i ti ču se upra vo iden ti te ta ikul tur nih fun da men ta li za ma -ispa da da ako je ne ko odre đe -nog etni čkog iden ti te ta, ima -će i odre đe ne oka me nje nesta vo ve bu du ći da joj/muvlas ti ta kul tu ra pro pi su jeodre đe ni fun da men ta li zamkao ha bi tus ko ji bo ji svedru ge sta vo ve, uku se, ra -zmiš ljanja, dis kur se.

Da li i na ko ji na činne ko mo že mi sli ti da je uSre bre ni ci bio ge no cid,ali da se njen/nje govdis kurs auto mat ski nedis kva li fi ku je kao pro -za pa dni i pro boš nja čki(Si laj dži ćev ski)? Da line ko mo že mi sli ti dano vi ja bh. ki ne ma -to gra fi ja Srbe pred -stav lja is klju či vokao bra da te če tni -ke ko ji ne zna juen gles ki i pri tomne zvu ča ti pro -srpski (Do di kov -ski)? Da li se mo že raz go va -ra ti o uti ca ji ma (ali ne is klju či -vim) NA TO-a, Ame ri ke i za pa dneEvro pe na sve ono što nam se do -go di lo, bez da zvu či kao pris ta li -ca te ori ja za vje re?

Mo že, uko li ko pos to je zna njei ar gu men ti.

Ka kva je to BiH ko ja je pri hva -tlji va svim na ro di ma ko ji u njojži ve i ka ko se mo že is ko ris ti tipo zi ti vno na sli je đe Ju go sla vi je?Ko ji je to mi ni mum is ti ne/is ti nado ko jeg mo že mo za je dno do ćii oko ko jeg se mo že mo slo ži ti,tre ba li nam taj mi ni mum i ko jaje ulo ga zna nja/se le kci je dos tu -

pnog zna nja da bi se taj mi ni -mum os tva rio ili je rje še nje uko na čnoj po dje li i pro gla še njupo bje dni ka i gu bi tni ka?

Dru go pi ta nje je mo že li sekroz či ta nje te ori je i kroz dis ku -si ju u atmo sfe ri je dna kos ti i to le -ran ci je uop šte do ći do ne kogpo ma ka u svi jes ti i mo že li ta kavpo mak bi ti mo gu ća od sko čni caza tran sfor ma ti vni, po li ti čki mo -me nat o ko jem sam go vo ri la napo čet ku tek sta? San dro is ti če iopa snost da se pod “pla štom li -je vog an ti glo ba li zma po je din ci

že le oslo bo di ti od go vor nos ti” ta -ko što će po re ći bi lo ka kvu od go -vor nost sop stve ne etni čke gru pei sve sta vi ti na ra čun ne oli be ral -nog Za pa da, ko ji je na vo dno krivza ovo što se de si lo na Bal ka nu ine ma su mnje da su se u gru piču li i ta kvi ar gu men ti.

Te ška pi ta nja, pi ta nja ra spa daJu go sla vi je, ra ta u BiH i po slje di -ca tih de ša va nja su “ne iz bje žnai ne za obi la zna”, ka ko ka že je dnastu den tki nja:

Mi li ca: Ne iz bje žna su za to štoka da raz go va ra mo o pro ble mi mau na šem druš tvu, u po tra zi zauzro čno-po slje di čnim odno si ma,uvi jek se vra ti mo na taj pe ri od(pe ri od po slje dnjeg ra ta, prim.aut.). Ne za obi la zna su, zbog to -ga što o nji ma tre ba raz go va ra tii na la zi ti od go vo re na mno gaotvo re na pi ta nja, da bi smo mo -gli ići da lje... (ta kva pi ta nja) su ve -oma kom plek sna i za to što je ne -mo gu će emo ti vno se is klju či ti.

Mo žda upra vo ta re la ti vnokrat ka vre men ska dis tan ca i ne -mo gu ćnost da se “emo ti vno is -klju či mo” su osno vno objaš -njenje za strah kao vrlo re alanpro blem i ka men spo ti ca nja kadje u pro cjep na li ni ji iden ti tet -sko/ide olo ško ko ji one mo gu ću -je ova kav tran sfor ma ti vni mo me -nat. Lju di u BiH se bo je da kri ti -čki i “otvo re no” go vo re o te ma mako je ih se ti ču. Mo žda svo je sta -vo ve drže za se be pa ih izno se sa -mo me đu pri ja te lji ma, mo ždaih us kla đu ju sa do mi nan tnimsta vo vi ma, ali ne ja sno je od ko -

feljton

Ispa da da ako jene ko odre đe nogetni čkogiden ti te ta, ima će iodre đe neoka me nje nesta vo ve bu du ći dajoj/mu vlas ti takul tu ra pro pi su jeodre đe nifun da men ta li zamkao ha bi tus ko jibo ji sve dru gesta vo ve, uku se,ra zmiš ljanja,dis kur se

Page 4: feljton...mnih sred sta va i kroz mre že so - li dar nos ti do ve de mo gos tu ju će pre da va če/ice ve za ne za RE SET ali i ne ke dru ge sa Ba nja lu čkog uni ver zi te ta i

6317. 4. 2015.

ga ili če ga stra hu ju i za što se tajstrah per pe tu ira? Ako je u IIsvjet skom ra tu bio strah od fa šis -ta (stra nog oku pa to ra), u so ci ja -li zmu strah od vrha Par ti je, da -nas, či ni se, strah do la zi od onihko je smo na de mo krat skim izbo -ri ma sa mi iza bra li. Strah od ne -po zna tog, kao i strah od vlas ti dvasu klju čna stra ha u pa to lo gi jina ših za je dni ca.

O KON KRE TNIM ZA DA CI -MA - RA SA DNIK AN GA ŽO VA -NIH IN TE LE KTU ALA CA/KI:Kad je ri ječ o onom “šta či ni ti”unu tar aka dem ske za je dni ce,od go vo ri se ma hom ti ču ve ćegan ga žma na pri pa dni ka/ca te za -je dni ce u ja vnom pros to ru; ali upi ta nju je i mi je njanje nas ta vnihpla no va i pro gra ma ka ko bi pos -ta li “pris tu pa čni ji” i “in ter dis ci -pli nar ni ji” i na taj na čin u ve ćojmje ri otvo re ni za kon kre tne pro -ble me ko ji se pos tav lja ju i ko jitra že da im se pri đe iz ra zli či tihper spe kti va. Na kra ju, gru pa sa -ma ne mo že mno go, ali se kroznju ne ki dru gi pred sta vni ci ja -vnos ti, no vi nar ke/i, akti vis -ti/ki nje, po li ti čar ke/i, nas ta -vni ci/e mo gu ta ko đe obra -zo va ti i ta ko dje lo va ti unu tarši re druš tve ne za je dni ce.

Mi li ca: Pro blem u na šemdruš tvu je što je aka dem skaza je dni ca (sa izu ze ci ma)za tvo re na, kru ta i ni je u to -ku sa sa vre me nim druš -tve nim zbi va nji ma i zna nji -ma. Pri to me mi slim na uvo đe njekri ti čkog i in ter dis ci pli nar nog

pris tu pa nas ta vi i nau čnim pro -je kti ma. Ta ko đe, aka dem ska za -je dni ca bi tre ba la bi ti uklju če ni -ja u druš tve ni ži vot ši re za je dni -ce, pri su tni ja u ja vnom pros to ru.Tre nu tno su po li ti ča ri po tpu noza gu ši li ja vni pros tor.

Rad gru pe ne bi smio bi ti is -klju či vo ogra ni čen na uči oni cuveć bi pre li va nje nje nog ra datre ba lo os ta vi ti ne ki trag na druš -tvo u ši rem smi slu i sad je pi ta njeka ko to uči ni ti.

Mi li ca: ener gi ja, en tu zi ja zam,in te lekt, ali i frus tra ci ja (zbog sta -nja u druš tvu) čla no va gru pe po -či nju da “cu re” iz zi do va uči oni ce.Zbog to ga se na dam da je ova gru -pa pre te ča ne ke no ve aka dem skeza je dni ce ko ja će svo je ide je i na -čin ra zmiš ljanja izno si ti u ja vnompros to ru. Vo lje la bih da gru papos ta ne ne ka vrsta “ra sa dni ka”an ga žo va nih in te le ktu ala ca.

Upra vo ov dje i sto je iza zo vipred ko ji ma će se gru pa JMI na -ći već ove je se ni. Ka ko pro ši ri va -ti dje la tnos ti, da li, ka ko to ne kiod čla no va ka žu, “iza ći van kam -pu sa” u pros tor ki na, po zo ri šta,na klu pe, u ka fa ne ili pak u eterpu tem ra dio ili tv emi si je? Ka koobe zbi je di ti do la zak gos tu ju ćih

pre da va či ca/pre da va ča i os ta -lih gos ti ju iz re gi ona i inos tran -stva ka ko bi se obe zbi je di la pre -ko gra ni čna sa ra dnja i raz mje -na, ka ko nas ta vi ti pri vla či ti “ne -is to miš lje ni ke” i osi gu ra va ti kva -li te tan di ja log i obra zo va nje ika ko se bo ri ti za bo lje druš tvo inor ma lan ži vot?

Pri mož (pre da vač): ni je te škopo uča va ti (o ta kvim pi ta nji ma)ne go or ga ni zo va ti bor bu, ko ja bitre ba la sli je di ti te orij skoj kon kre -tnoj ana li zi kon kre tne si tu aci je.Mo žda je na sa moj gru pi ma lo fa -li lo op šteg obra zo va nja (iz kri ti -čkih te ori ja i is to ri je) - ali to je oče -ki va no i za to i slu ži gru pa.

Ma ja (vi ša asis ten tki nja): Naj -te ža pi ta nja su ona ko ja namone mo gu ća va ju da ži vi mo nor -ma lan ži vot, ka ko god bi smo ta -kav ži vot opi sa li. Re kla bih da sera di o sa moj stru ktu ri druš tva -po dje la ma na ci onal nim/etni -čkim, kla snim, stva ra nju “no vihbo ga ta ša”, nes tan ku vrsnih te ko -vi na so ci ja lis ti čkog druš tva kaošto su bes pla tno zdrav stvo i obra -zo va nje, re va lo ri za ci ji op štih vri -je dnos ti i, me ni li čno, o ve oma te -škom i obes hra bru ju ćem pres -tan ku vje re u “bo lje su tra”.

Naj je dnos ta vni ji od go vor aliis to vre me no i naj te ži je - zna -njem, bu du ći da nam upra vo

ne dos ta tak zna nja one mo -gu ća va nor ma lan ži vot. Po -red zna nja, ko je je ve oma ši -rok po jam, po tre bno je de fi -ni sa ti klju čne za dat ke kri ti čkepe da go gi je na ro či to kad je ri -ječ o uni ver zi te tu ko ji po redusva ja nja zna nja tre ba i mo rada ra di na iz gra dnji od go vor ne,kri ti čke mi sli. Da kle, bor ba zazna nje i pu tem zna nja ka ko zna -nja o te ori ji, ra zli či tim dis ci pli na -ma i me to do lo gi ja ma, bi lo glo -bal no ili ka pi lar no, je di ni je putka eman ci pa ci ji.

Ka ko zna njem o onom ra ni je,ta ko i ovom sa da ali bez, ka koObrad Sa vić ka že, “ki če raj skogfler to va nja” ko je uvo di “dis kursbez kri vi ce” (Maj sto ro vić, 2008b)u ko jem je očit “sa mo po nos a nestid i sra mo ta”, te bez stra ha daper ma nen tno ras krin ka va mo fa -šis ti čke druš tve ne obras ce i pro -pi tu je mo u či je ime po li ti ke za -bo ra va i igno ran ci je one ra de i uka kve su bje kte nas proi zvo de.

(Kraj; Knjiga “Diskursi periferije”Danijele Majstorović, iz koje su

Dani feljtonizirali nekoliko eseja,objavljena je u biblioteci XX vek

iz Beograda)

DANI

Ako je u IIsvjet skom ra tu biostrah od fa šis ta(stra nogoku pa to ra), uso ci ja li zmu strahod vrha Par ti je,da nas, či ni se,strah do la zi odonih ko je smo nade mo krat skimizbo ri ma sa miiza bra li. Strah odne po zna tog, kao istrah od vlas ti dvasu klju čna stra hau pa to lo gi ji na šihza je dni ca