- racunar je digitalni, binarni, programabilni
TRANSCRIPT
Tubina teorija - Seminarski Maturski Diplomski Rad
- Racunar je digitalni, binarni, programabilni, elektronski uredjaj.
……
- Digitalno: cifrarsko, prekidno. Digit – cifra (eng)
- Svet oko nas je analogan. Analogno (prirodno)
1 / 26
Tubina teorija - Seminarski Maturski Diplomski Rad
- Analognu pojavu predstaviti brojevima je digitalizacija.
- Analogni signal predstaviti nizom brojeva je digitalizacija.
- Niz brojeva koji predstavljaju izmerene vrednosti tog signala u sukcesivnim najcesceekvidistantnim bremenskim trenutcima.
- 3.1
- 3.3
- 3.5
- 3.3
- 3.5
2 / 26
Tubina teorija - Seminarski Maturski Diplomski Rad
- 3.8
- Informacija zavisi od kvaliteta medijuma – sustina digitalizacije – identicna kopija, nemenjanje kroz vreme.
Najkvistova teorema (sempliranje)
- Dovoljno je dva puta meriti, u tom slucaju se garantuje potpuno identicna reprodukcija.
- A/D konvektori (analogno/digitalni) – je uredjaj za merenje signala.
3 / 26
Tubina teorija - Seminarski Maturski Diplomski Rad
- Obrada analognog signala preko filtera.
- Kod digitalnog zapisa signala filteri su u obliku matematickih formula.
- Elektronski (racunari):
Najkomplikovaniji uredjaji koji se prave su racunari – procesori, s druge strane su jednostavnijer imaju malo (jedan) gradivnih elemenata.
Performanse racunara se menjaju eksponencijalno (brzo) struktura se ne menja.
- U racunarstvu se svakih 18 meseci sve udvostruci – Murov zakon.
- Jedan jedini gradivni element je prekidac.
4 / 26
Tubina teorija - Seminarski Maturski Diplomski Rad
- Relej je prekidac koji prekida i kontrolise struju.
- Prvi racunari su pravljeni po principu releja.
Enjak (1945) – prvi priznat racunar napravljen od elektronskih cevi (18.000 elektronki) – Igeneracija (1945 – 1955).
II generacija – Tranzistori (manji prekidac – jaci racunar).
III generacija – Modularna tehnologija – moduli.
IV generacija – Kasne ’60 – dvodimenzionalni tranzistori – cipovi.
- Vise se menja tehnologija, ali se menja skala.
λ (lambda) – osnovna jedinica za mikrone.
- Racunari rade samo na dva nivoa: 0 i 1 (binarni system).
5 / 26
Tubina teorija - Seminarski Maturski Diplomski Rad
……
Brojevi
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 - 10 – slozen br.
10 11 12 13 14 15
A B C D E F
6 / 26
Tubina teorija - Seminarski Maturski Diplomski Rad
224(8) 148(10) 404(6) - Stepenovanje
342(7) 177(10) 1202(5)
(3*49)+(4*7)+2=177
3211(4) 229(10) 274(9)
(3*64)=(2*16)+4+1
7 / 26
Tubina teorija - Seminarski Maturski Diplomski Rad
22112(3) 230(10) 172(12)
12B(13) 206(10) 11001110(2) - Racunari rade binarno
223(6) 87(10) 153(7)
(2*36)+(2*6)+3=72+13=87
135(8) 93(10) 10110(3)
8 / 26
Tubina teorija - Seminarski Maturski Diplomski Rad
b1 b2 - Baza
b1=b2
274(9) 229(10) 22111(3)
22111
6 7 8 4 3 5 2 7(9)
20 21 22 11 10 12 02 21 (3)
9 / 26
Tubina teorija - Seminarski Maturski Diplomski Rad
21|01|12|00|12(3)
7 1 5 0 5 (9)
… …
3 5 7 2 4 6 3 2 (8)
011 101 111 010 100 110 011 010 (2)
10 / 26
Tubina teorija - Seminarski Maturski Diplomski Rad
77A99A(16)
1. 8 A 2 9 E (16)
010 010 001 010 001 010 011 110 (2)
22121236(8)
Bit – Binarna cifra (osnovna memorisjka celija)
11 / 26
Tubina teorija - Seminarski Maturski Diplomski Rad
8bit = 1bajt (byte) – osnovna jedinica
2, 4, 8 – Word (rec)
00000000 – minimalni br. u bajtu
11111111 – maksimalni br. u bajtu
k 2 na k – u k bitovima
0 – 255 celih br. se moze zapisati u 1 bajtu.
12 / 26
Tubina teorija - Seminarski Maturski Diplomski Rad
65.535 je maksimalno br. u 2 bajta.
16.7 miliona – 3 bajta.
4.3 milijarde – 4 bajta.
3 bajta = 1 boja
1 bajt = 1 OSNOVNA boja (RGB)
Prefiksi:
13 / 26
Tubina teorija - Seminarski Maturski Diplomski Rad
10 deka
100 hekta
…
1000 kilo
1000000 mega
giga
tera
- Sredinom ’80 memorija je pocela da koristi mega.
14 / 26
Tubina teorija - Seminarski Maturski Diplomski Rad
2¹º = 1024 ≈ 1000 = 10³
kilo u racunarima je 1024
2³² = (2¹º)³•² ≈ (10³)³•² - Br. u 2 bajta
0
0
0
0
0
15 / 26
Tubina teorija - Seminarski Maturski Diplomski Rad
0
0
0
- Nula je jako vazan broj u racunarima
1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 0
- Sve provere rade se preko nule
- Ima dve nule (2 zapisa za nulu)
Drugaciji nacin oduzimanja:
16 / 26
Tubina teorija - Seminarski Maturski Diplomski Rad
9 9 9 9 - 4cifreni dekadni brojevi
- Nepotpuni complement je dopuna svakog broja do 9
NC (3267) 6732
17 / 26
Tubina teorija - Seminarski Maturski Diplomski Rad
NC(5028) 4971
- Potpuni complement jednako je NC + 1
PC = NC + 1
PC(3267) = 6733
Oduzimanje:
6
3
18 / 26
Tubina teorija - Seminarski Maturski Diplomski Rad
2
4
3
5
4
6
2 7 7 8
- Oduzimanje br. svodi se na dodavanje njegovog PC
6
19 / 26
Tubina teorija - Seminarski Maturski Diplomski Rad
3
2
4
6
4
5
4
2
7
7
8
20 / 26
Tubina teorija - Seminarski Maturski Diplomski Rad
NC(3546) 6453
PC 6464
NC(9999-X) dopuna do devetke
PC(10000-X)
A-X
A+PC(X)
21 / 26
Tubina teorija - Seminarski Maturski Diplomski Rad
X+X+J _ X = J
1. 2
- U binarnom sistemu se cifre samo zamene (0, 1)
-123 do +127 - interval bajta
00000001
11111110 NP
+1
11111111 PC
22 / 26
Tubina teorija - Seminarski Maturski Diplomski Rad
-1 255
-2 254 …
-128 128 Dvobajtni integer: -32766
… …
Binarni system
1 je –
23 / 26
Tubina teorija - Seminarski Maturski Diplomski Rad
0 je +
Razlomljeni brojevi (razlomci)
0.1 0.00011
FLOAT
x,y 1 = 0.3333
x=0.1 3
IF(x+x = = 0.2)
Apsolutna vrednost
24 / 26
Tubina teorija - Seminarski Maturski Diplomski Rad
|x-y|
Σ = 0.0000001…
Fiksni zarez – ne koristi se
Eksponencijalni zapis je zapis broja u obliku
Mantisa(m)
m*10 na e mEx
354*26 356260 E-3
35626 E-2
3562.6 E-1
356.26 E Ф
35.626 E1
25 / 26
Tubina teorija - Seminarski Maturski Diplomski Rad
3.5626 E2
0.35626 E3 - zapis sa normalizovanom mantisom, gde je
0.35626 mantisa, a eksponent je 3.
0.035626 E4
uslov normalizovanosti mantise:
0.1
26 / 26