Nar. umjet. 24, 1988, sIr. 207 - 275, PRIKAZI

257

PredgovorL. Kube izvjeseuje 0 njegovom ter-enskom radu, 0 problernima melografiranja iposebno 0 rasporedivanju prikupljene gradeprema tonskim nizovima (ljestvicama) sak-upljenih napjeva (stI. 23-46).

o melografskom radu Ludvika Kube uBosni i Hereegovini 10 pripremanju kritickogizdanja njegove zbirke pjesama i napjeva izBosne i Hereegovine (str. 7-15) pise CvjetkoRihtman, redaktor zbirke. DugogodiSnjim nas-tojanjima prikupio se jos i manji broj neob-javljenih Kubinih zapisa tako da novoob-javljena zbirka sadrli ukupno 1127 napjeva.Svrhu drugog izdanja te Kubine zbirke C. Riht-man nalazi " ... prvensLveno u tome da se onaprikaze u potpunom obliku, onako kako ju jcsvojedobno autor predac izdavatu - bez gre-saka i nekorektnih ispravaka, ali sa sistemomindeksa i u obliku koji treba da olaksa njenuupotrebu, narocito za uporedna ispitivanja."Redaktor nije dirao u Kubine notne zapise,ispravio je sarno ocite (tehnicke) greske ipogrdke u zapisima tekstova.

Svi su notni zapisi transponirani nazajednicki zavdni ton g', a visine zavrsnihtonova u Kubinim rukopisima posebno suizlozene u Preglcdu zavrsnih tOllova llapjeva urukopisu (str. 475-477). U rasporedll napjevasatuvan je Kubin redoslijed u prvom izdanjuzbirke: napjevi sa odredcnom ljestvicom (nolnizapisi br. 1-348), napjevi koji ncmaju odredcneljestvice (349-965), napjevi protkani clemcn-tima drugih Ijestvica (966-967), napjevi saspojenimljestvieama (modulacija) (968-997),napjevi kromatskog karaktera (998-1007),zagonetni napjevi (1008-1019) i varijante(1020-1127). Citaocu su veoma korisne re-dak.cijskc informacije da se napjevi - koji seprema tradieionalnom bosanskom urbanomnacinu pjevanja, zvanom uravan izvodemetroritamski slobodnije sa mnogimmelizmima - nalaze pod brojevima 1097-1115,a za lrinacst dvoglasnih z,lpisa uz navcdburednog brcja zapisa i lokaliteta zapisa izlo~eneSll i njihove osnovne 6sobine pod naslovompo/ironi primjcri ig/avna njihova obiljezja (stI.613).

Za usporedbe s gradivom koje je u Bosnii Hereegovini prikupljeno nakon osnivanjaInstilula za proucavanje folkJora u Sarajevu(1947) dragoejeni su tabelarni prcgledi i to

Pregled obrazaea metra i ritma napjeva (stI.479-502) te Pregled melopoetskih oblika (str.503-521).

Posebno su objavljeni svi tekstovi pjes-ama koji se redaju istom numeracijom kao inapjevi. Orijentaciju u tekstovima omogueujepopis prema prvom stihu pjesama izIozen abe-cednimredoslijedom. 0 redaktorskom pristuputekstovima izvjeseuje Ljuba Simic (str. 17-21).U primjerima varijanata pjesama Kubaje zap-isao komp1etan tekst, alije u nekoliko slucajevaipak naveo samo pocetke tekstova. Nakon svihizlizenih tekstova pjesama Lj. Simie iznosiKubine napomene uz tekstove pjesama i svojavIaslita zapazanja, dopune i korekture uz tenapomene (str. 231-235).

Zaintcresiranim istrazivatima IIUlogOeepomoCi rasporedivanje tekstova pjesama kojeje Lj. Simie grupirala prema vrstama i sadrz.ajuteksta - i to u: pripovijedne, mitoloskc (lirske),Ijubavne (sa mnogo podgrupa), porodicno-Ijubavnc (uz podgrupe), kolske (uz podgrupe),svatovske (uz mnogo podgrupa), djecje (uspa-yanke i zabavne), pjesme 0 radu i uz rad (uzpodgrupe), saljive- rugaliee, bekrijske,vojnicke, lokalne i razne. Poscbno navcdipjesme kojima je Kuba zapisao sarno pocelkelekstova, pjesme kcje su pripremljene iz kra-jcva izvan Bosne i Hercegovine, te pjesme kcjeprema rijecima Lj. Simie " ... jasno kazuju danisu spjevane u duhu narodnog nacina izra-zavanja misli."

Zbirei je dodan popis turcizama i manjepoznalih rijeci, kao i popis mjesta u kojima suzabiJjezeni napjevi.

JERKO BEZIC

Zbornik radova u I!ast akademika CvjetkaRihtmllnll, Akademija nauka i umjetnosliBosne i Hercegcvine, Odjeljenjc drustvcnihnauka, Sarajevo 1986, 142 stI.

Zbomik radovajedan je od nacina koj imznanstveni i kultumi radnici Bosne i Hereegov-ine zele odali priznanje i izreei zahvalnostakaclemiku Cvjetku Rihtmanu za njegov izu-zetno znacajan, temcljil i plodonosan rad na

258

Nar. umjet. 24, 1988, str. 207 - 275, PRIKAZI

podrucju etnomuzikoIogije, kao i opcegrazvoja gIazbenog zivota i kulture na sarno uokvirima BiH vee citave Jugoslavije, a i izvannjezinih granica.

Prema rijecima iz pozdravnog govoraAIojza Benea danas se uopee ne moze zamislitiglazbeni zivot Sarajeva ni razvoj etnomu-zikoloskih ispitivanja u republiei bez djela iimena Cvjetka Rihtmana. Nijedna od zna-cajnijih institucija s podrucja gIazbenog zivota(Opera, Muzicka skoIa, Muzicka akademija,Institut za proucavanje folkIora, Zemaljskimuzej i dr) nije nastala ili se razvijala bezizravnog sudjelovanja ovog stvaraoea. Ono je umnogim slucajevima imalo znacaj temeljnog,osnivackog: kao primjerdovoljno je prisjetiti seizuzetno vazne Rihtmanove uloge unutarSaveza udruzenja folklorista Jugoslavije, 0cemu u okviru ovog Zbomika opsirnije govoriMilica Ilij in.

Vee 1952. godine, kada su se na ini-cijativu Vinka Zganea u Puli prvi puta sastalietnomuzikolozi iz citave Jugoslavije, Riht-manu je odano duzno postovanje i povjcrenjeizborom za predsjednika Udruzenja muzickihfolklorista Jugoslavije. On je i jedan od ini-cijatora i prvi predsjednik Saveza udruzenjafolklorista Jugoslavije (SUFJ); tu je duznostobavljao i kasnije u nekoliko navrata.

S poscbnim zarcm, marljivc~cu isposobnoscu Rihtman pristupa i brojnimdrugim zaduzenjima: djeluje kao pedagog,kompozitor, obavlja brojne organizaeijske'aklivnosti. Medutim, glavno pcdrucje njegovarada i interesa jest etnomuzikologija: sku-pljanjc grade na terenu, zapisivanje narodnihmelod.ija (vise od 7000 j jos oko 2000 na mag-neto[cnskim vrpeama), iz temcIja novosagledavanje narodne polit'one praksc, anaiJzanjezina porijckla, tonskih odnosa, mclopo-etskih obJika - znacajke su po kojima jc Riht-man uvelike zaduzio bosansko-hereegovacku ijugoslavensku etnomuzikologiju.

Na ovim temcljima nastali su i brojnietnomuzikoloski radovi koje unularovog Zbor-nika iscrpno navodi Dunja Rihlman-Sotrie;njihcv autor postao je i ostao po njima priznat iizvan graniea Jugoslavije - tiska ih u stranimcasopisima, ana osnovu njihje pozivan da odrzipredavanja na sveucilislima Evrope i SAD.Ovim radovima 011prezcnlirao jc svijetu rczul-

tate svojih istrazivanja ali ijugoslavenske etno-muzikoIogije, obogatio je i doprinio razvojusvjetske etnomuzikologije obradujuci u svojevrijeme nedovoljno istraZeno, svijetu gotovonepoznato, a ilekako bogato i zanimljivopodrucje.

Zbomik radova u cast C. Rihtmanu kon-cipiran je u dva dijela: prvi dio sadrii radoveposvecene akaderniku - pozdravnigovor(AlojzBenae) , biografiju te bibliografiju radova(Dunja Rihtman-Sotrie) i rad 0 Rihtmanovojulozi unutar SUFJ (Miliea Ilijin).

U drugome dijeIu, u okviru priloga,objavljeno je jedanaest referata, sedam stranihi cetiri do maCa, vodeeih imena etnomuzikolo-gije i ctnologije. Namjera urednika BorivojaCoviea, te redakcijskog odbora (80rivojeCovic, Miroslava FUlanovie-Sosie, VladoMilosevic) bilaje, vjerojatno, da svaki od ovdjeprisutnih istrazivaca dade manji prilog koji biposluzio kao uvid i najava daleko opseznijegproucavanja kojemu pojedini istrazivac veedulje, a u nekim slucajevima i veeinu svogradnog vijcka, posveeuje lrajnu pozomost.

Tako od jugoslavenskih etnomuzikologaJerko Bezie pise 0 dijaloskoj uskrsnoj sekvenciu tradieionalnom glagoljaskom pjevanju sjev-erne Dalmacije, Dragoslav Devie 0 nekimnepoznatim zapisima narodnih pjcsamaSlcvana Mckranjca i njcgovoj cetrnaestojrukcveti, Andrijana Gojkcvic 0 rasprostranjcn-osli tcrmina za narodne glazbenc instrumcnte, aJulijan Strajnar 0 istrazivanju glazbcnihih in-strumenata i instrumentalnc glazbe (prineipi imetodc).

Tcmc istrazivaca stranih zemalja kretalesu se od uzih geografski odredenih problcma(E. Comi~cl, Doina - vrsta rumunjske narodllemuzike; J. Markl, Udio mocartizma u stilumuzickog [olklora Ccha) preko povijesnih pris-lupa (E. Gerson-Kiwi, Novija is/IEliivanja 0muzickoj kulturi Ii .~tarojMczopotamiji; N. D.Uspenskij, Zajedniea religija kao [aktor jedin-stva mnogonaeionalne driavnosli u epohiranog fcudaJizma) do sirih drustvenih, teo-rijskih i glazbenih pilanja etnomuzikologije i'etnologijc (G. Su!itcanu, ProbJem jnterdj.~ejpli-narnog ispitivanja lnuzikoJogije, psihoJogije ictilomuzikoJogijc: stvaranje muzickogjezika ..., A. Czekanowska-Kuklinska, Narodnamuzika posmatrana iz perspeklivc njenih

Nar. umjet. 24, 1988, sIr. 207 - 275, PRIKAZI

259

drustvenih uslova i uloga te I.Zemeovskij i A.Kunanbaeva, Epske univerzalije).

Ovim Zbomikom izdavac Akademijanauka i umjetnosti BiH oduzila se, baremjednim dijeIom, na adekvatan nacin svomeuvaZenom clanu Cvjetku Rihtmanu, koji je unjezinu radu sudjelovao od pocetka - kaosuosnivac, sekretar i clan Predsjednistva.

RUZA BONIFACIC

Andrija Toma~ek, Slavko Zlatit - kronikazivota i rada, Narodno sveuciliste Porec -Centar za kulturu, Porec 1985,69 str.

Vee u uvodu ove Kronike autor AndrijaTomasek odreduje njezin eilj: u prvom redujeto pruzanje osnovne i tocne informacije 0

zivotu (75. godiSnjiea) i radu (50. godiSnjiea)skladatelja, pedagoga, dirigenta, publicista,znanstvenika i drustveno-politickog radnikaSlavka Zlatiea. Autor je informacije skupio izsvih doslupnih izvora, ali zanimljivosti knjigepridonose upravo podaci koje je iznio samZlatic iii njegovi prijateIji. Tako jc postignulavjerodcslojnost skupIjenog matcrijala, koji usvakom pogledu moze posluziti kao temelj iputokaz za daljnje kultumo, povijesno iestetsko vrednovanje skladateljevazivota i rada- sto je i bio glavni zadatak ove publikaeijc.

A. Tomasek. jasno i prcgledno pratizivotni istvaralacki Ziatieev put: publikaeijajcpcdijeljena u osam kronolcski porcdanih po-glavlja. Teskc je izdvojili samc neke Zlaticevedjelatnosti - sve su bile vazne, medusobno seprozimale, te zajcdnic:ki cinile i zaokruzivalezivot veoma bogate i aktivne Jicncsti.

lako je Zlalie u prvom redu poznat posvojem vrijednom i zanimljivom kom-pozitorskomradu koji se temelji na folklomoj,uglavnom istarskcj glazbi, ne smije sezapostaviti i njegov drugi - kozmopolitskismjer, kao i stvaranje soeijalno angazirancglazbe kojom je htio utjeeati i mijenjati, a nesamo pratit!, glazbena dogadanja u Jugcslavijii svijetu.

Kao jedan od najistaknutijih jugoslav-

enskih zborskih dirigenata, Zlatie je jednakupozomost posveeivao radu s profesionalnimansamblima (medu kojima u prvi red iduzborovi RTV Zagreb i Jeka s Jadrana) i samaterskim zborovima zalazuei se tako za opeepodizanje gIazbene kulture poratnog razdoblja.

Brojne i odgovome funkeije tijekomnjegova profcsionalnog rada (profesor nasrednjim muzickim skolama u Zagrebu, Rijecii Puli, profesor dirigiranja na Muzickojakademij i u Zagrebu, direktor Muzicke Skole uPuJi, urednik na Radio Zagrebu, znanstvenisuradnik Sjevemojadranskog instituta JAZU),te brojne drustvene funkcije (predsjednikSaveza kompozitora Jugoslavije, predsjednikUdruzenja kompozitora Hrvatske, clanMedunarodnog savjeta za muziku priUNESCO-u i dr) dovoljno govore 0 sirokominteresu, mogucnostima i svestranim visokopriznatim aktivnostima na raznim podrucjimarada.

U pogledu ZIatieevih skladateIjskihostvarenja A. Tomasek se, kako je unaprijednaveo u Predgovoru, ogranicio na tocno popi-sivanje radova te na djelomicno svrstavanje ipruzanje najbitnijih podataka 0 Zlatieevimkompozitcrskim djelima iii 0 razdobljima ukcjima su nastala. lnformaciju upctpunjuje idetaljan pop is kronolcski pcredanih kom-pozicija, lc izbor najvaznijih spisa SlavkaZlatiea.

Ovako koneipirana publikacija ostvarilaje svoju osnovnu namjenu: pOslllzila je kaovazno prisjecanje na bogati Zlatieev rad. Nonjczina polpuna namjena bit ce ostvarena tekkad sc Kronika shvali kao temelj i inicijatordaJjnjih iSlrazivanja, koja njcme na sustavan izanimljiv nacin zapocinju - kao uvod u pct-reb no ali jos neplanirano tiskanje Zlatieevihskladateljskih radova, skupIjanje njegovihspisa i napisa 0 njemu unutar jednog zbornika,le dubJje vrednovanje i analiziranje njegovog uprvom redu stvaralackog opusa. Ove daljnjeradove vjerojatno bi, kao i do sada, s punompcdr~kom pratio izdavac ove graCicki vecmabogato opremljene publikaeije: Narodnosveuciliste Poree - Centar za kulturu.

RUZA BONIPACIC