· rijeČ glavnog urednika hrvatsko Šumarstvo za 21 stoljeĆe stručna tema 104. redovite...

RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA

HRVATSKO ŠUMARSTVO ZA 21 STOLJEĆE

Stručna tema 104. redovite skupštine Hrvatskoga šumarskog društva, održane 20. lipnja 2000. godine, bila je vizija razvoja i djelovanja šumarstva u 21. stoljeću. Tema je vrlo aktualna i povezana uz izradu strategije razvoja Republike Hrvatske "Hrvatska u 21. stoljeću", na kojoj radi Vlada Republike Hrvatske. Obrada dijela strategije koji se odnosi na šumarstvo i preradu drva povjerena je Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, koje je odredilo područja obrade i pojedince za izradu strategije po područjima, s mogućnošću uključivanja novih suradnika shodno potrebama. Određena su ova područja: Šumarstvo u procesima globalizacije, Sume kao gospodarski resurs i izvor sirovina za industrijsku preradu, Ekološki i društveni značaj šuma, Gospodarenje šumama, Značaj znanstvenih institucija i znanstveno-istra-živačkog rada, Uloga poduzeća i drugih ustanova u području šumarstva i Lovstvo. Kasnije je uvršteno još jedno područje: Prerada drva, proizvodnja namještaja i industrija celuloze i papira. Zaduženi pojedinci pretežito su znanstvenici, uz jedan izuzetak, ali nije predložen nitko od vrhunskih stručnjaka iz "Hrvatskih šuma", što smatram pogreškom, jer bez njihova mišljenja nema prave strategije šumarstva.

Vratimo se, međutim, 104 redovitoj skupštini HŠD-a. Argumentirane i nama dobro poznate tvrdnje o stanju naših šuma, o njihovoj prirodnosti, biološkoj raznolikosti, stabilnosti, ulozi kralješnice u krajobrazu, njihovu bogatstvu ekološkim, socijalnim i sirovinskim funkcijama koje su iznesene na skupštini ( M a t i ć , L e d i n s k i , S t a r č e v i ć , D u n d o v i ć i dr.), ukazuju na njihovo vrlo povoljno stanje koje za područje Zapadne i Srednje Europe predstavlja samo daleku želju. I nije dobro biti preskroman i ne naglasiti kako je u hrvatske šume uložen golem šumarski rad više generacija šumarnika od početka 19. stoljeća do danas.

I koliko god je Europa čijoj zajednici težimo, u puno toga uzor našoj zemlji, hrvatske šume, šumarska struka i znanost zasigurno su uzor Europi. Prilikom izrade strategije šumarstva za 21. stoljeće, koja će prema svim izgledima biti utjecana sugestijama i uvjetima predstavnika EU, moramo uporno braniti i zadržati naša dokazana stručna šumarska načela (potrajnost, prirodno pomlađivanje, zabrana čiste sječe, održavanje prirodnosti šume te ekoloških, društvenih i sirovinsko-energetskih funkcija), jer bi nas svako popuštanje moglo dovesti u stanje biološkog siromaštva.

I na kraju ovog uredničkog napisa, dopustite mi da Vam u ime Uređivačkoga odbora Šumarskoga lista i njegova predsjednika prof. dr. Slavka M a t i ć a, u ime Uredništva, tehničkog urednika ing. Hranislava J akovca i u svoje osobno, zaželim sretan Božić te puno zdravlja i uspjeha u novoj 2001. godini, prvoj u 21. stoljeću.

Prof. dr. sc. Branimir Prpić

Naslovna stranica - Front page: Štirovača, Velebit - 235. godina Šumarije Krasno (1765 - 2000) najstarije šumarije u Hrvatskoj Štirovača, Velebit - 235 years of Forest Office Krasno (1765 - 2000) the oldest forest office in Croatia (Foto: J. Vukelic) Naklada 1720 primjeraka

UDK 630* (05):»54-02«/061.2 ISSN 0373-1332 CODEN SULIAB

S U M A R S K l L I S T Znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva

Journal of the Forestry Society of Croatia - Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins - Revue de la Société forestière croate

Uređivački savjet:

1. Branko Belčić, dipl. ing. 2. Mr. sc. Vladimir Bogati 3. Damir Delač, dipl. ing. 4. Ivan Đukić, dipl. ing. 5. Prof. dr. sc. Mladen Figurić 6. Ivica Fliszar, dipl. ing. 7. Dr. sc. Joso Gračan 8. Ilija Gregorović, dipl. ing. 9. Zvonko Kranjc, dipl. ing.

18. Prof. dr. sc. Branimir Prpić 19. Luka Radošević, dipl. ing. 20. Zvonko Rožić, dipl. ing. 21. Tomislav Starčević, dipl. ing. 22. Mario Stipetić, dipl. ing. 23. Dr. sc. Vlado Topic 24. Berislav Vinaj, dipl. ing. 25. Prof. dr. sc. Joso Vukelić

Uređivački odbor po znanstveno-stručnim područjima:

/. Šumski ekosustavi Prof. dr. sc. Joso Vukelić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Prof. dr. sc. Zvonko Seletković, ekologija i biologija šuma Prof. dr. sc. Branimir Prpić, fiziologija i prehrana šumskog drveća Dr. sc. Joso Gračan, genetika i oplemenjivanje šumskog drveća Doc. dr. se. Nikola Pernar, šumarska pedologija Izv. prof. dr. sc. Dominik Raguž, lovstvo

2. Uzgajanje šuma i hortikultura Prof. dr. sc. Slavko Matić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Dr. sc. Stevo Orlić, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo Dr. sc. Vlado Topic, krške šume Doc. dr. se. Željko Španjol, zaštićeni objekti prirode

3. Iskorišćivanje šuma Prof. dr. sc. Ante B. P. Krpan, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Doc. dr. se. Dragutin Pičman, šumske prometnice Doc. dr. se. Dubravko Horvat, mahanizacija šumarstva Doc. dr. se. Slavko Govorčin, nauka o drvu i pilanska prerada drva

Glavni i odgovorni urednik prof. dr. sc. Branimir Prpić

Tehnički urednik - Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum.

Lektor - Dijana Sekulić-Blažina

4. Zaštita šuma Dr. se. Miroslav Harapin, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Prof. dr. sc. Milan Glavaš, šumarska fitopatologija Doc. dr. se. Boris Hrašovec, šumarska entomologija Mr. se. Petar Jurjević, šumski požari

5. Izmjera šuma i šumarska biometrika Izv. prof. dr. Nikola Lukić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Doc. dr. se. Vladimir Kušan, geodezija

6. Uređivanje šuma Mr. se. GašparFabijanić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Doc. dr. se. Ivan Martinić, organizacija rada i šumarska ekonomika Branko Meštrić, dipl. ing. šum., informatika u šumarstvu

7. Šumarska politika Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum., povijest šumarstva, bibliografija, staleške vijesti Prof. dr. se. Branimir Prpić, ekologija i njega krajolika, općekorisne funkcije šuma

Znanstveni članci podliježu međunarodnoj recenziji. Recenzenti su doktori šumarskih znanosti u Hrvatskoj, Slovačkoj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama zavisno o odluci uredništva.

Časopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr. Na osnovi mišljenja Ministarstva informiranja Republike Hrvatske

br. 523-91-2 od 06. 03. 1991. časopis »Šumarski list« smatraše proizvodom iz točke 1 tar. broja 8 Tarife osnovog poreza na promet.

10. Herbert Krauthacker, dipl. ing. 11. Dr. se. Vice Ivančević 12. Željko Marman, dipl. ing. 13. Prof. dr. se. Slavko Matić,

predsjednik 14. Damir Matošević, dipl. ing. 15. Dujo Pavelić, dipl. ing. 16. Mr. se. Ivan Pentek 17. Milan Presečan, dipl.ing.

SADRŽAJ - CONTENTS

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 236 (Fagus sylvatica L.) 001. P i n t a r i ć , K.: Analiza strukture i kvalitete prirodnog pomlatka nekih bukovih šuma u Bosni i Hercegovini

The Analisis of Structure and Quality of the Natural Beech Saplings in Some Beech Forests in Bosnia and Herzegovina 627

UDK: 630* 561 + 188 (Quercus robur L. i Fraxinus angustifolia Vahl) 001. P o p i j a č , M.: Debljinski prirast stabala hrasta lužnjaka i poljskog jasena u šumama na

dijelu sliva rijeke Česme The Diameter Growth of the Oak and Ash Trees in the Community in a Part of the Basin of the River Česma 637

UDK 630* 232.3 + 165 (Abies alba Mill.) 001. B a l l i a n , D.: Analiza rasta klijanaca obične jele (Abies alba Mill.) različitih populacija

putem half-sib potomstva Analysis of Growth of the Seedlings of Silver Fir (Abies alba Mill.) from Different Populations by a Way of Half-sib Offspring 649

PRETHODNO PRIOPĆENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 630* 226 (Quercus ilex L.) K r e j č i , V. i D u b r a v a c , T.: Obnova panjača hrasta crnike (Quercus ilex L.) oplodnom sječom

Regeneration of Coppice Forests of Evergreen Oak (Quercus Ilex L.) by Seed Felling 661

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS UDK 630* 904 Pen t e k , T., P o r š i n s k y , T.: Šumarstvo Turske

The Turkish Forestry 669

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 233 + 116 M e š t r o v i ć , Š. ,Žaj a, D., Đ u r đ e v i ć ,Z. : Zaštita sadnica kod pošumljavanja

Protection of the Sealing During the Reforestation 687

UDK 591.5 (Herpestes javanicus auropunctatus) F r ko vi ć, A.: Mungos na otoku Mljetu

Mongoose on the Island of Mljet 693 H a r a p in , M., K r a u t h a c k e r , H.: Božične jaslice na Medvednici 700

OBLJETNICE: J a k o v a c , H.: 235. Obljetnica Šumarije Krasno 702 I v a n č e v ić , V.: 235 godina Šumarije Krasno (1765-2000)-najstarije šumarije u našoj zemlji 705 M a t i ć , S.: Lik i djelo prof. dr. sc. Josipa Balena u povodu 110. obljetnice njegovog rođenja 712 G 1 a v a š , M.: Krasnarski šumari 715 I T o h a r J . : 190. obljetnica Šumarije Fužine 717 G e t z . D . : Komentar na zadnji pravilniku unutarnjem redu parka prirode "Kopački rit" 71 8

AKTUALNO Đ u i i č i ć -K u r i c , T: Prilog raspravi o prostornom planu Zagrebačke Županije 721 Duri do vi ć , J., i J u r s i k , L.: Informacija o organizaciji šumarstva u Republici Češkoj 723

MEĐUNARODNA SURADNJA D u n d o v i ć , .1., i Ja ko v a c , H.: Stručna ekskurzija "Bjelogorica u Hrvatskoj" 725

NOVI MAGISTRI ZNANOSTI: J a k o v a c , H.: Anton Sabo, dipl. ing. šumarstva 727

KNJIGE I ČASOPISI Bei to v i ć , S.: Iz područja hrvatskog tloznanstva-Dr. sc. Jakob Martinović i suradnici 729 P r p i ć , B.: Dr. Srećko Božičević: Kamen i voda 732 G i o s p i ć , F.: Italia forestale e montana; Forêts de France 733

IZ LOVSTVA: F r k o v i ć , A.: Čovjek i krupna zvjerad 736

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI V i a t a r i ć, P., K aj b a, D.: Izvješće sa 21. Sjednice International poplar commission/FAO 739 [ v a n č e v i ć , V. i Gr ač a n , J.: 13. Međunarodni interkalibracijski tečaj mediteranskih zemalja 741 Š i m i ć , I.: Međunarodni skup o požarima u Euromediteranskoj regiji 745

IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA I v a n č e v i ć , V. : Šumarsko društvo Gornje Austrije i Salzburga u uzvratnom posjetu senjskim šumarima 747 G r e g o r o v i ć , f: Putovanje Hrvatskoga šumarskog društva ogranak Vinkovc i -"Dijon- Paris" 749

IN MEMORIAM: I v a n č e v i ć , V.; Antun "Toni" Kraljić dipl. ing. šum. (1927 - 1999) 751 S t o j k o v i ć , M.: Rudolf Štraser dipl. ing. šum. (1912 - 2000) 752

Napomena: Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 236 (Fagus sylvatica L.) 001.

Šumarski lisl br. II 12, CXXIV (2000), 627-635

ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG POMLATKA NEKIH BUKOVIH ŠUMA U BOSNI I HERCEGOVINI

THE ANALISIS OF STRUCTURE AND QUALITY OF THE NATURAL BEECH SAPLINGS IN SOME BEECH FORESTS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Konrad PINTARIĆ*

SAŽETAK: U Bosni i Hercegovini, u čistim i mješovitim visokim šumama bukve i u izdanačkim šumama, bukva je zastupljena na površini od 1,302.000 hektara, odnosno na 48 % površine šuma i šumskog tla. Sve ove šume nisu njegovane s ciljem da se poveća vrijednost ovih šuma. Mnogobrojna istrživanja više autora, pokazuju da se njegom bukovih šuma na kraju produkcijskog razdoblja može očekivati vrijednost drveta, koja je za pet do šest puta veća u odnosu na njenegovanu bukovu šumu (Schober, 1972).

Analiza šuma bukve u fazi pomlatka pokazala je daje kvaliteta stabalaca i njihovih krošnjica, posebice monopolidijalnost, zadovoljavajuća i da postoji mogućnost da se njegovanjem šuma bukve od najranije faze, faze pomlatka, može realizirati maksimalno povećanje vrijednosti drveta ovih šuma.

Ključne r ij e č i : Fagus sylvatica, bukva, pomladak, kvalitet, njega.

1. UVOD Introductions

Ako želimo opravdati provođenje nekih šumsko-uzgojnih mjera koje opterećuju financijski šumsku proizvodnju, potrebno je prvo ukazati na glavni cilj proizvodnje u šumarstvu. Ne ulazeći u detaljnija obrazlaganja, u Smjernicama (Ma t i ć -P in t a r i ć -Dr in i ć , 1969) je navedeno sljedeće:

Glavni cilj proizvodnje u šumarstvu je trajna proizvodnja maksimalne količine najvrijednije drvne mase uz održanje i poboljšanje plodnosti zemljišta te uz istovremeno podmirenje i ostalih društveno korisnih funkcija šume (zaštitna i socijalna).

Ova definicija sadrži u sebi dvije komponente: Organska proizvodnja biomase, koja je uvjetovana prirodnim potencijalom staništa i proizvodnim mogućnostima pojedinih vrsta drveća na dotičnom staništu. Mehanička proizvodnja obuhvaća zadatak da se iz šume dobiju ona dobra - proizvodi koje može dati određena vrsta drveća.

* Prof. dr. sc. Konrad F'inlarić

Ako analiziramo ove dvije komponente, možemo zaključiti da se prva komponenta realizira bez intervencije čovjeka, dok je druga itekako ovisna o aktivnosti stručnjaka, jer stoje vrjedniji drvni Sortiment, šuma je vrijednija i daje veći čisti prihod. Prema tomu i zadatak šumara je da prihvati ova pravila igre.

Prema HILF-u (1967), na osnovi istraživanja tržišta proizvodnju treba usmjeriti na deblje i kvalitetnije Sortimente, jer se očekuje da će i ubuduće ovim sortimen-tima biti osiguran ekonomski opravdan plasman na tržištu. Ovako postavljen proizvodni cilj, ne isključuje znatno veću proizvodnju drva za kemijsku preradu, jer suvremenim metodama mjera njege, na kraju produkcijskog razdoblja ostaje svega oko 30 % od ukupno proizvedenog drveta, dok se tijekom proizvodnog razdoblja koristi oko 70 % drva, koje se može koristiti za kemijsku, a djelomično i mehaničku preradu.

Ovaj cilj se ne može postići ako se tijekom produkcijskog razdoblja šuma ne njeguje (P in t a r i ć , 1969; Koes t l e r , 1952; Lei b u n d g u t , 1984; H a e b e r l e , 1982; Lang , 1982; Te i s s i e r , 1981; i drugi). Prema navedenim autorima, njegom se ne utječe na povećanje

627

K. Pinlaric: ANALIZA STRUKTURU 1 KVALIThTK PRIRODNOG POMLATKA NEKIH BUKOVIH ŠUMA U BiH Šumarski list br. 11 12, CXXIV (2000), 627-635

proizvedene drvne mase, ali se znatno utječe na kvalitetu, odnosno povećanje vrijednosti proizvodnje. Na osnovi iskustava, sa njegom je potrebno otpočeti u najranijoj razvojnoj fazi, u fazi pomlatka, jer je to i ekonomski najopravdanije, što se posebice odnosi na bukvu. Prema Schober-u (1972) kod bukve u njegovanoj sastojini na kraju produkcijskog razdoblja je vrijednost proizvedenog drva veća za 5-6 puta u odnosu na nenje-govanu sastojinu.

Treba naglasiti da učinak njege šuma u pogledu povećanja vrijednosti proizvedenog drva nije kod svih vrsta isti. Kod vrsta drveća kod kojih je populacija više-manje homogene kvalitete (npr. jela, smreka, duglazija) učinak njege šuma je manji, dok je kod vrsta drveća ko

je u populaciji ima heterogenu kvalitetu stabala (npr. borovi, ariš, bukva, hrastovi) učinak njege šuma u pogledu povećanja kvalitete stabala je znatno veći (Bon-n e m a n n - R o e h r i g ; 1972). Vidljivo je da bi se proizvela maksimalna količina najvrijednijeg drva, posebice kod bukve, neophodna je njega već od najranije razvojne faze (pomlatka).

U okviru projekta (P i n t a r i ć i dr. 1986) istraživan je i utjecaj njege bukovih sastojina na proizvodnju drvne mase po količini i posebno po kvaliteti.

Zadatak ovog rada bio je proučiti strukturu i kvalitetu pomlatka bukve u prirodnoj čistoj visokoj sastojini bukve.

2. METODA RADA - Method and material U najzastupljenijim čistim bukovim šumama, na po

vršinama u kojima se posljednih 20 godina nije provodila sječa i na primjernim plohama veličine 10 m2

(2m x 5m) koje su se nalazile na 10-15 m od ruba matičnih stabala bukve, analizirana je struktura i kvaliteta pomlatka: broj stabala, visine, debljine, procijenjena je

kvaliteta stabalaca i krošnje, a na osnovi tih parametara obračunat je koeficijent vitkosti (hmm : d„ mm), otklon (insercija) grana, monopodijalnost i rašljavost vrha. Prema potrebi, za sve parametre obračunate su srednje vrijednosti. Na svakom objektu postavljeno je po tri primjerne plohe iste površine.

3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results of investigations 3.1. Objekti istraživanja

Osnovni podaci o objektima istraživanja prikazani su u tablici broj 1.

Tablica 1. Osnovni podaci o objektima istraživanja

Broj plohe No plot

1

2

3

4

5

6

Naziv objekta Object

Fojnica, G.J. Pogorelica-

Garež, odj. 9 Fojnica, G.J. Pogorelica-

Garež, odj. 9 Vlasenica,

Donja Drinjača, odj. 126

Srebrenica, Gornji Jadar,

odj. 95a Srebrenica,

Gornji Jadar, odj. 95a

Vlasenica, Donja Drinjača,

odj. 126

Nadmorska visina m Altitude

910

940

750

900

900

750

Ekspozicija Exposition

SW

SW

SW

SSE

SSE

SW

Nagib Inclination

12°

15°

17°

10°

10°

20°

Matični supstrat

Rock

Filit

Filit

Pješčar

Vapnenac

Vapnenac

Pješčar

Tlo Soil typ

Kiselo smeđe Distr. cambisol



Smeđe vapnenačko

Kalko cambisol Smeđe

vapnenačko Kalko cambisol


Vegetacija Vegetation

Luzulo -Fagetum tipicum Luzulo -Fagetum tipicum Luzulo -Fagetum

Fagetum montanum

iliricum Fagetum

montanum iliricum Luzulo -Fagetum tipicum

628

K. Pintarić: ANALIZA STRb'KTURH 1 KVAI.ITI-TK PRIRODNOG POMLATKA NHKIH BUKOVIH ŠUMA U Bili Šumarski list br. II 12, CXX1V (2000), 627-635

3.2. Istraživani parametri 3.2.1. Broj stabala

Broj stabala po primjernim plohama prikazanje u tablici 2.

Tablica 2. Broj jedinki Table 2 Number of trees

Debljinski stupanj D,,mm

-6 6-10 10-14 14-18 18-22 22-26 26-30 30-34 34-38 38-42 58-62 62-66

ukupno Gornji sloj Upper layer Srednji sloj

Middle layer Donji sloj

Lower layer

primjerna ploha - plot 1 1 2 I 3 1 4 1 5 1 6

broj jedinki po hektaru - number of trees per hectar -

27000 26000 23000 13000 5000 4000 1000 1000

---

100000 38000 38%

55000 55% 7000 7%

-11000 18000 27000 12000 9000 1000 3000 1000

---

82000 57000 70%

21000 28% 4000 2%

2000 19000 10000 13000 4000 8000 3000 3000 1000 1000

--

64000 28000 44%

20000 31% 16000 25%

4000 25000 24000 15000 13000 4000 2000 2000 1000 1000

--

91000 29000 32%

37000 41%

25000 27%

-3000 31000 24000 23000 7000 4000 2000 1000 1000 1000 1000

98000 33000 34%

39000 40%

26000 26%

7000 47000 27000 16000 4000 1000

-1000

----

103000 20000 19%

31000 30%

52000 51%

Na svih šest primjernih ploha prosječan broj stabala varira od 64000 (ploha 3) do 103000 (ploha 6), a u prosjeku 90000 +/- 6000. Od ukupnog broja stabala na gornji sloj otpada u prosjeku 34000 +/- 5000, na srednji

sloj 34000 +/-5000 i na donji sloj 22000 +/- 7000. Najviše jedinki zastupljeno je u debljinama od 22 mm. Zastupljenost 20 % najdebljih stabala (koja pripadaju gornjem sloju) bilo je 3500 +/- 400 jedinki po hektaru.

3.2.2. Visine

Srednje visine po primjernim plohama variraju između 1,23 m i 2,70 m, a gornje visine (20 % najviših stabala) između 1,73 m i 4,20 m.

Kako se glavni proizvođači nalaze u gornjem sloju, a prema van M i e g ro e t -u (1956) postoji mala vjeroja

tnost prelaza jedinki iz srednjeg i donjeg sloja u gornji, u daljnjim izlaganjima analizirat ćemo uglavnom jedinke koje pripadaju gornjem sloju.

Visine po premijernim plohama prikazane su u tablici 3.

Tablica 3. Visine u gornjem sloju Table 3 Heights in the upper layer

Prosječna visina Mean height Gornja visina

Dominant height

primjerna ploha - plot 1

1,87

2,91

2

2,29

2,36

3

2,70

4,20

4

2,41

3,44

5

2,02

3,03

6

1,23

1,73

629

K. I'intai-ić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG POMLATKA NEKIH BUKOVIH ŠUMA U BiH Šumarski list br. 11 12, CXXIV (2000). 627-635

3.2.3. Debljina na 5 cm od površine tla

Debljine po primijernim plohama prikazane su na tablici 4.

Tablica 4. Promjer na 5 cm od površine tla Table 4 Diameter on 5 cm from the soil level

Prosječna debljina Mean diameter

Debljine 20% najdebljih stabala Diameter of 20% ticknest trees


15,7

24,0

2

18,2

25,4

3

17,9

28,9

4

16,2

24,8

5

18,1

30,8

6

12,9

17,5

Prosjek Average

16,5+/-0,83

25,2+/- 1,88

Prosječna debljina za sve plohe je 16,5 +/- 0,83 mm, 30,8 mm (ploha 5). Ploha 5 odskače znatno od drugih s variranjem od 12,9 mm (ploha 6) do 18,2 mm (ploha ploha jer je na njoj u debljinskim stupnjevima od 58 do 2). Kod 20 % najdebljih stabala prosjek za sve plohe je 66 mm zastupljeno 2000 jedinki. 25,2 +/-1,88 mm, s variranjem od 17,5 mm (ploha 6) do

3.2.4. Kvaliteta vretena stabalca Kvaliteta vretena stabalca ocijenjena je samo za gornji sloj, a rezultati su prikazani u tablici broj 5.

Tablica 5. Kvaliteta vretena stabalca Table 5 The quality of the stems

Ploha-Plot

1

2

3

4

5

6

Prosjek - Mean

Stabalaca/ha trees/ha % Stabala/ha trees/ha %

Stabalaca/ha trees/ha %





Kvaliteta vretena stabalca The quality of the stems

Dobar - Good 23000

61 28000

49 27000

96 27000

93 25000

76 18000

90 24700

72

Srednji - Middle 15000

39 29000

51 1000

4 2000

7 7000 21

2000 10

9300 27

Loš - Bad -

; -

-

1000 3 -

170 1

Ukupno Total

38000 100

57000 100

28000 100

29000 100

33000 100

20000 100

34170 100

Broj jedinki s potpuno pravim stabalcem i bez rašlji (49 % do 90 % stabalaca gornjeg sloja), u prosjeku po plohama varirao je od 18000 do 28000 po hektaru 24700 +/- 1529 jedinki po hektaru.

3.2.5. Kvaliteta krošnjica

Kvaliteta krošnjica stabalaca ocijenjena je na krošnjica loša-jače deformirana i rašljasta krošnjica sljedeći način: Kvaliteta krošnji stabalaca gornjeg sloja prikazana - krošnjica dobra- krošnjica pravilno razvijena je u tablici broj 6.

krošnjica osrednja-dozvoljene manje deformacije

630

K. Pintarić; ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG POMLATKA NEKIH BUKOVIH SUMA U BiH Šumarski list br. II 1 2, CXXIV (2000). 627-635

Tablica 6. Kvaliteta krošnjica Table 6 The crown quality

Ploha - Plot

1

2

3

4

5

6

Prosjek - Mean

Stabalaca/ha trecs/ha %







Dobar - Good 22000

58 33000

58 23000

82 22000

76 14000

42 10000

50 20700 60,5

Kvaliteta krošnje The crown quality Srednji - Middle

16000 42

24000 42

5000 18

7000 24

19000 58

10000 50

13500 39,5

Loš - Bad -

-

-

-

-

-

-

Ukupno Total

38000 100

57000 100

28000 100

29000 100

33000 100

20000 100

34200 100

Iz tablice broj 6 vidljivo je da broj jedinki s dobrom i pravilno razvijenom krošnjom varira između 10000 (ploha 6) i 33000 (ploha 2), u prosjeku 20700 +/- 3260 jedinki po hektaru.

Udjel jedinki koje imaju istodobno dobro deblo i dobru krošnju je isto tako visoko, i po plohama varira između 10000 (ploha 6) i 25000 (ploha 2), odnosno između 42 % i 79 % stabalaca gornjeg sloja, što je vidljivo iz tablice broj 7.

Tablica 7. Kvaliteta stabalaca s istovremeno dobrim deblom i krošnjom Table 7 The qualiti of stems at the some time with good stems and crowns

Ukupan broj stabalaca gornjeg sloja Number of trees at the upper layer Broj stabalaca sa kvalitetnim deblom i krošnjom Number of trees with good stems and crowns % stabalaca sa kvalitetnim deblom i krošnjom

primjerna ploha - plot 1 2 3 4 5 6

broj jedinki po hektaru number of trees per hectar

38000

17000 4 5 %

57000

25000 4 4 %

28000

22000 7 9 %

29000

21000 7 2 %

33000

14000 4 2 %

20000

10000 5 0 %

Uočavamo da na svim primjernim plohama ima veliki broj jedinki s kvalitetnim deblom i kvalitetnom kro

šnjom, što obećava u buduće i kvalitetnu drvnu masu, pod uvjetom da se sprovede odgovarajuća mjera njege.

3.2.6. Koeficijent vitkosti (jedinke iz svih slojeva)

Koeficijent vitkosti izračunat je po formuli: h mm: do mm, odnosno visina iskazana u milimetrima

prema promjeru stabalca na 5 cm od tla iskazana u milimetrima.

Ovaj koeficijent je vrlo važan glede otpornosti na snijeg, i ukoliko ovaj koeficijent ima manju vrijednost,

jedinka je otpornija na štete od snijega, stoje posebno značajno za bukvu.

Koeficijent vitkosti po plohama i debljinskim stupnjevima prikazanje u tablici broj 8.

631

K. Pintarić: ANALI/A STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG POMLATKA NEKIH BUKOVIH ŠUMA U BiH Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000), 627-635

Tablica 8. Koeficijent vitkosti za sva stabalca Table 8 Coefficient of the slenderness for all layers

do mm

8 12 16 20 24 28 32 36 40


154 126 132 131 116 98 94 105

-

2 163 175 156 130 104 82 97 86 -

3 225 208 156 175 154 160 140 116 130

4 225 192 156 155 146 121 119 111 100

5 163 133 113 105 112 107 103 83 102

6 125 108 100 100 92 ----

Iz tab. br. 8 vidljivo je daje ovaj koeficijent najveći kod tanjih stabalaca, što je i razumljivo kada se ima u vidu daje kod tanjih stabalaca uslijed male krošnjice i fotosintetička površina mala, što se prije svega odraža

va na smanjenje prirašćivanja u debljinu. Kod jedinki koje pripadaju gornjem sloju (najčešće iznad 24 mm debljine) na pojedinim plohama ovaj koeficijent je znatno niži.

3.2.7. Insercija grana

Insercija grana (kut koji sklapaju grane s osovinom debalca) pri ocjeni kvalitete jedinke je značajan pokazatelj. Dosadašnja mnogobrojna istraživanja su pokazala da se kod jedinki s većim kutom insercije (veći otklon grana), pa je prirodno čišćenje od grana brže i intenzivnije i ne stvaraju se, posebice kod bukve, vodeni čepovi u kojima se zadržava oborinska voda i pot

pomaže bržoj pojavi truleži. Istraživanja su također pokazala da su jedinke s većim uglom insercije biološki slabije, te je potrebno već od pomlatka pomagati jedinke koje imaju veći otklon grana (P in t a r i ć , 1974).

Insercija grana po plohama i slojevima prikazana je u tablici broj 9.

Tablica 9. Insercija grana Table 9 The branch insertion

Ploha-Plot 1 2 3 4 5 6

Gornji sloj - Upper layer 67° 70° 79° 76" 74° 68°

Srednji sloj - Middel layer 55° 54° 64" 68° 62" 61°

Donji sloj - lower layer 46° 58° 52° 51° 51° 50°

Iz tab. br. 9 vidljivo je da najveću inserciju imaju jedinke koje pripadaju gornjem sloju koji varira između 67" i 79°, dok je u srednjem, a posebno u donjem sloju, ovaj parametar mnogo manji. Najmanji kut insercije (otklon grana) jedinki i donjeg sloja objašnjava se borbom jedinke za svjetlo, jer samo one grane koje su više

usmjerene prema izvoru svjetla, suncu, mogu formirati lišće, koje omogućava fotosintezu. Na granama s većim kutom insercije, lišće ne prima ni minimalnu količinu svjetla potrebnu za odvijanje procesa fotosinteze te se lišće i grane suše i brže odumiru.

3.2.8. Oblik i kvaliteta vrha

Pri ocjeni kvalitete jedinke vrlo je značajan i oblik vrha jedinke, jer je prema Schaedelin-u (1942) monopodi-jalnost, odnosno rašljavost ili žbunastost, posebice kod bukve, nasljedna a manje uvjetovana sredinom (snijegom). Zato se pri selekciji, odnosno provođenju njege

pomlatka mora nastojati da se rašljaste i žbunaste jedinke uklone i pomažu jedinke s monopodijalnim vrhom.

Monopodijalnost, odnosno rašljavost vrhova prikazana je u tablici broj 10. Podaci se odnose samo na gornji sloj.

632

K. Pintarić: ANALI/A STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG POMLATKA NEKIH BUKOVIH ŠUMA U BiH Šumarski list br. 11 12. CXXIV (2000), 627-635

Tablica 10. Oblik krošnje Table 10 The form of the top of the crown

Ploha - Plot

1 2 3 4 5 6

Oblik vrha - Forme of the top Monopodijalni -

st./aru 100 250 260 270 230 120

Monopodial % 26 44 92 93 70 60

Rašljast - Forked st./aru 260 280 10 20 50 80

% 68 49 4 7 15 40

Grmast - Shrubby st./aru

20 40 10 -

50 -

% 6 7 4 -15 -

Na tablici br. 10 vidljivo je da po plohama zastuplje- posvetiti na plohama ili sastojinama kod kojih su manje nost jedinki s monopodijalnim vrhom vrlo različit i varira od 26 % (ploha 1 ) do 93 % (ploha 4). Ipak se može zaključiti da na svim plohama ima dovoljan broj biljaka s monopodijalnim vrhom, ali se više pozornosti mora

zastupljene jedinke s monopodijalnim vrhom, jer bi ih mogle ugroziti rašljaste jedinke koje se brzo pretvaraju u nasilnike-vukove, što značajno ugrožava kvalitetu stabala u sastojini.

4. RASPRAVA - Discussions

Proučavanje strukture bukovih sastojina već u najranijoj razvojnoj fazi, pomlatku, je vrlo značajno, jer se na osnovi provedene analize može s velikom sigurnošću predvidjeti budući razvoj sastojine ako se prepusti samo prirodnim čimbenicima, te koje bi intervencije bile potrebne da bi se ostvario predviđeni cilj, maksimalna proizvodnja najvrjednije drvne mase, uz zadovoljenje i ostalih funkcija šume (zaštitna i rekreativna), (Be-da, 1972; Bernetti, 1995; Fischer, 1967, 1970; Koestler, 1952, 1953; leibundgut, 1976, 1984; Piussi, 1994; i dr.) zaključuju da je biološki i s genetskog stanovišta ekonomski opravdano da se s njegom sastojina otpočne još u najranijoj fazi. Ovo je posebice značajno kod bukve, kod koje kvaliteta stabala u prirodnim sastojinama vrlo heterogena (Bonnemann-Roehrig, 1972). Osim toga, stabla svrstana u kategoriju nadraslih ili predrast, rijetko se mogu skladno uklopiti u buduću sastojinu, te se najčešće javljaju kao "nasilnici", "vukovi" s nisko nasađenim, širokim krošnjama i neznatnim učešćem kvalitetnog drva. Dok su u ranoj fazi razlike između predo-minantnih i dominantnih stabala male, oko 0,2 m, za 6-7 godina ove razlike su preko jednog metra, i sve se više povećavaju te stvaraju mogućnost da im se krošnja širi. Ako je u pitanju predrast, situacija je još teža. Stabalca imaju nisko nasađene krošnje, debele grane, prirodno čišćenje od grana je slabo i sporo, a proizvode samo nekvalitetno drvo s vrlo malim učešćem tehničkog drva (Pintarić, 1969).

Provedena istraživanja pokazala su da u proučavanim pomlacima bukve, stanje zadovoljava, jer u gornjem, proizvodnom sloju ima dovoljan broj kvalitetnih jedinki (tab. 2.)

Težište intervencije treba biti isključivo u gornjem sloju, jer će se na taj način postići i značajan ekonomski učinak, što bi omogućilo da se od razvojne faze pomlatka počinje s njegom bukove šume. Schaedelin ( 1942) u svojoj knjizi o Selektivnoj prorijedi kaže: "Cilj stoji visoko i daleko, put počinje ovdje i danas". Ovo se odnosi na sve vrste drveća, a s njegom treba otpočeti što ranije.

Brojno stanje jedinki, te kvalitete stabalaca i krošnji-ca, pokazuje da pravovremenom i pravilno usmjerenom njegom možemo ostvariti postavljeni cilj (tab. 2-10.).

Leibundgut (1984) je u vezi s gospodarenjem u šumama rekao: "Njega šuma kako je ovdje prikazana, zahtijeva brižljive mjere, koje od uzgajivača zahtijevaju stalno razmišljanje, s ranim početkom provođenja bez prestanka i odustajanjem od svega što nije neophodno. Troškovi su podnošljivi i mjereno prema predviđanjima rezultata i uspjeha su čak vrlo skromni. Prema tomu njega šuma se isplati".

Koliko je ekonomski opravdano intervenirati već od najranije razvojne faze, pomlatka i koljika, Leibundgut (1984) navodi daje u ovim razvojnim fazama u jednom zahvatu potrebno utrošiti svega 3-5 radnih dana po hektaru i daje u tim fazama potrebno provesti dva zahvata, te se lako može izračunati koliko je poduzimanje ovih mjera opravdano. O načinu provođenja njege mogu se naći upute u svim udžbenicima, koje obraduju ovaj problem: L e i b u n d g u t 1984; K o e s t l e r , 1952, 1953; P i n t a r i ć , 1969 i drugi.

633

K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE 1 KVALITETE PRIRODNOG POMLATKA NEKIH BUKOVIH ŠUMA U BiH Šumarski list br. 11-12, CXX1V (2000), 627-635

5. ZAKLJUČAK - Conslusion

Na području Bosne i Hercegovine, čiste visoke bukove šume zastupljene su na površini od 389000 ha (Pintarić, 1997), a u mješovitim šumama bukve, jele i smreke na površini od 562000 ha (Matić idr. 1971). Osim toga, izdanačke šume, koje će se u dogledno vrijeme prevesti u visoke bukove šume, zastupljene su na površini od 351000 ha (Pintarić, 1997). Ovo ukazuje da je u čistim i mješovitim visokim šumama i izdanačkim šumama bukva zastupljena na površini od 1302000 ha, odnosno na 951000 ha visokih šuma (oko75 %) i na oko 38 % izdanačkih šuma. U odnosu na ukupnu šumsku površinu od 2,7 milijuna hektara, bukva je zastupljena na oko 51 % površine.

U daljnjem gospodarenju može doći do manjih promjena samo u izdanačkima šumama bukve, unošenjem domaćih i stranih vrsta crnogorice. To zahtijeva da

1. Beda , G., (1973): Jungbestandespflege im Stadtwald Bremgarten. Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen 124, Bern,

2. B e rne t t i, G., (1995): Selvicoltura speciale. Sci-enze forestalie e ambientali, UTET, Torino,

3. Bonne mann , A,- Roehrig, E., (1972): Der Waldbau auf oekologischer Grudlage Baumartenwahl, Bestandesgründung und Bestandespflege. Band 2., Hamburg-Berlin,

4. F i sche r , F., (1967): Ueberlegungen zur Durchführung der Jungwuchspflege und Dickungspflege. Schweizrische Zeitschrift fur Forstwesen, 118, Bern,

5. F i sche r , F., (1970): Neue Wege der Jungwaldpflege. Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen, 121, Bern,

6. H a b e r l e , S., (1982): Jungbestandespflege als Optimierungsproblem. Allgemeine Forstzeitschrift, 27, München,

7. H i 1 f, H., ( 1967): Der Einfluss gesetzmässiger Entwicklung der Vertvertung der Nadelholzes auf die künftige Zielsetzung bei waldbaulichen Massnahmen. XIV IUFRO Kongress, sekcija 23, str. 299, München,

8. Koes t l c r , J., N., (1952): Ansprache und Pflege von Dickungen, Berlin,

9. Ko es t i e r , J., N., (1953): Waldpflege, Hamburg-Berlin,

10. Lang, E., (1982): Pflege von Buchenbeständen im Hessischen Forstamt Happenheim. Allgemeine Forstzeitschrift, 21, München,

11. L e i b u n d g u t , FL, (1975): Ueber den Arbeitsaufwand fur Holzernte, Kulturen und Waldpflege

se već sada poduzimaju mjere, kako bi se postigao željeni cilj.

Ako se želi postići predviđeni glavni cilj proizvodnje, to se ne može u sada već odraslim sastojinama, nego treba otpočeti s intenzivnom njegom od najranije razvojne faze, najkasnije od faze koljika, od vremena kada stabalca gornjeg sloja dostignu promjer od 7 cm. (Leibundgut 1984; Koestler, 1952; Pintarić, 1969;).

Istraživanja, koja su provedena u prirodnom pom-latku bukve, ukazuju da sve pretpostavke postoje (brojno stanje, kvaliteta stabalaca, posebno monopodijalno-st) kako bi se ostvario postavljeni cilj.

To je moguće, i umjesto skupih pošumljavanja dio sredstava za šumsko-uzgojne radove potrebno je usmjeriti na njegu šuma, jer je to i ekonomski opravdano.

im Plenterwald. Schweizerische Zeitschrift fur Forstwesen, Bern,

12. L e i b u n d g u t , H., (1976): Grundlagen zur Jungwaldpflege. Mitteilungen der eidgenossischegn Anstalt fur das forstliche Versuchswesen, Band 52, Zurich,

13. L e i b u n d g u t , H., (1984): Die Waldpflege. Bern-Stuttgart,

14. M ati ć, V., P in ta r i ć, K., Dr ini ć, P., (1969): Osnovne smjernice gazdovanja šumama u BiH za period 1971.-2005. Šumarski fakultet u Sarajevu, Sarajevo,

15. Ma t i ć , V., idr., (1971): Stanje šuma u SR Bosni i Hercegovini prema Inventuri šuma na velikim površinama u 1964.-1968. godini. Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo u Sarajevu, posebno izdanje, broj 7, Sarajevo,

16. Mayer , H., (1992): Waldbau auf soziologisch-ökologischer Grundlagene. Stuttgart, Jena, New York,

17. Miegroe t V. M., (1956): Untersuchungen über den Einfluss der waldbaulichen Behandlung und der Umweltfaktoren auf den Aufbau und die morphologischen Eigenschaften von Eschenick-ungen im schweizerishen Mittelland. Mitteilungen der eidgenossischen Anstalt fur das forstliche Versuchswesen, 32, Zurich,

18. P i n t a r i ć , K., (1969): Njega šuma. Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo,

19. P i n t a r i ć , K., (1974): Kvalitet guštika bukve u čistim visokim sastojinama bukve. Narodni šumar, sv. 1-3, Sarajevo,

LITERATURA Literatur

634

K. Pimarić: ANALIZA STRUKTURE 1 KVALITF.TE PRIRODNOG POMLATKA NEKIH BUKOVIH ŠUMA U BiH Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000), 627-635

E. Proceedings of the invited lectures. Ljubljana, 24. P i u s s i , P., (1994): Selvicoltura generale. Scienze

forestalie e ambientali, UTET, Torino, 2 5 . S c h a e d e l i n , W . , ( l 9 4 2 ) : DieAuslesedurchforst-

ung als Erziehungsbetrieb höchster Wertleistung. III izdanje, Bern,

26. S c h o b e r , R., (1972) : Die Rotbuche. Schriftenreihe der Forstlichen Fakultaet der Universität Göttingen, Band 43-44, Frankfurt a M.

27. Te i s s i e r du., ( 1981 ): le HETRE. Institut National de la Recherche agronomique, Departement des recherches forestières. Paris,

SUMMARY: In Bosnia and Herzegovina the beech partcipates in the high pure stands on the area of 389 000 ha, in the mixed high stands on the 562 000 hectors and in the beech coppices on the area of 351 000 hectors, entirely on the area of I 302 000 hectars. Those forests are not tended, and the quality of the wood is not satisfiead, because the participation of the wood of less value is very high.

Investigations of some authors showed that exist the possibilities to increase significantely the worth of beech forests and beech wood, by tending of forests from the youngest stage (sapling stage). On that way at the end of the productiun periood (cutting cycle) the worth of the wood could be increased 5-6 times compared with the untended forests (Schöbe r, 1972).

Our investigations in some beech forests in the sapling stage showed: 1. That the number of saplings (height about 2 m.) varies from 64 000 to

103 000, mean 90 000 per hectar, and in the upper layer, where are the future trees, 34 000 saplings per hectar

2. The mean height on the investigated plots varies from 1,23 to 2,70 m, and the height of the upper layer between 1,73 and 4,20 m.

3. The dimeter at stump-height (5 cm from soil level) varies from 12,9 mm to 18,2 mm (mean for all plots 16,5 mm). The diameter of the dominant layer varies from 17,5 to 28,9 mm.

4. The quality of the stems is very high, because the stems with straight and unforked in the upper layer varies from 49 % to 90 % (per plots).

5. The quality is also satisfied, because from 52 % to 82 % of stems in the upper layer have good formed crowns

6. The stems at the same time with straight stems and good formed crowns in the upper layer is also satisfied, because 42% to 79 % in the same time have good stem and crown.

7. The other investigated characteristics (insertion of branches, form of the crown, monopodiality of the top) promised that the future stand should be satisfied, if the tending would be taken in time and continued during the rotation time. Key words : Fagus silvatica, sp„ beech, sapling, quality, tending.

20. P i n t a r i ć , K., (1974):Varijacija u inscrciji grana kod ariša (Larix sp.) različitih provenijencija. Šumarski list, broj 5-6, Zagreb,

21. P i n t a r i ć , K., i dr. (1977): Prilog proučavanju obnove i njege u visokim šumama bukve. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu. God. XXII, knjiga 22, sv. 1 -2, Sarajevo,

22. P i n t a r i ć , K., i dr. (1986): Prilog proučavanju sistema gazdovanja po proizvodnim tipovima visokih čistih bukovih šuma na području SOUR "Ši-pad". Šumarski fakultetu Sarajevu, Sarajevo,

23. P i n t a r i ć , K., (1997): Forestry and Forest Reserves in Bosnia and Herzegovina. COST ACTION

635

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000), 637-647 U DK: 630* 561 + 188 (Quercus robur L. i Fraxinus cmgustifolia Vahl) 001.

DEBLJINSKI PRIRAST STABALA HRASTA L U Ž N J A K A I P O L J S K O G JASENA U Š U M A M A NA DIJELU SLIVA RIJEKE Č E S M E *

THE DIAMETER GROWTH OF THE OAK AND ASH TREES IN THE COMMUNITY IN A PART OF THE BASIN OF THE RIVER ČESMA

Marina POPIJAČ**

SAŽETAK: U nizinskom dijelu rijeke Česme prostiru se vrijedne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Hrast lužnjak ('Quercus robur L.)je naša dragocjena vrsta koja se nalazi na drugom mjestu po zastupljenosti u drvnom fondu Hrvatske, odmah iza bukve, a po vrijednosti drvne mase, nedvojbeno je na prvom mjestu. Druga važna vrsta koja se tu pojavljuje je poljski jasen (Traxinus angustifolia Vahl). Njegov pridolazak povezan je uz terene koji su povremeno pod utjecajem poplavnih voda (prolaznih) i visoke razine podzemne vode. Poljski jasen je vrlo otporan i uspijeva na staništima gdje ne opstaju druge vrste (Prpić, 1971).

Ovim istraživan/em usporedili smo tečajni debljinski prirast stabala hrasta i jasena u zajednicama hrasta lužnjaka i običnog graba te hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem. Mjerenja u sastojinama petog dobnog razreda obavili smo tako da smo snimili 1004 primjerna stabla za analizu prirasta, i izmjerili 554 visine stabala za konstrukciju krivulja visina u istraživanim zajednicama.

Na temelju izmjere proveli smo naša ispitivanja dendrokronološkom analizom, prikazavši kretanja radij al nog prirasta stabala jasena i hrasta u dvije zajednice za razdoblje od 30 godina unazad, i ustanovili promjene koje su nastupile u pojedinim godinama. Ustanovili smo da su velik utjecaj na stanje u ispitivanim sastojinama imali klimatski uvjeti i provedene hidromelioracije koje su promijenile razinu podzemnih voda. Linearnom regresijom analizirali smo tečajni debljinski prirast stabala hrasta i jasena u vremenu od 1984-1993. godine i utvrdili da postoji korelacija ispitivanih podataka. Konstruirali smo visinske krivulje stabala hrasta i jasena, a razlika u visinama potvrdila nam je da se doista radi o različitim šumama. Uspoređivanjem tečajnog godišnjeg debijinskog prirasta stabla hrasta i jasena u dvije zajednice, ocijenili smo u kojoj zajednici koja vrsta bolje prirašćuje, a naše rezultate testirali i protumačili s osvrtom na dosadašnja istraživanja.

K Ij u č rt e r ij eči : hrast lužnjak, poljski jasen, biljne zajednice, zajednica hrasta lužnjaka i običnog graba, zajednica hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem, regresijska analiza, dendrokronološka analiza, tečajni debljinski prirast stabala, visinske krivulje stabala.

1. UVOD - Introduction 1.1. Prirast stabala i sastojina - Increment of trees and stands

Poznavanje rasta i prirasta pojedinačnih stabala i sastojina od bitnog su značenja za provođenje pravilnog i

* Magistarski rad (sažetak) ** Mr. sc. Marina Popijač, "I Irvatskc šume" p.o. Zagreb

suvremenog gospodarenja šumama. Ne možemo ga jednostavno promatrati kao zbroj prirasta pojedinačnih stabala, jer se struktura sastojine mijenja tijekom razdoblja. Kod prenošenja pojmova s pojedinog stabla na

637

M. Popijač: DCBL.IINSKI PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA U ŠUMAMA Šumarski list br. 11-12, CXXIV (2000), 637-647

sastojinu, mora se uvažiti daje sastoj ina jedna životna zajednica čiji se elementi mijenjaju sa starošću, tako da

se ne samo srednje sastojinske vrijednosti, već i zbrojevi, mogu odnositi na druge sastojine (Pranj ić , 1980).

1.2. Karakteristike debljinskog prirasta - Characteristics of diameter growth Razvoj stabala u debljinu u jednodobnim sastojina-

ma izrazito je dinamičnog karaktera. U svojoj početnoj fazi jednodobna sastojina ima velik broj stabala - nekoliko stotina tisuća po hektaru, da bi u doba starosti za sječu samo stotinu doživjelo svoju zrelost. To je posljedica neprekidnog procesa izlučivanja stabala tijekom života sastojine od ponika do zrelosti. Za provođenje

uzgojnih zahvata u sastojini, najvažnije je izučavanje debljinskog prirasta po debljinskim stupnjevima. Pro-redama postižemo bolje uvjete za rast stabala.

S obzirom na vrijeme, razlikujemo tečajni i prosječni prirast stabala, odnosno sastojine u određenom razdoblju. U ovom radu analiziranje tečajni debljinski prirast stabala hrasta i jasena.

KARAKTERISTIKE EKOLOŠKIH ČIMBENIKA I ISTRAŽIVANIH LOKALITETA Characteristics of enviromentall factors and research areas

2.1. Položaj istraživanih lokaliteta - Locations

Područje istraživanja obuhvatilo je odsjeke u gospodarskim jedinicama "Dugački gaj - Jasenova - Drljež", "Bolčanski - Žabljački lug" i "Česma" (tablica 1). Šume istraživanih lokaliteta najvećim dijelom leže uz rijeku Česmu i njezine pritoke. Radi se dakle, o sastojina-ma nizinskog dijela u zoni hrasta lužnjaka, običnog graba i poljskog jasena. Promatrajući makrografski polo

žaj tih gospodarskih jedinica, možemo reći da su izolirane od većih izravnih poplavnih voda gorjima što ih okružuju. Na istočnoj strani granicu čini gorje Papuka i Psunja, na zapadnoj strani omeđene su udaljenim Kalnikom i Medvednicom. Južna granica je Moslavačka gora, dok je na sjeveru Bilogora (si. 1). Fig. 1 Locations

Slika 1. Položaj istraživanih lokaliteta Fig. 1 Locations

2.2. Klimatske prilike - Climate conditions

Prema klimatološkim obilježjima, ove gospodarske jedinice leže u području eurosibirsko - sjeverno ameri

čke regije u Ilirskoj provinciji. Po Köppenovoj i Thornt-waitovoj klasifikaciji pripada toplo umjerenoj klimi kiš-

638

M. Popijač: DEBLJINSK] PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA U ŠUMAMA Šumarski lisl br. 11-12, CXXJ V (2000). 637-647

noga tipa (C), u kojoj je srednja temperatura najhladnijeg mjeseca između -30 °C do -18 °C. Srednja temperatura najtoplijeg mjeseca nije veća od 22 °C. To je tzv. "panonska" klima sa srednjom godišnjom temperaturnom vrijednosti zraka 10 °C. Ona je dio cjeline srednje-europskog klimatskog područja. Njezina je karakteristika umjerenost, jer predstavlja prijelaz od krajnje zapadnoeuropske ka kontinentalnoj istočnoeuropskoj klimi.

Po Langovom kišnom faktoru Kf=0/T (kvocijent srednje godišnje količine oborina 0 (mm) i srednje godišnje temperature T(°C), ovo područje pripada u područje humidne klime s prosječnom godišnjom količinom oborina od 863 - 976 mm (prema meteorološkim stanicama Bjelovar i Čazma).

Kao posljedica hidromelioracije Česme je pad razina podzemne vode, pa stabla ostaju bez dovoljne količine vode te fiziološki slabe, a ako počne i razdoblje sušnih i toplijih godina, stabla imaju još manje vode na raspolaganju pa još brže oslabe. To se upravo i dogodilo. Godišnja količina oborina poslije 1975. godine se smanjuje, a što je još važnije, količina oborina u vegetacijskom raz

doblju od 1975. godine također se smanjuje, dok istovremeno dolazi do porasta temperature zraka. Kako se to razdoblje podudara s razdobljem intenzivnih hidrome-lioracijskih radova kojima je smanjena vlažnost u sastojim, još je više narušena stabilnost ekosustava.

Za vegetaciju nisu samo bitne količina oborina i temperature zraka, već je bitan i njihov međusobni odnos i godišnji raspored, tj. kako se radi o listopadnim šumama, raspored oborina u vegetacijskom razdoblju i temperatura zraka najtoplijeg mjeseca izraženih Ellen-bergovim i vegetacijskim kvocijentom. To se razdoblje podudara s razdobljem intenzivnih hidromclioracijskih radova kojima je smanjena vlažnost u sastojini, pa je više narušena stabilnost ekosustava. Budući da se vegetacijskim kvocijentom analizira količina oborina u vegetacijskom razdoblju (IV-IX mjesec) on je za nas svakako bolji pokazatelj utjecaja temperature i oborina na vegetaciju od Ellenbergovog kvocijenta. Vrijednosti vegetacijskog kvocijenta od 1963 do 1990. godine prikazane su zajedno s vrijednostima širine godova u tom razdoblju na grafikonu 1.

2.3. Geomorfološki i pedološki odnosi - Geological and pedological connections

Budući da područje ovih jedinica nije reljefno razvedeno, značenje mikroreljefa je veliko za tvorbu tla, tako da već izmjene u kombinaciji niza-greda uvjetuju specifične sastave tla. Važno je napomenuti i utjecaj čovjeka na tvorbu tala, koji se posebice ogleda u hidrome-lioracijskim radovima. Melioracijom postojećih vodotoka i produbljivanjem njihovih korita snižena je razina

podzemne vode, a kanalizacijom je s mnogih mjesta odvedena stagnirajuća površinska voda. Time je velik dio euglejnih tala doveden u stanje regresije. Takvi su zahvati na nekim lokalitetima izazvali sušenje šuma, jer drveće nije bilo u stanju reagirati korjenovim sustavom u skladu s novim uvjetima i doći do vode.

2.4. Fitocenološke karakteristike - Phytocoenosis characteristics

Ovim radom obuhvaćene su fitocenološke zajednice u kojima pridolaze hrast lužnjak i poljski jasen, u šumama dijela sliva Česme i njezinih pritoka.

Najveću površinu zauzima i ekonomski je najznačajnija cjelina koju predstavlja tipična zajednica hrasta

lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli - Quercetum roboris - typicum, R a u š , 1971). Vrlo je zanimljiva ekološka cjelina koju predstavlja zajednica hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom, iako nije prostorno velika (Genisto elatae - Quercetum roboris, H o r v a t, 1938).

3. CILJ ISTRAŽIVANJA - The purpose of the research

Cilj istraživanja je ustanoviti i usporediti tečajni de-bljinski prirast stabala hrasta i jasena, te ga usporediti u dvije biljne zajednice, što podrazumijeva:

a) dendrokronološkom analizom ispitati radijalni prirast stabala jasena i hrasta u dvije zajednice za prošlo vrijeme od 30 godina, ustanoviti promjene i odrediti kada su one nastupile;

b) linearnom regresijom analizirati tečajni debljin-ski prirast stabala hrasta i jasena za razdoblje od 1984 do 1993. godine;

c) konstruirati visinske krivulje za stabla hrasta i jasena u dvije zajednice;

d) usporediti tečajni godišnji debljinski prirast stabla hrasta i jasena u dvije zajednice i ocijeniti u kojoj zajednici koja vrsta bolje prirašćuje;

e) testirati i protumačiti dobijene rezultate s osvrtom na dosadašnja istraživanja.

639

M. I'opijač: DHHUINSKl PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASHNA U ŠUMAMA ... Šumarski list br. 11-12, CXXIV (2000), 637-647

4. M E T O D A ISTRAŽIVANJA - Method of the research

4.1. Prikupljanje i izmjera elemenata istraživanja - Measurment of the given element

U ožujku 1994. godine izmjerili smo debljinski pri- Quercetum roboris typicum i Genisto elatae - Querce-rast i visine stabala na predviđenom lokalitetu. Odsjeci tum roboris caricetosum remotae, izabrani su iz šum-koji su zadovoljili postavljene uvjete, da su starosti od sko-gospodarskih osnova (tablica 1). 80 - 100 godina, u dvije zajednice Carpino betuli -

Tablica 1. Pregled odsjeka u kojima smo mjerili Tab. 1 View of the given locations

GOSPODARSKA JEDINICA

DUGAČKI GAJ - JASENOVA DRLJEZ

BOLČANSKI ŽABLJAČKI LUG

ČESMA

ODJEL I STAROST ODJELA 10c (90g) 64d(85g) 71b (88g) 78a (91g) 64a(90g) 71a(85g) 75a (90g)

2a(88g) 64b(82g) 65d(85g) 78d(91g) 3a(100g) 64c (85g) 75c (90g) 79b(95g) 25e (87g) 33b(84g) 25g(83g) 62a (88g) 32c (80g) 62d(88g)

la(87g) 9a(84g) 3a(83g) 21a(91g) 4d(86g) 2 le (91 g)

BILJNAZAJEDNICA

Carpino betuli quercetum roboris

Genisto elatae quercetum roboris

Genisto elatae quercetum roboris

Carpino betuli quercetum roboris

U tim odsjecima mjerenje debljinski radijalni prirast sustavnim uzimanjem uzoraka na vizurnim pravcima. Ukupno je izmjereno 1004 stabala. Prsni promjer mjerenje u visini 1.30 m centimetarskom promjerkom, a izvrći su bušeni Presslerovim svrdlom u visini izmjere promjera. Visinomjerom smo izmjerili i visine stabala. Izvrći su analizirani za svaku vrstu odmah poslije terenskog rada, tako daje mjerena širina svakog goda u zadnjih 30 godina, a podaci su razvrstani po debljins-

kim stupnjevima, širine godova na izvrcima očitavane su na elektronskom čitaču godova "LEGA-SMIL 3", koji izravno izmjerene podatke zapisuje na disketu s opcijom korekcije širine godova, ako izvrtak nije uzet okomito na godove. Tako pripremljeni podaci poslužili su za daljnju statističku obradu.Vrijednosti izmjerenih podataka za prirasno primjerna stabla po debljinskim stupnjevima vidimo u tablicama 2. i 3.

Tablica 2. Vrijednosti tečajnog godišnjeg debljinskog prirasta stabala za razdoblje od 1984. do 1993.godine

Tab. 2 Values of the diameter growth of the trees in the period between 1984 and 1993

D (cm)

25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75

Carpino betuli - Quercetum roboris HRAST

N 15 20 24 25 26 26 27 21 22 5 4

idlO 2,14 2,38 2,82 3,75 4,25 4,96 5,03 5,31 5,42 5,75 6,24

JASEN n 13 10 23 30 47 30 25 23 13 6 7

idlO 2,01 2,32 3,22 3,82 4,13 4,26 3,93 4,39 4,99 6,17 6,18

Genisto elatae - Quercetum roboris HRAST

n 9

21 45 47 55 37 31 22 17 7 6

idlO 1,48 1,60 2,74 3,11 4,08 4,16 4,49 4,58 4,96 5,72 6,26

JASEN N 20 24 38 43 46 33 21 22 5 6 5

id 10 1,66 1,94 2,96 3,81 4,2

4,86 5,64 6,20 6,40 6,46 6,56

d = prsni promjer; n = broj podataka; idU) = tečajni debljinski prirast

640

M. Popijač: DEBUINSKj PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASHNA U ŠUMAMA Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000), 637-647

Tablica 3. Aritmetičke sredine visina stabala iskazanih po debljinskim stupnjevima Tab. 3 Arithmetic mean of the hight of the trees

D (cm)

20 25 30 35 40 45 50 55 60 65

Carpino betuli - Quercetum roboris HRAST

n 10 15 19 18 25 20 16 15 10 10

h 19,77 24.0

27.55 28.45 31.39 32.6

34.09 35.09 36.2

37.83

JASEN n 10 10 17 21 24 15 12 12 10 10

h 18,45 21,64 24,64 27.2 28.7 31.2

31.64 32.72 34.8 35.0

Genisto elatae - Quercetum roboris HRAST

n 10 10 10 11 11 14 12 10 10 10

h 19.48 23.76 26.64 28.2 30.75 31.27 33.3

34.25 35.76 36.92

JASEN n 10 10 18 23 25 16 13 12 10 10

h 19.0

23.15 27.31 28.84 31.0

31.62 32.67 33.6

35.08 35.48

d = prsni promjer; n = broj podataka; h = aritmetička sredina totalne visine stabala za određeni prsni promjer

4.2. Dendrokronološka analiza Dendrokronološkom analizom širine godova usta

novili smo promjene i odredili kada su te promjene nastupile. Obuhvaćeno je razdoblje od 30 godina, kroz koje smo uvidjeli trend radijalnog debljinskog prirasta. Na grafikon 1. nanesen je radijalni debljinski prirast (i,), odnosno širina goda u ovisnosti o kalendarskoj godini za tridesetogodišnje razdoblje, te je za isto razdoblje prikazan i vegetacijski kvocijent. Prema našim po-

- The Dedrochronology rewiev đacima u svim istraživanim sastojinama izražena je velika varijabilnost širine goda stabala jasena u razdoblju od 1984 do 1993. godine. Može se zaključiti da su stabla jasena tada bila izložena utjecaju nekog nepovoljnog čimbenika ili više njih, koji su izazvali promjene staništa, a koji su utjecali na širinu goda. Uspoređujući hrast u dvije zajednice, uočavamo da ima "približno sličan" trend prirasta.

Graf. 1. Dendrokronološki prikaz širine godova i vrijednosti Ellebergovog kvocijenta Chart. 1 Dendrochronology and values of the Ellenberg, s constant

4.3. Analiza tečajnog debljinskog prirasta stabala - Analysis of the diameter growth Prije svakog analitičkog izjednačenja izmjerenih se prikazati jednadžbom pravca i parabole,

podataka po metodi najmanjih kvadrata, potrebno je Ispitano je postojanje veze između prsnog promjera unaprijed znati analitički oblik veze. Ovisnost između stabala i tečajnog debljinskog prirasta (desetogodišnjeg prsnog promjera i tečajnog debljinskog prirasta može razdoblja) za hrast i jasen, posebno za svaku biljnu za-

641

M. I'opijač: DHBL.IINSKI PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA U ŠUMAMA Šumarski list br. I! 12, CXXIV (2000), 637-647

jcdnicu. Određivanjem takve veze željelo se usporediti njeg debljinskog prirasta za hrast lužnjak i poljski ja-hrast sa hrastom i jasen sa jasenom. Dvije moguće linije sen, prikazane su na grafikonima 3, 4, 5. i 6. izjednačenja s izravnatim veličinama tečajnog godiš-

Graf. 3. Prosječni tečajni debljinski prirast hrasta lužnjaka Chart 3 Current annual diameter increment of pedunculate oak

Graf. 4. Prosječni tečajni debljinski prirast poljskog jasena Chart 4 Current annual diameter increment of European ash

Graf. 5. Prosječni tečajni debljinski prirast hrasta lužnjaka Chart 5 Current annual diameter increment of pedunculate oak

642

M. I'opimč: DLBLJINSKI PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA U ŠUMAMA ... Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000). 637-647

Graf. 6. Prosječni tečajni debljinski prirast poljskog jasena Chart 6 Current annual diameter increment of European ash

Stupanj veze između prsnog promjera i debljinskog čenja i pogreške tih parametara, koeficijenti korelacije prirasta, tj. vrijednosti parametara zajednadžbe izjedna- za hrast lužnjak i poljski jasen prikazani su u tablici 4.

Tablica 4. Parametri jednadžbe pravca, standardna devijacija, pogreške parametara i koeficijenti korelacije Tab. 4 Parameters, standard deviations, differences between parameters and constants

BILJNA ZAJEDNICA Carpino betuli

quercetum Roboris - typicum

Genisto elatae quercetum

roboris Caricetosum

remotae

VRSTA

HRAST

JASEN

HRAST

JASEN

BROJ PODATAKA

215

227

297

263

b„ -1,0169

0,9317

-0,4437

-1,4243

b, 0,1111

0,0641

0,0896

0,125

Sid

2,0951

1,6780

1,7003

1,9955

Sbo

0,3922

0,4041

0,3241

0,3317

Sbi

0,0080

0,0082

0,0068

0,0075

r 0,6863

0,4610

0,60802

0,7177

^>id,d

1,5272

1,4923

1,3544

1,3922

t 13,772

7,7924

13,1541

16,6493

b0 = linearna regresijska konstanta h, = linearni regresijski koeficijent S b 0 = standardna devijacija regresijske konstante sb| = standardna devijacija regresijskog koeficijenta

sld = standardna devijacija debljinskog prirasta r = koeficijent korelacije t = izračunata vrijednost t - distribucije sld d = standardna devijacija oko linije izjednačenja

4.4. Visinske krivulje stabala hrasta lužnjaka i poljskog jasena - The hight curves Pri izboru funkcije izjednačenja visinskih krivulja svih visinskih krivulja prikazani su u tablici 5, te su

sastojina jasena i hrasta, odabrana je parabola drugog konstruirane visinske krivulje stabala graf. 7. reda i krivulja Mihajlova, a rezultati regresijske analize

Graf. 7. Visinske krivulje stabala Chart 7 The hight curves of the trees

643

VI. Popijač: DHBLJINSKI PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA U SUMAMA Šumarski list br. 11 -12, CXXIV (2000), 637-647

Tablica 5. Elementi za izjednačavanje visina stabala hrasta i jasena formulom Mihajlova Tab. 5 The elements for construction the curve of hight by formula from Mihajlov

Biljna zajednica

Carpino betuli -quercetum Roboris -typicum

Genista elatae -quercetum Roboris -

caricetosum remotae

Vrsta

Hrast

Jasen

Hrast

Jasen

Sin (h-1,30)

535,3417

514.3677

347,6851

498.2539

Sln-(h-1,30) 1798.802

1702.134

1102,93

1660.362

S l/d

4.4237

3.8411

4.0161

3,7090

S( l /d ) :

0,1398

0,1059

0,1569

0,1028

S (l/d). In(h-1,30)

14,4562

12.4302

12,5075

12,1011

D :

1018,188

1230.357

532,1151

1056,666

a

48,9036

45.1066

45,7048

45.1169

b

19.6746

20.7858

18,1163

19,7179

Syx

2,5306

2,8174

2,2094

2,6630

R

0,8332

0,8042

0,8104

0,7379

n

158

141

108

147

d = prsni promjer a, b= parametri h = totalna visina stabala n = broj podataka R; = koeficijent korelacije nelinearne regresije syx = standardna devijacija oko linije izjednačenja y = In (h-1,30)

I x = ; A (delta) - razlika između stvarnih i izjednačenih visina

d

5. INTERPRETACIJA REZULTATA ISTRAŽIVANJA - Interpretation of the results obtained Rezultate smo prikazali dendrokronološkom anali

zom, kojom smo za razdoblje od 1964 do 1993. uvidjeli tijek promjena prirašćivanja stabala hrasta i jasena u dvije zajednice. Promjene u prirašćivanju stabala vezane su za klimatske, gospodarske, a i druge čimbenike. Uzimajući u obzir podatke za srednju količinu oborina u vegetacijskom razdoblju u godinama kada je izostala potrebna količina oborina, prirast je opadao. Smanjene količine oborina zabilježene su u godinama: 1968, 1971, 1973, 1976, 1977, 1978, 1979, 1980, 1983, 1985, 1988, 1989, 1990, a posljedice smanjene količine oborina u vegetacijskom razdoblju uzrokovale su pad prirasta u istim godinama. Znajući da za vegetaciju nisu

samo bitne količine oborina i temperatura zraka, već i njihov međusobni odnos i raspored (Prpić , 1987), izračunate vrijednosti Ellcnbergovog kvocijenta i vegeta-cijskog kvocijenta pokazuju da su u sušnijim godinama one veće od srednjih vrijednosti. Dakle, u godinama u kojima smo zabilježili pad debljinskog prirasta možemo uvidjeti povećane vrijednosti navedenih kvocijenata od srednjih, što dokazuje da su tih godina temperature bile veće, a količine oborina manje, a to je dakako štetno djelovalo na vegetaciju. Promatranje i analiza prirasta stabala pokazala je da svi navedeni čimbenici, ekološki ili oni koje srno sami izazvali, bitno utječu na rast i razvoj naših sastojina.

6. ZAKLJUČAK - Conclusion

Istraživanja debljinskog prirasta i visina stabala u zajednicama hrasta i običnog graba te hrasta s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem, obuhvaćaju mjerenja stabala u sastojinama petog dobnog razreda na dijelu sliva rijeke Česme.

Na osnovi analize mjerenih podataka, možemo donijeti sljedeće zaključke: 1) Dendrokronološkom analizom utvrdili smo posto

janje promjena prirašćivanja stabala hrasta i jasena od 1964 do 1993. godine. Prirast stabala je u prvom i drugom desetljeću imao pozitivan trend rasta, dok u trećem samo stabla hrasta dobro prirašćuju. Stabla jasena bolje prirašćju u zajednici Genisto elatae - Quercetum roboris caricetosum remotae, Horvat 1938. Imala su u prva dva razdoblja poziti

van trend, ali u zadnjem desetljeću pokazuju opadanje prirasta. Opadanje prirasta u godinama: 1966, 1971, 1973, 1975, 1976, 1977, 1978, 1979, 1981, 1983, 1989, 1990. tumačimo nepovoljnim klimatskim prilikama, tj. smanjenoj količini oborina u vegetacijskom razdoblju, koje su uvjetovale promjene razina podzemnih voda (graf. 1 ). Veliki utjecaj na prirašćivanje jasena imali su i hidromelioracijski zahvati na dijelu rijeke Česme i kopanje ribnjaka.

2) Tečajni debljinski prirast desetogodišnjeg razdoblja ispitivan regresijskom analizom pokazuje jaku linearnu vezu s promjerom za sva stabla u ispitivanim zajednicama. Razlike u prirašćivanju stabala hrasta i jasena u dvije ispitivane zajednice postoje. Regresij-

644

M. Popijač; DEBLJINSKl PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA 1 POLJSKOG JASENA U ŠUMAMA Šumarski list br. 11 12, CXXIV (2000), 637-647

ske konstante za stabla hrasta lužnjaka su negativnog predznaka u obadvije zajednice, ali većih vrijednosti u tipičnoj hrastovoj šumi, za koju je veći i linearni regresijski koeficijent. Prikazivanjem snimljenih podataka uočavamo daje hrast bolje prirašći-vao u zajednici Carpino betuli - Quercetum roboris typicum, Rauš 1971. Mjerena stabla poljskog jasena bolje su prirašćivala u zajednici hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom. Sve mjerene podatke izjednačili smo i parabolom, ali je prethodno dokazana jaka linearna veza.

3) Visinske krivulje u sastojinama su slične, ali postoji signifikantna razlika između njih. Hrast postiže veću visinu u tipičnoj hrastovoj zajednici s običnim grabom. Visinske krivulje jasena se signifikantno ne razlikuju, iako su malo veće u zajednici hrasta s velikom žutilovkom. Taj podatak o različitosti mjerenih i ispitivanih visina hrasta pokazuje da su naši ispitivani podaci pripadali dvjema različitim zajednicama.

4) Prikazivanjem debljinskog prirasta po debljinskim razredima zaključujemo sljedeće: a) korelacija između prsnog promjera i debljinskog

prirasta stabala hrasta lužnjaka jaka je i vrlo jaka,

B e n i ć , R . , 1953.: Istraživanje o odnosu između širine Ce goda i zone kasnog drveta kod poljskog i običnog jasena, Glasnik za šumske pokuse, br. 11. Zagreb

B e n i ć , R., 1955.: Širina goda kao činilac kakvoće Ce poljske jasenovine, Šumarstvo br. 9.

B e z a k , K., 1982.: Proučavanje strukture i veličine sa-stojinskog debljinskog prirasta hrasta lužnjaka (Quercus robor L.) u zajednici hrasta lužnjaka s De velikom žutilovkom {Genisto elatae - Quercetum roboris, Horvat, 1938.) Radovi Šumarskog insituta Jastrebarsko, br. 52, Zagreb £ n

B e z a k , K., 1992.: Prigušene oscilacije fenomena ras- Fa ta i prirasta praćene Levakovićevim analitičkim izrazima, Zbornik o Antunu Levakoviću, Posebno izdanje VI, (str 57-84), Vinkovci

B r u c e E. C u t t e r , K i m E. L o w e l l and J o h n P. F u D w y e r , 1991.: Thining effects on diameter growth in black and scarlet ask as shown by tree ring analyses, Forest Ecology and Management, j ^ | 43, (1-13), Elsevier science Publishers B.V., Amsterdam

B u k o v a c , B., 1991.: Oštećenje nizinske šume Česma j^i i prijedlog njene sanacije, Diplomski rad, Zagreb

dok za stabla poljskog jasena ta veza slabi. Korelacija se smanjuje za stabla poljskog jesena iznad 60 cm prsnog promjera ili je gotovo nema, pa zaključujemo da izjednjačenje pravcem u tom slučaju i nije najbolje rješenje.

b) prirast stabala od 21 -40 cm ima tendenciju pada, jer su to potisnuta stabla u sastojinama petog dobnog razreda

c) konstantno prirašćuju stabla hrasta lužnjaka od 51-60 cm prsnog promjera, što u sastojinama te starosti predstavljaju srednja sastojinska stabla

d) stabla hrasta lužnjaka iznad 60 cm prsnog promjera i dalje prirašćuju, dok stabla poljskog jasena tih dimenzija pokazuju opadanje prirasta, a to tumačimo ranijom fizičkom zrelosti stabala poljskog jasena u petom dobnom razredu. Taj zaključak možemo potkrijepiti i istraživanjima naših znanstvenika Fukareka (1954), Benića (1953, 1955) i Plavšića (1954, 1956, 1962) koji prethodno dokazuju da se uzgajanje poljskog jasena mora provoditi u kraćim ophodnjama nego uzgajanje hrasta lužnjaka, jer je to jedini način da dobijemo kvalitetnujasenovinu godova širih od 3 mm.

C e s t a r , D., H r e n , V, K o v a č c v i ć , Z . , M a r t i n o -v i ć, J., Pelcer, Z., 1968.: Tipološke značajke nizinskih šuma Slavonije, Radovi Šumarskog instituta, Jastrebarsko, br. 68., Zagreb

C e s t a r , D., P e l c e r , Z., H r e n , V, H o r v a t , V, 1983.: Ekološko gospodarski tipovi šuma, šumske zajednice područja šumskog gospodarstva "Mojica Birta", Bjelovar, svezak 3, Zagreb.

D e k a n i ć , I., 1970.: Šumsko uzgojna svojstva poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) Šumarstvo, 1/2

E m r o v i ć , B., 1956.: Biometrika (skripta), Zagreb F a b e r , P. J., 1991.: A distance - dependent model of

tree growth, Forest Ecology and Management, 41,(111-123), Elsevier Science Publishers B.V, Amsterdam

F u k a r e k , P., 1954.: Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl.) Šumarski list, 9/10. (str. 433-453), Zagreb

K l e p a c , D., 1956.: Izračunavanje gubitka na prirastu u sastojinama koje je napao gubar (Lymantria dispar, L.), Šumarski list, 8-9, Zagreb

K l e p a c , D., 1963a.: Rasti prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Zagreb

7. LITERATURA References

645

M. I'opijač: DLULJINSKI l'KIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA 1 POLJSKOG JASHNA U SUMAMA ... Šumarski lisl br. II 12, CXXIV (2000), 637-647

K l e p a c , D., 1963b.: Kretanje drvne mase i produkcije na pokusnim plohama u gospodarskoj jedinici "Josip Kozarac", Šumarski list 7/8, Zagreb

K l e p a c , D., 1965.: Uređivanje šuma, Zagreb K l e p a c , D., 1966.: Šumarsko tehnički priručnik, str.

163-321., Zagreb K l e p a c , D., 1969.: Opadanje prirasta u našim vrijed

nim hrastovim šumama, Šumarski list br. 3-4, Zagreb

K o v a č i č , Đ., K l e p a c , D., 1993.: Još jedna mogućnost primjene jednadžbi funcije rasta, Anali za šumarstvo 18/2, str. (41-53), HAZU, Zagreb

L u k i ć , N., 1992a.: Primjena Levakovićeve formule rasta u dendrokronologiji, Zbornik o Antunu Le-vakoviću. Posebno izdanje VI, (str. 117-124), Vinkovci

L u k i ć , N., 1992b.: Utjecaj strukturnih promjena je-dnodobnih bukovih sastojina na visinski i deb-ljinski prirast, Glasnik za šumske pokuse, br. 28, (str. 1-48), Zagreb

M a y e r , B., P e z d i r c , N., (1990.): Teški metali (Pb, Zn, Cu) u tlima nizinskih šuma sjeverozapadne Hrvatske, Šumarski list, br. 6-8, (str. 251-259), Zagreb

Pl a v š i ć , M., 1954.: Tabele drvnih masa za poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl.), Šumarski list, Zagreb

P l a v š i ć, ML, 1956.: Debljinski rast i prirast poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) Šum. list, 9/10, Zagreb

P l a v š i ć , ML, 1962.: Prilog istraživanjima u čistim i mješovitim sastojinama poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) Glasnik za šumske pokuse, br. 14, Zagreb

P r a n j i ć , A., 1975.: Odnos visinskog i debljinskog prirasta u sastojinama hrasta lužnjaka, Zagreb (disertacija)

P r a n j i ć , A . , 1977.: Dendrometrija (skripta), Zagreb P r a n j i ć , A., 1986.: Biometrika(skripta),Zagreb P r a n j i ć , A., 1980.: Odnos visinskog i debljinskog

prirasta u sastojinama hrasta lužnjaka, Glasnik za šumske pokuse, br. 20, (str. 5-92), Zagreb

P r a n j i ć , A., 1992.: Praćenje strukturnih promjena sastojina metodom simuliranja, Zbornik radova, Zagreb

P r p i ć , B., 1971.: Zakorjenjivanje lužnjaka, poljskog jasena i crne johe u Posavini. Savjetovanje o Posavini I, 27-29, Zagreb

P r p i ć , B., 1987.: Ekološka i šumsko-uzgojna problematika hrasta lužnjaka u Jugoslaviji, Šumarski list ( 111 ) br. 1 -2, str. (41 -52), Zagreb

P r p i ć , B., K o m l e n o v i ć , S e l e t k o v i ć , 1988.: Propadanje šuma u SR Hrvatskoj, Šum. list, 5/6, Zagreb (str. 195-215)

R a u š , Đ., 1976.: Šumarska fitocenologija (skripta), Zagreb

R a u š , Đ., Š e g u 1 j a, N., T o p i c , J., 1985.: Vegetacija sjeveroistone Hrvatske, Glasnik za šumske pokuse, br. 23, Zagreb, (223-353 str.)

V o s e , J a m e s ML, A l l e n , H. L e e , 1988: Leaf Area, Stemwood Growth, and Nutrition Relationships i Loblolly Pine, Forest Science, Vol. 34, pp 547-563., by the Society of American Foresters

W a r i n g , R. H., T h i e s , W. G., M u s c a t o , D . , 1980.: Stem Growth per Unit of Leaf Area: A Measure of Tree Vigor, Forest Sci., Vol. 26. No. 1, pp 112-117, by the Society of American Foresters

SUMMARY: The research of the diameter growth and of the hight of the trees in the oak and hornbeam community, as well as of that of oak with Genista tinctoria and Carex remotae include the measuring of the trees in the stands of the 5"' age class in apart of the basin of the river Česma.

Based on the analysis of the measurement data, the following conclusions can be made: 1) Through a dendrochronological analysis the existance of the changes in

the growth of the oak and ash trees in the period between 1964 and 1993 was identified. The increment had a positive growing trend in the first two decades, while in the third decade the oak trees still grow well and the line of the equation constantly runs paralel to the x-axis. In comparison between the two directions of the growth of the oak we can see bigger increment in community in the oak and Genista tinctoria in the period between 1964-1973. In the next period between 1974-183 and 1984-1993 the values of increment of oak trees were bigger in typical forest of the pedunculate oak and hornbeam.

646

M. Popijac: DEBLJINSKl PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I l'OLJSKOCi JASKNA U ŠUMAMA ... Šumarski list br. II I 2, (XXIV (200»). 637-647

The growth of ash trees is higher in association Genisto elatae - Quercetum roboris caricetosum ramotae, Horvat 1938, hut it had the tendency of /ailing down ten years ago. Decreasing of increment in the following years: 1966, 1971, 1973, 1975, 1976, 1977, 1978, 1979, 1981, 1983, 1989 and 1990 is bound with the climate conditions and because of low level underground water in vegetation period which is dependent of the quantity of rain. Hydraulic land-reclamation and improvement have had big influence for the basin of the river Česma.

2) Examining of the diameter growth through regression analysis proved a strong linear connection with diameter for all trees in the tested associations. We have seen the difference between oak and ash trees in two associations. Regression constants were negative for oak trees in both associations, but proved bigger in typical forest of the pedunculate oak and hornbeam. The values of ash trees were bigger in the stands of oak with Genista tinctoria and Carex remotae. All data were presented with parabola too, ' but it wasn.t neccessary because of the strong linear connection.

3) The hights of the trees were similar, but there existed significant difference, because the height of oak trees was bigger in typical forest ofthepeduncule oak and hornbeam. The ash trees achieved bigger values in the stands of oak with Genista tinctoria and Carex remotae.

4) Presentation of the diameter growth and diameter class produced the following conclusions: a) Correlation between the breast height diameter and diameter growth

was very strong for oak trees. That correlation has weakened for the ash trees.

b) Increment of trees in diameter class 21-40 cm was decreasing, because those are pressed trees in the stands of the 5"' age class.

c) The diameter increment of oak trees was increasing constantly in diameter class 51-60 cm. That trees proved the best trees in the measuring stands.

d) The oak trees above 60 cm were growing and continue to grow, but the ash trees are decreasing. The ash trees were earlier physically mature in the 5"' age class. That conclusion come out from the research of ours scientists Fukarek (1954), Benić (1953, 1954) and Plavsic (1954, 1956, 1962). They proposed shorter rotation for the European ash, because that is the only way to have a good stem and annual ring over 3 mm.

647

ZAŠTITA PRIRODE

GATALINKA (Hyla arborea L.) Parodica gatalinki lako se razlikuje od ostalih poro

dica, po završetku prstiju koji su pločasto prošireni u jastučiće, te omogućuju održavanje na glatkim površinama, ponajprije lišču. U Europi iz ove porodice živi samo jedna vrsta, gatalinka.

Rasprostranjena je po čitavom kontinentu, osim krajeva sjevera. Obitava u vlažnim nizinskim područjima, a u manjoj mjeri u visoko planinskim područjima, kao i duž cijele obale Sredozemnog mora. Po veličini, četiri centimetara, predstavlja jednu od najmanjih žaba našeg podneblja. Javlja se od ranog proljeća do kasne jeseni. Način života veže ju uz vodu samo u proljeće za vrijeme parenja. U vodi odlaže 800-1000 jaja u obliku gruda veličine oraha koke ostaju na dnu. Punoglavci izlaze nakon desetak dana i svoj razvoj u potpunosti završe oko tri mjeseca. Ostali dio godine gatalinka provodi uglavnom medu lišćem grmlja i drveta. Prezimljuje u

podzemnim šupljinama i pukotinama. Boja joj se dobro poklapa sa zelenilom lišća, pa i kada krekeće teško je opažamo. Kod presvlačenja tjelesna se boja mijenja od tamnozelene u svijetlozelenu, nakon čega opet prelazi u tamnozelenu. Glasanjem počinje u četvrtoj godini, kada i spolno dozrijeva.

Hrani se različitim insektima, uglavnom muhama, komarcima, kornjašima, leptirima i guscjenicama bez dlačica. Zanimljiv je način hvatanja plijena kojega redovito uspješno lovi u zraku, skačući za njime i u dos-koku se opet uspješno uhvati za drugi list pomoću svojih jastučastih prstiju. Specifičan je način kretanja gatalinke. Ona ne hoda, već poskakuje.

U narodu je proglašena predskazivanja vremenskih (ne) prilika, pa joj od datle i ime - gatalinka.

U Republici Hrvatskoj gatalinka je zaštićena vrsta.

Slika 1. Pločasto prošireni jastučići na vrhovima prstiju omogućuju uspješno hvatanje za glatke površine.

Slika 2. Prilikom presvlačenja boja tijela postaje svijetlozelena.

Tekst i fotografije: Krunoslav Arač. dipl. ing. šum.

648

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. II 12,CXXIV(2000),649-660 UDK 630* 232.3 + 165 (Abies alba Mill.) 001.

ANALIZA RASTA KLIJANACA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) RAZLIČITIH POPULACIJA P U T E M HALF-SIB POTOMSTVA

ANALYSIS OF GROWTH OF THE SEEDLINGS OF SILVER FIR (Abies alba Mill.) FROM DIFFERENT POPULATIONS BY A WAY OF HALF-SIB OFFSPRING

Dalibor BALLIAN*

SAŽETAK: U rasadniku Busovača na potomstvu obične jele (Abies alba Mill.) iz pet populacija središnje Bosne analizirani su promjer iznad korjeno-vog vrata i visina biljaka. Sadnice su proizvedene u kasetama sa 33 otvora (grahoplast). Za svako stablo i populaciju odvojeno je vršeno zasijavanje, i to u tri ponavljanja (tri kasete).

Na kraju prvog i drugog vegetacijskog razdoblja izvršena su mjerenja, i izmjereni promjeri iznad korjenovog vrata i visine biljaka.

Ustanovljeno je da su proizvedene biljke dobroga rasta, da za istraživana svojstva postoji i unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost. Nasljednost je rađena u širem smislu, ali su ipak dobivene male vrijednosti.

Sve uspostavljene korelacijske veze između osnovnih taksacijskih elemenata adultne generacije i mase sjemena, s mjerenim veličinama kod juvenilnog potomstva, nisu dale očekivane vrijednosti. Utvrđena je slaba korelacijska veza, što odudara od istraživanja drugih autora.

K l/ u č n e r ij e č i : Abies alba Mili, obična jela, klijanci, promjer, visina, varijabilnost, nasljednost, korelacijska veza.

1. U V O D :

Od ukupne površine visokih šuma, na šume obične jele (Abies alba Mill.) otpada oko 562.237 ha ili oko 50 % svih visokih šuma (U s š č u p 1 i ć , 1992). S obzirom na zastupljenost šuma obične jele, ovoj vrsti se u istraživanjima u Bosni i Hercegovini ne pridaje veća pozornost, iako se težilo povećanju površine šuma pod običnom jelom.

U Bosni i Hercegovini do sada su se manje površine pošumljavale običnom jelom. Prije svega obavljalo se podsijavanje sjemena u svrhu prevođenja niskih bukovih šuma u visoke šume izravnom konverzijom. U tim se radovima malo obraćala pozornost na podrijetlo sjemena i kvalitetu sjemena. Pored toga, malo se pazilo na podrijetlo i kvalitetu sadnog materijala. To je vrlo vje-

Mr. sc. Dalibor Ballian, Šumarski fakultet u Sarajevu, Zagrebačka 20, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

rojatno bio i razlog slabijih rezultata u konverziji šuma, gdje je korišten sadni materijal i sjeme obične jele nepoznatog podrijetla. Ipak i pored navedenog, u nekim šumarstvima ima značajnih uspjeha na pošumljavanji-ma i konverziji niskih šuma u visoke šume.

Cilj ovog istraživanja je da se vidi kakav je debljin-ski i visinski rast sadnog materijala, odnosno sijanaca obične jele iz različitih populacija srednje Bosne. Podaci mjerenja korišteni su za utvrđivanje varijabilnosti i nasljednosti unutarpopulacija i izmeđupopulacija.

Pored ovoga, cilj je bio da se ustanove i korelacije između određenih taksacijskih elemenata adultne i ju-venilne generacije u ovom slučaju polusrodnika, koji su dobiveni za svako stablo posebno. Ovo bi pak omogućilo da na osnovi određenih taksacijskih veličina u prirodnim populacijama možemo izvršiti selekciju na brzi rast kod potomstva, što bi u uzgojnomeliorativnim radovima u šumama imalo značaja.

649

D. Ballian: ANALIZA RASTA KLIJANACA OBIČNE JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000), 649-660

Osim toga, putem korelacija utvrđenje utjecaj veličine sjemena na brzinu rasta biljaka u prve dvije godine njihovog život. Saznanja dobivena na taj način mogla bi se koristiti kod sjetve u šumi, jer bi se utvrdilo koja je

krupnoća (masa) sjemena optimalna za te uzgojne radove. To bi omogućilo da se dobije što brži rast u mladosti, kada je potrebno da biljka savlada konkurentsku korovsku vegetaciju.

2. MATERIJAL I METODE RADA:

U zimu 1998. god. (6. 1. 1998) u rasadniku Busovača izvršeno je zasijavanje sjemena obične jele u kasete tipa "grahoplast" sa 33 otvora. Supstrat je bila smjesa humusa, treseta i zemlje iz rasadnika, koja se koristi u stalnoj rasadničkoj proizvodnji. Sjetva je vršena za svako stablo posebno u tri kasete i za svaku populaciju odvojeno (Tablica 1). Sjeme obične jele bilo je s krilcima, a po stavljanju sjemena na supstrat prekriveno je paljevinom četinjača. Tretiranje kemijskim sredstvima nije provođeno u ovom pokusu. Kasete su odmah postavljene u zasjenu tako da se po nicanju biljaka nije obavljala za-sjena. Tijekom vegetacijske sezone obavljeno je redo-

Tablica 1. Broj stabala prema populacijama Table 1 Number of plants in the populations

vno zalijevanje i plijevljenje. Provedene mjere njege i tehnika proizvodnje smanjile su gubitak biljaka kakav se obično događa u klasičnoj proizvodnji sadnog materijala. Krajem prve vegetacijske sezone provedeno je raz-rjeđivanje biljaka, tako da se ostavila samo jedna biljka u otvoru kasete. Na kraju prve i druge vegetacijske sezone izvršeno je mjerenje promjera iznad vrata korijena i visina klijanaca. Mjerenje je vršeno u sredini svake kasete, na prvih deset biljaka. Tako je za svako od stabla unutar populacije izmjereno tri puta po deset biljaka (polusro-dnika). Ukupno je za svih pet populacija izmjereno 4260 biljaka u svakoj godini izmjere. (Tablica 1 ).

Populacija Population

I gm an Crepoljsko

Kakanj Olovo Fojnica Ukupno

Broj stabala od kojih su uzgojeni polusrodnici Number of trees from which the half-sib

seedlings has been produced 20 25 31 32 34 142

Broj izmjerenih biljaka u potomstvu Number of measured plants

600 750 930 960 1020 4260

Za svako stablo i populaciju izračunati su osnovni statistički pokazatelji. Analizom varijance obrađena je unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost za

oba svojstva u starosti od jedne i dvije godine. Pored ovoga, izvršena je procjena nasljednosti u širem smislu po uzoru naKoč iovu (1974) prema jednadžbi:

Izvori varijabilnosti Source of variation

Staništa Polusrodnici

Polusrodnici x Stanište Ukupno

Suma kvadrata S. Qs

QP Q,

Q

Stupnjeva slobode D.f. r-1 t-1

(r-l)(t-l)

rt(n-l)

Sredina kvadrata M.S

Očekivani srednji kvadrati E.M.S.

°:o+ c>2p + r cr, <72o+ ®\

k<r0

F- vrijednost F-values

4a2t

kero + <xp + 4a2t (Kočiova 1974, prema Stonecypher-u 1967)

Takoder je izračunata linearna korelacijska veza (y = a + bx) između adultne i juvenilne generacije za oba svojstva u starosti od jedne i dvije godine. Izračunat je i koeficijent regresije za sve istraživane veze. (Tablica 2 i 3).

Isto tako izračunata je i linearna korelacijska veza za odnos mase 1000 kom. sjemena i oba istraživana svojstva za obje starosti, a za svaku populaciju posebno i ukupno. (Tablica 4).

650

D. Biilliiiii: ANALIZA RASTA KLI.IANACA OBIČNI-. JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA ... Šumarski list hr. II 12. CXX1V (201)0), 649-660

Slika 2. Populacija Igman (Lasički stan). Slika 1. Populacija Olovo (Jelovac). Picture 2 Population Igman (Lasički stan).

Picture 1 Population Olovo (Jelovac).

Tablica 2. Srednji prsni promjeri i osnovni biometrijski pokazatelji majčinskih stabala iz pet populacija. Table 2 Average breast height diameters and basic biometrical pointers of the mother's trees from five populations.


Igman Crepoljsko

Kakanj Olovo Fojnica

Srednja veličina x Average size x

(cm) 60,55 52,16 50,26 57,13 43,42

Varijanca s2

Variance s2

195,9050 95,0762 119,9927 52,7606 50,3042

Variacijski koeficijent % Coefficient of

vari at i o % 23,11 18,69 21,79 12,71 16,33

Maxi. /min. (cm)

35/90 27/70 28/68 44/74 30/61

Tablica 3. Srednje visine i osnovni biometrijski pokazatelji majčinskih stabala iz pet populacija Table 3 Average heights and basic biometrical pointers of the mother's trees from five populations.


Igman Crepoljsko



(m) 29,91 27,01 26,79 29,38 22,56

Varijanca s2

Variance s2

7,7249 26,8184 16,6000 6,5290 15,3121

Variacijski koeficijent % Coefficient of

variatio % 9,29 19,17 15,20 8,69 17,34

Maxi. /min. (m)

23/35 15/35 18/38 24/34 12/28

651

D. Ballian: ANALIZA RASTA KLIJANACA OBIČNH JELE (Ahies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA ... Šumarski list br. II 12. CXXIV (2000). 649-661)

Tablica 4. Masa 1000 komada sjemenki prema populacijama, s osnovnim biometrijskim pokazateljima Table 4 Mass of 1000 seeds from the populations with the basic biomctrical pointers.


Igman Crepoljsko

Kakanj Olovo

Fojnica


(g) 55,99 53,07 57,68 58,17 51,51

Varijanca s2

Variance s :

9,15 5,06 19,64 11,32 9,31

Varijacijski koeficijent % Coefficient of

variatio % 16,35 9,53

34,04 19,47 18,08

Maxi. /min. (g)

70,16/40,02 64,36/44,19 72,91/33,87 76,42/32,61 66,14/43,35

3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA: 3.1. Promjer iznad vrata korijena

3.1.1. Promjer iznad vrata korijena kod klijanaca u prvoj godini i varijabilnost svojstva

Za istraživano svojstvo promjera iznad vrata korijena u prvoj godini dobivene su veličine koje su se kretale od 0,95 mm kod populacije Igman, do 1,14 mm kod populacije Kakanj. Varijansa je najmanja bila kod populacije Olovo i iznosila je 0,0179, a najveća kod populacije Kakanj, gdje iznosi 0,0279. Varijacijski koeficijent kretao se od 1,81 % kod populacije Olovo, do 2,45 % kod populacije Kakanj.

Sve populacije za istraživano svojstvo pokazuju statistički značajnu unutarpopulacijsku varijabilnost, s F veličinama od 2,51** kod populacije Olovo, do 10,41** kod populacije Kakanj

Procijenjena nasljednost (h2) bila je niska s obzirom da je procijenjena u "širem smislu" i kretala sc od lr = 0,21 za populaciju Olovo do h2 = 0,56 za populaciju Kakanj.

Tablica 5. Promjer iznad vrata korijena kod klijanaca u prvoj godini. Table 5 Diameter above the root neck of the seedlings in the first year.


Igman Crepoljsko


Medupopulacijska

Srednja veličina Average size

(mm) 0,95 1,07 1,14 0,99 1,04 1,04

Varijanca Variance

s2

0,0186 0,0245 0,0279 0,0179 0,0208 0,0260

Varijacijski koeficijent Coefficient of variatio

% 1,95 2,29 2,45 1,81 2,00 2,50

Maxi. /min. (mm)

0,70-1,33 0,77-1,44 0,70-1,63 0,70-1,44 0,70-1,45 0,70-1,63

F-veličina F-values

2,95** 9,16** 10,41** 2,51** 5,02**

74,19**

Nasljednost Hcritability

h2

0,25 0,54 0,56 0,21 0,39 0,77

- statistički značajna razlika za razinu 1 %

Procjena međupopulacijske varijabilnosti pokazuje Nasljednost (h2) za ovih pet populacija iznosila je da postoji statistički značajna razlika između populaci- h2 = 0,77, i relativno je visoka za dobivene nasljednosti ja, jer je dobivena F-veličina 74,19** statistički značaj- u populacijama (Tablica 5). na. Razlike između populacija prikazane su na slici 4.

Slika 3. Klijanci stari godinu dana. Picture 3 The seedlings in the first year.

Srednji promjer iznad vrata korijena za pet istraživanih populacija iznosi 1,04 mm, a varijanca iznosi 0,0260, dok je varijacijski koeficijent 2,50 %.

652

D. Ballian: ANALIZA RASTA KLIJANACA OBIČNE JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA ... Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000), 649-660

3.1.2. Promjer iznad vrata korijena kod klijanaca u drugoj godini i varijabilnost svojstva

Kod svojstva promjera iznad vrata korijena u drugoj godini dobivene su veličine koje su se kretale od 1,38 mm kod populacije Olovo do 1,53 mm kod populacije Kakanj. Varijanca je najmanja bila kod populacije Olovo i iznosila je 0,0508, a najveća kod populacije Kakanj gdje iznosi 0,1535. Varijacioni koeficijent se kretao od 3,68 % kod populacije Olovo do 10,03 % kod populacije Kakanj.

Sve populacije za istraživano svojstvo pokazuju statistički značajnu unutarpopulacijsku varijabilnost, sa F veličinama od 5,29** kod populacije Igman do 8,07** kod populacije Olovo.

Procijenjena nasljednost (lf) bila je niska i kretala se od h2 = 0,40 za populaciju Igman do (f = 0,50 za populaciju Olovo i Crcpoljsko.

Srednja veličina promjera iznad vrata korijena za pet istraživanih populacija iznosi 1,43 mm, a varijanca iznosi 0,0863, dok je varijacioni koeficijent 6,04 %.

Procjena medu-populacijske varijabilnosti pokazuje da postoji statistički značajna razlika između populacija, jer je dobivena F-veličina 17,35** statistički značajna (Slika 5).

Tablica 6. Promjer iznad vrata korijena kod klijanaca u drugoj godini. Table 6 Diameter of the root neck of the seedlings in the second year.


Igman Crepoljsko


Mcdupopulacijska


(mm) 1,41 1,43 1,53 1,38 1,41 1,43

Varijanca Variance

s2

0,0543 0,0870 0,1535 0,0508 0,0638 0,0863


% 3,85 6,08 10,03 3,68 4,52 6,04

Maxi. /min. (mm)

0,85-2,22 0,87-2,32 0,84-2,69 0,82-2,02 0,80-2,07 0,80-2,69

F-vcličina F-values

5,29** 7 91** 6,28** 8,07** 6,03** 17,35**

Nasljednost Heritability

If 0,40 0,50 0,45 0,50 0,42 0,54

* - statistički značajna razlika za razinu 1 %

653

D. Ballian: ANALIZA RASTA KLIJANACA OBIČNE JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA ... Šumarski list br. II 12. CXXIV (2000). 640-660

Nasljednost (lr) za ovih pet populacija iznosila je lr = 0,54, i relativno je bliska sa dobivenim nasljednostima u populacijama (Tablica 6).

Svojstvo promjera iznad vrata korijena u istraživanjima A rbez-a (1969) s 21 provenijencijom, za četvrtu godinu pokazuje međupopulacijsku varijabilnost, sa srednjim veličinama za provenijencije od 7,34-9,59

mm, aprocjenjena nasljednost prema A rbez-u (1970) iznosi lr = 0,22 za četvrtu godinu. Od drugih vrsta možemo navesti rad K a j b e (1996) na brezi gdje je dobio unutarpopulacijsku varijabilnost za jednu populaciju na dvije pokusne površine, dok nije utvrdio međupopulacijsku varijabilnost.

3.2. Visina klijanaca 3.2.1. Visina klijanaca u prvoj godini i varijabilnost svojstva

Za istraživano svojstvo visine klijanaca u prvoj godini dobivene su veličine koje su se kretale od 4,14 cm kod populacije Olovo, do 4,43 cm kod populacije Cre-poljsko. Varijanca je najmanja bila kod populacije Olovo i iznosila je 0,223520, a najveća kod populacije Ka-kanj, gdje iznosi 0,354126. Varijacijski koeficijent kretao se od 5,39 % kod populacije Olovo, do 8,08 % kod populacije Kakanj.

Sve populacije za istraživano svojstvo pokazuju statistički značajnu unutarpopulacijsku varijabilnost, sa F veličinama od 2,48** kod populacije Crepoljsko, do 4,64** kod populacije Kakanj.

Procijenjena nasljednost (lr) bila je niska i kretala se od lr = 0,21 za populaciju Crepoljsko, do h2 = 0,38 za populaciju Kakanj.

Srednja veličina visina sijanaca za pet istraživanih populacija iznosi 4,26 cm, a varijansa iznosi 0,290487, dok je varijacijski koeficijent 6,81 %.

Procjena među-populacijske varijabilnosti pokazuje da postoji statistički značajna razlika između populacija, jer je dobivena F-veličina 23,22** statistički značajna (Slika 6).

Nasljednost (lf) za ovih pet populacija iznosila je lr = 0,69 i relativno je visoka za dobivene nasljednosti u populacijama (Tablica 7).

654

IX Ballian: ANALIZA RASTA KLIJANACA OBIČNE JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000), 649-660

Tablica 7. Visina klijanaca u prvoj godini. Table 7 Height of seedlings in the first year.


I gm an Crepoljsko


Medupopulacijska


(cm) 4,19 4,43 4,38 4,14 4,15 4,26

Varijanca Variance

s2

0,2954 0,2802 0,3541 0,2235 0,2359 0,2904


% 7,05 6,32 8,08 5,39 5.68 6,81

Maxi. /min. (cm)

3,22-5,33 2,94-5,81 2,89-6,22 2,97-5,64 3,10-5,63 2,89-6,22

F-veličina F-valucs

2 "7^**

2,48** 4,64** 3,13** 2,57**

2^ 22**

Nasljednost Heritability

h2

0,24 0,21 0,38 0,27 0,22 0,69

slatistički značajna razlika za razinu

3.2.2. Visina klijanaca u drugoj godini i varijabilnost svojstva

Kod svojstva visine klijanaca u drugoj godini dobivene su veličine koje su se kretale od 7,26 cm kod populacije Igman i 7,85 cm kod populacije Kakanj. Varijanca je najmanja kod populacije Olovo i iznosi 1,3886, a najveća kod populacije Kakanj gdje iznosi 1,7714. Varijacijskii koeficijent kretao se od 16,13 % kod populacije Olovo, do 22,56 % kod populacije Kakanj.

Sve populacije za istraživano svojstvo pokazuju statistički značajnu unutarpopulacijsku varijabilnost, sa F. veličinama od 2,40** kod populacije Crepoljsko, do 6,37** kod populacije Kakanj.

Procijenjena nasljednost (h2) bila je niska i kretala se

od fr = 0,21 za populaciju Crepoljsko, do lv = 0,46 za populaciju Kakanj.

Srednja veličina visina klijanaca za pet istraživanih populacija iznosi 7,59 cm, a varijanca iznosi 1,4899, dok je varijacijski koeficijent 19,62 %.

Procjena međupopulacijske varijabilnosti pokazuje da postoji statistički značajna razlika između populacija, jer je dobivena F-veličina 10,65** statistički značajna (Slika 7).

Nasljednost (h2) za ovih pet populacija iznosila je h2 = 0,56, i relativno je visoka u odnosu sa dobivenim nasljednostima u populacijama (Tablica 8).

655

ü. Ballian: ANALIZA RASTA KLIJANACA OBIČNO JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA . Šumarski list br. II -12, CXXIV (2000). 649-661)

Tablica 8. Visina klijanaca u drugoj godini. Table 8 Height of seedlings in the second year.


Igman Crepoljsko

Kakanj Olovo

Fojnica Medupopulacijska


(cm) 7,26 7,39 7,85 7,66 7,79 7,59

Varijanca Variance

s :

1,4183 1,4016 1,7714 1,2356 1,3886 1,4899


% 19,53 18,96 22,56 16,13 17,82 19,62

Maxi. /min. (cm)

3,50-11,20 4,70-11,00 4,00-12,30 4,50-10,20 3,90-11,50 3,50-12,30

F-veličina F-valucs

3,56** 2,40** 6,37** 5,57** 4,92** 10,65**

Nasljednost Hcritability

If 0,31 0,21 0,46 0,42 0,37 0,56

• statistički značajna razlika za razinu 1 %

U dosadašnjim istraživanjima Koči ova (1976) je radila sa dvogodišnjim i četverogodišnjim biljkama. Dobiveni rezultati u tim istraživanjima pokazuju da dvogodišnje biljke iz 15 istraživanih populacija imaju visinu od 4,08 -4,85 cm, dokArbez (1969) navodi visine u drugoj godini od 6,84 - 9,26 cm, u zavisnosti od provenijencije (19 provenijencija). U četvrtoj godini K o č i o v a (1976) navodi sljedeće visine 8,58 - 11,20 cm, a A r b e z ( 1969) 16,12 - 21,28 cm. Ako se rezultati ovih autora usporede sa dobivenim rezultatima ovog istraživanja, vidjet će se veliko odstupanje u podacima za biljke starosti dvije godine. Dobiveni rezultati (4,14 -4,43 cm u prvoj godini i 7,26 - 7,85 cm u drugoj godini) daleko nadmašuju rezultate Koči ove (1976) koje je

dobila u drugoj godini, jer se rezultati ovog istraživanja iz prve godine mogu usporediti sa rezultatima dobivenim u drugoj godini kod istraživanja Koč iove (1976). KodArbeza (1969) je situacija drukčija, i dobiveni rezultati su u drugoj godini približno isti s ovim istraživanjem.

Medupopulacijska varijabilnost je statistički značajna i u ovom istraživanju, kao i u istraživanju Ko-č iove (1976)iArbeza (1969).

Nasljednost u istraživanju je niska, ali i kod Kočio ve (1976) su veličine niske, tako da je u širem smislu prema S tonecypher -uh 2 = 0,12u drugoj godini, a u četvrtoj h2 = 0,19. Arbez (1970) je za drugu godinu dobio nasljednost h2 = 0,00 - 0,10, treću godinu

656

D. Ballian: ANALIZA RASTA 1CLIJANACA OBIČNE JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA Šumarski list br. 11 12, CXXIV (200(1), 649-660

h2 = 0,01 - 0,12 i četvrtu h2 = 0,04 - 0,18, što su male vrijednosti i dosta niže od ovih istraživanja.

Ipak na promjer iznad vrata korijena i visine biljaka u prvoj i drugoj godini utjecaj ima i tehnologija proizvodnje sadnog materijala. Kod K o č i o v e (1976) i A r -beza (1969) primijenjena je klasična metoda proizvo

dnje sadnica u rasadniku. U ovom istraživanju je pak korištena kasetna proizvodnja, koja vjerojatno ima značajan utjecaj na promjer iznad vrata korijena i visinu biljke. Mala razlika između visina koje je dobila Koči o v a (1976) u drugoj i četvrtoj godini i visina u prvoj i drugoj godini ovog istraživanja, ovo nam potvrđuju.

3.3. Korelacijski odnosi 3.3.1. Korelacijski odnos prsnog promjera adultne generacije i promjera iznad

vrata korijena juvenilne generacije

a. Prva godina Za odnos prsnog promjera adultnih stabala i pro

mjera iznad vrata korijena juvenilnih biljka, možemo reći daje korelacijska veza jako slaba, što se može vidjeti iz dobivenih jednadžbi koje su prikazani u tablici 9 i koeficijenata regresije koji su prikazani u tablici 10, a koji su niski, dok u nekim slučajevima imaju i negativnu vrijednost. Isto vrijedi kako za pojedine populacije i za sve populacije zajedno.

b. Druga godina U drugoj godini isto kao i u prvoj, rezultati se zna

čajnije nisu promijenili, ni za jednadžbe ni za regresijske vrijednosti.

Odnos između adultnih i juvenilnih stabala za istraživana svojstva nije pokazao međuovisnost, kao stoje za obični bor utvrdio M i k i ć (1990) u izvještaju DC za 1989-90 god.

Tablica 9. Linearne jednadžbe za odnos adultne i juvenilne generacije. Table 9 Linear equations for the relations between the adult and juvenile generations.


Kakanj Crepoljsko

Igman Olovo Fojnica Zajedno

U prvoj godini First year

Za promjer Diameter

y=l , 0634+0,0015x y=0,9154+0,003 lx y=l,0355-0,0013x y=0,8831+0,0019x y= 1,1790-0,003 lx y=l,1173-0,0013x

Za visinu Height

y=3,7167+0,0255x y=4,4980-0,0022x y=4,4402-0,0082x y=3,8636+0,0095x y=3,9551+0,0092x y=4,1313+0,0048x

U drugoj Secont

Za promjer Diameter

y=l,5150+0,0002x y=l,4385-0,0004x y=l, 2353+0,003 lx y=0,9567+0,0074x y=l,7721-0,0083x y= 1,4317+0,000 lx

godini year

Za visinu Height

y=7,1454+0,0289x y=6,7246+0,0249x y=9,1514-0,0614x

y=10,0733-0,0799x y=8,3436-0,0230x y=8,l 480-0,0184x

3.3.2. Korelacijski odnos visine stabla adultne generacije i visine biljaka juvenilne generacije

a. Prva godina Visine biljaka juvenilne generacije pokazuju s visi

nama stabala adultne generacije slabu korelacijsku

vezu, što se vidi iz jednadžbi, što su prikazane u tablici 9 i koeficijenata regresije koji su prikazani u tablici 10.

Tablica 10. Koeficijenti regresije za odnos adultne i juvenilne generacije. Table 10 Coefficients of the regression for the relations between the adult and juvenile generations.


Kakanj Crepoljsko



Za promjer Diameter

0,1266 0,2652 -0,3117 0,2423 -0,2546 -0,1350

Za visinu Height 0,2482 -0,0483 -0,0859 0,1023 0,1674 0,0754

U drugoj godini Second year

Za promjer Diameter

0,0110 -0,0024 0,3600 0,3667 -0,3645 0,0064

Za visinu Height

0,1103 0,2402 -0,2936 -0,3002 -0,1355 -0,1163

657

I). Ballian: ANALIZA RASTA KLIJANACA OBIČNE JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA . Šumarski list br. II 12, (XXIV (20(H)), 649-660

b. Druga godina Visine biljaka u drugoj godini i visine stabala adultne

generacije imaju slabu korelacijsku vezu (Tablica 9), a i koeficijent regresije je nizak, što se vidi u tablici 10.

Odnos između adultnih i juvenilnih stabala za istraživana svojstva nije pokazao međuovisnost, kao stoje za obični bor utvrdio i M i k i ć (1990) u izvještaju DC za 1989-90 god.

3.3.3. Korelacijski odnos apsolutne mase sjemena (1000 kom.) iznad vrata korijena juvenilne generacije

promjera

a. Prva godina Za odnos mase 1000 komada sjemena i promjera iz

nad vrata korijena u prvoj godini nije dobivena značajna korelacijska veza, što se vidi iz jednadžbi što su prikazane u tablici 11., kao i iz regresivnog koeficijenta iz tablice 12.

b. Druga godina Korelacijska veza između mase sjemena i promjera

iznad vrata korijena u drugoj godini također ne pokazuje značajan odnos (Tablica 11), a to je vidljivo kod regresivnog koeficijenta iz tablice 12.

3.3.4. Korelacijski odnos apsolutne mase sjemena (1000 kom.) i visine biljaka juvenilne generacije

a. Prva godina Odnos mase 1000 komada sjemenki i visine juvenil

nih biljaka u starosti od jedne godine ne pokazuje značajnu korelacijsku vezu (Tablica 11 ), a i koeficijent regresije je nizak što se vidi u tablici 12.

b. Druga godina Korelacijska veza između mase 1000 komada sje

menki i visine juvenilnih biljaka u drugoj godini nije značajna, dostaje slaba (Tablica 11 ), što se također vidi i iz regresivnog koeficijenta koji je prikazan u tablici 12.

Tablica 11. Linearne jednadžbe za odnos mase sjemena (1000 kom.) i juvenilne generacije. Table 11 Linear equations for relation of the mass of the seed ( 1000 pieces) and juvenile generation.


Kakanj Crepoljsko



Za promjer Diameter

y=0,9255+0,0042x y=l , 0244+0,0017x y=0,8745+0,0014x y=0,8956+0,0017x • y=l,0898-0,0009x y=0,9497+0,0019x

Za visinu Height

y=3,1854+0,0204x y=4,6267-0,0039x y=3,5588+0,0113x y=3,7909+0,0047x y=3,4100+0,0135x y=3,7123+0,0092x


Za promjer Diameter

y=l,1857+0,0075x y=l,9136-0,0079x y=l,5794-0,0027x y=l,3560+0,0009x y=l,7796-0,0065x y=l , 3832+0,0016x

Za visinu Height

y=5,1178+0,0490x y=7,7077-0,0060x y=5,2044+0,0377x y=5,4474+0,0409x y=7,0944+0,0133x y=5,7249+0,0344x

Tablica 12. Koeficijenti regresije za odnos mase sjemena (1000 kom.) i juvenilne generacije. Table 12 Coefficients of regression between the mass of the seed ( 1000 pieces) and juvenile generation.


Kakanj Crepoljsko



Za promjer Diameter

0,4504 0,0857 0,1729 0,2593

-0,0829 0,1472

Za visinu Height 0,6297

-0,0874 0,3191 0,2660 0,3723 0,2787


Za promjer Diameter

0,3873 0,2274

-0,1559 0,0676

-0,3354 0,0835

Za visinu Height 0,6537

-0,0578 0,4869 0,6993 0,1196 0,4332

658

D. Ballian: ANALIZA RASTA KLUANACA OBIČNE JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA . Šumarski list br. II 12, CXX1V (2000), 649-660

Što se tiče odnosa mase 1000 komada sjemena i visine biljaka u drugoj godini Koč i ova (1976) je dobila pozitivnu korelaciju s visokim koeficijentom regresije (r = 0,8218), što isto odstupa od ovih istraživanja, jer su dobivene male veličine koeficijenta regresije za sve uspostavljene korelacijske veze. Prema izvještaju DC za

1989-90 god. M i k i ć (1990) navodi da se za obični bor iz Bosne i Hercegovine ne može dobiti pozitivna korelacija između mase 1000 komada sjemena i visine mlade biljke u prvim godinama, nego da možda na visinu utječu određeni mikroelementi u podlogama na kojima je izraslo stablo s kojega je brano sjeme.

4. ZAKLJUČCI:

Istraživane populacije pokazuju izrazitu unutarpo-pulacijsku i međupopulacijsku varijabilnost za oba istraživana svojstva u starosti od jedne i dvije godine, na razini od 1 %, što bi moglo poslužiti za procjenu međupopulacijske varijabilnosti. Dobivena varijabilnost pokazuje da se može izvršiti selekcija prema brzini debljinskog i visinskog rasta u ranoj mladosti, ali samo putem testa potomstva. To bi eventualno imalo značaja kod melioracijskih zahvata u šumama, kada se vrši zasijavanje obične jele, a potrebno je da mlade biljke brzo savladaju konkurentsku vegetaciju. Nasljednost (h2) u širem smislu pokazuje jako male veličine i u prvoj i u drugoj godini. Razlog tomu je vjerojatno što sjeme potječe iz prirodnih populacija, gdje je dobiveno iz slobodnog oprašivanja. Stabla su pak heterozigotna, a muški roditelj vjerojatno inferioran, stoje utjecalo na malu nasljednost.

Korelacijska veza između istraživanih svojstava je slaba, što pokazuje da između istraživanih svojstava postoji mala međuovisnost. Također to pokazuje i regresivni koeficijent koji je za sve kombinacije nizak. Iz ovoga se vidi da se ne može izvršiti selekcija na brzi rast kod potomstva na osnovi taksacijskih veličina kod roditelja. Težina sjemena kod obične jele nema utjecaja na početni brzi prirast u debljinu ili visinu biljke, nego se to duguje drugim čimbenicima. Biljke proizvedene u kasetama imaju u prvim godinama veće dimenzije nego biljke proizvedene na klasičan način. To skraćuje dužinu proizvodnje sadnica obične jele, i omogućava lakše pošumljavanje uz manji utrošak sadnog materijala.

Zahvala: Ovo istraživanje realizirano je uz pomoć J.P. Šume HercegBosne, Šumarija "Busovača", Sjemensko rasadni-

čka stanica Busovača. Zbog toga dugujem veliku zahvalnost upravitelju šumarije Ivici Akrapu, dipl. ing., kao i starom i novom upravitelju rasadnika u Busovači.

5. LITERATURA:

Arbez ,M. , 1969: Étude comparative en pépinière de quelques provenances françaises de sapin pectine ( Abies alba Mill.). Premier aperçu de la variabilité infraspécifique et mise au point sur le "sapin de l'aude", Ann. Sci. forest., 26 (4), 475-509. Nancy.

Ar bez , M., Mi l l i e r , C, 1970: Comparaison de deux générations successives de sapin (Abies alba Mill.): Structure génétique de population, hypothèses sur l'action de la sélection naturelle, Ann. Sci. forest., 27 (3), 287-301. Nancy.

Kajba , D., 1996: Međupopulacijska i unutarpopula-cijska varijabilnost obična breze (Betula pendula Roth.) u dijelu prirodne rasprostranjenosti u Republici Hrvatskoj, Glasnik za šumske pokuse, vol. 33 st. 53-108. Zagreb.

Koč iova , M., 1974: Dedivost' plodov jcdle bielej (Abies alba Mill.) na Slovensku. Acta Musei Si-lesiae, Séria C - Dendrologïa 23 (2): 171 - 179.

Koč iova , M., 1976: Prvé poznatky z premenlivosti rastu potomstiev populâcii jedle bielej (Abies alba Mill.), Lesn. Čas., 22, č. 4, s. 345-360. Bratislava.

M i k i ć , T, 1991:Primjena metoda oplemenjivanja u podizanju intezivnih kultura šumskog drveća u cilju povećanja proizvodnje drvne mase sa kratkim produkcionim periodom. Izvještaj za period 1989-1990 u okviru D.C.VII. Sarajevo

U s š č u p 1 i ć, M., 1992: Uticaj sistema gazdovanja na pojavu imele (Viscum album L.) Glasnik šumarskog fakulteta, str. 7-18. Beograd.

659

I). ISallian: ANALI / .A RASTA KLIJANACA OBILNE JELE [Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA ... Šumarski listbr. 11-12. CXXIV (2000), 649-660

SUMMARY: In the Busovača nursery on seedlings of European silver fir fAbies alba Mill.) from five populations, diameter above the root neck and height of plants were analysed. Seed were planted in cassettes with 33 cells (grahop/ast). For each tree and population planting was done separately in three repetitions (three cassettes).

At the end of the first vegetation season the first measurements were taken, this was repeated at the end of the second vegetation season too. The data was recorded and analysed, and analyses were produced the following results. Research of the population shows defined variability for both internal and external population for both researched topics at the age of 1 and 2years on the I % possibility which could help in estimation of interpopulational variability.

The achieved variability shows that a selection can be made based on the speed of diameter and height growth in the early stage, but only by the performing the tests on the seedlings. This in turn could have some influence in meliorative developments in the forests when the replanting is done. It is also necessary for the young plants to survive the offending vegetation.

Heredity (h2) in the broad terms shows very small sizes in both I and 2 year. The reason for this could be that the seeds comes from the natural populations where it was derived. The plants are heterozygote and the male parent is more than likely inferior which had effect on the small hereditary.

Correlation between the researched topics is very weak which points that there is a very small interdependence. It also shows the regression coefficient is extremely low for all combinations. From this can be derived that a selection cannot be made on the fast growth of the seedlings based on the parent s sizes.

The weight of the seed of the European silver fir does not have any effect on the initial fast growth for diameter or height. This is due to other factors.

The plants produced in the cassettes have larger dimensions in their early years than the ones planted in the usual way. This in turn shortens the time period of producing the seedlings and provide the reforestation to be performed using less planting materials.

Key words : Abies alba Mill., silver fir, seedlings, diameter, height, variability, heredity, correlation.

660

PRETHODNO PRIOPĆENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list hr. Il 12, CXXIV (2000), 661-668 UDK 630* 226 (Quercus ilex L.)

OBNOVA PANJAČA HRASTA CRNIKE (Quercus ilex L.) OPLODNOM SJEČOM*

REGENERATION OF COPPICE FORESTS OF EVERGREEN OAK (Quercus Ilex L.) BY SEED FELLING

Vlado KREJČI i Tomislav DUBRAVAC**

SAŽETAK: Rad ukazuje na probleme koji se javljaju tijekom obnove šuma hrasta crnike prirodnim putem, prevođenjem u viši sastojinski oblik, odnosno u stabilnu produktivnu sjemenjaču.

Načelo oplodnih sječa glede sačuvanosti tla i dosta često plodonošenje panjača hrasta crnike dalo je pozitivan rezultat. Prvi podaci izmjera ukazuju na velik problem daljnjeg preživljavanja mladog naraštaja crnike nastalog iz sjemena.

Pokus je postavljen i prva izmjera načinjena ujesen 1997. godine na području Uprave šuma Buzet, šumarija Pula, G.J. Pula, odjel 71a, nakon stoje tijekom zime 1996./97. godine provedena proreda (naplodni sjek) u sačuvanoj panjači crnike, tako daje zastrtost tla krošnjama smanjena na 57 %. Izmjera mladog naraštaja ukazuje na zadovoljavajući broj od 83.600 jedinki ponika i mlađeg pomlatka hrasta crnike po ha, visine do 30 cm. Međutim, već prve godine nakon sječe javljaju se brojni, a po visini vladajući izdanci crnike iz panja, koji su već u toj prvoj godini 68 % u visinskim klasama iznad 30 cm. Tome se pridružuje još agresivniji lovor iz panja, tako da u prvoj godini kod obje vrste nalazimo izdanke više od 150 cm.

Izmjerom 1998. godine samo je 2 % crnikovih stabalaca iz sjemena uraslo u visinski razred 31-60 cm. U trećoj godini nakon prorjede 10% (8750) crniki-nogpomlatka iz sjemena nalazi se u visinskom razredu 31-60 cm te ukazuje na mogućnost ostvarenja krajnjeg cilja - stabilne sjemenjače hrasta crnike. U isto vrijeme izdanci crnike iz panja (87 %) prerasli su iznad 30 cm, a slično se dogodilo i s izdancima lovora iz panja. Ako svemu tomu dodamo nazočnost grmlja, koje je 1997. godine činilo 23 %, 1998. godine 31 %, a 1999. godine 40 % ukupne drvenaste populacije, moramo ukazati na potrebitost intenzivne njege, bez koje nema ostvarenja zacrtanog cilja - sjemenjače hrasta crnike.

K Ij učne r ij e č i : prirodna obnova, oplodna sječa, mladi naraštaj, hrast crnika, lovor

1. UVOD - Introduction Gospodarske panjače hrasta crnike kojima gospo

dari Javno poduzeće "Hrvatske šume" zauzimaju

* Rad je u skraćenom obliku izložen na znanstvenom skupu "Unapređenje poljoprivrede i šumarstva na kršu", Split 29-30. ožujka 2000.

** Mr. se. Vlado Krejči, Mr. sc. Tomislav Dubravac, Šumarski institut, Jastrebarsko

10169 ha površine. U tim panjačama hrasta crnike, nakon ukidanja čistih sječa (Pravilnik o uređivanju šuma, Narodne novine 52/1994.) sukladno novim odredbama, propisana je ophodnja 80 godina u kom vremenu treba panjače prirodnim putem, po načelu oplodnih sječa prevesti u sjemenjače, što će za praksu predstavljati velik stručni i financijski zadatak. Već mnogo ranije

661

V. Ki-ejci i 'I'. Dubravac: OBNOVA PANJAČA HRASTA CRNIKE (Quemts ilex L.) OPI.ODNOM SJEČOM Šumarski list br. 11-12. CXXIV (2000). 661-66X

nego je donesen taj propis, P i skori ć (1963), Šafar (1963), Šafar i Dere ta (1968), Rauš i Mat ić (1984), Mat ić (1985, 1987, 1994), Vi l ič ić i dr. (1998), ukazali su na potrebitost i mogućnost racionalnijeg načina gospodarenja, sa svrhom povećanja stabilnosti i vitaliteta tih sastojina.

Istraživane pokusne plohe osnovane su u Eumedite-ranskoj vegetacijskoj zoni vazdazelenih šuma, na području šumarije Pula u gospodarskoj jedinici Pula, odjelu 71 a ploha 1 i odjelu 70h ploha 2. Plohe imaju sve značajke šume crnike i crnog jasena (Orno-Quercetum Weis H-ić/1956/1958) prema R a u š i dr. ( 1992).

Geološka podloga je vapnenac, a tip tla obuhvaća ilimerizirana crvenica, neutralne reakcije (pH u vodi) u humusnom horizontu.

Radi poredbe utjecaja strukture sastojine na pojavnost i razvoj mladog naraštaja hrasta crnike iz sjemena, ploha 1 je postavljena u sačuvanoj panjači hrasta crnike nakon jake prorjede, a u susjednom neprorijedenom odijelu postavljena je ploha 2.

Osnovni podaci o pokusnim plohama prikazani su Tablicom 1., a važno je pripomenuti radi daljne rasprave da se u ukupnom broju stabala prorijeđene plohe nalazi 3 % te neprorijeđene 10 % stabala lovora.

Praćenjem brojnog stanja sveukupnog raslinja mladih stablašica i grmlja kroz tri vegetacijske godine 1997-1999. godine (Tablica 2., Grafikon 1., i 2.) te načina postanka i visinskog razvoja mladog naraštaja hrasta crnike kao glavne vrste te lovora njenog konkurenta, kroz to razdoblje nastojimo dobiti uvid u mogućnost obnove panjača hrasta crnike oplodnim sječama.

Prorjedom provedenom tijekom zime 1996/1997. godine zastrtost tla krošnjama na plohi 1 smanjena je na 57 %, dok na neprorijedenoj poredbena plohi iznosi 85 %.

Brojno stanje mladog naraštaja hrasta crnike iz sjemena na plohi 1 (Slikal.) kako je razvidno iz Tablice 2 vrlo je dobro. Uočavamo lagani porast u apsolutnom

Cilj istraživanja je proširivanje spoznaje o mogućnostima obnove i dinamici razvoja mladih sastojina hrasta crnike nastalih iz sjemena.

Prema karti klimatske podjele Hrvatske, S e 1 e t k o -vić i K a t u š i n (1992), plohe se nalaze blizu granice klimatskih područja Csa i Cfsax. Glede svoga smještaja nedaleko od morske obale, nedvojbeno spadaju u klimatsko područje Csa, s blagom zimom i suhim ljetom te barem tri puta više oborina u najkišnijem mjesecu zime, nego u najsušnijem mjesecu ljeta.

broju sa početnih 83 600 na 90 100 jedinki 1999. godine, što potvrđuje da crnika rađa svake godine jačim ili slabijim intenzitetom (Matić 1985). U odnosu na sveukupno drvenasto raslinje došlo je do pada učešća mladog naraštaja crnike iz sjemena sa 31 % na 24 %, stoje rezultat pojavnosti većeg broja grmlja i ostalih pratećih vrsta nakon prorjede.

Slika 1. Mlađi pomladak hrasta crnike iz sjemena Photo 1 Younger crop of seed grown evergreen

(Foto: T. Dubravac)

2. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area

3. METODA RADA Pokusna ploha 1 osnovana je u sačuvanoj panjači

hrasta crnike (Quercus ilex L.), nakon stoje njegovana prorjedom zimi 1996/1997. godine. Nedaleko od plohe 1 u neprorjeđenoj sačuvanoj panjači crnike osnovana je poredbena ploha 2. Terenski dio istraživanja rađen je prema metodi Dubravac i N o v o t n y (1992). Veličina ploha je 50 x 50 m, a izmjera je obavljena ujesen, za vrijeme mirovanja vegetacije. Tip tla definiranje mor-

4. REZULTATI S RASPRAVI

- Working method fološkim opisom pedološkog profila na terenu. Izmjera brojnosti drvenastog raslinja (stablašica i grmlja) načinjena je na pokusnim prugama veličine 2 x 50 m koje su položene sredinom plohe na međusobnoj udaljenosti 10 metara. Drvenasto raslinje na pokusnim plohama popisano je po vrstama i načinu postanka, te razvrstano u starosno-visinske razrede.

- Results and discusion

662

V. Krcjči i T. Dubravac: OBNOVA PANJAČA HRASTA CRNIKK (Qiieivax ilex L.) OPLODNOM SJEČOM Šumarski list br. II I2,CXXIV(2000). 661-66X

Tablica 1. Osnovni podaci o pokusnim plohama Table 1 General data on experimental plots

Šumarija Forest Office Gosp. Jedinica Management unit Odjel/Odsjek Compartment/Sub-compartment Površina plohe (ha) Plot area (ha) Površina podplohe (nv) Sub-plot area (m2) Starost (god.) Age (years) Vrsta drveća Tree species N/ha G/ha V/ha ds (cm) Hs (m) Ds (m) Zastrtost tla krošnjama (%) Crown covered ground (%)

Pokusna ploha broj 1 Experimental plot No 1

Pula

Pula

71a

0,25

500

51

Hrast crnika Evergreen Oak

1312 22,97 163,50 14,35 11,98 2,41 56,65

Pokusna ploha broj 2 Experimental plot No 2

Pula

Pula

70h

0,25

500

55

Hrast crnika Evergreen Oak

2848 42,99 357,07 15,25 15,32 2,05 85,03

Tumač: Legend N/ha - Broj stabala po hektaru - Number of trees per hectare G/ha - Temeljnica (m2) - Basal area (m2) V/ha - Volumen (m3) - Volume (m3) ds - Aritmetička sredina prsnih promjera - Arithmetic mean of d b h hs - Aritmetička sredina visina stabala - Arithemetic mean of tree height Ds - Aritmetička sredina promjera krošanja - Arithmetic mean of crown diameters

Graf 1. Sveukupno drvenasto raslinje na plohi 1 Percentage of overall woody plants on plot 1

Crnika iz sjemena

Seed evergreen

oak

Crnika iz panja

Coppice evergreen

oak

Lovor Laurel

Ostale stablašice

Other stem plants

Grmlje Bushes

1997. godina D 1998. godina 1999. godina

V. Krcjči i T. Dubravac: OBNOVA PANJACA HRASTA CRNIKE (Queivux ilex L.) OPI.ODNOM SJEČOM Šumarski list br. II 12. CXXIV (2000). 661-668

Tablica 2. Sveukupno drvenasto raslinje (mladi naraštaj stablašica i grmlje) po ha na plohama 1 i 2 Table 2 Overall woody plants (young crop of stem plants and bushes) per ha on plots 1 and 2

Vrsta drvenastog raslinja

Type of woody plant

Crnika iz sjemena Evergreen oak grown

from seed Crnika iz panja

Evergreen oak grown from coppice

Lovor Laurel

Ostale stablašice Other stem plants

Grmlje Bushes

Sveukupno - Total

Ploha 1 - Godine motrenja Plot 1 - Monitoring years

1997 N

83600

18250

66950

37900

60600

267300

% 31

7

25

14

23

100

1998 N

86600

10050

59100

30000

80750

266500

% 33

4

22

11

30

100

1999 N

90100

14950

85850

35250

147850

374000

% 24

4

23

9

40

100

Ploha 2 - Godine motrenja Plot 2 - Monitoring years

1997 N

48650

850

173750

1950

86300

311500

% 15

56

1

28

100

1998 N

30300

1700

174250

1250

71700

279200

% 11

1

62

1

25

100

1999 N

31600

2000

207750

5350

170150

416850

% 7

1

50

1

41

100

Graf 2. Sveukupno drvenasto raslinje na plohi 2 Percentage of overall woody plants on plot 2

Crnika iz sjemena

Seed evergreen

oak

Crnika iz panja

Coppice evergreen

oak

Lovor Laurel

Ostale stablašice

Other stem plants

1997. godina D 1998. godina 1999. godina

Grmlje Bushes

Na poredbenoj neprorjedenoj plohi pojavnost mladog naraštaja crnike iz sjemena je dobra (prema istraživanjima u lužnjakovim sastojinama, Mat ić 1993). Primjetan je konstantan pad mladog naraštaja crnike iz sjemena u apsolutnom i relativnom broju, a prateće vrste su iste kao na plohi 1, samo sa još većim udjelom.

S obzirom da je pojavnost i preživljavanje mladog naraštaja hrasta crnike iz sjemena glavna karika u obnovi i konverziji panjača hrasta crnike u viši sastojinski oblik, nakon analize sveukupnog raslinja u dvjema strukturno različitim panjačama crnike, pozornost smo

posvetili visinskom razvoju mladog naraštaja iz sjemena i panja nakon prorjede.

Iz Tablice 3. je razvidno da 2 % crnikinog pomlatka iz sjemena druge godine nakon prorjede prerasta u visinski razred 31 -60 cm.

U trećoj godini 10 % (8 750) crnikinog pomlatka iz sjemena nalazi se u visinskom razredu 31 -60 cm, stoje vrlo obećavajuće za ostvarenje krajnjeg cilja stabilne sjemenjače hrasta crnike.

Prateći visinski razvoj izdanaka iz panja hrasta crnike, uočavamo da 68 % već u prvoj godini viši od 30 cm,

664

V. Krejči i T. Dubravac: OBNOVA PANJAČ'A HRASTA CRNIKE (Querem ilex L.) OPLODNOM SJbČOM Šumarski list br. II 12.CXXIV(20()0), 661-66X

Tablica 3. Prikaz broja ponika, pomlatka i mladika crnike i lovora po načinu postanka i visinskim razredima Table 3 Presentation of number of young crop of evergreen oak and laurel according to manner of originating and height classes Ploha 1.- Plot 1

Stanje 1997. godine - Condition in 1997 year Visinsko-starosni razred raslinja

(cm) Height-age

classes in cm <30* 31-60 61-130 131-150 151-200 201-250

251> Ukupno

Total

Broj biljaka (stabalaca) po ha - Number of plants (young trees) per ha Vrsta drveća po načinu postanka - Tree species according to manner of originating

Crnika - Evergreen oak Iz sjemena

Grown from seed

N 83600

83600

% 100

100

Iz panja Grown from

coppice N

5650 7400 5100

50 50

18250

% 32 40 28

100

Lovor - Laurel Iz sjemena

Grown from seed

N 23700

1900 600

26200

% 91

7 2

100

Iz panja Grown from

coppice N

12500 18650 8150

800 650

40750

% 30 46 20

2 2

100

Ukupno Crnika i Lovor - Total Iz sjemena

Grown from seed

N 107300

1900 600

109800

% 98 2 0

100

Iz panja Grown from

coppice N

18150 26050 13250

850 700

59000

% 31 44 23

1 1

100

Stanje 1998. godine - Condition in 1998. year <30* 31-60

61-130 131-150 151-200 201-250

251> Ukupno

Total

84750 1850

86600

98 2

100

250 2750 6000

750 250

50

10050

3 27 60

7 3

100

29050 1100 100

30250

96 4 0

100

5650 12200 8300

850 1300 400 150

28850

19 42 29

3 5 2

100

113800 2950

100

116850

97 3

100

5900 14950 14300

1600 1550 450 150

38900

15 39 37 4 4 1

100

Stanje 1999. godine - Condition in 1999. year <30* 31-60

61-130 131-150 151-200 201-250

251> Ukupno

Total

81350 8750

90100

90 10

100

1900 3700 6500 1350 1350

150

14950

13 25 43

9 9 1

100

40700 5400 500

46600

87 12 1

100

7850 15100 12000

1150 1200 1450 500

39250

20 38 31

3 3 4 1

100

122050 14150

500

136700

89 10

1

100

9750 18800 18500 2500 2550 1600 500

54200

18 35 34 4 5 3 1

100

Tumač: <30*: ponik, mladi pomladak Explanation: <30*: first year young regeneration plant, younger crop

a neki su dosegli visinu do 2 m (Slika 2.). Takav bujan razvoj potvrđuju nam i istraživanja Las man a 1906. godine u izdanačkim šumama crnike na otoku Rabu, kada je izmjerio jednogodišnje izdanke preko 2 metra visine. Izmjerama sljedeće dvije godine uočavamo sve veću visinsku prevlast izdanaka iz panja hrasta crnike te napose lovora čiji izdanci premašuju i 2,5 m visine (Slika 3.).

Stanje mladog naraštaja crnike iz sjemena na poredbenoj plohi 2 (Tablica 4.) ukazuje da pri zastrtosti tla krošnjama od 85 % dolazi do stagnacije visinskog prirasta i smanjenja broja. Ta zastrtost je nepovoljna i za razvoj izdanaka iz panja hrasta crnike, koji se spontano javljaju. Prpić 1986. također utvrđuje da 15 % relativno užitog svjetla nije dovoljno za razvoj svih stabalaca crnike.

665

V. Krcjči i T. Dubi-avac: OBNOVA PANJAČA HRASTA CRNIKE (Quercus ilex L.) OPLODNOM SJEČOM Šumarski list hr. 11 12. CXX1V (2000). 661-668

Slika 2. Izdanci hrasta iz panja Siika 3. Izdanci lovora iz panja Photo 2 Shoots of coppice grown evergreen oak Photo 3 Shoots of coppice grown laurel

(Foto: T. Dubravac) (Foto: T. Dubravac)

Tablica 4. Prikaz broja ponika, pomlatka i mladika crnike i lovora po načinu postanka i visinskim razredima Table 4 Presentation of number of young crop of evergreen oak and laurel according to manner of originating and height classes Ploha 2.-Plot 2

Visinsko-starosni razred

raslinja (cm)

Height-age classes in cm

<30* 31-60 61-130 131-150 151-200 201-250

251> Ukupno

Total

Stanje 1997. godine - Condition in 1997 year Broj biljaka (stabalaca) po ha - Number of plants (young trees) per ha

Vrsta drveća po načinu postanka - 1 ree species according to manner ot originating Crnika - Evergreen oak

Iz sjemena Grown from

seed N

487550 50 50

48650

% 100

--

100

Iz panja Grown from

coppice N

450 250 150

850

% 53 29 18

100

Lovor - Laurel Iz sjemena

Grown from seed

N 130850 23850 11050 1500 1050 700

1050 170050

% 77 14 6 1 1 -1

100

Iz panja Grown from

coppice N

200 1400 350 150 400

1200 3700

%

5 38 10 4

11 32

100

Ukupno Crnika i Lovor - Total Iz sjemena

Grown from seed

N 179400 23900 11100 1500 1050 700

1050 218700

% 82 10 5 1 1 -1

100

Iz panja Grown from

coppice N 450 450

1550 350 150 400

1200 4550

% 10 10 34

8 3 9

26 100

666

V. Krcjči i T. Dubravac: OBNOVA PAN.IAČA HRASTA CRNIKE (Qiieivus ilex L.) OPLODNOM SJEČOM Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000), 66I-66X

Stanje 1998. godine - Condition in 1998. year <30* 31-60 61-130 131-150 151-200 201-250 251>

Ukupno Total

30200 100

30300

100 -

100

850 700 150

1700

50 41 9

100

135800 16550 3050

-100

155500

87 11 2

--

100

1300 5700 7700 1000 1050 650 1350 18750

7 31 41 5 6 3 7

100

166000 16650 3050

-100

185800

89 9 2

-

100

2150 6400 7850 1000 1050 650 1350

20450

11 31 38 5 5 3 7

100

Stanje 1999. godine-Condition in 1999. year <30* 31-60 61-130 131-150 151-200 201-250 251>

Ukupno Total

30950 650

31600

98 2

100

650 1000 350

2000

32 50 18

100

151300 21750 3800 100 50 -

50 177050

86 12 2

100

2800 11500 11600 1050 1400 800 1550

30700

9 37 38 3 5 3 5

100

182250 22400 3800 100 50 -

50 208650

87 11 2 --

-100

3450 12500 11950 1050 1400 800 1550

32700

11 38 37 3 4 2 5

100

Tumač: <30*: ponik, mlađi pomladak Explanation: <30*: first year young regeneration plant, younger crop

5. ZAKLJUČCI - Conclusions

Tijekom triju godina praćen je razvoj pomlatka hrasta crnike iz sjemena i panja te ostalog drvenastog raslinja u prorjeđenoj i neprorjedenoj sačuvanoj pan-jači crnike na području gospodarske jedinice Pula. Temeljem dobivenih rezultata istraživanja može se zaključiti sljedeće: 1. Načelo oplodnih sječa dalo je pozitivan rezultat. 2. Učestalost i intenzitet plodonošenja sačuvanih pan-

jača hrasta crnike osiguravaju uvjete obnove i konverziju prirodnim putem u viši sastojinski oblik.

3. Konverzija oplodnom sječom može započeti mnogo ranije nego propisuje Osnova, ako za to postoji interes i sredstva.

4. Preživljavanje mladog naraštaja crnike iz sjemena zahtijeva učinkovite višekratne njege.

5. Zastrtost tla krošnjama veća od 85 % je ograničavajući čimbenik razvoja mladog naraštaja hrasta crnike.

6. Autohtone sastojine hrasta crnike su stabilni ekosustavi koji se relativno lako odupiru negativnim biotskim i abiotskim činiteljima te stoga zaslužuju intenzivnija istraživanja.

6. LITERATURA - References

D u b r a v a c , T., Novo tny , V, (1992): Metodologija tematskog područja uzgajanje šuma - rast i prirast (primijenjena u multidisciplinarnom projektu ekološko ekonomske valencije tipova šuma). Rad., Šumar. inst. 27 (2): 157-166, Jastrebarsko.

Lasman , D.,(1906): Šumarenje na otoku Rabu. Šum. list XXX (4): 138-163, Zagreb.

M a t i ć, S., ( 1985): Prevođenje makija i panjača hrasta crnike u sastojine visokog uzgojnog oblika. Savjetovanje "Gospodarenje šumama mediteranskog područja Rab"

Ma t i ć , S., (1987): Gospodarski zahvati u panjačama kao mjera povećanja produktivnosti i stabilnosti šuma. Šum. list 3-4: 143-147, Zagreb.

Ma t i ć , S., (1993): Brojnost podmlatka glavne vrste drveća kao temeljni preduvjet kvalitetne obnove, podizanja i njege šuma. Glas. šum. pokuse, posebno izdanje 4: 365-380, Zagreb.

Ma t i ć , S., (1994): Ekološke i gospodarske značajke revitalizacije privatnih šuma u Hrvatskoj. Zbornik radova savjetovanja: Privatne šume u Hrvatskoj u ozračju rezolucija Helsinške konferencije

667

V. Ki-cjči i T. üubmvac: OBNOVA I'ANJAČA HRASTA CRNIKH (Quercus ilex L.) OPLODNOM SJEČOM Šumarski list br. 11 12, CXXIV (2000), 661-668

o zaštiti i očuvanju europskih šuma, 39-60, Šume u Hrvatskoj, 33-76, Zagreb. Zagreb. S e I e t k o v i ć , Z . , K a t u š in , Z., (1992): KlimaHrvat-

P i š k o r i ć , 0 . , ( 1 9 6 3 ) : Dinamika visinskog prirasta iz- ske. Šume u Hrvatskoj, 13-18, Zagreb. bojaka iz panjeva česmine {Quercus ilex L.). Š a f a r , J., (1963): Uzgajanje šuma. Udžbenik, pp. 598, Šum. list 122-133, Zagreb. Zagreb.

P r p i ć ,B . , (1986): Odnos hrasta crnike i nekih njego- š a f a r , J., D e r e t a , B., (1968): Melioracija i rekon-vih pratilaca prema vodi i svjetlu. Glas. šum. po- strukcija izdanačkih šuma. Rad., Šumar. inst. 9, kuse, 2: 69-75, Zagreb. Zagreb.

R a u š , Đ., M a t i ć , S., 1(984): Sinekološko-uzgojno V i l i č i ć , V., K r e j č i , V., G r u b e š i ć , M , D u b r a -istraživanje u šumama otoka Raba. Šum. list 3-4: v a c , T., (1998): Razvoj pomlatka hrasta crnike 131-145, Zagreb. (Quercus ilex L.) izvrgnutog utjecaju krupne

R a u š , Đ., T r i n a j s t i ć , I., V u k e l i ć , J., M e d v e - divljači. Rad. Šumar. inst. 33 (2): 103-114, Ja-d o v i ć , J., ( 1992): Biljni svijet hrvatskih šuma. strebarsko.

SUMMARY: Management coppice forests of evergreen oak (Quercus ilex L.) which are under the management of Public enterprise "Hrvatske šume " occupy an area of 10 169 ha. Clear feeling in these forests has been cancelled and rotation of 80 years prescribed, which is a period in which coppice forests have to be naturally converted into seed forests.

This paper emphasises the problems which occur during natural regeneration of evergreen oak forest by transformation into a higher stand form, i.e. into stabile productive seed forest.

The experiment was established and the first measurement carried out in autumn 1997 on the territory of Forest management unit Buzet, Forest enterprise Pula, Management unit 7la, following the thinning (regeneration felling) in preserved evergreen oak coppice forest during the winter of 1996/97, which restated in the decrease of crown soil cover to 57%. Measurement of young crop indicates to a highly satisfactory number of 83.600 units of young plants of evergreen oak per hectare, up to 30 cm of height. However, already in the first year following the Jelling there were numerous and, considering the height, dominating coppice shoots of evergreen oak, of which 68 % were in a height class 30 cm and higher in this initial year. In addition, even more aggressive coppice laurel appeared, so in the first year, in both species, there were shoots higher than 150 cm.

Measurement carried out in 1998 showed that only 2 %> of evergreen oak trees grown from seed, grew into height class of 31-60 cm. In the third year following the thinning, 10% (8750) of evergreen oak young crop belonged to 31-60 height class, which is an indication of the possibility of accomplishing the desired aim -stabile seed forest of evergreen oak. At the same time, coppice shoots of evergreen oak (87 %>) were higher than 30 cm and the same happened with coppice shoots of laurel. The share of bushes in overall woody population in 1997, 1998 and 1999 was 23%>, 31 % and 40 %o, respectively. The condition of young crops of evergreen oak grown from seed and coppice on control, un thinned plots points to the fact that crown soil cover of 85 % and more is a limiting factor of growth.

Based on the measurement results, it can be concluded that the principle of regeneration felling, regarding the level of soil preservation and considerably frequent seed production, gave positive results. Measurement results point to a big problem of further survival of young crop of evergreen oak grown from seed, due to higher share of bushes and coppice shoots. We have to point out to the necessity for intensive care, which is a precondition for accomplishing the ultimate goal - seed forests of evergreen oak.

Key w o rds : natural regeneration, seed felling, young crop, evergreen oak, laurel.

668

PREGLEDNI ČLANCI UDK 630* 904

REVIEWS Šumarski list br. II 12. CXXIV (2000), 669-6X5

ŠUMARSTVO TURSKE

THE TURKISH FORESTRY

Tibor PENTEK, Tomislav PORSINSKY*

SAŽETAK: Turska je zemlja sa 62,6 milijuna stanovnika, ukupne površine 77 milijuna hektara, od čega 20,7 milijuna hektara (26,7 %) otpada na šume i šumsko zemljište. Oko 98 % šuma je u državnom vlasništvu, 1,5 % šuma je privatno, a 0,5 % su javne šume. Glede sposobnosti produkcije kvalitetnoga drva, oko 50,9 % šuma spada u šume dobre kakvoće, a 49,1 % šuma je loše kakvoće - degradirane šume. Udio crnogoričnih vrsta iznosi 54,4 % (borovi 38,5 %, jela i smreka 8,8 %, cedar 3,5 %, te ostale četinjače 0,5 %), a bjelogoričnih vrsta 45,6 % (hrastovi 25,9 %, bukva 8,5 %, ostale tvrde listače 4,8 % te meke listače 3,9 %). Približno 34 % šuma su šume niskog uzgojnog oblika —panja-če; 64 % su visoke jednodobne šuma, a sa samo 2 % šuma gospodari se pre-borno. Prosječno se godišnje, prema desetogodišnjem prosjeku, proizvede 22 046 000 m3 drva, od čega je 5 081 000 m3 trupaca, 3 776 000 m3 ostalog industrijskog drva i 13 189 000 m3 ogrijevnoga drva. Sumama gospodari Centralna šumarska uprava (General Directorate of Forestry), koja od 1983. godine djeluje pod okriljem Ministarstva šumarstva i poslova seljaštva (Ministry of Forestry). U radu su prikazani proizvodni, tehničko-tehnološki i stručni resursi kojima raspolaže tursko šumarstvo. Opisane su osnovne djelatnosti šumarstva, na temelju organizacijske sheme Centralne šumarske uprave. Prikazani su temljni stavovi i opredjeljenja šumarske politike te gospodarenja šumskim ekosustavima. Kritički su sagledane prednosti i mane turskoga šumarstva, a osvjetljena je i njegova pozicija u europskom i svjetskom šumarskom okruženju.

Ključne riječi: Turska, šumarstvo, šumski resursi, Centralna šumarska uprava

1. UVOD Introduction Turska je po mnogo čemu specifična zemlja. Smje

stila se na dva kontinenta, manjim dijelom u Europi, a yećim Aziji; njen najveći grad Istambul također je smješten na dva kontinenta, a podijeljen je kanalom Bospor-Dardanele. Zemljopisni položaj namijenio je Turskoj tijekom povijesti, a posebice u današnje vrijeme, važnu geostratešku ulogu.

Prema popisu stanovništva iz 1997. godine, u Turskoj živi 62,6 milijuna stanovnika, na ukupnoj površini

od 77 milijuna hektara. Graniči s Grčkom, Bugarskom, Azerbejđanom, Gruzijom, Armenijom, Irakom, Ira-

Mr. se. Tibor Pentek, Tomislav Porsinsky. dipl. ing. Zavod za iskorištavanje šuma. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb

Slika 1. Položaj Turske i njene regije Picture 1 Placing of Turkey and its regions

669

S. Matić: NEKE KARAKTERISTIKE Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000), 669-6X5

nom i Sirijom. Okružuju je Crno more, Mramorno, Egejsko i Mediteransko more.

S obzirom na veliku površinu koju Turska zauzima, odlikuje ju čitav niz različitosti, koje se očituju u klimi, reljefu, pedologiji, geologiji, vegetaciji i ostalim značajkama. Općenito gledajući, topografija je vrlo izražena, a tereni su izuzetno strmi. Prosječna nadmorska visina za čitavu državu iznosi oko 1250 m. Područja s nadmorskom visinom iznad 1000 m zauzimaju oko 56 % ukupne površine. Predodžbu strmih nagiba terena daje nam podatak da više od 62 % ukupne površine Turske ima nagib veći od 15 %.

Klimatske prilike su raznolike, pa se tako godišnja količina oborina kreće od 250 mm na središnjim i sjeveroistočnim platoima države, do iznimno visokih

2500 mm u sjeveroistočnom dijelu crnomorske regije. Prosječna količina oborina iznosi oko 650 mm oborina godišnje. Takve različitosti prisutne su i u srednjim ljetnim i zimskim godišnjim temperaturama. Mreža vodotoka je vrlo razvijena, s ukupnom duljinom oko 30 000 km. Ukupna površina jezera iznosi 8900 km2 (48 jezera, od kojih je svako veće od 5 km2). Površina akumulacij-skih jezera iznosi 32 500 km2.

Oko 22,6 milijuna stanovnika je radno sposobno, 6 % od toga broja je nezaposleno. Poljoprivredom se bavi 45 % radno sposobnog stanovništva. Bruto nacionalni prihod (BNP) Turske je 1997. iznosio 196,1 milijardu U$D, izvoz je iznosio 26,2, a uvoz 48,7 milijardi američkih dolara. Te je godine zabilježen porast BNP-a od 7 %, a BNP je po stanovniku iznosio oko 3000 U$D.

2. PREGLED TURSKOG ŠUMARSTVA - Review of Turkish forestry 2.1. Povijesni razvoj šumarstva - Historical development of forestry

1839. godine donijeta je prva reforma šumarstva (Administrative Reform Decrees), kojom je uspostavljena Centralna šumarska uprava (General Directorate of Forestry). Do tada se država prema šumama nije odnosila kao prema bogatstvu kojim treba razumno i racionalno gospodariti, te sukladno takvom poimanju šuma, nije bilo nikakvog zakona koji bi regulirao način gospodarenja i iskorištavanja tog prirodnog resursa.

U vrijeme kada je Otomansko carstvo bilo vrlo snažno, počela je naglašena destrukcija i uništavanje šuma u području Anatolije, posebice u priobalnom pojasu. Šume su sječene neplanski, a drvo se pretežito uporab-ljivalo u brodogradnji. Kako se sirovinska baza iscrpljivala, tako se sječa drva širila od Anatolije ka drugim područjima Turske. Promjenom socijalnih i ekonomskih prilika u Turskoj, a posebice pod utjecajem razvijenih zemalja, podignuta je kulturna razina i promijenjeno poimanje o šumama, pa su one dobile zasluženu pozornost i tretman.

Prijelomni trenutak za šume i šumarstvo Turske, kao stoje već prije navedeno, dogodio se 1839. godine, kada je u okviru spomenutih reformi osnovana i Centralna šumarska uprava pri Ministarstvu trgovine, sa sjedištem u Istambulu. Bio je to početak ustrojavanja šumarske organizacije u Turskoj. No da bi se ona uistinu osovila na noge, trebalo je vremena i znanja. 1857. godine Otomansko carstvo uputilo je zamolbu Francuskoj vladi da im pošalje stručnu pomoć. Francuskaje odgovorila, i poslala dva visoko-stručna šumarska eksper

ta (L. Tassy i M. S teme) , koji iste godine osnivaju prvu šumarsku školu.

1858. godine pripremljen je zakon pod nazivom "The Land Code of Laws", u kojemu su se pokušale definirati sociološke, kulturne i ekonomske vrijednosti koje šuma može pružiti. 1862. godine pripremljen je "Šumski statut", s nakanom da se uz istovremeno razvijanje i očuvanje šuma iz njih izvlači i određeni prihod. Taj je statut na snagu stupio 1869., kada je M. Steme uspostavio organizaciju Centralne šumarske uprave na višoj (državnoj) i na nižoj (regionalnoj) razini.

Između 1921. i 1924. godine donesena su dva zakona o šumama, koji su omogućavali seljacima, zbog teških ekonomskih i socijalnih prilika u državi koja je bila u ratu, uživanje određenih koristi od šume. To je bio zakon donesen 11. 10. 1921. - "Zakon o sječi drva" te zakon donesen 15. 4. 1924. - "Usufruct Law". Zakonom o šumama br. 2116 i Organizacijskim zakonom br. 3204 iz 1937. postavljeni su temelji šumarske znanosti i gospodarenju šumama.

Od 1963. godine šumama u Turskoj se gospodari prema gospodarskim osnovama (management plans) za određeno šumsko područje. Osnovne temeljne smjernice šumarske politike u Turskoj mogu se sažeti kroz: zaštitu šumskih ekosustava, razvijanje i unapređenje šumarstva, potrajno gospodarenje šumama radi zadovoljavanja potreba šire društvene zajednice za šumskim proizvodima (primarnim i sekundarnim).

2.2. Resursi kojima raspolaže šumarstvo Turske - Forest Resources of Turkey Od ukupne površine Turske koja iznosi 77 056 192

ha, šume i šumsko zemljište zauzimaju 20 703 122 ha, što iznosi oko 26,7 % površine države. Vlasnički odno

si određeni su zakonom br. 6831 iz 1956 godine, prema kojemu 98 % otpada na državne šume, 1,5 % na privatne šume, te 0,5 % na javne šume.

670

T. Pentük. T. PorSinsky: ŠUMARSTVO TURSKI: Šumarski lisl hr. II 12. CXXIV (2000). 669-685

Tablica 1. Površina šuma u Turskoj glede produktivne kakvoće i uzgojnog oblika Table 1 Forest area in Turkey regard to productive quality and growing model*

Kakvoća šuma Forest Quality

Proizvodne šume Productive forests Degradirane šume Degradated forests Svega - Total

Visoke šume - High Forest Četinjače Conifers

Listače Broad Leaved

Mješovite Mixed

Ukupno Total

Panj ače Coppice

Ukupna površina šuma - Total Forest Area

Površina, 1000 ha-Area, 1000 ha

5955120

3937335 9892455

1414876

1178461 2593337

632859

720525 1353384

8002855

5836321 13839176

2545132

4318814 6863946

10547987

10155135 20703122

* General Directorate of Forestry, 1999: Forest tree species in Turkey

Radi boljeg pregleda uzgojnog oblika i vrste šume, danje i pregled po zemljopisnim regijama koje su prikazane na slici 1.

Tablica 2. Površina šuma u Turskoj glede uzgojnog oblika i zemljopisne regije* Table 2 Forest area in Turkey regard to growing model and geographical regions

Područje Regions

Black-Sea Marmara Central Anatolia Agean Mediterranean Souteast Anatolia East Anatolia Svega - Total



Mješovite Mixed

Ukupno Total

Panjače Coppice

Ukupna površina šuma - Total Forest Area

Površina, 1000 ha-Area, 1000 ha 2111637 1069589 1128615 2380600 3000229

27980 173805

9892455

1252069 748463 149940 194772 215225

32737 131

2593337

624311 260066 161017 107463 166049

2731 31747

1353384

3988017 2078118 1439572 2682835 3381503

63448 205683

13839176

1406778 921406 442132 764221

1102690 2050510

176209 6863946

5394795 2999524 1881704 3447056 4484193 2113958

381892 20703122

General Directorate of Forestry, 1999: Forest tree species in Turkey

Šume su podijeljene prema kakvoći na kvalitetne šume (šume koje produciraju drvnu masu) i nekvalitetne - degradirane šume (šume kojima produkcija kvalitetnog drva nije osnovna zadaća). Unutar ta dva kak-voćna razreda, napravljena je razdioba na visoke šume i na panjače. Daljnja razredba provedena je kod visokih šuma, koje se dijele na šume četinjača, šume listača i na mješovite šume.

S obzirom na sposobnost produkcije kvalitetnog drva, oko 50,9 % šuma spada u šume dobre kakvoće (od toga je 8 002 855 ha visokih šuma, a 2 545 132 ha pa-njača), a 49,1 % šuma je loše kakvoće - degradirane šume (5 836 321 ha visokih šuma i 4 318 814 ha šuma panjača).

Navedena raznolikost većine čimbenika interesantnih šumarima, zahtijeva regionalni pristup raščlambi vegetacije, te je prikazana i regionalna distribucija glavnih vrsta šumskoga drveća:

Crnomorska regija - četinjače nalazimo u istočnom dijelu regije, i to jelu, smreku i bor, a od listača se

Slika 2. Prostorni raspored šuma i vrsta drveća na teritoriju Turske Picture 2 Tentorial of the forests and tree species in Turkey

javljaju bukva, hrast, grab, joha. Udio listača i četinjača približno je jednak, no u zapadnom dijelu regije prevladavaju listače.

Regija Mramornog mora - od četinjača, tu su uglavnom borovi s nešto jele i borovice. Listače prevladavaju: hrastovi i bukva, a slijede kesten i grab.

Regija Egejskoga mora - dominantna vrsta su borovi. Najčešće listače su hrastovi, bukva i kesten.

671

T. l'entck, T. l'oriinsky: ŠUMARSTVO TURSKE Šumarski list br. Il 12, CXXIV(2000), 669-685

Mediteranska regija - najčešće susrećemo borove vrste hrastova. Ima nešto topola, a od crnogorice obični koje prate cedar, jela i borovica. Različiti hrastovi pre- bor i nešto borovica. vladavaju kod listača, a nailazimo i na topole, bukvu i Centralna Anatolia - prevladavaju hrastovi te točnu grab ijohu. pola, od četinjača borovi i borovice.

Istočna Anatolija - u većini su listače, i to različite

Tablica 3. Drvna zaliha glede kakvoće i uzgojnog oblika šuma* Table 3 Growing stock regard to quality and growing model of forests*


Proizvodne šume Productive forests Degradirane šume Degradatcd forests Svega - Total



Ukupno Subtotal

Panjače - Coppice Četinjače Conifers


Ukupno Subtotal

Sveukupno Total

Drvna zaliha, 1000 m3 - Growing stock, 1000 m3

742224

44884 787108

276358

18754 295112

1018582

63638 1082220

87

143 230

80786

23192 103978

80873

23335 104208

1099455

86973 1186428

*Konukçu, M., 1998: Statistical profile of Turkish forestry

Tablica 4. Godišnji prirast glede kakvoće i uzgojnog oblika šuma* Table 4 Anuall increment regard to quality and growing model of forests"


Proizvodne šume Productive forests Degradirane šume Degradated forests Svega - Total



Ukupno Subtotal

Panjače - Coppice Četinjače Conifers


Ukupno Subtotal

Sveukupno Total

Drvna zaliha, 1000 m3 - Growing stock, 1000 m3

19686

1009 20695

6674

588 7262

26360

1597 27957

29

3 32

4641

1369 6010

4670

1372 6042

31030

2969 33999

"Konukçu, M., 1998: Statistical profile of Turkish forestry

Tablica 5. Mogući godišnji etat* Table 5 Possible annual felling volume*

Vrsta sječe Type of felling

Preborna Selection Oplodna Regeneration Proreda Thinning Svega - Total



Ukupno Total

Panjače Coppice

Godišnji etat, 1000 m'-Annual felling volume, 1000 m'

417

6402

2229 9048

40

2145

980 3165

457

8547

3209 12213 5884

"Konukçu, M., 1998: Statistical profile of Turkish forestry

•General Directorate of Forestry, 1985: Turkish Forestry

Slika 3. Struktura drvne zalihe* Picture 3 Structure of the growing stock*

Na kraju ovoga pregleda vegetacijskih značajki Tur- vestris, P. nigra, P. brutia, P. halepensis, P. pinea i dr.), ske, navest ćemo i najznačajnije (s komercijalnog gle- jele {Abies Nordmanniana, A. Bornmuelleriana, A. dišta) vrste drveća koje se javljaju: borovi (Pinus syl- Equi-trojani, A. cilicica), smreka {Picea orientalis),

672

Pcnlck, T. Porsinsky: ŠUMARSTVO TURSKI Šumarski list br. 12, CXX1V (2000), 669-685

cedar (Cedrus libani), borovice (Juniperus oxycedrus, ./. communis, J. phoenicea, J. foetidissima, J. sabina, J. excelsa i dr.), tisa (Taxus baccatd), čempres (Cupressus sempervirens), hrastovi (Quercus robur, Q. petraea, Q. cerris, Q. vulcanica, Q. ilex i dr.), bukve (Fagus orien-talis, F sylvatica), grabovi (Carpinus betulus, C. oriental is), kesten (Castanea .variva), joha (Alnus glutinosa),

javori (Acer platanoides, A. campestre, A. tataricum, A. monspessulanum), jaseni (Fraxinus excelsior, F angus-tifolia, F ornus), topole (Populus nigra, P. alba, P. tremula, P. euphratica), lipe (Tilia tomentosa, T. pla-typhillos, T. rubra), breze (Betula pendula, B. Medwe-diewi, B. litwinowii), likvidambar (Liquidambar ori-entalis), platana (Platanus orientalis).

2.3. Organizacijska struktura šumarstva u Turskoj Organizational structure of the Turkish forestry

Organizacija Centralne šumarske uprave (General Directorate of Forestry) Turske, može sc promatrati u dvije odvojene razine, koje su međusobno usko povezane i usa-glašene. Viša razina organizacije Centralne šumarske uprave predstavlja svojevrsnu direkciju, odakle se zadaci spuštaju na nižu razinu upravljanja regionalne uprave (slično kao naše uprave šuma) u okviru kojih se nalazi određen broj operativnih uprava (djeluju na principu šumarija), a koje u svom sastavu imaju veći ili manji broj šumskih područja (odgovaraju našim gospodarskim jedinicama).

Centralna šumarska uprava djeluje od 1983. god pod okriljem Ministarstva šumarstva (Ministry of Forestry). Od svog osnutka 1839. godine, Centralna šumarska uprava je vrlo često bila prisiljena mijenjati ministarstva, pod čijom je nadležnošću radila.

Središnji ured (direkcija) Centralne šumarske uprave sastoji se od ureda generalnog direktora i ureda četiri pomoćnika generalnog direktora. Dalje slijede tri veće jedinice, od kojih prva predstavlja plan, razvoj i koordinaciju, druga inspekcijsku službu i treća pravnu službu. Nakon savjetodavnih i nadzornih odjela slijede glavni uslužni odjeli i to: Odjel za zaštitu šuma i borbu protiv šumskih požara, Odjel za imovinsko pravne odnose, Odjel za uređivanje šuma, Odjel za iskorištavanje i prodaju šumskih proizvoda, Odjel za uzgajanje šuma, Odjel za nacionalne parkove te Odjel za gra- Slika 4. Organizacijska struktura Centralne šumarske uprave*

Picture 4 Organizational structure of General Directorate of Forestry*

673

T. l'cnlck, T. Porsinsky: ŠUMARSTVO TURSKE Šumarski lisl br. 11-12, CXXIV (2000), 669-6X5

dcvinarstvo i investicije. Treću organizacijsku razinu čine pomoćni odjeli, odnosno uredi: Kadrovska služba, Odjel za obrazovanje i usavršavanje zaposlenika, Odjel za financije i računovodstvo te Jedinica civilne zaštite.

Promotrimo li organizacijsku strukturu Centralne šumarske uprave, na nižoj (regionalnoj) razini vidimo da postoji 27 regionalnih šumarskih uprava.

One su ustanovljene na način da se uvažavaju svi čimbenici važni za sustavno gospodarenje šumama (vegetacijski, ekološki, geografski, reljefni, infrastrukturni itd.). Regionalne šumarske uprave razdijeljene su

na 244 operativnih uprava s određenim brojem šumskih područja, koji varira od 2 do 10 po operativnoj upravi. Sveukupno ima oko 1316 šumskih područja, a prosječna im se veličina kreće oko 16 000 ha.

U Centralnoj šumarskoj upravi danas je zaposleno oko 30 500 ljudi, a zanimljivo je istaći da gotovo 10 % od toga broja (3135 zaposlenih) otpada na vozače. To su prije svega vozači službenih terenskih pick-up vozila, koja su za razliku od strojeva koji se koriste pri privlačenju drva, zavidne kakvoće i marke (Toyota i Isuzu).

2.3.1. Dužnosti Centralne šumarske uprave - Duties of General Directorate of Forestry

Prema turskom zakonu br. 3234 "The Forestry General Directorate Organization and Law Concerning Duties" obveze i dužnosti Centralne šumarske uprave su sljedeće: => Unaprjeđenje šuma, zaštita šuma od nepropisnog i

nezakonitog gospodarenja, prirodnih nepogoda, šumskih požara i različitih štetnika, uz permanentno provođenje kontrole.

=> Gospodarenje šumama, produkcija primarnih i sekundarnih šumskih proizvoda, sukladno tehničkim i ekonomskim zahtjevima, transport, skladištenje i prodaja u Turskoj i u inozemstvu, te uporaba vozila i materijala u suglasju sa zakonskom regulativom vezanom uz šume.

=> Razvoj i poboljšanje kvalitete šuma, što uključuje radove uzgajanja šuma (njega, prirodno i umjetno pomlađivanje te pošumljavanje).

=> Podizanje šuma na neobraslim šumskim zemljištima, proizvodnja sadnica i sjemena za tu namjenu.

=̂> Uspostavljanje nacionalnih parkova i ostalih zaštićenih objekata prirode, uređivanje vodotokova i gospodarenje sekundarnim (sporednim) šumskim proizvodima.

=> Podupiranje, potpomaganje i surađivanje s institucijama, čiji je cilj promicanje ljubavi prema drveću i šumi te širenje i razvoj novopošumljenih površina.

Sređivanje katastra šumskih površina, te rasvjetljavanje vlasničkih odnosa prema važećim zakonima u Turskoj. Organiziranje centara za edukaciju šumskih radnika, te otvaranje škola za obrazovanje šumarskih tehničara. Kontrola i podupiranje svih vrsta projekata i znanstvenih istraživanja i primjena postignutih rezultata u praksi. Izdavanje časopisa i pomaganje promidžbenih aktivnosti od koristi za šume i šumarstvo. Održavanje i servisiranje strojeva, vozila i opreme koji se nalaze u vlasništvu Centralne šumarske uprave. Godišnje pripremanje programa rada za šumske radnike (forestry villagers). Izrada katastra šumskih prometnica, razvijanje i unapređenje mreže šumskih prometnica uz prethodno definiranje njihove osnovne zadaće (gospodarske ceste, prilazne ceste i protupožarne ceste) te izrada projektne dokumentacije. Provođenje manjih radova na popravku i održavanju šumskih cesta. Provedba sličnih zadataka postavljenih od ministarstva ili zakonski nadređenih osoba.

2.4. Osnovne djelatnosti Turskoga šumarstva 2.4.1. Zaštita šuma i protupožarna zaštita -

Ova djelatnost se, prema ranije objašnjenoj strukturi Glavne šumarske uprave na višoj razini, nalazi u nadležnosti Odjela za zaštitu šuma i protupožarnu zaštitu. Osnovne zadaće koje ovaj odjel kontrolira, koordinira i spušta na nižu operativnu (regionalnu) razinu su: =̂> Zaštita šuma od svih nepropisnih zahvata, šteta i

krađa.

Basic activities of Turkish Forestry - Forest and fire control protection

Preventivna i kurativna zaštita šuma od svih štetnika i bolesti koje mogu uzrokovati štetu u šumi, Reguliranje oštećenja u šumama, pašnjacima i vje-trobranim pojasevima od divljači, Preventivna zaštita šuma od šumskih požara, izrada plana i programa patroliranja i osmatranja te priprema plana eventualne intervencije u slučaju izbijanja

674

T. Penlek. T. Porsinsky: ŠUMARSTVO TURSKK Šumarski list br. Il 12, CXXIV (2000), 669-6X5

požara. Održavanje vatrogasne opreme u posjedu Centralne šumarske uprave, Suradnja i koordinacija s ostalim subjektima unutar i izvan Ministarstva radi borbe protiv šumskih poža

ra. Edukacija, osposobljavanje i uključivanje lokalnog stanovništva u program protupožarne zaštite šuma.

2.4.1.1. Šumočuvarska služba - Forest protection service

Zaštita šuma od svih nepropisnih zahvata i radova provodi se kroz šumočuvarsku službu, koja se ponajprije bavi nezakonitim sječama, krađom posječenoga drva, otuđivanjem sekundarnih šumskih proizvoda, krivo-lovom itd. Do 1982. godine kompletno je šumsko područje Turske bilo razdijeljeno u 6097 sekcija (section) veličine od 500 do 2000 ha, a svaki je šumočuvar (Forest Protection Officer) bio zadužen za jednu sekciju. Takav je sustav zaštite šuma nazvan "Sekcijski sustav",

a 1982. godine gaje zamjenio tzv. "Timski sustav zaštite šuma" (Collective protection System). Za taj je sustav karakteristično da su šume ponovo razdijeljene u površine od 1500 do 14000 ha, a šumočuvari djeluju u grupama od 3 do 7 osoba, ovisno od veličine područja za koje su zaduženi i kontroliraju povjereno im područje. Izgrađeno je sveukupno preko 6000 kuća za boravak šumočuvara u šumi, čime je uz uspostavljenu telefonsku mrežu postignuta velika učinkovitost ove službe.

2.4.1.2. Zaštita šuma od šumskih požara - Fire control protection

Kao stoje to slučaj u mnogim zemljama diljem svijeta, a posebice u mediteranskim i ostalim državama koje se nalaze uz more, tako je i u Turskoj opasnost od šumskih požara vrlo izražena. Posebno su ugroženi priobalni dijelovi u Mediteranskoj, Egejskoj i Mramornoj regiji. Većoj opasnosti od izbijanja šumskih požara na ruku ide i činjenica daje preko 22 500 ruralnih naselja smješteno u šumi ili do 10 km od ruba šume, a u tim selima živi oko 1/3 ukupnog turskog stanovništva. Aktivnosti protupožarne zaštite, strategiju protupožarne intervencije te raspoloživu opremu obradit ćemo kroz sljedeće podnaslove.

Osmatranje i patroliranjc Djelotvorna intervencija i stavljanje

šumskog požara pod kontrolu moguće je samo ukoliko je dojava požara prompt-na, a dolazak interventnih vozila na mjesto izbijanja požara vrlo brz. U tu svrhu su tijekom požarne sezone organizirane cjelodnevne patrole, te zgrađeno oko 800 osmatračnica na brdima koja dominiraju iznad šumskih područja. Za osmatranje se koriste dvogledi, a pomoću busole i karte šumskoga područja određuju se inicijalna mjesta šumskog požara. Za komunikaciju se koriste telefoni i radio stanice. Budući su pojedine osmatračnice dosta udaljene od električne mreže, koristi se i solarna energija.

Slika 5. Pregled požara i opožarenih površina u Turskoj* Picture 5 Review of number of fires and burned area*

Izgradnja šumskih protupožarnih cesta (Fire safety roads) i šumskih protupožarnih prosjeka (Firebreaks) te vodocrpilišta i bazena

Šumske protupožarne ceste su širine 6-15 metara, a s obje strane šumskih protupožarnih cesta nalaze se prosječeni pojasi širine 60 do 120 m (šumske protupožarne prosjeke). Zadatak je takvih građevinskih objekata da podijele šume u područja veličine od 15 do 400 ha, ovisno o predispoziciji određenog područja za izbijanje šumskog požara. Također se u područjima ugroženim šumskim požarima i javne ceste koje vode do šumskih sela (village roads) čiste od raslinja u širini od 10 do 30 m s obje strane. Do danas je u Turskoj izgrađeno više od 75000 km šumskih protupožarnih cesta.

675

T. Pciuck, I. PorSinskv: ŠUMARSTVO TURSKE Šumarski list br. 11-12, CXX1V (2000). 669-685

Voda predstavlja osnovno sredstvo u borbi protiv šumskih požara; ukoliko je određeno područje daleko od izvora vode nužno je, kao provođenje jedne od mjera preventivne zaštite od šumskih požara, izgraditi vo-docrpilišta i bazene s vodom. Do danas je izgrađeno preko 300 bazena i vodocrpilišta diljem obalnog dijela Turske.

Intervencija gasitelja Ljudski faktor i brzina dolaska gasitelja na požarište

je vrlo bitna pri gašenju požara. Zbog toga za vrijeme

požarne sezone u ugroženim područjima danonoćno dežuraju timovi gasitelja, sastavljeni od 12 do 15 ljudi koji predstavljaju interventnu grupu. U stanju pripravnosti se nalazi 40 do 50 ljudi koji prema potrebi i intenzitetu požara izlaze na teren. Ta dva tima su opremljena svom potrebitom opremom i vozilima, i u svakom trenutku mogu odgovoriti na izazove koje pred njih postavlja iznenadni šumski požar. Preko 17000 ljudi angažirano je u tim timovima (ima preko 700 interventnih timova i preko 150 timova gasitelja u pripravnosti). Od opreme i sredstava za borbu protiv požara, Centralna šumarska uprava raspolaže sa: 263 vatrogasna inter-ventna vozila, 108 cisterni za dopremu vode, 6 helikoptera te 172 buldožera.

Na slici 5 prikazan je broj požara i površina šume koja je u tim požarima izgorjela od 1937. do 1997. godine. U zadnjem, desetogodišnjem razdoblju, bilo je ukupno 17 026 šumskih požara, u kojima je izgorjelo 124 322 ha, odnosno prosječno oko 7,3 ha po požaru. Oko 15 % godišnjeg prihoda Glavne šumarske uprave koristi se u borbi protiv šumskih požara (1997. godine to je iznosilo oko 60 milijuna U$D).

Slika 6. Helikopteri za borbu protiv požara Picture 6 Helicopters for fire defense

2.4.1.3. Suzbijanje šumskih štetnika i šumskih

Sume u Turskoj ugrožavaju štetni insekti te bolesti koje napadaju šumska drveće, pa se godišnje u pojedinim dijelovima Turske izgubi oko 10 do 20 % produkcije drva. Kao najopasniji štetni insekti mogu se izdvojiti: Dendroctanus micans (čini velike štete u sastojina-ma smreke u istočnom dijelu crnomorske regije), Thau-matopoea pityocampa (uzrokuje značajne štete na borovima te smanjuje godišnji prirast istih za 60 %), Aden's undulana (napada libanonski cedar), Ips sextentatus (najrašireniji je u sastojinama smreke i crnoga bora), Diprion pini i Neodiprion sertifer (napadaju brucijski bor, crni bor i bjeli bor), Lymantria dispar i Euproctis chrysorrhoea (prisutni su i oštećuju hrastove sastojine).

Od prisutnih bolesti poseban naglasak treba staviti na: Melampsora pinitorqua (napada posebno mlade borove kulture Pinus sylvestris-^); Peridermium pini, Lo-phodermiumpinastri i Coloosporium sp. uzrokuju propadanje borova. Phytophtora cambivora i Endothia pa-

bolesti - Suppresion of insects and mycosis

rasitica su glavni uzroci naglog nestajanja kestena u Turskoj. Slično je i sa nestajanjem brijesta pod djelovanjem Ceratostomella ulmi.

Suzbijanje štetnih insekata i bolesti provodi se tehničkim mjerama koje obuhvaćaju mehaničko i kemijsko suzbijanje štetnika te biološkim mjerama. U zadnje vrijeme se posebno inzistira na biološkim mjerama suzbijanja i kontrole štetnika, te zadržavanja broja njihove populacije unutar dozvoljenih granica. U tu je svrhu otvoren i veći broj laboratorija u istočnom dijelu crnomorske regije, koji se bave produkcijom Ryzophagiis grandis-a kao predatora u borbi protiv Dendroctanus micans-'d. Feromonske klopke se također vrlo često rabe u borbi protiv štetnih insekata, a razlog učestaloj uporabi feromonskih klopki i njihovoj velikoj koncentraciji po jedinici površine leži u tehnološkom procesu sječe, izrade i transporta drva, odnosno u dinamici istoga.

2.4.2. Rješavanje imovinsko pravnih odnosa Ovim se poslovima bavi odjel za imovinsko pravne

odnose pri direkciji Centralne šumarske uprave, a poslovi i zadaci se prenose na regionalnu razinu. Osnovne zadaće ovoga odjela su: izrada katastra svih šumskih površina te organizacija posla u vezi s determiniranjem i utvrđivanjem područja koja bi se mogla pošumljavati i kao takva ući u šumske površine. Zatim razvijanje od-

- Solving of ownership and legal relations nosa i kontrola provođenja poslova u šumama koje nisu u vlasništvu države, utvrđivanje činjeničnog stanja na terenima (kakvoće i produktivne sposobnosti šuma) za koje katastar još nije uređen, suradnja s nadležnim državnim tijelima pri donošenju zakona i provođenju aktivnosti u vezi sa šumama, te ostali pravni i imovinski poslovi.

676

T. Penlek, T. PorSinsky: ŠUMARSTVO TURSKE Šumarski list br. 12, CXXIV (2000), 669-685

Uređenje katastra šumskih površina regulirano je zakonom br. 3373 iz 1987. godine, kojim su ustanovljene komisije za izradu šumskoga katastra. Broj tih komi

sija se iz godine u godinu povećavao, s ciljem izrade potpunog katastra šumskih površina.

2.4.3. Uređivanje šuma - Forest management Glavna zadaća odjela koji se bavi uređivanjem šuma

je izrada Planova gospodarenja (Management plan) određenim šumskim područjem u propisanom razdoblju. Tim su planovima određeni svi poslovi koji se imaju obaviti u određenom području. Odjel za uređivanje šuma isto tako nadzire provođenje Planova gospodarenja, korigira ih i prilagođava situaciji na terenu te obrađuje i priprema podatke za kartiranje.

Prve planirane aktivnosti u turskom šumarstvu počinju 1917. godine sa zakonom o Znanstvenim šumarskim metodama. 1924. godine odlučeno je da se za svako šumsko područje mora donijeti Plan gospodarenja. Isti su dovršeni 1946., ali je utvrđeno da su nedostatni za kvalitetno gospodarenje šumama. 1963. izrađeni su Planovi gospodarenja koji su uključivali prvo i drugo petogodišnje plansko razdoblje, a 1972. dovršeni su Planovi gospodarenja za cijelu državu. U to je vrijeme provedeno i aerofoto snimanje čitavog područja Turske, te su na aerofotosnimcima determinirane vrste drveća u određenim šumskim područjima, a u Uredu za kartografiju i fotogrametriju izrađene su šumsko-gos-podarske karte Turskih šuma.

Danas postoje Planovi gospodarenja za većinu šumskih područja u Turskoj, koji se pregledavaju i po potrebi prilagodavaju eventualnim novonastalim situacijama na terenu ili u širem okruženju (ekonomskom, socijalnom, političkom i dr.)

Vrlo značajnu ulogu pri izradi Planova gospodarenja u Turskoj imao je Ured za kartografiju i fotogrametriju, osnovan 1972. godine. Glavni mu je zadatak bio planiranje i provođenje aerofoto snimanja čitave Turske, determiniranje granica šumskih područja, glavnih šumskih vrsta, šumovitosti, promjera i visina kao i ostalih šumarima interesantnih podataka na aerofoto snimkama te izrada šumskogospodarskih karata. Prvo su izrađene karte u mjerilu 1:25 000 te dane na raspolaganje Odjelu za uređivanje šuma. U drugom snimanju iz zraka u razdoblju od 1973. do 1982. godine pokriveno je područje od 200 000 km2 i izrađene su šumskogospo-darske karte u mjerilu 1:15 000 koje koristi Odjel za uređivanje šuma.

Danas se pri izradbi Planova gospodarenja ne koriste aerofotosnimci, već manje skupe i točnije satelitske snimke u kombinaciji s izmjerom na terenu.

2.4.4. Iskorištavanje šuma i prodaja šumskih proizvoda Forest harvesting and marketing of forest products

Sav posao vezan uz iskorištavanje, transport, uskladištavanje, preradu i prodaju primarnih i sekundarnih šumskih proizvoda djelokrug je rada Odjela za iskorištavanje šuma i prodaju šumskih proizvoda. Ovaj odjel dogovara, provodi i nadzire sve aktivnosti potrebite da bi se obavili gore navedeni poslovi, te za njih gradi sve neophodne objekte.

Uz primarni šumski proizvod - drvo, u turskim se šumama iskorištava i velik broj sekundarnih šumskih proizvoda koje možemo podijeliti u tri veće grupe: biljke (sjeme, cvijetovi, lišće, kora, korijenje, trava, voće, gljive, ulje likvidambra, smola, tamjan, katran, itd.), životinje (sisavci, ribe, ptice, gmazovi, itd.), minerali (mineralna voda, kamen, pješak, glina, metali itd.). U pravilu je vrijednost primarnog šumskog proizvoda -drva znatno veća nego li vrijednost sekundarnih šumskih proizvoda, no u šumama koje su degradirane, pa im je funkcija proizvodnje drva narušena i bitno smanjena, nailazimo i na obrnutu situaciju.

Na slici broj 7 prikazana je godišnja proizvodnja tehničkoga i ogrijevnoga drva za razdoblje od 1980. do 1997. godine, dok slika 8 za isto razdoblje prikazuje

Godine - Years

Slika 7. Proizvodnja tehničkog i ogrijevnog drva* Picture 7 Production of tehnical and fuel wood*

strukturu proizvedenoga tehničkoga drva. U zadnjih deset godina prosječno je godišnje proizvedeno 5 080 600 m3 trupaca, 151 000 m3 stupova, 550 000 m3 rudničkoga drva, 1 301 800 m3 celuloznoga drva, 1 105 200 m3 drva

677

I. I'enlck. T, Poišinskv: ŠUMARSTVO TURSKI: Šumarski list br. 12, CXXIV (2000). 669-685

za izradbu ploča, 667 100 m3 ostalog industrijskog drva te 13 188 900 m5 ogrijevnoga drva. Prosječno se godišnje, u navedenom razdoblju proizvelo 22 045 800 m3

tehničkoga i ogrijevnoga drva zajedno. Međutim ovoj brojci se treba prosječno godišnje pribrojiti oko 3 049 800 m- (1 181 300 m3 tehničkoga drva i 1 238 500 m3

ogrijevnoga drva) posječenoga drva na privatnim površinama te grubo procijenjenih 5 do 7 milijuna m3 posječenoga drva u ilegalnim, neplaniranim sječama (General Directorate of Forestry, 1989: The Turkish Forestry in the 150th Year of its Establishment).

Iskorištavanje glavnog šumskog proizvoda - drva, u Turskoj je specifično. Uzrok tome su vrlo teški tereni na kojima raste veći dio šuma s kvalitetnim drvom i s velikim produktivnim potencijalom. To su većinom planinski, strmi tereni kakvih u Hrvatskoj nema ili ih ima, ali na malim, ograničenim površinama, odnosno u šumama koje su zbog takvih reljefnih prilika određene

kao zaštitne. Nagibi terena okomito na slojnice iznose često i preko 100 % (45°). Jasno je da na takvim terenima za privlačenje drva kao sredstvo rada dolaze u obzir samo žičare. U primjeni su kratke, srednje duge i duge žičare, koje ovisno o tipu (pretežno su austrijske proizvodnje) prenose drvo uzbrdo, nizbrdo ili u oba smjera.

Uz žičare, se koriste adaptirani poljoprivredni traktori te stariji šumski traktori - skideri koji rade na lakšim terenima, ali i u kombinaciji sa žičarama radi oslobađanja privremenog stovarišta na iskrcajnoj rampi žičare. Veliki problem pri transportu drva do glavnog stovarišta pričinjava postojanje vrlo malog broja kamiona opremljenih s vlastitom dizalicom. U pravilu, kamion-dizalica dolazi na pomoćno stovarište te ukrcava veći broj kamiona (solo ili sa poluprikolicom), koji zatim odvoze drvo na glavno stovarište gdje ga kamioni dizaličari slažu u složaje koje se pripremaju za licitaciju.

1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997

Godine - Years

Slika 10. Vrijednost izvoza šumskih proizvoda* Picture 10 Value of forest products export*

1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 Godine - Years

Slika 11. Vrijednost uvoza šumskih proizvoda* Picture 11 Value of forest products import*

678

T. Pcnick. T. Porüinsky: ŠUMARSTVO TURSKE Šumarski lislhr. Il 12. C'XXIV (2000), 669-6X5

Prodaja obloga drva obavlja se putem javnih licitacija (osim zajamčenih ugovorenih količina), a zanimljivo je da se licitiraju pojedini složajevi iste kakvoće (I, II, III, klasa i celuloza). Po obavljenoj licitaciji i uplati iz-licitirane robe, pristupa se ručnom ukrcaju (glavno sto-varište koncipirano je u više razina, tako da se ručni ukrcaj kamiona uvijek može obaviti s više na nižu razinu).

Sječu i izradu obavljaju radnici-seljaci koji nisu u radnom odnosu u Centralnoj šumarskoj upravi, ali koji sa njom sklapaju ugovor o najmu, npr. žičare, te određuju sve uvjete rada. Žičarom ili traktorom upravlja radnik (machine operator) Centralne šumarske uprave koji taj stroj prati po svim radilištima u određenoj šumarskoj regiji (Upravi šuma).

U postupku sječe i izrade koristi se sortimentna metoda, s time da su duljine sortimenata to kraće što im je udaljenost od trase žičare veća (radi ručnog sakupljanja

- tociljanja drva do trase žičare). Velika količina trupaca propada budući je dugačko razdoblje koje protekne od sječe i izradbe, preko privlačenja trupaca na pomoćno stovarište do prijevoza na glavno stovarište i licitaciju (više od 6 mjeseci). Svi se trupci koraju bez obzira na vrstu drva i na razdoblje sječe.

Prikaz šumskih proizvoda (primarnih i sekundarnih) izvezenih iz Turske i uvezenih u Tursku u razdoblju od 1990. do 1997. godine, prema količini i novčanoj vrijednosti, može se vidjeti u slikama 9, 10 i 11. Vrijednost izvezenih šumskih proizvoda iskazana u godišnjem prosjeku za navedeno razdoblje iznosi 678 250 U$D za oblo drvo i 32 173 750 U$D za sporedne šumske proizvode. Za uvoz u istom vremenskom razdoblju prosječno godišnje imamo 142 569 500 U$D za oblo drvo i 89 456 375 U$D za sekundarne šumske proizvode.

2.4.5. Uzgajanje šuma - Forest Silviculture

Radovima uzgajanja šuma, sjemenar-stvom, rasadničarstvom, pošumljavanjem, pedološkim analizama i kontrolom i saniranjem erozionih procesa pri Centralnoj šumarskoj upravi bavi se Odjel za uzgajanje šuma. U Turskoj se 34 % površine šuma uređuje i uzgaja kao panjače; 64 % kao visoke jedno-dobne šume, a sa samo 2 % šuma se gospodari preborno. Da lije to najsretnije rješenje za izuzetno strme i teške terene s velikom količinom oborina u planinskim predjelima pojedinih regija, gdje je opasnost od erozije uvijek prisutna, pokazat će vrijeme. Naše je mišljenje da je preborni način gospodarenja pravi i stručno jedini ispravan način gospodarenja kojim se može osigurati potrajnost prihoda, zaštita šumskih ekosustava te biološka raznolikost.

Godine - Years

Slika 12. Struktura uzgojnih radova* Picture 12 Structure of silvicultural works*

m

Slika 13. Radovi u šumskom rasadniku Picture 13 Works in the forest nursery

Slika 14. Kontrola erozije Picture 14 Erosion Control

679

T. Pcnlck. T. Porsinsky: ŠUMARSTVO TURSKE Šumarski list br. II 12. CXXIV (2000). 669-685

Sadašnje čiste sječe na velikim površinama većine jednodobnih gospodarskih šuma u kojima je ophodnja 100 godina pogoduju erozionim procesima pod utjeca

jem vjetra i vode. Pogotovo je pogubna kombinacija čistih sječa, nedostatka prirodnog pomlađivanja, strmih terena, nekoherentnog tla, snažnog vjetra, velike količine oborina i antropogenog čimbenika. Po provedenim čistim sječama, a uslijed nedostatnog prirodnog pomlađivanja, pristupa se popunjavanju sadnicama ili sjetvom sjemena, no rezultati su upitni. U tijeku je velika kampanja za zabranu čistih sječa, prelazak na oplodne sječe odnosno na preborni način gopodarenja.

Dio panjača se u Turskoj naziva energetskim šumama (Energyforests) radi vrlo kratkog vegetativnog proizvodnog ciklusa ogrijevnog drva. Kako je ogrijevno drvo vrlo tražen proizvod na Turskom tržištu, a postiže i vrlo dobru cijenu (75 DEM po prostornom metru), nema razloga da se u dogledno vrijeme te šume prevode u srednji, odnosno u visoki uzgojni oblik, štoviše te se energetske šume svake godine šire i na nove površine.

Zbog opisanog načina sječa i nedostatka prirodnog pomlađivanja, ali i radi intenzivnih poslova na sanaciji i kontroli erodibilnih područja, kao i radova pošumljava-nja odnosno širenja šumskih površina, puno se polaže na proizvodnju sadnica i sjemena. Sjeme se sakuplja sa

sjemenskih sastojina koje su osnovane na lokacijama s najkvalitetnijim sastojinama pojedinih vrsta drveća. Najbrojnije su sjemenske sastojine borova (P. nigra, P. brutia, P. sylvestris), jele, cedra, smreke, bukve i hrasta. Sjeme se također sakuplja u sjemenskim vrtovima koji su u načelu plantaže, osnovane iz sjemena prikupljenog iz sjemenskih sastojina na terenu. U zadnje vrijeme se intenzivno radi na osnivanju novih sjemenskih sastojina i sjemenskih plantaža radi podizanja što kvalitetnijih šuma. Velike količine sjemena se svake godine izvoze iz Turske (najvažnije je sjeme jele), dok se relativno malo sjemena uvozi i to radi pokusa i istraživanja.

Pošumljavanje se provodi na šumskim zemljištima koja su bez šume, odnosno teži se stalnom povećanju šumskoga zemljišta, te se paraleleno s proširivanjem granica i sređivanjem katastra šumskih površina, po-šumljavaju i tereni koji su do sada većinom bili pašnjaci i livade. Pošumljena površina u ha od 1980. do 1997. godine može se vidjeti na slici 12. U tom je razdoblju pošumljena površina od 554 088 ha, odnosno prosječno je godišnje pošumljavano oko 55 409 ha. Treba istaći i velik broj privatnih plantaža topola koje predstavljaju unosan posao, budući na tržištu drva u Turskoj vlada velika potražnja za ovom vrstom.

2.4.6. Građevinarstvo i investicije - Construction and Supply

1937. godine dužnosti izgradnje šumskih prometnica i građevinskih objekata povjerene su građevinskom uredu u okviru Centralne šumarske uprave. Građevinski je ured više puta tijekom prošlosti mijenjao ime, a danas je njegov sljednik Odjel za građevinarstvo i investicije, koji obnaša sljedeće obveze: => Kreirati, provoditi i kontrolirati studije otvaranja

šumskih područja šumskim gospodarskim i šumskim prozupožarnim cestama te uklapanje u šumsku i javnu mrežu cesta,

=> Organizirati i kontrolirati sve poslove u svezi s izgradnjom i održavanjem šumskih i šumarskih građevinskih objekata,

=> Sređivanje imovinsko-pravnih podataka o zemljištu preko kojega treba proći šumska cesta ili se na njemu ima izgraditi kakav objekat,

=> Organizacija rasporeda strojeva na tekućim radilištima, servisiranje i popravak strojeva, uređaja i opreme te dobava rezervnih dijelova. Radove na šumskim cestama u Turskoj možemo po

dijeliti u dvije grupe; prvu grupu čine radovi na izgradnji šumskih cesta: od pripremnih radova pa zaključno s radovima na donjem stroju (zemljani radovi), a drugu grupu radova čine radovi na gornjem stroju šumskih cesta. U desetogodišnjem razdoblju (1988 - 1997) iz

građeno je 20 886 km šumskih cesta s donjim strojem, a na 3 893 km šumskih cesta (prije izgrađenih) napravljen je gornji stroj. Prosječno se godišnje gradilo oko 2 088,6 km šumskih cesta s donjim strojem i još je izveden gornji stroj za 389,30 km. Uz izgradnju navedene količine šumskih cesta svake se godine popravlja i održava oko 90 000 km šumskih cesta.

Zaključno s 1. 1. 1997. godine, prema katastru šumskih prometnica u Turskoj je bilo izgrađeno 125 915

Godine - Years

Slika 15. Dinamika izgradnje šumskih cesta* icture 15 Dinamics of forsest road construction*

680

T. Pentek, T. PorSinsky: ŠUMARSTVO TURSKE Šumarski list br. Il- 12, CXXIV (21)0»). 669-685

km gospodarskih šumskih cesta; prema planu Centralne šumarske uprave treba izgraditi još 75 895 km gospodarskih šumskih cesta. Također je utvrđeno postojanje 13 484 km šumskih protupožarnih cesta, a prema planu treba izvesti još 12 070 km istih.

Šumske ceste mogu se podijeliti u dvije osnovne kategorije s obzirom na primarnu zadaću zbog koje se konstruiraju, tip šume u kojem egzistiraju te kvalitetu gradnje i propisane tehničke značajke; to su gospodarske šumske ceste, šumske protupožarne ceste, šumske pristupne ceste (do područja koja se pošumljavaju -afforestation roads). Daljnja razdioba se provodi s obzirom na važnost pojedinih cesta (s tim su u vezi i normalni poprečni profili).

Sama izgradnja šumskih cesta realizira se putem ugovora s privatnim poduzećima, a posao se dobiva putem javnoga natječaja. Privatnici izvode sve radove potrebne za izgradnju šumske ceste, zaključno s radovima

Odjel za nacionalne parkove koji se bavi poslovima u vezi sa zaštitom prirodnih objekata, životinjskih vrsta i lovstvom, obnaša sljedeće zadaće: => Odabir i izdvajanje zaštićenih objekata prirode, pla

niranje, organizacija razvoj i unapređenje svih poslova u tim objektima.

=> Očuvanje i povećanje brojnosti životinjskog svijeta, definiranje granica lovišta i lovnog kapaciteta, organiziranje lovnog gospodarstva te planiranje, izrada i provođenje svih studija i istraživačkih problema u vezi navedene problematike, kao i primjena rezultata istraživanja u praksi. Osnivanje nacionalnih parkova u Turskoj započelo

je 1958. godine kada su osnovana dva nacionalna parka, a izdvajanje nacionalnih parkova temelji se na Šumarskom zakonu broj 6831, koji je te godine i donesen. Do 1. siječnja 1999. godine u Turskoj su proglašena 32 nacionalna parka, a u njih 27 veća ili manja površina nalazi se pod šumom. Ti se "šumski" nacionalni parkovi nalaze na ukupnoj površini od 264 000 ha, što daje prosječnu veličinu od oko 9 800 ha po jednom nacionalnom parku. Pet nacionalnih parkova je proglašeno isključivo radi zaštite povijesnih i kulturnih vrijednosti i njihova je prosječna veličina bitno veća nego nacionalnih parkova proglašenih radi zaštite prirodnih vrijednosti i ljepota (oko 73 177 ha). U usporedbi s prosje-

Znanstvena i tehnološka dostignuća koja svakim danom, sve bržim tempom ulaze u sve sfere našega živo-

na donjem stroju. Izvedba gornjega stroja, kao i tekuće i periodično održavanje šumskih cesta, Centralna šumarska uprava provodi u vlastitoj režiji.

1 U kontekstu ovih šumarskih aktivnosti treba zamijetiti da su strojevi koji se nalalaze u vlasništvu Centralne šumarske uprave u dosta lošem stanju, vrlo stari i često

; podložni kvarovima. Time im je dnevni učinak značaj-i no smanjen. Za razliku od strojeva koji bi kroz različite

oblike šumskih radova morali sami sebe isplatiti te do-i nijeti određeni profit, službena vozila su izuzetno dobre

kvalitete i brojnosti. Da li takva poslovna politika prioritetnog investiranja u luksuzna prijevozna sredstva umjesto u sredstva rada (skidere, forvardere, žičare, kamione itd.) o kojima izravno ovisi poslovni uspjeh tvrt-

1 ke ima opravdanje, nije teško ocijeniti. Štoviše, radnici na sječi i izradbi rade sa svojim motornim pilama, a o bilo kakvoj zaštitnoj opremi nema ni spomena.

čnom veličinom nacionalnih parkova u Europi koja iznosi oko 34 800 ha nacionalni su parkovi u Turskoj značajno manji. Uz nacionalne parkove koji su najviši stupanj zaštite prirode, proglašavaju se i štite i ostala područja: parkovi prirode, zaštićena područja, prirodni spomenici i ostalo.

Dužnosti ovoga odjela u vezi sa zaštitom divljači, životinjskoga svijeta i lovnim gospodarstvom definirane su zakonom o lovu br. 3167. Stalan porast broja divljači, sukladno povećanju nutritativne vrijednosti njihove ishrane (prirodna hrana te hranilišta), pruža odlične mogućnosti za lovni turizam. Od 1957. godine pa do kraja 1988. godine osnovano je 118 područja zaštićenih radi očuvanja životinjskih vrsta koje tu žive. Ukupna površina zaštićenih područja iznosi 1816 583 ha, a u tim se područjima provodi i gospodarenje šumama koje tu rastu u suglasju sa odobrenim Planom gospodarenja. Također je osnovano 40 stanica za rasplod divljači s ciljem kontroliranog brojnog i kakvoćnog povećanja populacija određenih životinjskih vrsta. U zaštićenim područjima radi očuvanja životinja mogu se pronaći: jelen lopatar, srna, kozorog, divokoza, muflon, ptice močvarice, fazan, lještarka, kamenjarka, prepelica, trčka i tetrijeb ruševac. Iste se životinje mogu loviti u lovištima prema pojedinačnim lovnogospodarskim osnovama.

ta, nisu mimoišla ni šumarstvo. Iako tradicionalna i ponešto zatvorena struka za brza prihvaćanja tehničko-

2.4.7. Zaštita objekata prirode, životinjskih vrsta i lovstvo -Protection of protected areas, wild animal and hunting

2.4.8. Usavršavanje djelatnika, izdavačke i promidžbene aktivnosti -Training of employees, publishing and promotion activities

681

T. Pentek, T. l'orsinsky: ŠUMARSTVO TURSKE

tehnoloških dostignuća, šumarstvo je za dobro šuma i svoj prosperitet moralo i trebalo prigrliti okolišno prihvatljive suvremene tehnologije. Nova znanja tražila su i permanentnu edukaciju šumarskih stručnjaka i šumskih radnika na svim razinama djelovanja. Stalna edukacija šumarskih stručnjaka, šumskih radnika i ostalih uposlenika Centralne šumarske uprave na globalnoj ili regionalnoj razini, uz publiciranje propagandnih, stručnih i znanstvenih radova, kao i sve promidžbene aktivnosti, predstavljaju djelokrug rada Odjela za obrazovanje i usavršavanje uposlenika.

Usavršavanje uposlenika Centralne šumarske uprave obavlja se na tri osnovna načina, a s ciljem što učinkovitijeg obavljanja posla, usvajanja najnovijih znanja i pripreme za odgovorniji posao: => usavršavanje u okviru odjela i stručnih službi Cen

tralne šumarske uprave, => usavršavanje izvan Centralne šumarske uprave, => usavršavanje u inozemstvu.

Centralna šumarska uprava također pomaže pri educiranju šumarskih tehničara u srednjim šumarskim školama, odnosno diplomiranih inženjera šumarstva na Šumarskim fakultetima u vidu praktične terenske nastave.

Uz usavršavanje stručnjaka važno je nova znanja, tehnička i tehnološka dostignuća, osnovne postavke šumarske politike, kao i aktualnu šumarsku problematiku prenijeti što širim šumarskim i nešumarskim krugovima. Popularizacija i podizanje šumarske struke na

2.4.9. Instituti i visokoškolske ustanove Danas postoji 11 šumarskih instituta ili istraživačkih

centara osnovanih širom Turske, u relaciji s ekološkom i šumarskom problematikom koja dominira na određenom području države. U tim istraživačkim ustanovama, zaposleno je 145 istraživača, a njih 17 ima titulu doktora znanosti. U 1998. godini je oko 4 % investicijskih sredstava (ne računajući sredstva za pošumljavanje ne-pošumljenih područja) uloženo u šumarske istraživačke aktivnosti.

Na teritoriju države djeluje devet šumarskih fakulteta, na kojima se stječe titula diplomiranog inženjera šumarstva. Dva šumarska fakulteta; onaj na Sveučilištu u Istambulu i onaj na Sveučilištu u Trabzonu, nositelji su znanstvenoistraživačkog rada na području šumarstva. Ostalih sedam šumarskih fakulteta je relativno mlado i osnovano je u zadnjem desetljeću radi socijalnopolitič-kih, društvenih i ekonomskih razloga.

Šumarski fakultet Crnomorskog Sveučilišta u Trabzonu (Karadeniz Tehnical University) osnovan je 1963. godine kao četvrti fakultet na sveučilištu. Sveučilište se sastoji od 16 fakulteta, 12 viših škola te dvije dislocirane više škole. Cjelokupni kompleks sveučilišta situiran

682

Šumarski list br. II 12. CXX1V (2000). 669-685

višu razinu u društvenoj zajednici može se, uz stalnost kakvoće provođenja šumarskih djelatnosti, uvažavanje ekoloških zahtjeva i ostalih uzanci, postići jedino u kombinaciji sa snažnom i sveprisutnom promidžbom u svim medijima.

Uz tiskovine (tipa obavijesti, brošura, vodiča, karti, referata, i knjiga), ovaj je odjel snimio i video filmove koji se distribuiraju po vrtićima i školama, tako da se djeca od malena uče ljubavi prema šumi i zelenilu. In-

Slika 16. Edukativni časopisi Picture 16 Magazines for education

teresantnoje daje snimljen kratak film o šumskim požarima i preventivnim mjerama kojima se opasnost od izbijanja istoga svodi na najmanju mjeru, a film je prikazan na televiziji.

- Institutes and high school education je najednom mjestu, na gradskoj periferiji, a organiziran po sistemu koleđa. U kompleksu se osim zgrada fakulteta, od kojih svaki ima svoj restoran, nalaze laboratoriji i istraživački centri, zgrada rektorata, studentski domovi, hotel za goste, magistrante i doktorante sa drugih sveučilišta, sportski tereni, sportska dvorana, prateći objekti (pošta, banka, trgovine, restoran, bolnica itd.) te stambene zgrade za doktore znanosti koje oni mogu koristiti do umirovljenja. Sam Šumarski fakultet podijeljen je u slijedeća tri odjela: Šumarski odjel, Drvno-tehnološki odjel, Hortikulturni odjel.

Studij traje osam semestara (četiri godine), a nastava se sastoji od predavanja, vježbi, seminara i terenske (praktične) nastave. Plan i program sličan je programu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz određene različitosti. Najveći nedostatak obrazovanja šumarskih stručnjaka u Turskoj je mali broj dana terenske nastave, radi nemogućnosti financiranja i nepostojanja nastavno-pokusnih šumskih objekata. Kao pozitivne strane može se izdvojiti, postojanje nove literature iz svih kolegija, kvalitetna i dostatna računalna oprema, velik broj dobro opremljenih laboratorija, kvalitetna i

T. Penlck, T. l'orSinsky: ŠUMARSTVO TURSKI-' Šumarski list br. Il 12. C'XXIV (20(H)), 669-6X5

intenzivna suradnja šumarskih znanstvenika te znanstvenika ostalih struka na multidisciplinamim znanstvenoistraživačkim projektima. Također je prisutna

tendencija usavršavanja šumarskih znanstvenika u vodećim europskim i svjetskim šumarskim zemljama.

2.4.10. Pozicija turskog šumarstva u europskom i svjetskom šumarstvu Pozition of Turkish forestry in European and World forestry

Nakon detaljnog opisa turskoga šumarstva, pri kraju ovoga rada, pokušat ćemo još osvijetliti njegovu poziciju i značaj u europskom i svjetskom šumarskom okruženju. U tablici 6 prikazani su prirodni resursi Turske te ostalih zemalja širom svijeta. Usporedba je obuhvatila:

ukupne površine, površine šuma i šumskoga zemljišta, površine produktivnih šuma, postotni udjel proizvodnih šuma u ukupnoj površini države, u površini šuma i šumskoga zemljišta, po glavi stanovnika do vlasničkih odnosa.

Tablica 6. Komparacija prirodnih resursa Turske i nekih zemalja Svijeta* Table 6 Comparison of Turkish natural resources with some countries*

Država State

Germany France Italy Spain Sweden Finland Japan New Zeland USA Canada Russia Brasil Indonesia EUROPE WORLD Turkey

Ukupna površina države Total

Land Area

Ukupna površina

šuma Total

Forest Area

Proizvodne šume

Productive

Forests

Udjel šuma u površini

države Share of forests in

Land Area

1000 ha 34900 54300 30100 49900 41100 33800 37650 27000

913700 997061

1196000 845700 181200 550400

12936000 77916

10735 14155 8550

25622 24400 26300 25150

7525 295989 417600 825189 671900 139500 194953

5300000 20713

10490 13110 6750 8388

23558 23100 25013

7525 209573 244572 705789 566000 113000 149305

3604000 9954

30,8 26,1 28,4 51,3 59,4 77,8 66,8 27,9 32,4 41,9 69,0 79,4 77,0 35,4 41,0 26,6

Proizvodne šume - Productive forests Udjel u površini države -Share of

Land Area

Udjel u površini šuma -

Share of Forest Area

% 30,1 24,1 22,4 16,8 57,3 68,3 66,4 27,9 22,9 24,5 59,0 66,9 62,4 27,1 27,9 12,8

97,7 92,6 78,9 32,7 96,5 87,8 99,5

100,0 70,8 58,6 85,5 84,2 81.0 76,6 68,0 48,1

Po stanovniku

Per capita

ha 0,13 0,23 0,12 0,22 2,77 4,53 0,20 2,21 0,84 9,06 5,20 3,76 0,57 0,26 0.60 0,16

Udjel državnih

šuma -Share of

state ownership

% 58 28 58 39 13 33 42 77 28 94 100

-100 50 -

99

Konukçu, M., 1998: Statistical profile of Turkish forestry

3. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA - Conclusions

Šumarstvo Turske, s obzirom na prirodne resurse kojima raspolaže, ima perspektivnu budućnost. Raznolikost prirodnih uvjeta na tako velikom području omogućuje bioraznolikost te bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta. Biodiverzitet i potrajnost prihoda koji se polučuje iskorištavanjem primarnih i sekundarnih šumskih proizvoda uz gospodarenje šumama u suglasju s kvalitetno izrađenim Planovima gospodarenja, omogućit će povećanje udjela šumarstva u ukupnom nacionalnom bruto prihodu.

Unaprijeđenje i razvoj turskih šuma i šumarstva moguće je ostvariti kroz slijedeće važnije sastavnice:

Prevođenjem degradiranih visokih šuma u visoko vrijedne produktivne šume, a dijela šuma niskog uzgojnog oblika (neenergetskih šuma) u šume srednjega i visokoga oblika, osigurat će se veća kakvoća i kolikoća godišnjeg etata. Drugim riječima, udio obloga i industrijskog drva će porasti, a udio ogri-jevnog drva se neće značajnije smanjiti. Nužno je ponovno razmotriti sustav čistih sječa na velikim površinama koje su preduvjet nastajanja erozivnih procesa različitog intenziteta, ovisno o drugim utjecajnim čimbenicima. Treba potencirati preborne šume posebno na strmim terenima.

683

T. Penlek. T. l'wSinsky: ŠUMARSTVO TURSKE Šumarski list hr. Il 12, CXXIV (2000), 669-685

=> Otvaranje šuma šumskim prometnicama mora se nastaviti dosadašnjim intenzitetom, uz obaveznu izvedbu gornjega stroja i određene korekcije normalnih poprečnih profila (kosina nasipa i kosina iskopa) na nekoherentnim terenima bez stjenovitog materijala.

=> Nabava specijalnih šumarskih zglobnih traktora, forvardera te žičara novijeg datuma proizvodnje, kao i kamiona s opremljenih dizalicama, svakako će rezultirati većim dnevnim učincima i profitabilno-šću poduzeća, a skratit će se i tehnološki postupak sječe i izrade te transporta drva do glavnog stovari -šta, čime će se izbjeći nepotrebni troškovi koranja trupaca i njihove zaštite, odnosno gubici radi deklasiranja.

=> Šumski radnici - sjekači bi trebali imati bar osnovnu zaštitnu opremu i motorne pile prilagođene sastojin-skim i terenskim uvjetima u kojima rade.

=> Racionalizacija radne snage, npr. vozača službenih vozila kojima je jedini zadatak da prevezu uposlenike na radilište i sa radilišta, dok u međuvremenu nemaju nikakvih zaduženja (njihov je udio u ukupnom broju zaposlenih oko 10 %); šumski radnici bi uz manji dodatak na plaću, mogli biti i vozači službenih vozila.

=> Na površini jednog šumskoga područja prosječne veličine oko 16 000 ha nedostatan je samo jedan dipl. ing. šumarstva, ukoliko se želi gospodariti po pravilima i uzancama šumarske struke i slijediti prihvaćene Planove gospodarenja. Organizacijska struktura Centralne šumarske upra

ve na višoj razini (direkcija) i na nižoj razini (regionalni centri - Uprave šuma, operativne uprave - Šumarije, šumska područja - gospodarske jedinice) ima.dosta sličnosti s organizacijom J.P. "Hrvatske šume" p.o. Neke su stvari u turskome šumarstvu, po našem mišljenju, bolje riješene, pa je to svojevrsna prednost u odnosu na naše šumarstvo, a mišljenja smo da o prihvaćanju pozitivnih iskustava drugih zemalja treba bar ozbiljno razmisliti. Slijede činjenice koje su zaokupile našu pažnju:

=> Ministarstvo šumarstva je samostalno i ne djeluje u drugom planu pod okriljem Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.

1. A c a r , H. H., 1999: An Evaluation on Natural Environment and Protection of Forest Roads and Harvesting Operations in The Forests. Abstracts "Emerging harvesting issues in technology transition at the end of century" IUFRO Division 3, RGs: 3.04.00 Operational planning and control; work study, 3.06.00 Forest operations under mountainous conditions, 3.07.00 Ergonomics,

=> Odjel za Nacionalne parkove je pod ingerencijom šumara i šumarske struke (za one nacionalne parkove koji u svom sastavu imaju značajan dio šuma i šumskoga zemljišta, odnosno one koji su kao nacionalni parkovi izdvojeni radi prirodnih značajki i ljepota). Planove gospodarenja šumama i šumskim zemljištem izrađuju šumari, a oni također provode i sve radove na području Nacionalnih parkova.

=> U šume i šumarstvo se ne upliću neupućeni samozvani stručnjaci različitih profila, koji svoje neznanje skrivaju iza zajedničkog nazivnika ekologija i zaštita prirode.

=> Pri privlačenju posječenog i izrađenoga drva na strmim se terenima primjenjuju žičare kao ekološki prihvatljiva tehničko-tehnološka rješenja za strme, ali i za nenosive nizinske terene.

=> Za zemljane radove pri gradnji šumskih cesta na strmim terenima, gdje se kao karakterističan javlja normalan poprečan profil zasjeka, sve se više koriste bageri umjesto buldožera. To je kratkoročno skuplja solucija, ali se izbjegavaju štete uslijed erozio-nih procesa i dugoročno je svakako bolje rješenje.

=> Kontinuirano se radi na povećanju površina šumskoga zemljišta te se pošumljavaju do nedavno poljoprivredne površine.

=> Stalna promidžba u medijima i odnosi s javnošću su vrlo dobri, a uspostavljena je suradnja s dječjim vrtićima i školama, pa se kod djece od najranije dobi razvija pozitivan odnos prema šumi i prirodi.

=> Puno se ulaže u obrazovanje, specijalizaciju i usavršavanje šumarskih stručnjaka u zemlji i inozemstvu, a uvjeti na najmodernijem Šumarskom fakultetu u Trabzonu su uistinu dobri.

=> Značajna se financijska sredstva izdvajaju za znanstvenoistraživački rad šumarskih instituta i šumarskih fakulteta, a konkretni rezultati dobiveni timskim radom različitih profila šumarskih stručnjaka se žurno uvode u praksu.

=> Hortikultura se kao smjer nalazi na Šumarskom fakultetu i šumari su ti koji izrađuju hortikulturne projekte i hortikulturna riješenja okućnica, stambenih zgrada, poslovnih zgrada, parkova, šetališta i dr.

Opatija 27. 9. - 1. 10. 1999, Faculty of Forestry of Zagreb University, 29-30.

2 . A c a r , H . H . , T o p a l a k , Ö . , E r o g l u , H . , 1999: Forest Skylines in Turkish Forestry. Abstracts "Emerging harvesting issues in technology transition at the end of century" IUFRO Division 3, RGs: 3.04.00 Operational planning and control;

4. LITERATURA - References

684

T. Pciilek. T. Porsinsky: ŠUMARSTVO TURSKE Šumarski list br. II 11. CXXIV (2000), 6ft')-fiX5

6. General Directorate of Forestry, 1989: The Turkish Forestry in the 150th Year of its Establishment., 1-126.

7. General Directorate of Forestry, 1999: Forestry Activities., 1-32.

8. General Directorate of Forestry, 1999: Forest Tree Species in Turkey, 1-24.

9. K o n u k ç u , M., 1998: Statistical profile of Turkish forestry, 1-44.

10. KTU, 1988: Karadeniz Tehnical Univesity., 1-32.

11. Ministry of Forestry Turkey, 1997: International Conventions/Resolutions Related Mainly on Forests and Forestry Issues (With special Emphasis Given to Turkey's Position)., 1 -6.

12. Ministry of Forestry Turkey, 1997: Forestry in Turkey, 1-6.

13. Muthoo, M., 1997: Forests and Forestry in Turkey., 1-80.

14. www. ogm.gov.tr

SUMMARY: Turkey has got 62.6 mil citizens, and its total area is 77 mil. hectare of which 20.7 mill, hectare (26.7 %) goes to the forests and forest lands. About 98 % of the forests are owned by the state, 1.5 % of the forests are in the private ownership and 0.5 % of the forests are public forests. Regarding the capabilities of producing quality wood, about 50.9 % of the forests are forests with good quality, and 49.1 % of the forests are forests with bad quality -degraded forests. The share of the coniferous species 54.4 % (pine 38.5 %, cedar 9 %,fir & spruce 8.8 %, cedar 3.5 % and the other coniferous 0.5 %). The share of the broadleaves species is 45.6 % (oaks 25.9 %, beech 8.5 %, other hard broadleaves species 4.8 % and soji broadleaves species 3.9 %). Nearly 34 % of the forests are coppices; 64 % are high even-aged forests, and only 2 % of the forests are selective managed. Average annual felling volume (related to the ten years average) is 22 046 000 m! of the wood (5 081 000 m' are logs, 3 776 000 m3 is other industrial wood and 13 189 000 m3 is fuel wood. Forests are managed by the General Directorate of Forestry which is the part of the Ministry of Forestry since 1983. Production, technical, technological and expert resources that Turkish forestry has got are shown in this paper. The basic activities of the forestry are described by using organisational scheme of General Directorate of Forestry. Fundamental attitudes, topics of the forestry politics and management of the forest ecosystems are also shown. Advantages and disadvantages of the Turkish forestry have been put down, together with the position of the Turkish forestry in the area of European and World forestry.

Key words: Turkey, Forestry, Forest resources, General Directorate of Forestry

work study, 3.06.00 Forest operations under mountainous conditions, 3.07.00 Ergonomics, Opatija 27. 9. - 1. 10. 1999, Faculty of Forestry of Zagreb University, 43-44.

3. A c a r , H. H., G ü m ü s , S., 1999: Forest roads in Turkish Forestry. Abstracts "Emerging harvesting issues in technology transition at the end of century" IUFRO Division 3, RGs: 3.04.00 Operational planning and control; work study, 3. 6. 00 Forest operations under mountainous conditions, 3.7. 00 Ergonomics, Opatija 27. 9 . - 1. 10. 1999, Faculty of Forestry of Zagreb University, 59-60.

4. E r d a s , O., A c a r , H. H., K a r a m an , A., G ü m ü s , S., 1999: Road construction in mountains regions and its enviromental impacts from a view point of sustainable forestry. Proceedings of the XI World Forestry Congress, 13-22 October 1997, Volume 3 "Productive functions of forests", 214.

5. General Directorate of Forestry, 1985: Turkish Fore-

685

http://ogm.gov.tr

STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. Il 12, CXXIV (2000), 687-692 UDK 630* 233 I 116

ZAŠTITA SADNICA KOD POŠUMLJAVANJA

PROTECTION OF THE SEDLING DURING THE REFORESTATION

Šime MEŠTROVIĆ, Dragica ŽAJA2, Zoran ĐURĐEVIĆ'

SAŽETAK: Pošumljavanje u primorskom području Hrvatske ima višestoljetnu tradiciju. Tijekom vremena uzgoj sadnog materijala; njegov transport do mjesta sadnje te priprema tla za sadnju, metode sadnje i zaštita mladih biljaka doživljavaju promjene u kvalitativnom pogledu. Uspjeh pošumljavanja je sve bolji, a rast i razvoj mladih biljaka sve brži. U svrhu daljnjeg poboljšanja predlažemo upotrebu plastičnih folija kao pokrivače tla oko sadnica, te plastični lijevak oko sadnice za zaštitu od vjetra, sunca i općenito poboljšanje uvjeta za rast i razvoj.

Ključne riječi: pošumljavanje, primorsko područje Hrvatske, sadni materijal, plastična folija, plastični lijevak, rast, zaštita

UVOD

Prije više stotina godina čovjek je prenosio mlade biljčiee s jednog mjesta na drugo. To je ostvarivao vađenjem biljaka obično s busenom starih 1 - 4 godine i njihovim premještanjem na odgovarajuće mjesto. Prve zakonske odredbe o pošumljavanju datiraju od početka XVI stoljeća, a odnosile su se na područje Istre, Kvarnera i Dalmacije. Strogi propisi, pored ostalog određivali su za sve vlasnike šuma:

u roku od 11 mjeseci pošumiti 8 % golih površina sadnjom žira ili drugih vrsta; vlasnici moraju uzgajati šumu na 2 % svojega posjeda (Jedi ovsk i , D.; 1975). I pored strogih propisa učinkovitost je bila slaba, pa

se stoga prvim radovima na pošumljavanju dalmatinskog krša smatraju oni iz godine 1756. za vrijeme generalnog providura Francesca Grimania. Od tog vremena radovi na pošumljavanju doživjeli su velike preinake i usavršavanja (Kau der s, A.; 1983).

1 Prof. dr. sc. Šimc Mcštrović, Pančićeva 1, Zagreb '- Dragica Žaja, dipl. ing. šum. Šumarija Benkovac ! Zoran Đurđević, dipl. ing. šum. Uprava šuma Split

Najveći uspjesi postignuti su u poboljšanju tehnološkog procesa proizvodnje sadnog materijala i to od izbora sjemenskih sastojina preko sabiranja sjemena, tretmana sjemena, čuvanja i sortiranja, do proizvodnje sadnica željenih dimenzija i oblika za pojedinu vrstu, konkretne uvjete i potrebe. Proizvodnja glede vremena kao i glede količine nema ograničenja. Tehnološki je proces najčešće jedinstven unutar velikih zatvorenih sustava koji rade za veća područja, proizvodeći više milijuna sadnica (Skandinavija, Kanada, Novi Zeland i dr.).

Pored proizvodnje na otvorenom u većim ili manjim rasadnicima razvila se i proizvodnja u staklenicima i plastenicima, zatim proizvodnja na tlu u prirodnom supstratu sadnica gologa korijena, ali isto i obloženoga korjena s busenom ili kontejnerom, te proizvodnja na platformama - stolovima i to u kontejnerima.

Metode i način sadnje ima također spektakularni razvojni put, od najjednostavnije sadnje u zasjek, preko sadnje u jamice i jame, sadnje na humke i nasipe, sadnje u jarke, sadnje na podrivanom tlu, na izoranom tlu, zatim sadnje biljaka gologa korijena, sadnja biljaka s obloženim korijenom - busen ili kontejner (IVI at i ć S. -P rp ić B., 1983).

Metodama proizvodnje sadnog materijala, kao i metodama sadnje, prilagođeni su vađenju sadnica, pakiranje i transport.

687

Š. Mešlrovic, 1). /uja, Z. ĐurJević: ZAŠTITA SADNICA KOD l'OSUMI.JAVANJA Šumarski list br. I 1-12. CXXIV (2000). 6X7-692

ZAŠTITA I ČUVANJE SADNICA

S razvojem metoda sadnje, u uskoj je vezi i razvoj metoda zaštite i čuvanja sadnica od vađenja do sadnje, zatim poslije sadnje, u svrhu što boljeg uspjeha iste.

Posebni tretman zaštite i čuvanja provodi se kod sadnje u semihumidnim, semiariadnim i ariadnim predjelima. U našim prilikama to je područje mediteranske šumske vegetacije. Sredozemno područje Hrvatske odlikuje se plitkim, kamenitim, propusnim tlima (rendzi-ne, smeđa šumska tla na vapnencu i dolomitu, crvenice i rijetko plitke crnice). Manjom količinom oborina nepravilnog rasporeda, te toplim i suhim ljetnim mjesecima, suhi vjetrovi prevladavaju tijekom cijele godine. To znači da se sadnja biljaka odvija uz ove uvjete:

brzo oticanje vode u dublje slojeve, odnosno isušivanje površinskih slojeva; snažni vjetrovi pospješuju isušivanje tla i lišća, stvaraju ljevak oko biljke (na njenom gornjem dijelu dodira s tlom); jako sunce izaziva palež kore na vratu biljke; visoke ljetne temperature i suhi zrak uzrokuju dehi-draciju i sušenje mnogih biljaka; mrazovi, a posebno kasni, mogu prouzročiti znatne štete kod mladih biljaka u prvim godinama nakon sadnje; eolska i pluvialna erozija može ogoliti mlade biljke, obzirom daje obrađeno tlo rahlo i lako pokretljivo.

Zaštita biljaka kod sadnje u prvim godinama razvoja podrazumijeva aktivnosti u svrhu smanjivanja navedenih negativnih utjecaja. Ovdje navodim samo neke od značajnijih.

Kao stoje naglašeno, zaštita sadnica načinom koji je štiti od isušivanja tla te udara vjetra i sunca u prvim godinama opstanka je vrlo značajna, možemo reći odlučujuća na njen opstanak i daljnji razvoj. Cilj je osigurati takvu zaštitu koja će biti učinkovita, lagana, brzo ugra-diva i za praksu prihvatljiva za velik broj sadnica i sad-nih mjesta.

Već prije 20 godina korištene su plastične folije kao pokrivač tla uz mladu sadnicu, i to u radovima na po-šumljavanju aridnig područja u Alžiru. Na radovima podizanja širokog zelenog pojasa između pustinjskih područja i plodnih nizinskih dijelova Alžira oko 100 km južno od Orana, korištena je metoda prekrivanja tla oko sadnica u promjeru 40 - 50 cm folijom. Radi zaštite folija se pokriva pijeskom debljine do oko 5 cm ( M e -s t r o v i ć , S., 1973). Folija se postavlja tako da prema sredini, odnosno prema središtu u kojem bi se nalazila

Da se dobije veća prozračnost tla i veća zaliha vode, bolje natapanje okolja sadnice, vrši se obrada podrivanjem (M e š t r o vi ć Š., 1964), a da se ta količina vlage koja padne na tlo što dulje zadrži, najstariji način zaštite koji se primjenjuje je prekrivanje površine oko sadnice. Time se sprječava brzo isušivanje prekidom kapilara i zaštitom tla od jakog udara sunca. Taj način ima i lošu stranu koja se sastoji u tome što sunčeva radijacija od kamenih površina negativno djeluje na biljku, ali taj se učinak smanjuje prekrivanjem manjim kamenom umjesto kamenih ploča ( K r p a n R., 1946).

Za zaštitu od vjetrova koristi se postrana zaštita od kamena postavljenog na udaljenosti 10 - 15 cm od sadnica u smjeru vladajućeg vjetra. Može biti jedan ili više komada kamena da se dobije u širini od oko 40 cm visina oko 20 - 30 cm. Slična se zaštita može postići već samom sadnjom uz rub jame prema vladajućem vjetru ili u zaštiti postranog kamena ili panja. Zaštita sprječava naglo gibanje mlade biljke od vjetra, smanjuje mogućnost stvaranja ljevka, smanjuje isušivanje tla uz sadnicu, udare suhog i toplog zraka, kao i isušivanje same sadnice. Tako izgrađena zaštita znatno povećava uspjeh sadnje i razvoj sadnica.

Velika prednost sadnje i stoga znatno bolji uspjeh u podrivenom tlu (To m a š e v i ć A., 1992) pored ostalog je i zbog veće mogućnosti sadnje u dijelove jarka na kojemu je sadnica zaštićena od vjetra ifi sunca ili obadvoje.

Umjesto zaštite od kamena, ona može biti i od drugih materijala, a najpriručnija i vrlo učinkovita može biti zaštita granjem. Svaka biljka u ranijoj dobi traži zaštitu, pa neće biti problema ako se sadnica i prekrije tankim slojem rastresite granjevine.

sadnica, ima lagani pad. Uzor za takva rješenja nalazimo u povrtlarstvu pa i vinogradarstvu.

Ovom prilikom predlažemo takav način zaštite pri pošumljavanju u primorskom području krša Hrvatske. Međutim, glede neophodnosti zaštite od vjetra i izravnog udara sunca, predlažemo djelotvorniju zaštitu koja će mladu sadnicu štititi od sunca, vjetra, isušivanja vlage iz tla, te povećavati količinu vode neposredno uz sadnicu. Sistem se sastoji u ovome:

Prilikom sadnje biljke ili sjemena, bez obzira na metodu sadnje, golog korijena ili obloženoga (busen, kontejner) zaštićujemo:

1. Tlo prekrivačem od tanke folije (si. 1 ) promjera oko 50 cm i s otvorom u sredini od 5 do 10 cm. Folija koja se postavlja tako daje sadnica u sredini, a sve je prekriveno zemljom za oko 1 cm debljine s manjim

ZAŠTITA SADNICA PLASTIČNOM FOLIJOM I OMOTAČEM

688

S- Mcšlrović. P. Zaja. Z. Đurdović: ZAŠTITA SADNICA KOD POSUML.IAVAN.IA Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000), 687-692

Crtež 1. Zaštita sadnice foliom

folia

Tlocrt M = l : 10 Projekt a-a M= 1 : 10

Crtež 2. Zaštita sadnice ljevkom

ljevak

35 cm -

Crtež 3. Zaštita sadnice foliom i ljevkom

ljevak

a a

folia

Š. Mcštrović. I). Žaja. Z. Đurdcvić: ZAŠTITA SADNICA KOD POŠUMLJAVANJA Šumarski listbr. 11-12, CXXIV (2000), 687-692

kamenčićima. Folija može biti sjedne strane prerezana do sredine radi lakšeg stavljanja.

2. Sadnicu možemo štititi omotačem oblika lijevka (si. 2) od tvrde plastike ili drugog materijala različitog oblika i veličine već prema mjestu, načinu sadnje i veličini sadnice. Lijevak se zabije u zemlju 5 - 1 0 cm, tako da sadnica ostane u sredini, a da ga vjetar ne može nagnuti ili odnijeti. Veličina i oblik lijevka bit će:

polulijevak promjera 30 - 40 cm u vrhu te 5 - 10 cm u bazi i visine 30 - 40 cm iznad tla. Okrene se tako da štiti sadnicu od smjera udara vjetra; lijevak sa širinom u bazi 5 - 1 0 cm, a na širem gornjem kraju 30 - 40 cm i visine 30 - 40 cm iznad tla. Lijevak se zagura u zemlju s tanjim krajem oko 5 do 10 cm. Radi lakšeg stavljanja i kasnijeg vađenja lijevak može biti na strani prerezan po visini.

3. Zaštita sadnice pokrivačem tla i omotačem u obliku lijevka (si. 3) je najbolja i dat će najbolje rezultate. S obzirom na ranije izloženo, učinak ovakve zaštite

ne treba posebno obrazlagati. Ovisno od napretka rasta i razvoja biljke, poslije 3 - 4 godine nakon što biljka visinom preraste svoju zaštitu, ona se skida, ukoliko nije od materijala koji se s vremenom rastvara. Navedenim

Slika 1. Izgled ljevka visine 17 cm promjera 30 cm (Foto: Z. Đurdcvić)

690

načinom zaštite, sadnja će biti za oko 20 % sporija nego kod uobičajenog načina. Troškovi lijevka s folijom su beznačajni u odnosu na ostale troškove i učinak koji se dobiva.

Način zaštite ili općenito metoda sadnje, pokusno se primjenjuje u Upravi šuma Split, pa još ne možemo govoriti brojčano o rezultatima, ali oni su više nego sigurni. Prvi radovi se prate i testiraju usporedni rezultati različitih metoda u Šumariji Benkovac.

Pored istraživanja uspjeha sa sadnjom sadnica, obavljaju se i pokusi sa sijanjem, tako da se umjesto sadnica na opisanu zaštitu na pripremljeno sadno mjesto posije sjeme (2-3 sjemenke). Sjeme je tako zaštićeno od miševa i ptica.

U svakom slučaju, glede rezultata postignutih samo načinom prekrivanja tla za zaštitu od isušivanja, predložena metoda će neosporno dati dobre rezultate u praktičnoj primjeni.

Koristimo priliku predložiti navedenu metodu i kod sadnje u kontinentalnom području, posebno sadnje hrastovih sadnica ili žira. U tom će slučaju pokrov oko biljke folijom i zemljom biti zaštita mladoj biljci od korova, a lijevak bi trebao biti oko 60 cm visine da zaštiti biljku i od divljači.

Slika 2. Teren pripravljen za sadnju na pokusnoj plohi. Obrađeno riperom u prugama

(Foto: Z. Đurđević)

Š. Meštrović. 13. Žaja. Z. Đurđcvić: ZAŠTITA SADNICA KOD POŠUMLJAVANJA Šumarski liši hr. II 12, CXXIV (2000). 687-692

Slika 3. Rasadnici pri sadnji (Foto: Z. Đurđcvić)

Slika 5. Pokusna ploha s kontrolnom površinom (Foto: Š. Meštrović)

Slika 7. Izgled nakon izvršenje sadnje (Foto: Š. Meštrović)

U članku je obrađena metoda zaštite sadnica prilikom pošumljavanja u području mediterana. Zaštita je dvojaka, i to zaštita na tlu plastičnom folijom, i zaštita oko same sadnice plastičnim lijevkom.

Plastična folija promjera 0,5 m s kojom sc prekriva tlo oko same sadnice prekrije se tankim slojem zemlje i sitnog kamenja. Folija sprječava isušivanje tla i rast travne vegetacije uz samu sadnicu.

Slika 4. Obrada sadnog mjesta i postavljanje lijevka (Foto: Z. Đurđcvić)

Slika 6. Detaljan izgled terena pripravljenog za sadnju (Foto: Z. Đurđcvić)

Lijevak od čvrste plastike dimenzija 30 - 40 cm na širem, te 5 - 10 cm na užem kraju i visine 30 - 40 cm iznad tla, štiti biljku od udara vjetra i sunca te povećeva količinu padalina uz samo deblo sadnice. Posebno ima funkciju zaštite korijenovog vrata biljke od upale.

Nakon 3-4 godine, već prema razvoju same biljke , lijevak i folija se vade, a radi lakšeg vađenja na lijevku je prorez po visini, a na foliji od centra do ruba.

ZAKLJUČAK

691

S. Me.štrovic, D. Zaja, Z. Đurdević: ZAŠTITA SADNICA KOD POŠUMLJAVANJA Šumarski list br. II 12. CXXIV-(2()()()). 6X7-692

LITERATURA:

1. J e d 1 o v s k i, D., ( 1976): Venecija i šumarstvo Dalmacije od 15 do 18 vijeka, Disertacija, Split

2. Ka u d e r s , A., (1983): Šumarska enciklopedija, Zagreb, II. izdanje knjiga 2 str. 81 - 84

3. K r p a n , R., (1946): Šumarski priručnik I - Zagreb, str. 725-741

4. M a t i ć , S., (1982): Načini pošumljavanja, Priroda br. 8 Zagreb

5. M a t i ć , S., P r p i ć , B., (1983): Pošumljavanje, Petrinja str. 1 - 77

6. M a t i ć , S., A n i ć , I., O r š a n i ć , M., (1977): Podizanje, njega i obnova šuma kao temeljni preduvjeti ekološkog, društvenog i gospodarskog napretka mediterana Šum. list br. 9 - 10; str. 473 -478, Zagreb

7. M e š t r o v i ć , Š., (1964): Primjena mehaničke obrade tla pri podizanju šuma u oblasti Mediterana, Šum. list 3 - 4 , Zagreb

8. M e š t r o v i ć , Š., (1973): Gefara project (Idejni projekt plantaža eukaliptusa za Libiju), Zagreb

9. M e š t r o v i ć , Š., (1977): Značaj šumskih kultura u primorskom području krša, Šum. list br. 8 -9 ; str. 382-385, Zagreb

10. T o m a š e v i ć , A. (1995): Višegodišnji rezultati istraživanja uspjeha pošumljavanja u kršu alep-skim borom (Pinus halepensis Mili.), crnim borom (Pimis nigra Arn.) i primorskim borom (Pinus pinaster Aif.) kod tri različite metode pripreme tla za pošumljavanje. Šum. list 119 br. 7 - 8; str. 227-236, Zagreb

11. T o m a š e v i ć , A., (1997): Povijest pošumljavanja na otoku Visu, Šum. list 121 br. 9 - 10; str. 515 -526, Zagreb

SUMMARY: The paper deals with the method of protection of the seedlings during the reforestation in the Mediteranean area. It has dual protection: on the ground with the plastic co ver and around the seedling with the plastic tube.

The plastic tube 50 cm in diameter covering the soil around the seedling, should be covered by the thin layer of soil and small stones. The cover prevents from drying up of the soil and from the growth of the grass vegetation around the seedling.

Solid plastic tube 30-40 cm wide at the top and 5-10 narrow at the bottom with its height 30-40 cm above the ground, protects the plant from the wind blow and the sun and in this way the quality of precipitation around the stem of the seedling is increased. Its special function is to protect the root collar of the plant from inflammation.

3-4 years later, depending on the growth of the plant, the tube and the cover are to be removed. To make it easier the tube cut should be longitudinal and the cover cut should be made across.

692

STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS UDK 591.5 (Herpestes javanicus auropunctatus)

Šumarski list br. 11 12, CXXIV (2000). 693-698

M U N G O S NA O T O K U MLJETU (uz 90. godišnjicu introdukcije)

M O N G O O S E ON THE ISLAND OF M L J E T (on the occasion of the 90'" anniversary of its introduction)

Alojzije FRKOVIĆ*

SAŽETAK: S namjerom da s otoka ukloni prenamnožene zmije otrovnice kao stalnu opasnost po ljudsko zdravlje i stoku, Ministarstvo poljodjelstva u Beču početkom 20. stoljeća donosi odluku o introdukciji mungosa na otok Mljet. Prema tekstu "oglasa" tadašnjeg Kotarskog poglavarstva Dubrovnik, kojim se propisuje zaštita novo unešenog predatora, proizlazi daje introdukcija provedena 25. kolovoza 1910. na područje današnjeg NP Mljet. Unešenih 11 životinja, 7 mužjaka i 4 ženke, pripadaju vrsti sivi ili mali indijski mungos (Herpestes javanicus auropunctatus,), kao dokazano ponajboljeg tamanite/ja zmija otrovnica iz porodice Cibetki. Dobro se aklimatiziravši i nesmetano se razmnažajući, mungos je kroz dvadesetak godina gotovo posve potamanio zmije otrovnice. Od tada njegov su plijen postale brojne vrste malih životinja, zavičajne i migratorne vrste ptica, a približivši se ljudskim naseljima, i domaća perad. Prenamnožen, poremetivši odnose medu drugim vrstama divljih životinja, mungos od 1949. ne uživa nikakvu zakonsku zaštitu. Svođenje na podnošljivo brojno stanje nije do sada dalo pozitivne rezultate.

Ključne riječi : otok Mljet, sivi ili mali indijski mungos (Herpestes javanicus auropunctatus^, introdukcija.

U V O D

Na području Hrvatske nove vrste divljači stale su se naseljavati još od sredine prošlog stoljeća. U pravilu unašane su one vrste za koje su prema mišljenju mjerodavnih stručnjaka postojali sjedne strane povoljni biološki uvjeti, a s druge da se udovolji osnovna svrha introdukcije: imati više i raznovrsnije divljači, a otud i bogatiju lovnoturističku ponudu. Kada je u pitanju mungos, mali sisavac iz porodice Cibetki (Viverinae), iza njegova naseljavanja nisu stajali lovni interesi. Kako zmije (Serpentes) spadaju u osnovnu hranu mungosa, ta je njegova osobitost bila odlučujuća da ga se naseli na otok Mljet, koji je bio bogat ovim gmazovima, posebno vrstama koje posjeduju zmijski otrov.

; Alojzije Frković, dipl. ing. šum., Kvarnerska 43, 51000 Rijeka

Za unesene mungose sve do nedavna nije se znalo ni podrijetlo, ni otkuda su, ni kada su uneseni te kojoj vrsti pripadaju (Car 1967). Više autora kao godinu unašanja mungosa na otok Mljet spominje 1909. ( M a c a n 1954,Tadić 1971).

Tu godinu kao godinu introdukcije našli smo i u Enciklopediji Leksikografskog zavoda (Zagreb 1965., knj. 3, str. 491). Spominje se i 1911. ( R o g i ć 1953), 1914., ali i neke ranije godine, a prema Enciklopediji lova (Beograd 1971.) "mungosi su naseljeni u 19. veku na dalmatinskim ostrvima "(!).

Svrha ovog rada je, a u povodu 90. godišnjice introdukcije mungosa na otok Mljet, uz iznošenje nekih novih spoznaja iz sistematike i podrijetla unesene vrste, svrsishodnosti naseljavanja i suživota s drugim vrstama, dati odgovor na pitanje kada su i pod kojim okolnostima mungosi naseljeni na Mljet.

693

A. Frković: MUNGOS NA OTOKU MI.JHTU Šumarski list br. II 12, CXXIV (2111)1)). W - W X

SISTEMATIKA I PODRIJETLO

Prema S a n d e r s o n u (1967) pravi je mungos (Herpestes) jedan od najčešćih rodova od 12 utvrđenih vrsta, a spada u grupu Cibetki (Viverrinae). Luči krupnije azijatske vrste od sitnijih afričkih. Po vanjskom izgledu svi mungosi nalikuju kunama (Mustelidae).

B a n n i k o v i sur. ( 1971 ) smatraju egipatskog ihne-umona, poznatijeg pod imenom faraonski štakorov (Herpestes ichneumon, Mungos ichneumon), koja nastanjuje sjevernu Afriku i prednju Aziju, kao vrstu koja je, uz uspješno unašanje na jug Pirinejskog poluotoka, aklimatizirana i na hrvatskom jadranskom otočju. Opisuju ga kao zvijerku izdužena tijela na kratkim nogama, veličine domaće mačke, gusta sivomaslinastog krzna i oštrog njuha. To je, sudeći po svemu, ona vrsta koja je još u starom Egiptu, budući daje uništavala zmije i krokodilska jaja, veličana i štićena. Njihova balzamirana trupla, prema istom izvoru, nađena su u faraonskim

Ono po čemu je Mljet (100,40 km2), kao naš najjužniji i najšumovitiji veliki otok istočnojadranskog arhipelaga poznat, je bez sumnje, prisuće mungosa. Da bi se zaštitili od zmija otrovnica, posebice od ljutog poskoka (pepeljuša, Vipera ammodytes)2, od čijeg je ujeda stradao velik broj stanovnika, a pogotovo sitna domaća stoka (Rog i ć 1954, Tad i ć 1971), tadašnje Ministarstvo poljodjelstva u Beču početkom 20. st. donosi odluku da se na otok unese mungos. Posredstvom naših pomoraca, pošiljka je s ukupno 11 životinja, 7 mužjaka i 4 ženke nabavljena u Indiji, te najprije dopremljena do Trsta, a zatim 13. srpnja 1910. na Korčulu. Prihvatio ju je viši šumarski inspektor ing. Karlo N aj e d 1 y, pod čijim su budnim okom mungosi proveli nešto više od mjesec dana u posebnoj u tu svrhu podignutoj aklimati-zacijskoj nastambi.

Samo ispuštanje mungosa na otok Mljet obavljeno je 25. kolovoza 1910. Kako nije bilo gubitaka ni pri transportu, ni pri držanju u karanteni, svih 11 mungosa ispušteno je na lokalitetu "Na vodici" kod naselja Govedari unutar današnjeg Nacionalnog parka Mljet. Mjesec dana kasnije, točnije 21. rujna 1910. introduk-

Rudyard Kipling ( 1865-1936), engleski književnik, koji se rodio i dugo živio u Indiji. U svojim novelama i pripovijestima opisuje i životinje. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1907. godine. : Poskok (pepeljuša, kamenjarka) zmija iz porodice ljutica (Vipcridae), najveća europska otrovnica. Hrani se miševima, gušterima i pticama. Svoje žrtve najprije otruje, a onda ih pojede. Na našim južnodalmatinskim otocima ženka rađa potkraj ljeta 10-20 mladih. 1 "Oglas" Kotarskog poglavarstva Dubrovnik broj 21125 od 21. 9. 1910. po prvi je puta u obliku preslike izložen javnosti na Simpoziju Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta, Pomena, otok Mljet, 4-10. rujna 1995.

grobnicama! Kako uz zmije tamani miševe i štakore u nekim sjeveroafričkim zemljama, još ga i danas drže po kućama umjesto domaćih mačaka.

Prema novijim istraživanjima ( T v r t k o v i ć i K r y -š t u f e k 1990) nedvojbeno je utvrđeno da naš (mljetski) mungos pripada vrsti sivi ili mali indijski mungos (Herpestes javanicus auropunetatus), srodniku prije spomenutog faraonskog štakorova. Pripada izrazitim istrebiteljima zmija otrovnica, kojega je kao glavnog junaka u svojoj priči o Riki-tiki-tavi tako vjerno opisao engleski književnik R. K i p l i n g 1 . Nijihovo naseljavanje u Zapadnu Indiju u svrhu borbe protiv zmija, uključujući i naočarku, dovelo je do neočekivanog rezultata: pretjerano razmnoženi mungosi stali su uništavati korisne i rijetke životinje te sitnu perad, tako da se na kraju trebalo boriti s njima samima.

čija je popraćena posebnim "oglasom"'' Kotarskog poglavarstva Dubrovnik, kojim se uz obavijest o unašanju

punetatus); fotografija dermopreparata iz Lovačkag muzeja Hrvatskog lovačkog saveza.

NASELJAVANJE M U N G O S A NA OTOK MLJET

694

A. Frković: MUNGOS NA OTOKU MLJKTU Šumarski list br. 1112, CXXIV (2000), 693-698

Slika 2. Faksimil originalnog Oglasa Kotarskog poglavarstva Dubrovnik od 21. 9. 1910. Prema zborniku simpozija Prirodne značajke i društvena valorizavija otoka Mljeta, Zagreb 1995. tekst oglasa glasi: "Po nalogu ž. k. Ministarstva poljodjelstva u Beču bi posredovanjem šumskih vlasti ispušteno dne 25. kolovoza to u šumi "na vodici" u području sela Govedjara na otoku Mljetu nekoliko životinja, takozvane "Mungo "jedna vrsta plazećih mačaka. Te životinje potiču iz istočne Indije, gdje se i mnogo drže zbog uništavanja brojnih zunija u koju su svrhu bile ispuštene i na otoku Mljetu, da se rasplode i zunije unište, što če biti u korist samoga pučanstva otoka Mljeta. Da bi se životinje zaštitile i tako prošire ove e. k. Kotarsko Poglavarstvo obzirom a na istaknuto iz javnih razloga zabranjuje svako lovljenje, tamanjenje, odnosno ubijanje i prodavanje životinja "Mungo ". Svaki prestupak te zabrane biti će pedepson po Ministarstvenoj naredbi ".

30. rujna 1857. D.Z.L. Br. 198 Br. 21125 Općinskoj upravi pozivam da u predmetu obavijesti svestrano svoje pučanstvo.

E. K. Namjcsnistovni Savjetnik Upravitelj: Skarić s.r. dne21.9 .1910. Babino polje

E.K. Namjesnistcni Savjetnik

695

A. Frković: MUNGOS NA OTOKU MLJETU Šumarski list br. 11-12, CXXIV (2000), 693-698

mungosa, "jedne vrste plazećih se mačaka"... "zbog uništavanja brojnih zunija" odlučno nalaže "da se te životinje zaštite", a otud i "zabranjuje svako lovljenje, tamanjenje odnosno ubijanje i prodavanje životinje mungo ". Tjedan dana po ispuštanju (31. 8.) mungosi su primijećeni kod Solina, a u rujnu 1911. kod Porto Puma viđena je ženka s mladima ( T v r t k o v i ć 1995). Kako su mu uz sitne glodavce, kao i u njegovoj postojbini, zmije postale glavni plijen, godine 1927. dva njemačka istraživača nisu mogla na cijelom otoku naći niti jednu otrovnicu ( M a c a n 1961 ). To je ponukalo mještane su

sjednih otoka da i oni provedu naseljavanje, pa je tako godine 1923. mungos unesen na više lokacija na otok Korčulu (Vuko v i ć 1949), a ubrzo i na Šoltu ( T r e s i ć - P a v i č i ć 1936). Mungos je danas još prisutan na otoku Hvaru, na poluotoku Pelješcu te na kontinetu u okolici Mostara ( T v r t k o v i ć i K r y s t u f e k 1990). Kao zanimljivost T v r t k o v i ć (1995) navodi daje neki trgovac Mateljan s Brača još 1926. godine veći broj mungosa s Mljeta izvezao čak u Venezuelu na obale Ka-ripskog mora (Južna Amerika).

TJELESNE ZNAČAJKE, NAČIN ŽIVOTA I P R E H R A N A

Svojim izgledom i veličinom sivi ili mali indijski mungos nalik je velikoj lasici (zerdav, Mustela ermi-nea), od koje je nešto veći, jednobojne smedesive dlake, srebrnastih vrhova. Na obrascima i podbratku dlaka mu je nešto duža i crvenkasta, dajući mu "faci" posebno obilježje. Poput drugih malih krznaša, izduženo vrete-nasto tijelo nose kratke noge. Glava mu je šiljata s malim ušima, a rep relativno dug, koji završava s čuperkom dlaka poput čufa. Pari se krajem zime, u veljači i/ili ožujku. Ženka nosi 60 dana, okoti 2-4 mlada koji sišu mjesec dana. I ženka i mužjak sudjeluju u podizanju mladih. Mladi su spolno zreli za devet mjeseci. Životni vijek mu traje 5-7 godina. Uplašeni nakostriješe dlaku, a u nevolji se glasaju cvilenjem nalik zvižduku.

Plaha je životinja, lako je uglavnom aktivan noću, redovno se sreće i danju i za najveće ljetne žege loveći sitne štetne glodare te pretražujući tlo i nisko raslinje u potrazi za ptičjim gnijezdima. U to sam se i sam uvjerio u rujnu 1995. g. ugledavši usred podneva odraslog mungosa na šetnici uz mljetsko malo jezero kako u zubima nosi kosovicu. Naš mungos nema mirisne žlijezde poput ostalih predstavnika porodice Cibetki. Na svakoj šapi ima 5 prstiju i isto toliko kandži, koje, poput psa, ne može uvući.

Mungosi su izvanredno brze i okretne životinje, a po svemu sudeć ubijanje zmija im je postalo navikom. Dok j e p o B a n n i k o v u i sur. (1971) ova vrsta imuna na zmijski otrov S a n d e r s o n (1967) to opovrgava, smatrajući da njihova skoro potpuna sigurnost u napadu na zmije proizlazi iz brzine i ukorijenjenog ponašanja zmija. Suočen, sa zmijom, mungos je namjerno iza

zove da ga napadne brzim pokretom glave naprijed. U tom se trenutku on vješto izmakne, skoči i jednim ugrizom smrska joj lubanju.

Usporedo s postupnim smanjivanjem broja zmija otrovnica, koje su mu u prvo vrijeme bile osnovna hrana, mungos prelazi na druge oblike prehrane. Uz sitne glodavce, miševe i štakore, guštere, kukce i njihove razvojne oblike, laki plijen su mu postale brojne zavičajne vrste ptica, posebice one vrste koje viju gnijezdo na tlu i/ili u niskom raslinju, ispijajući njihova jaja i ubijajući ptičad. Od njihova zuba nisu pošteđene ni mi-gratorne vrste, koje ovaj otok posjećuju pri jesenskoj (manje proljetnoj) seobi, što se posebno odnosi na nekad brojna jata prepelice pučpure (Cotumix coturnix) i gaka kvakavca (Nycticorax nycticorax)4. Istrijebivši glavninu malih životinja u slobodnoj prirodi, okomio se na vinograde i voćnjake hraneći se grožđem i smokvama, ne štedeći ni perad uz okućnice. Jednom riječju, mungosi su se do te mjere razmnožili da su poremetili odnose među drugim vrstama divljih životinja. O mun-gosovoj prehrani, posebice tamanjenju zmija otrovnica i načinu života kasnih 60-tih godina, snimljen je poseban dokumentarni film5 ( M a c a n 1961 ).

Uspješno obavivši posao radi kajeg su unijeti, mungosi su, ako ne potpuno, onda u najvećem broju istrijebili otrovnice s otoka. U posljednjih 20 godina nije utvrđeno prisuće nijednog poskoka, a u zadnjih pola stoljeća nije registriran niti jedan ugriz otrovnice. Poluotrovnica, poput zrve ili zmaja (Malpolon monspessulanum), kao i nekih neotrovnica i dalje se vida na otoku, samo u daleko manjem broju nego prije unašanja mungosa.

SPRJEČAVANJE ŠTETA I SMANJIVANJE BROJNOG STANJA M U N G O S A

Zbog šteta, a kao posljedica mungosovog brzog razmnožavanja i širenja na cijeli otok, počevši od Drugog svjetskog rata, na Mljetu i drugim južnodalmatinskim

otocima koje je naselio ovaj predator, provode se organizirane mjere zaštite. Prvom Naredbom o zaštićenoj i nezaštićenoj divljači i lovostaji iz 1949. godine, mun-

' Kadi se o maloj crnobijelosivoj čaplji, skrovita noćna života koja se najčešće vida u sumraku kako pogrbljena miruje na grani uz slatku ili slanu vodu. Na Mljetu, za jesenske seobe, znali su ih toliko naloviti da su ih morali sušiti na dimu i tako sačuvati za jelo. 5 Riječ je o filmu Otok mungosa u proizvodnji Lovčen filma iz Budve, snimljenom u koprodukciji s Budapest film-studio iz Budimpešte. Na Filmskom festivalu u Edinburgu film je osvojio jednu od prvih nagrada.

696

A. Frković: MUNGOS NA OTOKU MLJETU Šumarski list hr. II 12, (XXIV (21)00). 693-698

Slika 3. Motiv s otoka Mljeta; glas o poskocima na Mljetu daleko je kružio, i osamljeni veliki otok, čudovište prirodne ljepote, još jače se udaljavao u pučini (M. Dubac 1961)

(Foto: A: Frković)

gos je uvršten u nezaštićenu divljač kojega su ovlaštenici prava lova mogli nesmetano loviti tijekom cijele godine, a svi ostali "u svom dvorištu i potkućnici bilo kojim načinom osim vatrenim oružjem ". U prvom poslijeratnom razdoblju, a na inicijativu i u organizaciji Lovačkog saveza Hrvatske, među članovima otočkog lovačkog društva tamanjenje mungosa stimulirano je natjecateljskim bodovima i/ili novčanim nagradama.

Godine 1959. na jugozapadnom dijelu otoka Mljeta, približno na području unutar granica današnjeg NP Mljet, odstrijeljeno je ili na druge načine stečeno preko 300 mungosa, da bi se nekoliko godina kasnije, radi

ZAKLJUČNE

Kako do sada poduzimane mjere zaštite protiv šteta od mungosa nisu dale dovoljno učinkovite rezultate, na temelju Zakona o otocima (Narodne novine br. 34/99.) nadležno će ministarstvo morati provesti odgovarajući potupak za, ako ne uklanjanje, onda barem osjetljivije smanjivanje brojnog stanja mungosa. U budućnosti više ćepozornosti trebati posvetiti i dosad nekontrolira-

ukidanja novčane stimulacije, taj broj smanjio na jedva stotinu jedinki (usmeni padatak lovca iz Govedara). Uz lovce, koji ih odstreljuju pretežito u skupnim lovovima ili na dočeku u sumrak u lovu na korisnu divljač, love ih i ribari (na vrše!), ali i sami poljoprivrednici koristeći najrazličitija sredstva i načine lova. Znatan broj mungosa strada na cestovnim prometnicama, ali i od šumskih požara tijekom Jjctnog razdoblja.

Gustoća naseljenosti ovog predatora vidno je smanjena za velikih šumskih požara 1917. i 1927. godine.

Slika 4. "Zmijožder" mungos na promidžbenoj naljepnici ugostiteljskog objekta iz Sobre.

ali uz izuzetak tih i još nekih kritičnih godina (jaka suša, niske temperature i snijeg)'' rijetko je koje godine ukupni mortalitet dosegao visinu prirasta.

U odnosu na štete, a u vezi s tim i smanjivanja, brojnosti mungosa, stanje ni danas nije bitno drukčije. Iako i dalje s tretmanom nezaštićene divljači (posebnim Pravilnikom o lovostaji (Narodne novine br. 123/99.) zabranjeno je loviti ženku kad je visoko bređa i dok vodi sitnu mladunčad), interes za lovljenje mungosa je sve manji i pored činjenice daje postao prava napast za žitelje i lovozakupnikc. Ne postoje materijalni dokazi da je ovom predatoru išta naudila prije desetak godina nekontrolirano unesena divlja svinja (Sus scrofa), kao mogući prirodni neprijatelj.

NAPOMENE

nom unašanju stranih vrsta na ovaj otok, budući da bi ono moglo lako ugroziti izvornu prepoznatljivu faunu (Tvr tkov ić 1995).

" Snijeg na otoku Mljetu godišnje padne jedanput u razdoblju od 10 do 15 godina.

697

A. Frković: MUNGOS NA OTOKU MLJETU Šumarski list br. II 12. CXX1V (2(>0P|. W3-WS

LITERATURA

Ban n i ko v, A. G. et ali, (1971): Žiznživotnih, 6. tom, Moskva.

C a r , Z., (1967): Razvrstavanje i prirodoslovlje divljači. U: Lovački priručnik LSH, Zagreb s. 69-281.

J e r i č e v i ć, J., ( 1936): Mungosi - novi lovni štetočina. Lovački vjesnik 8, s. 327-329; 12, s. 532.

M. H., (1936): Mungos u Dalmaciji. Priroda 1, s. 349-350.

M a c a n , T., (1961): Jeleni na Mljetu i Badiji. Priroda 1, s. 21-22.

M a c a n , T., (1961): Mungosi s Mljeta na filmu. Priroda 8, s. 251 -252.

R o g i ć , P,. (1953): Ptice i ptičarenje na otoku Mljetu. Priroda. 3, s.l 11 -113

S a n d e r s o n , J. T., (1967): Sisari. Mladinska knjiga, Ljubljana.

T a d i ć, A., (1971): Priroda otoka Mljeta. Priroda. 2, s. 40-43.

T r e s i ć - P a v i č i ć , A., (1936): Mungos na otoku Braču. Priroda 8, s.251-252.

T v r t k o v i ć , N., (1995): Istraživanje faune otoka Mljeta. Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta. Ekološke monografije 6, Zagreb s. 293-295.

T v r t k o v i ć , N., K r y s t u f e k , B., (1990): Small Indian mongoose Herpestes auropunetatus on the Adriatic Islands of Yugoslavia. Bonn. zool. Beitr 41. s. 3-8.

V u k o v i ć , A., (1949): Mungosi na otoku Korčuli. Lovački vjesnik 8/9, s. 140.

x x x ( 1927): Mungo na otoku Mljetu. Priroda 6, s. 137; 9, 186-189; 10, s.226-227."

SUMMARY: At the beginning of the 20"' century the Ministry of Agriculture in Vienna passed a resolution to introduce mongooses onto the island of Mljet with the aim of removing excessive venomous snake population which represented a constant threat to human health and cattle. According to the text of the "announcement" of the then County Authorities in Dubrovnik prescribing the protection of the newly-introduced predator, the introduction was made on 25 A ugust 1910 in the area of the present National Park Mljet. Seven male and four female animals, belonging to the species of the Indian grey mongoose (Herpestes javanicus auropunetatus), were chosen as the best eradicator of venomous snakes from the family Cibetki. Having adapted well and proliferating without any obstacles, over the next twenty years the mongoose almost completely exterminated the viper population. Since then a wide variety of small animals, resident and migratory bird species, as well as poultry in human settlements, have fallen prey to it. Its excessive numbers had disturbed the relations among other wild animal species to such an extent that its legal protection was abolished in 1949. So far the attempts to decrease the mongoose population to an acceptable number has not given any positive results.

Key words : the island of Mljet, the Indian grey mongoose (Herpestes javanicus auropunetatus), introduction

698

Medvednica - najviše božično drvo i najveće jaslice u Europi Medvednica the tallest Christmas tree and the biggist manger in Europe

(Foto: M. Harapin

UZ BOŽIČNU ČESTITKU

BOŽIČNE JASLICE NA MEDVEDNICI Jaslice

Jaslice u obliku makete prikazuju Isusovo rođenje sa štalicom i likovima djeteta Isusa, Marije, Josipa, anđela, tri kralja, pastira i drugih poklonika. U taj sadržaj spadaju i životinje: volovi, magarci i ovce. Jaslice nose i nacionalno obilježje u vidu puka od djeteta do staraca, često u narodnim nošnjama. One uz religiozni sadržaj

imaju folklorne i druge tradicionalne vrijednosti jednog naroda, oblikovane umjetničkim dostignućima njihova autora. Jaslice nisu samo umjetničko djelo, one su odraz naše duše i srca, sjećanje na naše djetinjstvo, poticaj za suosjećanje sa siromašnima, nesretnima, čežnja za napuštenim domom i ugašenim ognjištem.

Povijest jaslica Povijest jaslica seže daleko u prošlost u dvanaesto

stoljeće, u vrijeme kada je živio sv. Franjo Asiški, pravo ime Giovanni Francesco Bernardone (1181-1226), osnivač franjevačkog reda. Sveti Franjo Asiški je 1223. godine prvi načinio jaslice i uveo u crkvenu zajednicu ovaj lijepi običaj prikazivanja poklonstva pastira i kraljeva tek rođenom Isusu.

U Europi, osobito u Italiji i Njemačkoj, u 17. i 18. stoljeću mnogobrojni umjetnici i amateri kreiraju velik broj jaslica.

I u Hrvatskoj u okviru tradicionalnih vjerskih i narodnih običaja jaslice postaju simbol Božića i ukras skoro svake crkve i katoličke kuće. Doživljaj Božića bez njih ne bi bio potpun. Ideju za izradu jaslica koje su bile izložene ocjeni javnosti pred Božić 1916. god. dali su arhitekti Robert Frangcš-Mihanović i Viktor Kovačić, a izradio ih je Vojt Braniša. Navedene jaslice su po umjetničkoj kreaciji specifično hrvatske zbog realističnog

prikaza hrvatskog puka, koji je u procesiji krenuo pohoditi betlehemsku štalicu. U procesiji su seljaci obučeni u šestinske narodne nošnje s bajsom i tamburicama, zatim prosjaci i bogalji te gradski čovjek s aktovkom. Tu su likovi koji pjevaju i djeca koja plešu u kolu. U koloni prema Betlehemu su i kola koja vuku veliki spori volovi. Hrvati stižu tek malo iza pastira, a tri se kralja upravo klanjaju. Tlo je pokriveno snijegom, pa je zimska idila za vrijeme Božića potpuna. Jaslice se nalaze u crkvi sv. Blaža u Zagrebu. Navedene jaslice su bile vrlo zapažene na međunarodnoj izložbi koja se održava uoči svakog Božića u Veroni.

U Etnografskom muzeju u Zagrebu u studenom 1995. godine održana je izložba Božičnih jaslica. Prikazane su jaslice iz svih dijelova Hrvatske, ukupno 120 kiparskih i slikarskih radova. Zapaženo mjesto imale su jaslice s Medvednice.

Planina Medvednica Medvednica (Zagrebačka gora, Sljeme), planina iz

nad grada Zagreba, proteže se u smjeru jugoistok-sjeve-rozapad. Najviši vrh je Sljeme (1033 m) s kojeg se pruža lijep pogled na Zagreb, Hrvatsko zagorje, pa čak i do slovenskih Alpa. Njeni južni obronci protežu se do skoro samog središta Zagreba. Medvednica u geomorfo-loškom i hidrološkom smislu predstavlja prijelazno područje s kombiniranim osobinama predalpske zone, dinarskog krša i starih panonskih nizina, a stijene po načinu postanka su eruptivne, metamorfne i sedimentne. Bogata je flora samoniklog bilja i raznovrsna fauna.

Medvednica je značajno šumskogospodarsko područje s naglašenim rekreativnim i ekološkim vrijednostima, na površini od 270 km2, šume Medvednice proglašene su 1954. god. park šumom, a 1957. god. izdvojeno je 1100 ha rezervatnih površina u kojima je zabranjeno iskorištavanje šuma. Već 1981. god. na temelju Zakona o zaštiti prirode, Medvednica je park prirode: prostorno

ili dijelom kultivirano područje s naglašenim ekološkim, estetskim, turističkim i rekreativnim vrijednostima. Medvednica ima mnogobrojna povijesna i kulturna dobra. Ona je poznata po planinarskim domovima i drugim objektima antropogenog i prirodnog porijekla, poučnim stazama, šumskoj školi za planinare, izletnike, đake i sve ljubitelje prirode. Planinsko područje Medvednica (Park prirode) ima površinu od 22.826 ha. Najveći dio te površine su šume od 14.550 ha. Razlika od 8.276 ha su voćnjaci, vinogradi, ratarske kulture i komunalni objekti. Od ukupne površine šuma 8.188 ha su državne šume (njima gospodare "Hrvatske šume" p.o. Zagreb), 374 ha su šume Šumarskog fakulteta, 5.988 ha su privatne šume. Od šumskih vrsta drveća prevladavaju listače: bukva, kitnjak, grab, kesten, javor, bagrem, lužnjak, medunac, trešnja, joha i lipa. Odcrnogorice dolaze jela, smreka, a mjestimično su uneseni obični i crni bor, ariš, borovac i duglazija.

Jaslice na Medvednici Prije šest godina hrvatsko šumarstvo (Šumarija Za

greb) podarilo je Zagrebu i Hrvatskoj jedno izuzetno vjersko obilježje. Nedaleko od lugarnice na otvorenom prostoru ispod krošanja jelovih stabala, a iznad slje-

700

menske ceste kod Željezničarskog doma, na raskršću putova za Tomislavov dom i Puntijarku, podignuta je originalna nadstrešnica i u njoj betlehemska štalica. Jaslice sadrže osam drvenih likova u prirodnoj veličini, prema ideji šumarskog inženjera, upravitelja Šumarije Zagreb, Her-berta Krauthackera. Akademski kipar Zeljko Belić izradio je figure od javorova drveta, a štalicu je osmislio slikar ing. šum. Karlo Posavec. Jaslice su blagoslovljene (biskup Culej) i otvorene 22. prosinca 1994. god. u prisutnosti velikog broja planinara, gostiju i radosne djece. Nedaleko štalice s jaslicama nalazi se ogromno jelovo stablo visoko 42 metra, os-vjetljcno sa 500 žarulja i okićeno raznovrsnim ukrasima koje su izradila djeca zagrebačkih škola, kao prirodno božično drvce ("božični bor"). Ove izuzetno lijepe, velike i prirodne jaslice dar su gradu prigodom 900-te obljetnice osnutka

Zagrebačke biskupije. One su ukras i simbol Medvednice, Zagreba i Hrvatske. Jaslice prema procjenama stručnjaka spadaju među najveće u Hrvatskoj i Europi, a možda i u Svijetu.

(Foto: M. Harapin)

Knjiga utisaka

Od otvaranja jaslica do danas (1994 - 2000) sakupljeno je 11 knjiga utisaka. Svoje utiske upisali su u njih posjetitelji svih životnih dobi, od djece koja su tek naučila pisati (neki su pisali velikim tiskanim slovima) do drhtavih ruku najstarijih građana Hrvatske, te posjetitelji iz drugih zemalja. Od tisuća dojmova i zapisanih misli, navodimo po slobodnom izboru slijedeće: "Susret s jaslicama je najljepše što sam doživjela", "Prekrasne jaslice", "Prikaz koji zadivljuje u veličanstvenom ambijentu", "Ovo je remek djelo", "Nagrađeni smo za izlazak iz grada", "Jaslice su simbol ljepote i ponosa Hrvatske", "Jaslice zrače toplinom", "Hvala svima koji su nam podarili ovu ljepotu", "Hvala "Hrvatskim šuma

ma" za ovaj poklon hrvatskom narodu", "Bravo šumari i umjetnici", "Djelo puno ljubavi", "Zimska radost", "Ukras Sljemena, Zagreba i Hrvatske", "Prekrasna ideja, priroda služi ljudima", "Oplemenjuje srce i dušu", "Dragi Isuse žao mi te da zebeš, žao mi je što nisam ovdje jedna od životinjica da te ugrijem svojim dahom, ali obećajem da ću te grijati mojim srcem" (djevojčica iz Vukovara), "Najljepši spomenik slobodnoj Hrvatskoj", "Jaslice su spoj prirode, umjetnosti i ljubavi", "Ovo treba vidjeti i doživjeti "

I na kraju autori vama i vašima u ime šumara žele sretan put na Medvednicu.

SUMMARY: The first Nativity scene was set up by St. Francis of Assisi in Assisi, Italy in 1223. Since then the custom has spread across Italy, Germany and finally across the other European countries. The first well-known Croatian Nativity scene of artistic value was set up in 1916, and can be found in the St. Blaž church in Zagreb.

Medvednica or Zagrebačka gora is a park-forest, as well as the Zagreb recreational area, with the highest peak of 1033 m. The most important forest tree species to be found on Medvednica are: beech, sessile oak, common hornbeam, sweet chestnut, maple, fir and Norway spruce.

The Bethlehem scene is situated under the crown of the trees, near the top of the mountain. The scene brings into play the life-size sculptures made of maple wood. The nativity scene (the Infant Jesus, Mary, Joseph, Angel, the Magi, donkeys and sheep) was opend for hte public on 22. December, 1994. Besides the Nativity scene, there is a Christmas tree, a fir 42 m tall. Every year the Christmas tree is lit by 500 electric bulbs and it is decorated by the school children from the Zagreb area.

The Nativity scene was set up as a gift from the Croatian forests (Forestry Office Zagreb) on the occasion of the 900th anniversary of the Zagreb bishop's diocese, founded in 1094.

The Nativity scene on Medvednica is definitely worth visiting and experiencing for oneself. M. Harapin, H. Krauthacker

701

OBLJETNICE

235. OBLJETNICA ŠUMARIJE K R A S N O 110. OBLJETNICA ROĐENJA PROF. DR. SC. JOSIPA B A L E N A

U Senju i Krasnu su 23. i 24. studenoga 2000. godine, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske gospodina Stjepana IVI e s i ć a , a u organizaciji Hrvatskoga šumarskog društva ogranka Senj i "Hrvatskih šuma", Uprave šuma Senj, obilježene obljet-

U poslijepodnevnim satima održane su, najavljena sjednica U. O. HŠD-a (o čemu je vođen zapisnik koji ćemo objaviti u sljedećem broju Šumarskog lista) i Stručni kolegij "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb.

Šumar i književnik Milan Krmpotić, dipl. ing. šumarstva, čitao je svoje pjesme iz najnovije zbirke pjesama "Tajne ploda", koju je predstavio prof. dr. sc. Dragomir Babić sa Filozofskog fakulteta u Rijeci.

nice: 235 godina od osnutka Šumarije Krasno (1760-2000) - najstarije šumarije u našoj zemlji i 110 godina od rođenja prof. dr. sc. Josipa Balena ( 1890-2000).

Obilježavanje ovih obljetnica odvijalo se prema programu kako slijedi:

Program je nastavljen s Društvenom večeri u hotelu "Nehaj", kulturno-umjetničkim programom, popraćenim vokalno instrumentalnim sastavom "Pod Nehajem" i zajedničkom večerom.

Svoje pjesme na senjskoj čakavštini čitao je i senjski pjesnik prof. Krešimir Stančić, od kojih je većina bila iz njegove također najnovije zbirke "Upasaju ".

Četvrtak, 23. studenog 2000. god.

Dolazak sudionika i smještaj u hotelu "Nehaj", Senj

13,00 Sjednica upravnog odbora Hrvatskoga šumarskog društva u Upravi šuma Senj, N. Suzana 2 7

13,00 Stručni kolegij "Hrvatskih šuma ", p.o. Zagreb u Gradskoj vijećnici

19,00 Druženje uz prigodni kulturno-umjetnički program u hotelu "Nehaj"

Petak, 24. studenog 2000. god.

9,00 Polaganje vijenca ispod spomen biste prof dr. sc. Milana Anića u Osnovnoj školi u Krasnu koja nosi njegovo ime te otvaranje izložbe duboreza i skulptura M. Anića "Krasnara ", šum. teh., u predvorju škole

10,30 Otvaranje savjetovanja - izbor Radnog predsjedništva i pozdravi

• Dr. sc. Vice lvančević: 235. obljetnica osnutka Šumarije Krasno, najstarije šumarije u zemlji

• Prof. dr. sc. Slavko Ma tie: Lik i djelo prof. dr. sc. Josipa Balena u povodu 110. obljetnice njegovog rođenja (1890-2000)

• Prof. dr. sc. Milan Glavaš i prof. dr. sc. Joso Vukelić: Krasnarski šumari

• Dipl. ing. Dalibor Tomljanović: Osnovni podaci Uprave šuma Senj

Slijedi: Otkrivanje spomen ploče

Polaganje vijenca na grob kolege Jurja Sabolića, jednog od upravitelja Šumarije Krasno

Ručak u Domu kulture

703

Prema rasporedu, u petak 24. studenoga, nakon kratkog programa koji su izveli učenice i učenici "Osmogodišnje škole Dr. Milan Anić", predsjednik HSD-a prof. dr. sc. Slavko Matić, položio je vijenac ispod spomen-biste akademika Milana Aniča.

Skupna fotografija sudionika proslave ispred zgrade Šumarije Krasno, gdje su zajedno najstariji živući upravitelj Šumarije Krasno Miro Prpić, dipl. ing. šum. i današnji upravitelj Mile Tomljanović, dipl. ing. šum., otkrili spomen ploču povodom 235. obljetnice Šumarije Krasno.

U Domu kulture, u 10,30 sati, dr. se. Vice Ivančević, pozdravio je nazočne, u ime organizatora Hrvatskoga šumarskog društva, ogranka Senj i "Hrvatskih šuma", Uprave šuma Senj, nakon čega je izabrano Radno predsjedništvo u sastavu: Ivan Hodić, dipl. ing. šum., zamjenik direktora "Hrvatskih šuma", Tomislav Starče-vić, dipl. ing. šum., pomoćnik direktora, mr. se. Josip Dundović, Stjepan Tomljanović, dipl. ing. šum., i Juri-ca Tomljanović, dipl. ing. šum., upravitelj U.Š. Senj.

Program je nastavljen u predvorju škole otvaranjem i razgledavanjem izložbe duboreza i skulptura M. Aniča "Krasnara " (na slici), šumarskog tehničara iz Crikvenice.

Za ovu prigodu uređenje grob i položen vijenac kolegi šumaru Jurju Saboliču, jedinom upravitelju šumarije Krasno, sahranjenom na krasnarskom groblju, (a nije Krasnar).

Skup su pozdravili: gosp. Davor Biondić, predsjednik Gradskog vijeća Senja, prof. dr. se. Ivica Grbac, dekan Šumarskog fakulteta, dr. se. Joso Gračan, ravnatelj Šumarskog instituta, Željko Rendulić, dipl. ing. šum., pomoćnik ministra u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, Radenko Deželić, dipl. ing., Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja i Duka Kauzlarić, dipl. ing. šum., upravitelj šumarije Vrbovec.

Nakon pozdrava sljedilo je savjetovanje.

704

Dr. sc. Vice I v a n č e v i ć 235 G O D I N A ŠUMARIJE K R A S N O (1765-2000)

NAJSTARIJE ŠUMARIJE U NAŠOJ ZEMLJI

Osnivanje Šumarije Krasno prije 235 godina događa se u vrijeme vladavine Marije Terezije i postojanja Vojne Krajine daleke 1765. godine. Ovom datumu prethodila je naredba Marije Terezije 1762., kojom je zabranila izvoz hrastovine za brodogradnju iz svojih zemalja, pa tako i Vojne krajine. Ujedno je povjerila Tršćanskoj intendanci vrhovni nadzor nad krajiškim šumama u Hrvatskoj. Takoder je naredila detaljni opis, premjer i izradu karata krajiških šuma, sastav šumskog reda, te postavljanje stručnog osoblja za gospodarenje šumama. Na zajedničkom sastanku pod predsjedanjem generala Bečka, zapovjednika Karlovačkog generalata, 16. veljače 1765. god. raspravljalo se je o regulaciji međutimnog šumskog reda (Waldordnunga), instrukcijama (napucima), izgradnji puteva, namještenju šumara (Waldbereitera) i lugara (Forstknechta) u Ces. kralj, šumama Karlovačkog generalata (Lička, Otočka, Ogulinska i Slunjska pukovnija), utvrđivanju cijene drveta na panju, taksi za drvo u Comercial Magazinima i razrješenju senjskih teritorijalnih sporova o razdiobi susjednih šuma." Tom prilikom ing. major pl. Pierker kao autor, predočio je podatke o inventarizaciji šuma zajedno s pripadajućim mapama. Autor šumskog reda i instrukcija (naputaka) bio je šumarnik (Waldmeister) kapetan ingénieur J. C. Franzoni.

U raspravi o razmještaju trojice uzetih šumara i većeg broja domaćih i stranih lugara, zaključeno je da se jedan šumar postavi u šumariji (nadgledništvu) Oštari-je za šume Ličke pukovnije, drugi u šumariji Krasno za šume Otočke pukovnije i dijela Ogulinske pukovnije s distriktom u Drežnici, i napokon treći u šumariji Petrova Gora za šume većeg dijela Ogulinske i cijele Slunj-ske pukovnije. Šumaru u Oštarijama moglo bi se dodijeliti 8 lugara (6 domaćih i 2 strana), u Krasnu 12 lugara (8 domaćih i 4 strana) i još jednog najboljeg šumara -lovca kao pristava u Drežnici, te šumaru u Petrovoj Gori 5 lugara (4 domaća i 1 strani). Svakom šumaru već

" B. Kosović: Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma na Velebitu i Velikoj Kapeli od Dalmatinske međe do Mrkoplja i Ogulina, Šumarski list. 1914.

je bila doznačena godišnja plaća od 450 forinti, a svakom lugaru po 10 forinti mjesečno, odnosno 120 forinti godišnje. Prema prijedlogu Franzonija, svakome lugaru trebao se osigurati stan u šumi unutar čuvarskog rajona ili u njegovoj neposrednoj blizini. Ukoliko se takvi uvjeti ne bi mogli ostvariti, tada bi im se trebala doznačiti primjerena stanarina.

Nadzor nad šumama Karlovačkog generalata bio je povjeren Comercial Waldmeisteru J. C. Fran-zoniju. U šumskom redu (Wal

dordnung) od 34 članka, između ostalog, bilo je propisano: korištenje ogrijeva i to samo od suhara ("slučajnika"), zabrana uništavanja ograda, obvezna izgradnja zatvorenih ognjišta, izgradnja stanova u šumi, uništavanje koza u roku od 6 godina, prve zamisli o pošumljavanju, uspostavljanje privremene upravno-čuvarske službe, namještenje šumara i lugara u osnovanim šumarijama, uzgojne radnje radi pomaganja jele, a na štetu bukve, zabrana loženja vatre, stroge kazne za kradu, zabranu sječe prema granici s Turskom, odgovornost za provedbu šumskog reda i drugo. Prilikom inventarizacije šuma podijeljeno je područje šumarije Krasno, odnosno Otočke pukovnije na 12 okružja i 2 posebna predjela (Podgorje i Senjska draga), koji su obuhvaćali 62.423 ha. Za svako okružje i predjele iskazane su površine, broj stabala po vrstama, te broj stabala sposobnih za iskorištenje. Na području Otočke pukovnije nalazilo se ukupno 20.630.970 stabala, ili 330 stabala/ha, od toga bukve 50 %, jele 28 %, smreke 14 %, hrasta 2 %, te ostalih vrsta 6 %. Posebno je iskazan broj stabala koji se mogu posjeći za potrebe brodogradnje, i to od ukupno 5.376.021 kom, što čini 26 % sveukupnog broja stabala (bukve 45 %, jele 33 %, smreke 14 % i ostalih vrsta 8 %). U šumskom redu ne precizira se vrijeme u kojemu bi se mogla posjeći ova stabla. Šumski red vrijedio je kao moderni dokument, jer je obuhvaćao gotovo sva najnovija saznanja o šumarstvu toga vremena. U njegovoj primjeni svakako je dolazilo do kršenja, ali je njegovo postojanje ipak znatno ograničavalo destruktivne djelatnosti područnog stanovništva u šumama Vojne Krajine. Šumski red nije bio tiskan nego pisan, a prilikom sastavljanja kao uzori, poslužili su šumski redovi Gorice i Gradišća iz 1732. godine.

705

U prijedlogu mreže puteva u Otočkoj pukovniji, bila je predložena izgradnja više puteva (8 glavnih), s troškom od 10 novčića po dužnom hvatu i prosječne širine od 9 stopa (oko 3 m). Neki od tih puteva povezivali bi visoke šume s lukama na moru (Senj, Povilc, Sv. Juraj i Stinica). Poslovi na izradi puteva trebali su se povjeriti graničarima, koji bi na taj način stekli izvjesnu zaradu. U sklopu izgradnje tih puteva bila je predviđena i izgradnja otvorenih (za drvo) i zatvorenih skladišta u glavnim lukama.

Upute (instrukcije) za šumare (Waldbereitere) svih C. kr. militarskih šuma sadržavale su 27 članaka te su između ostalog, propisivale sljedeće najvažnije radnje: vrijeme sječe, vođenje brige o pomlatku i dovoljnom broju sjemenki u sječinama, zabranu oštećivanja stabala, održavanje šuma, način pošumljavanja goleti, reguliranje lova i drugo. Svi šumari bili su dužni prenositi upute na lugarsko osoblje, dok ih nisu potpuno naučili ili zapamtili. Predloženi šumski red, kao i svi ostali dokumenti, s rasprave od 16. 2. 1765. konačno su bili prihvaćeni 11. 10. 1765. god. na zajedničkoj sjednici

Slika 2. Stručno osoblje Šumarije Krasno - imovne općine Otočke oko 1935. god., ispred zgrade Šumarije.

Dvorskog ratnog i Dvorskog trgovačkog vijeća. Kao sastavni dio opisa šuma i izrade pripadajućih mapa sačuvana je jedna mapa u originalu u višebojnoj tehnici šuma Ličke pukovnije (regimente). To je jedna od najstarijih šumskih mapa kod nas i u svijetu. Ostale dvije šumske mape Otočke i Ogulinske pukovnije nažalost nisu sačuvane u tom obliku, nego su izrađene na jednostavnom prozirnom papiru.

Za iduće razdoblje, duže od jednog stoljeća, gotovo nema nikakvih podataka o Šumariji Krasno. Letimičnim pregledom sačuvanih pisanih dokumenata Vojne krajine u Hrvatskom državnom arhivu na njemačkom jeziku nisu pronađeni podaci o Šumariji Krasno. U tom pogledu svakako treba detaljno istražiti spomenutu gradu, pa se nadamo punom razumijevanju J.P. "Hrvatske šume" na tom poslu. Prva sljedeća pouzdana vijest o Šumariji Krasno datira iz 1867. godine, gdje se u sas-

Slika 3. Utovar drva u senjskoj luci početkom 20. stoljeće. Izvor Senjski zbornik.

tavu Kr. šumskog ureda Otočac od ukupno 9 šumarija spominje i Šumarija Krasno. Međutim, za razdoblje potpunog nedostatka podataka o Šumariji Krasno (1765 - 1867) kronološki će se prikazati zbivanja u šumarstvu Vojne krajine, koji su se sigurno umnogome odrazili i na Šumariju Krasno. Tako je neposredno nakon donošenja šumskog reda 1769. godine Marija Te-rezija izdala Zakon o šumama u 55 članaka. To je bio prvi šumski zakon, ali ujedno i prva izdana nauka o šumskom gospodarstvu pisana na hrvatskom jeziku. U skladu sa zaključcima iz 1765. god. započela je izgradnja državnih skladišta za drvo (Holzdepota) u Sv. Jurju i Jablancu (1774. god.), a zatim u Karlobagu i Cesarici (1785. god.), te napokon u Stinici (1860. god.). U 1777. godini izrađene su istovremeno vojno-topografske i šumske karte Karlovačkog generalata radi utvrđivanja stvarnog stanja šumskog fonda i izrade planova iskorištavanja. Počela je izgradnja ceste Senj -Novi i Senj - Sv. Juraj 1785. god. U tom vremenu na području Otočke pukovnije nalazi se u pogonu 7 pilana. Od 1776 - 79. izgrađena je cesta, tzv. "Jozefma" od Karlovca do Senja. Nekoliko godina kasnije Josip II 1786. god. izdaje naredbu o oporezivanju zemljišta i

707

detaljnoj katastarskoj izmjeri svih šuma koja je završena sljedeće godine. Tada je izdan i pooštreni šumski red. Godine 1807. počeo je novi premjer krajiških šuma, te izdan temeljni Krajiški zakon, po kojem su svim krajišnicima bila zajamčena njihova prava i povlastice (uživanje zemljišta, besplatno drvarenje i paša-renje) kao odšteta za vojnu službu. Zbog ratova za vrijeme Napoleona, odužio se premjer krajiških šuma, koji je napokon završen 1818. godine. Taj premjer smatra se prvim cjelovitim podatkom površine šuma krajiških pukovnija. Prema tom premjeru ukupna površina Otočke pukovnije iznosila je 109.663 ha, na kojoj je živjelo 57.648 stanovnika (1830. god.). Nadalje, u razdoblju od 1837. do 1839. izdanje posebni šumski red za krajiške šume, kao i šumarski naputak koji je regulirao

Slika 4. Sv. Juraj oko 1930. god., Kirijaši s Oltara i Krasna odmaraju se na rivi nakon istovara sortimenata. Izvor Senjski zbornik.

prava krajišnika u šumama. Temeljnim Zakonikom Vojne krajine 1850. god. sve šume su proglašene državnim dobrom, te su uvedene redovite sječe umjesto prebiranja, umjetno naplođivanje i zaštitne mjere. Tijekom 1860. god. Šumski zakon Austrije protegnut je i na Vojnu krajinu, kada je izdan i novi naputak o uređenju šumarstva. Sedamdesetih godina 19. stoljeća, uoči razvojačenja Vojne krajine, događaju se krupne promjene i u njezinom šumarstvu. Tako je prema posebnim zakonima regulirano pravo krajišnika na šume ("zelene rudnike Krajine") podjelom na državne šume i šume imovnih općina, kao i osnivanje Krajiške investicio-nalne zaklade. U šumama imovnih općina krajišnicima se jamčilo pravo na drvlje, pašu i uživanje šumskih proizvoda, dok su državne šume potpale pod izravnu upravu Mađara. Diobenom odlukom 1879. god. Otočka imovna općina preuzela je 79.328 ha šuma s drvnom masom od 8.970.057 m3 (113 mVha), procijenjene vrijednosti od 14.230.731 forinti i godišnjeg sječivog prihoda od 159.971 m3. Od toga pravoužitnici su godišnje koristili 132.458 prm, pa je za prodaju preostajalo 67.250 m\ Specijalne porabne i sječne osnove šuma

(osnove gospodarenja) propisivale su ophodnju od 120 godina sa po tri razdoblja od 40 godina. Na području Otočke pukovnije živjelo je tada 83.543 stanovnika. U Otočkoj imovnoj općini osnovano je 6 kotarskih šumarija i to: Otočac, Perušić, Sinac, Korenica, Krasno i Zavaljc. Šumarija Krasno zauzimala je 13.713 ha s 1.475.544 m3 (108 mVha) i osnovana je tek 1889. godine. Kao prvi upravitelj spominje se pl. Andrija Hranilo-vić 1890. godine. Kotarska šumarija Krasno osim upravitelja prosječno je zapošljavala 1 2 - 1 6 lugara i lugar-skih pomoćnika (podlugara). Od toga jednog pisara, dvojicu lugara u kontrolnoj postaji u Senju, te jednog cestara na dionici ceste Oltari - Krasno. Ostalo osoblje bilo je uglavnom smješteno u Krasnu, ali i u drugim mjestima dislocirano diljem Šumarije. Prema raspoloživim podacima navodimo imena i ostalih upravitelja Kotarske šumarije Krasno kako slijedi: pl. Andrija Hranilović ( 1891 ), Ladislav Adamek ( 1892-1893; 1899-1900), Franjo Althalcr (1894-1895; 1897-1898), Ivan Jerbić (1905), Marko Arčanin (1907), Josip Biondić (1910), Kolomica(oko 1930) i Dubravčić (oko 1935).

Prema prvim podacima gospodarenje državnim šumama Ličko-otočkog okružja 1885. godine bilo je povjereno Kr. šumarskom uredu Otočac, odnosno njegovim šumarijama u Korenici, Babinu Potoku, Škarama, Brlogu, Kosinju i Krasnu. Površina Šumarije Krasno iznosila je 14.710 ha, dok se kao njezin upravitelj navodi Tomo Orešković, kraljevski nadlugar za 1885., 86. i 88. godinu. U šumariji je osim upravitelja još bilo zaposleno prosječno 8 lugara odnosno pomoćnika, uključujući i pisara. Upravitelja Tomu Oreškovića zamjenjuje Ivan Šimatović, šumarski vježbenik ( 1889-1894), zatim šumar Rudolf Reschner ( 1895, 1897-1900), Emil Kmetony, kraljevski šumar (1905), Pavai Melcsiczky, nadšumar (1907), Virgil Boerin, kr. šum. ing. (1910), Milan Grozdanić (1913-1922), Josip Balen (1917-1919), Bogdan Zastavniković, viši šumarski pristav

Slika 5. Lugarnica u Popovači izrađena je potpuno u drvu. Snimio B. M i las, dipl. ing. šum. 1955. god. Nažalost, danas ove lugarnice više nema, jer je u međuvremenu potpuno propala.

708

( 1934-1940). Neposredno nakon Drugog svjetskog rata dužnost upravitelja obavljaju kraće vrijeme lugari Ivan Anić Tošin i Marko Anić Marketa. Potom za upravitelja dolazi Stjepan Srnić, dipl. ing. šum., pa Juraj Sabolić, dipl. ing. šum. koji je tragično stradao nesretnim slučajem naZavižanu 1955. godine. Slijedi kratko razdoblje rada dviju šumarija u Krasnu (Apatišan i Jelovac) od 1956. do 1958. U tom razdoblju upravitelji Šumarije Jelovac bili su Miroslav Prpić i Petar Marković, dipl. inženjeri šumarstva. Za upravitelja Šumarije Apatišan (1956-1958) bio je postavljen Josip Župan, dipl. ing. šum., a od 1959. do 1964. godine bio je upravitelj jedinstvene Šumarije Krasno. Nakon toga dolazi za upravitelja Stjepan Tomljanović, dipl. ing. šum. (1964-1973),

Godina

1885. 1888. 1896. 1934. 1999. 2000.

Državna šumarija Šumarija imovne općine Ukupno ha

14.710 11.685 12.906 11.638

13.713

13.660

25.398

25.287 34.471 26.425

Napomena: Proglašenjem nacionalnog parka "Sjeverni Velebit" 1999. god. izuzeta je površina Šumarije Krasno od 8.046 ha.

Gospodarenje u proteklom razdoblju u usporedbi sa sadašnjim stanjem na dijelu područja Šumarije Krasno

Zahvaljujući sačuvanim gospodarstvenim osnova- skejedinice Šumarije Krasno, omogućenaje usporedba ma Kr. šumske uprave Krasno (1912-1931), kao i sada- drvnih zaliha za dio istih površina šuma kako slijedi: šnjim važećim gospodarskim osnovama za gospodar-

godina 1912. 2000.

površina 5.535 ha

četinjače 494.058 903.881

% 36 57

listače 868.836 668.191

% 64 49

ukupno 1.362.894 1.572.072 + 209.178

mVha 246 284 + 38

Podaci: Gospodarstvena osnova Kr. šumske uprave Krasno (1912 -1931). Drvna masa dobivena je pomnom procjenom u gustim kružnim plohama. Sadašnje važeće gospodarske osnove za G.J. Lom, Nadžak bilo i Zavižan (dio). Drvna masa dobivena je pruganjem na prosječno 8 % površine.

Osim toga, uspoređen je dio površine, odnosno drv- ve Otočac (1930) koje danas pripadaju Šumariji Kra-nih zaliha Privremenog privrednog plana Šumske upra- sno i to:

godina 1930. 2000.

površina 5.332 ha

ukupno 1.380.988 1.466.300 + 85.312

mVha 259 275 + 16

Podaci: Privremeni privredni plan Šumske uprave Otočac (1930) Sadašnje važeće gospodarske osnove za G.J. Senjsko bilo, Senjska duliba, Jelovac, Kordinac i Svičko bilo.

pa Milan Krmpotić, dipl. ing. šum (1973-1983), Luka Dunder, dipl. ing šum. (1984-1985), Stjepan Tomljanović i Milan Krmpotić (1985-1990), dipl. inženjeri šumarstva, Jurica Tomljanović (1991-1996) i napokon Mile Tomljanović, dipl. ing. šum. (1997-2000). Poslije Drugog svjetskog rata bilo je zaposleno više diplomiranih inženjera šumarstva u svojstvu zamjenika upravitelja ili stručnih suradnika (referenata) i to: Živko Fra-nolić, Vlatko Skorup, Darko Fekeža, Milan Fabijanić, Luka Dunder, Milan Špalj, Goran Cajzek, mr. Vice Ivančević, Jurica Pavelić, Nikola Magdić, Marija Vu-kušić, Marin Vukelić i Zvonimir Pavlina.

U sljedećoj tablici prikazanje broj podataka o površini Šumarije Krasno kako slijedi:

709

I na kraju usporedba drvnih zaliha G.J. Štirovača također pokazuje pozitivni trend rasta drvne zalihe i to:

godina 1930. 2000.

površina 2.325 ha

ukupno 771.900 785.850 + 13.950

mVha 332 338 + 6

Podaci: Privredni plan Nacionalnog parka Štirovača (1930., autor S. Šurić, Direkcije šume Sušak, Šumske uprave Kosinj). Sadašnja važeća gospodarska osnova za G.J. Štirovača.

Prema tomu, na ukupno 13.192 ha (5.535 + 5.332 + 2.325) šuma Šumarije Krasno povećala se drvna zaliha u proteklom razdoblju za ukupno 308.440 m3 (209.178 + 85.312 + 13.950) ili 23 mVha i to pretežito u šumama gdje se provodila redovita sječa. Sadašnje stanje šuma znatno se poboljšalo u kvantitativnom i u kvalitativnom

pogledu. Nekadašnje pretežno neuređene šume, dijelom i prašumskog karaktera, sada su uzorno uređene. Takvo stanje ima snažan utjecaj na povećanje biološke raznolikosti i stabilnost ekosustava postojećih biogeo-cenoza, pa time i na čovjeka.

A) Površina, ha

Šumarija Krasno danas

obraslo 22.840

neobraslo 2.690

neplodno 859

ukupno 26.425

Napomena: U sadašnjoj organizaciji priključen je tijekom 1992. god. šumama Velebita dio šuma Velike Kapele, ali je sredinom 1999. god. izdvojeno 8.046 ha šuma i šumskog zemljišta za Nacionalni park "Sjeverni Velebit".

B) Površine šuma prema namjeni

gospodarske šume zaštitne šume šume posebne namjene ukupno

ha 21.326

4.792 307

26.425

% 81 18

1 100

C) Drvna zaliha, m'

četinjače listače sveukupno

10-30 cm 387.012

1.050.774 1.437.786

3 1 - 5 0 cm 898.881

1.912.878 2.811.759

> 50 cm 1.000.626

782.097 1.782.723

ukupno 2.286.519 3.745.749 6.032.268

D) 10 godišnji prirast i sječiva masa "etat"

četinjače listače ukupno

etat prirast m'

226.485 473.358 699.843

412.809 666.368

1.079.177

% (etat/pnrast)xl00

55 71 65

E) Jednostavna biološka reprodukcija-godišnja Uzgoj šuma: - priprema za pošumljavanje 70 ha

- sjetva sjemena 68 ha - njega sastojina 78 ha - čišćenje sastojina 103 ha - prorjeđivanje sastojina 29 ha

Doznaka stabala, čuvanje šuma i uređivanje šuma.

710

F) Proširena biološka reprodukcija - godišnja Pošumljavanje sadnjom Popunjavanje sadnjom Njega sastojina

30 ha 12ha 33 ha

G) Prometnice Izgrađene šumske ceste Asfaltirane ceste Ukupna dužina Otvorenost

32 km 88 km

420 km 20,96 km/1.000 ha

Od toga se odnosi na Velebit 351 km, (285 km šumskih i 66 km asfaltiranih cesta), pa njegova otvorenost iznosi 21,15 km/l.000ha.

H) Zaposleni radnici proizvodni režija administracija ukupno

81 47 2

130

Istodobno je u Upravi šuma Senj bilo zaposleno 418 radnika. Prema tomu Šumarija Krasno sudjeluje sa 31 % u ukupnom broju zaposlenih u Upravi šuma Senj.

Proteklo razdoblje Šumarije Krasno od 235 godina neobično je dugo u odnosu na ljudski vijek, a zapravo vrlo kratko u životu šume. Ipak, određeni podaci o Šumariji, kao i izvjesni broj analiza o njezinom poslovanju, omogućuje jedan bolji uvid u njezinu sveukupnu aktivnost. Ovaj mukotrpan posao oko istraživanja povijesnih detalja njezinog postojanja tek je na početku i bit će potrebno skinuti još puno prašine sa starih knjiga i još mnogo toga istražiti. Kao stoje vidljivo, nedostaju mnogi podaci o Šumariji Krasno, čak i cijela desetljeća, pa i stoljeća, što bi u daljnjim istraživanjima svakako trebalo popuniti. S druge pak strane postojanje starih uređajnih elaborata bacilo je nešto više svjetla na učinke gospodarenja u proteklom razdoblju. To su tek početna istraživanja, čiji se podaci baš i ne mogu do kraja usporediti sa sadašnjim stanjem, pa bi u daljnjim istraživanjima trebalo detaljno istražiti valjanost primjene jednakih parametara. No na temelju tako prikupljenih podataka možemo s velikim zadovoljstvom ustvrditi, da je sadašnje stanje šuma Šumarije Krasno svakako mnogo povoljnije u kvantitativnom i kvalitativnom pogledu, nego u proteklom razdoblju unutar gotovo jednog stoljeća.

Daljnja istraživanja povijesti šumarstva, a u tom sklopu i Šumarije Krasno, bila bi vrlo značajna, jer bi se tako moglo saznati puno više detalja o životu i radu naše struke. Otkrivanje pozitivnih trendova u razvoju šumarstva najbolje bi se postiglo istraživanjem njegove povijesti, čime bi se naša struka mogla još potpunije afirmirati. U sklopu cjelovitog valoriziranja svih vrije

dnosti šumarstva naše zemlje, te poglavito za područje prebornih šuma Dinarida, a u tome i Velebita i njegove primorske padine, bilo bi potrebno pronaći sredstva za otvaranje jednog šumarskog muzeja i to baš u Krasnu u staroj zgradi nekadašnje Državne šumarije.

Još jednom treba naglasiti odlučujuću ulogu naših šumarskih stručnjaka u postignutim rezultatima na gospodarenju šuma Šumarije Krasno, počevši od cijele plejade stranih stručnjaka koji su u našu zemlju sigurno došli s plemenitim ciljevima, pa sve do mnogobrojnih naših stručnjaka do današnjih dana. U počast njezinih stručnjaka otkrivena je spomen ploča na sadašnjoj zgradi Šumarije Krasno prilikom proslave 235 godina od njezinog osnutka. U njezinom tekstu naglašena je neraskidiva veza između šumarskih stručnjaka ove šumarije i velebitskih šuma, koja je baš na primjeru očuvanih velebitskih šuma doživjela svoju punu potvrdu.

Stoga neka naša zelena struka složno krene u ostvarenje predloženih akcija daljnjeg istraživanja povijesti našeg šumarstva, s posebnim osvrtom na djelovanje Šumarije Krasno i osnutak šumarskog muzeja u Krasnu. Na taj način još više će se afirmirati naša struka, a također ćemo se odužiti mnogobrojnim šumarskim stručnjacima Šumarije Krasno i cijele naše zemlje, što je svakako na tragu plemenitih pobuda tadašnje šumarske struke od prije 235 godina.

711

Prof. dr. sc. Slavko Mat i ć LIK I DJELO prof. dr. sc. JOSIPA BALENA

U POVODU 110. OBLJETNICE NJEGOVOG ROĐENJA

Obljetnica 235 godina postojanja i rada šumarije Krasno, slikovito govori o šumama i šumarstvu Hrvatske i ovog velebitskog područja, a isto tako i o ljudima koji su bili i ostali vezani za šumu i uz sve ono što ona pruža njima i oni njoj.

Zbog vjekovne povezanosti čovjeka sa šumom, koja u kontinuitetu traje od nastanka čovjeka do današnjih dana, pojedine faze razvoja ljudskog društva možemo promatrati u kontekstu odnosa prema šumi. Svi usponi i padovi u gospodarskom i civilizacijskom razvoju ljudskog društva definirani su i prepoznatljivi u njegovu odnosu prema šumi (Matić 1990).

Rana naseljenost ovoga hrvatskog, velebitskog, ka-pelskog, ličkog i primorskog kraja, velika koncetracija stanovništva, koja seže u prošlost mjerena tisućama godina, razvoj kulture i ostalih civilizacijskih pokazatelja, imali su znatan utjecaj na razvoj šuma sjedne strane, i razvoj šumarske struke i znanosti kao protuteža propadanju šuma s druge strane.

S divljenjem i velikim uvažavanjem, ovdje ističemo daje po pitanju šumarske struke u Hrvatskoj, pa i u Europi, puno toga započeto ovdje u Krasnu, u ovom hrvatskom velebitskom kraju, gdje mu jelove, bukove i smrekove šume daju značajno obilježje, te su postale simbolom mnogih osobina koje su svojstvene našim hrvatskim prostorima i ljudima. Ove vrste drveća svojom nazočnošću obilježavaju životne uvjete predstavljene osobinama tla i klime, a njihov utjecaj širi se na ekološke, socijalne, gospodarske, kulturne, nacionalne i vjerske uvjete, u kojima se tisućama godina razvijao, prila-gođavao i oblikovao hrvatski čovjek. Ove šume i drveće nose vrhunsko obilježje kakvoće, one su vrijedne, plemenite, trajne, postojane i vječne kao i hrvatski čovjek, koji se kalio i razvijao u sjeni njihovih krošanja (Matić 1996).

Nije onda čudo daje upravo ovdje na ovom mjestu nastala šumarija prija 235 godina, istovremeno kada i u Baškim Oštarijama i Petrovoj gori, i istovremeno kada i prve šumarije u Središnjoj Europi, odnosno u Svijetu. Isto tako nije neobično da se na ovom prostoru Senja, Krasna, Novog, Crikvenice, Otočca i Gospića javlja prvo organizirano šumarstvo u Hrvatskoj. Upravo je na tom području (K1 e p a c, 1998) major Pirker pod rukovodstvom Waldmeistera Franzonia izradio sa svojim su

radnicima 1764 i 1765. godine "prvu gospodarsku osnovu" za vojničke šume bivše pukovnije ličke, otočke i ogulinske nekadašnje Vojne krajine, konkretno za tri gospodarske jedinice šuma današnjeg nacionalnog parka Plitvička jezera. U toj osnovi sve su vojničke šume mapiranc i izrađeni nacrti u mjerilu 1 :3880 "fortifikations hvati". Na temelju opisa i nacrta šuma, izvršena je prva razdioba šuma na okružja, šumarije i čuvarije. Četiri godine nakon toga i nakon osnivanja šumarije u Krasnu izlazi Šumski red Marije Terezije na

njemačkom i hrvatskom jeziku. To nije samo prvi hrvatski šumarski zakon, već i prva nauka o šumskom gospodarstvu izdana na hrvatskom jeziku (Kes tc rčanek 1882).

Nije nikakvo čudo da se u takvom okruženju javljaju domaći šumarski stručnjaci koji svojim životom i djelom ostavljaju duboke tragove u hrvatskom šumarstvu, kako u šumarskoj struci, tako i u šumarskoj znanosti. Pored mnogih zaslužnih i u šumarstvu poznatih koji su ponikli iz ovih krajeva, ovdje posebno ističemo dva velikana u šumarskoj struci i u uzgajanju šuma, a to su prof. dr. sc. Josip Baien i prof. dr. sc. Milan An ić .

Glede činjenice daje godina obilježavanja 235-go-dišnjice osnivanja šumarije Krasno istovremeno i godina u kojoj bilježimo 110. obljetnicu rođenja prof. dr. sc. Josipa Balena, a i s obzirom na to daje njegov životni put i djelo bio prešućivan i pod embargom čitavih 50 godina (od 1945. do 1995. kada je rehabilitiran na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu), namjera nam je da ovom prilikom u sažetom obliku prikažemo njegovo djelo i životni put.

Josip Balen rodio se 18. ožujka 1890. u Krmpotama, kotar Novi Vinodolski. U rodnom mjestu završio je osnovnu školu, a gimnaziju u Senju, gdje je 1909. maturirao. Šumarske nauke završio je na visokoj šumarskoj i rudarskoj školi u Banskoj Šćavnici, sadašnjoj Slovačkoj 1913.

Već je kao odličan gimnazijalac, a kasnije i na studiju, dobivao stipendiju iz prihoda državnih šuma u Hrvatskoj.

Nakon završetka studija zapošljava se u šumarskom ravnateljstvu u Zagrebu. Ujesen 1914. povjerena mu je uprava šumarije Rujevac-Umetić (danas Rujevac i Kostajnica), a u proljeće 1915. uprava šumarije u Glini.

712

Godine 1917. odbija službu u Kraljevskom ugarskom ministarstvu za poljodjelstvo, obrt i trgovinu u Budimpešti. Zbog takvog postupka premješten je po kazni za upravitelja šumarije Krasno. Ujesen 1919. dolazi u Senj za upravitelja Nadzorništva za pošumljavanje krša, tako postaje prvi upravitelj Hrvati, te po mnogo čemu jedinstvene i poznate šumarske institucije. U prilici je da se punom snagom svog neospornog šumarskog talenta posveti svojoj životnoj ideji pošumljavanja krša i prosvjećivanju pučanstva glede radova na kršu, stoje uskoro donijelo značajne rezultate. S tim idejama oduševljava mlade ljude Rudolfa Krpana, Milana Anića i Antu Lovrića, koji će kasnije postati vrlo poznati šumarski stručnjaci, a prof. dr. Milan Anić poznati profesor Šumarskog fakulteta u Zagrebu i akademik.

U svojim radovima na pošumljavanju krša projektira branjevine u kombinaciji sa širokim prosjekama i čistinama, kako bi pučanstvu ostale površine za ispašu. Na taj način područno pučanstvo mu dragovoljno ustupa površine za pošumljavanje, tako daje za kratko vrijeme pošumio preko 1000 ha površine. Istodobno se počinje intezivno baviti znanstvenim radom, osniva pokusne plohe i obavlja izmjere te priprema doktorsku disertaciju.

Doktorsku disertaciju pod naslovom "Bura i njezino značenje za pošumljavanje krša" brani na Gospo-darsko-šumarskom učilištu Sveučilišta u Zagrebu, gdje gaje 30. lipnja 1923. promovirao tadašnji rektor, šumar prof. dr. Đuro Nenadić i promotor, šumarski stručnjak prof. dr. Aleksandar Ugrenović. Na taj način postaje prvi doktor znanosti iz područja šumarstva s disertacijom obranjenom na Gospodarsko-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Isto tako, vrlo je značajno daje to najvjerojatnije i prva ekološka doktorska disertacija ne samo u Hrvatskoj, nego i šire. Disertacija je detaljno obradila višegodišnja istraživanja o buri, koja svojim negativnim utjecajem utječe na uspjeh pošumljavanja, a isto tako predložene su mjere koje treba poduzimati da se taj negativni utjecaj smanji.

lako je žarko želio i dalje ostati i raditi na području krša, na nagovor ministara Hrvata koji su ušli u središnju vladu u Beogradu, premješten je 1925. u Ministarstvo šuma i rudnika. Tu je inspektor, a onda i viši inspektor i šef odsjeka za pošumljavanje, posebno za pošumljavanja u Hrvatskom primorju, Dalmaciji, Crnoj gori i Makedoniji.

Godine 1927. na temelju raspisanog natječaja biran je za izvanrednog profesora na beogradskom šumarskom fakultetu na katedri za Podizanje i gajenje šuma i Zaštitu šuma, a isto tako predaje i Lovstvo. Godine 1930. biranje za redovitog profesora. Niz je godina biran u odbor Jugoslavenskog šumarskog udruženja u Zagrebu, a od 1934. do 1936. kao predstavnik Hrvata biranje i za predsjednika tog udruženja. Stalno je nasta

njen u Zemunu, gdje je aktivan u kulturnom životu Hrvata. Smatraju ga neformalnim konzulom Hrvata u Zemunu. Pruža potporu i zaštitu hrvatskim ljudima, posebice studentima. Biran je za eksperta za šumarstvo u Internacionalnoj dunavskoj komisiji. Redoviti je član Društva hrvatskih književnika i dopisni član Češke akademije znanosti.

U cilju što boljeg razvoja studija šumskog gospodarstva, boravio je u Francuskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Italiji, Poljskoj, Češkoj, Rumunjskoj, Mađarskoj i Bugarskoj, te je uspostavio kontakte s najpoznatijim europskim šumarskim stručnjacima. Služio se svim slavenskim i gotovo svim europskim jezicima.

Bio je dekan i prodekan Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, višegodišnji predstojnik Zavoda za podizanje i gajenje šuma s rasadničarstvom i član oglednog Fakultetskog dobra.

Josip Baien je prvi stručni rad napisao kao student šumarstva 1913., pod naslovom "Pretvaranje čistih bukovih sastojina u mješovito bukovo-hrastove sastoji-ne", koji je tiskan u Šumarskom listu 1915. godine. Najveći dio svojih radova tiskao je u Šumarskom listu, našem stručno-znanstvenom časopisu koji neprekidno izlazi već 123 godine. Surađivao je i u mnogim stranim časopisima i publikacijama kao što su; "Jugoslavenska šuma", "Lovačko-ribarski vjesnik", "Privreda", "Almanah Jadranska straža", "Obzor", "Bankarstvo", "Privredni glasnik", "Gospodarstvo", "Hrvatski narod", "Gospodarski list", "Spremnost" i "Jutarnji list".

Svoje kapitalno, još i danas aktualno djelo"Naš goli krš", autor je posvetio "Uspomeni svog djeda Bariše, seljaka samouka, koji je devedesetih godina prošlog stoljeća širio ideju o pošumljavanju golog krša". Radeći u Ministarstvu šuma i ruda intezivira radove na pošumljavanju krša. Pored redovitog rada oko pošumljavanja, nastoji da se primorska mjesta što više ozelene. Mnoga naša primorska mjesta tada su ozelenjena, jer je zahvaljujući Balenu za taj posao bilo dosta razu-mjevanja i sredsatava.

Kao predsjednik Hrvatskog šumarskog društva daje inicijativu za izradu poprsja čuvenih šumarskih stručnjaka Josipa Kozarca i Frana X. Kesterčaneka. Piše monografiju o Kozarcu, a prihod od prodaje namjenjuje izradi poprsja Kozarcu. Godine 1936. otkriva Kozarčevo poprsje na šumarskom domu, koje i danas s poprsjem Frana. X. Kesterčaneka krasi Šumarski dom u Zagrebu.

Osnivanjem NDH odlukom od 15. svibnja 1941., prof. dr. Josip Baien imenuje se savjetnikom kod Ministarstva bogoštovlja i nastave. Nakon 3. prosinca 1941. imenovanje redovitim sveučilišnim profesorom na Po-ljodjelsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu, a 1. sječnja 1942. imenuje se nadstojnikom Zavoda za obranu šuma. Istodobno ili točnije 1. sječnja, 1942. g. imenuje se

713

Poglavnim županom, a tu će dužnost obnašati uz redoviti posao sveučilišnog profesora. Zakonskom odredbom o državnoj vladi NDH od 9. listopada 1942. postaje ministar u Ministarstvu narodnog gospodarstva. Tu ostaje do 11. listopada 1943. kada je imenovan ministrom šuma i ruda. Zadnji dokument u bogatom dosijeu prof, dr Josipa Balena kojega posjedujemo, nosi datum 8. svibnja 1945. godine, u kojem mu se na temelju odluke Računskog dvora odobrava isplata znanstvenog dodatka.

U svom bogatom i intezivnom znanstvenom radu Josip Baien je napisao velik broj stručnih članaka, prikaza, znanstvenih rasprava i knjiga. Radi potpunijeg uvida u njegov rad, navodim samo neke knjige: • Oproredam (224str., Zagreb, 1929) • Zakon o šumama (Tumač, 323 str. Zagreb, 1930) • Naš goli krš (311 str, Zagreb, 1931) • Josip Kozarac (104 str, Zagreb, 1936) • Šumarski rasadnici (200 str, Zemun, 1938) • Nauka o šumi G.F. Morozova (208 str, Zemun, 1940).

Baien je za svoj rad odlikovan velikim križem za zasluge 1944. g., kao najvećim odlikovanjem za građanske zasluge.

U svibnju 1945. povlači se preko Bleiburga u zapadne zemlje te se nakon teškog izbjegličkog života u logoru u Italiji, zajedno s još 13 mladih šumarskih inženjera, diplomiranih na našem Šumarskom fakultetu u Zagrebu, nastanjuje u Argentini 1948. godine. Saznavši za mogućnost odlaska u tu zemlju uči španjolski jezik, te proučava ekonomske osobine i biljni pokrov Argentine. Poznavao je neke argentinske šumare pa je odmah po dolasku imenovan za tehničkog savjetnika u argentinskom Ravnateljstvu šuma. Posvećuje se velikom projektu pošumljavanja delte rijeke Parane na 50.000 ha površine, koja se pošumljava s eukaliptusima i topolama. Tim bi se projektom Argentina oslobodila uvoza drveta za pakiranje iz susjednog Paragvaja. Projekt je uspješno ostvario, dobio je mnoge pohvale i potvrdio visoki međunarodni ugled šumara i znanstvenika. Istodobno radi i surađuje na izradi Zakona o šumama. Njegov stručni ugled dopire i do Čilea, te je 1956. pozvan na no-vootvoreni šumarski fakultet "Universidad Austral de Chile" u Valdiviji. Postaje titularni profesor predmeta Uzgajanja šuma i šumarske politike. Također postaje direktor novoosnovanog šumarskog instituta "De Sil-vicultura y Reforestacion". Za boravka u Čileu direktor je škole "Ingenieria Forestar" u okvirima fakulteta koji nosi isto ime. Tu predaje i predmet Dendrologija.

Godine 1960. vraća se u Argentinu, gdje je pozvan u Santiago de Estero, Univerzidad Nac. Cordobe. Tu je profesor Dendrologije i šumarske pedologije, a potom Uzgajanja šuma i Zaštite šuma. Konačno ispunjava

svoju veliku želju, te u novoj domovini Argentini 1960. osniva prvi samostalni Šumarski fakultet u Tucumanu. Postavljen je za voditelja Katedre za pošumljavanje. Isto tako osnovao je Šumarski Institut za pošumljavanje, kao samostalni odjel fakulteta, gdje je postavljen za ravnatelja.

Intezivni bezpoštedni rad na Fakultetu i Institutu iscrpljuje ionako slabo zdravlje, što u 1964. godini ubrzava kraj čovjeka koji je u svom životu znao samo davati. Sahranjen je u Tucumanu, gdje mu Fakultet odaje sve počasti, a na pogrebu se oprašta od njega Dekan šumarskog fakulteta Ing. Ledesma s rječima "Bio je učitelj učitelja šumarske znanosti. Osnovao je fakultete i institute, učilišta šumarske sveučilišne znanosti i educirao sve one koje je na svom putu našao". Isti dekan nazvao je prof. dr. Josipa Balena i ing. Petraka, također Hrvata i našeg đaka, osnivačima Šumarskog fakulteta u Argentini, koji su prvi počeli predavati na tom fakultetu. Prof. dr. Josipu Balenu u znak poštovanja i zahvalnosti, prvi Institut za pošumljavanje kojeg je osnovao, namjerava nositi njegovo ime.

Odajući dužnu počast velikanu hrvatske šumarske znanosti, velikom hrvatskom sinu prof. dr. Josipu Balenu, ne možemo a da se ne sjetimo i ostalih šumarskih stručnjaka koji su zajedno s Balenom kao mladi inženjeri napustili Hrvatsku. Njih ukupno 14 hrvatskih šumarskih inženjera, đaka našeg Fakulteta, nesebično su radili u Čileu i Argentini. Po dokumentiranim kazivanjima ing. Slavka Hranilovića, jednog od 14-storice šumara iz Balenove grupe, parlament Argentine je prilikom priznavanja Republike Hrvatske posebno istaknuo i zapisnički zaključio da se Republika Hrvatska mora priznati pored ostalog i zbog zahvalnosti, stoje grupa od 14 šumarskih inženjera Hrvata napravila za šumarstvo Argentine. Ponosni smo stoje prof. dr. Josip Baien, kao i ostali naši šumari i nakon smrti pomogli svojoj domovini koju su morali napustiti, ali je nikada nisu zaboravili i prestali voljeti.

Hrvatski narod, kao jedan od najstariji naroda u Europi, u svojoj dugoj i često puta krvavoj povijesti, rađao je i ponosio se svojim sinovima, koji su iskačući iz pro-sječnosti, pronosili slavu svoga naroda, kako u domovini tako i širom svijeta. Takvi dični sinovi svoga roda ostajali su zabilježeni u pisanim dokumentima i u sjećanju onih koji su s njima živjeli, pratili njihov rad i ugledali se u njihova djela. Znanstvenici koji su stvarali i pisali, posebice oni iza čijega je rada ostajao trajan spomen na hrvatskom kršu, bilo da se radi o šumi, cesti, zgradi ili bilo kojem spomeniku u i na kamenu, ostaju još više prisutni u sjećanju svoga naroda. Neprijatelji i svi oni kojima je smetala dična i slavna prošlost hrvatskog naroda, nastojali su velikim žarom izbrisati svaki trag naroda i njegovih velikana, a na žalost takvih bilo je puno, u davnoj i u nedavnoj našoj prošlosti. Pod čiz-

714

mom neprijatelja, službeno i formalno nestajala su imena i djela naših velikana, iz knjižnica i učionica i iz udžbenika i citata u znanstvenim radovima. Na našu sreću, povijest je pokazala da takvi ljudi i njihova djela nikada nisu nestali iz misli i srca hrvatskog čovjeka. Oni trajno žive u srcu našega hrvatskog naroda, njegova kultura i znanost žive vječno. Dužnost nam je, da se ljudi koji su nas zadužili svojini radom i ljubavlju za domovinu sjetimo i vratimo ih na pijedestal kojega su svojim radom i životom zaslužili. Jedan od takvih velikana je i prof. dr. Josip Baien, kojega smo, nadamo se zauvijek, vratiti na hrvatski olimp velikana hrvatske i šumarske znanosti. Oni trajno žive u srcu hr

vatskog naroda, koji je tijekom tisućugodišnje povijesti stekao saznanja, da svakoj sili i teroru dođe kraj, a da hrvatski narod, njegova kultura i znanost žive vječno.

Želja nam je da čin rehabilitacije s kojim je u listopadu 1995. godine na Šumarskom fakultetu u Zagrebu rehabilitiran prof. dr. Josip Baien bude samo prvi, mali korak velikog posla oko osvjetljavanja i spašavanja od zaborava rada naših velikana šumarske struke diljem svijeta, u koji ih je natjerala velikosrpska i komunistička kamarila. Sigurni smo da će oni ući u povijest šumarstva Hrvatske, a još smo sigurniji da nas više nikada nitko neće moći tjerati iz naše jedine nam i najljepše, slobodne domovine Hrvatske.

LITERATURA

1. H r a n i l o v i ć , S., P i š k o r i ć , O., 1995: Doprinos hrvatskih šumara argentinskom šumarstvu s biografijom šestorice šumara. Šum. list 119(11-12): 415-426.

2. K e s t c r č a n e k , F., 1882: Kratka povijest šuma i šumskog gospodarstva u Hrvatskoj. Šumarski list.

3. K l e p a c , D., 1998: Hrvatsko šumarstvo u XIX. i XX. stoljeću. Sveučilišna šumarska nastava u Hrvatskoj 1898-1998, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 9-13, Zagreb.

4. M a t i ć , S., 1990: Šume i šumarstvo Hrvatske-jučer, danas, sutra. Glas. šum. pokuse 26:33-56.

5. M a t i ć , S., 1996: O monografiji hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Prikazi i ocjene monografije Hrast lužnjak u Hrvatskoj, HAZU-Centar za znanstveni rad Vinkovci i „Hrvatske šume" p.o. Zagreb, 16-18, Vinkovci.

6. M a t i ć , S., 1998: Mjesto i uloga šumarske struke pri osnivanju i razvoju sveučilišne šumarske nastave u Hrvatskoj. Sveučilišna šumarska nastava u Hrvatskoj 1898-1998, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 9-13, Zagreb.

Prof. dr. sc. Milan G l a v a š K R A S N A R S K I ŠUMARI

Šumarija u Krasnu postoji 235 godina, pa kada tu obljetnicu svečano obilježavamo ovdje u Krasnu, smatrali smo potrebnim sakupiti podatke o Krasnarima koji su završili fakultetsku šumarsku naobrazbu. Opširnije o njima, njihovom životnom putu, radu i djelovanju bilo je riječi prilikom obilježavanja 235. obljetnice Šumarije Krasno. Ovdje pak o njima dajemo vrlo kratak prikaz, redom diplomiranja, zaposlenjem i mjestom boravka, a zatim kratki komentar.

Iz tablice je vidljivo daje šumarstvo diplomiralo 24 Krasnara (7 žena i 17 muškaraca). Prvi je medu njima

bio Milan Anić, redoviti sveučilišni profesor i akademik. Vidljivo je daje diplomirao nakon 30 godina postojanja Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Poslije njega diplomirao je Josip Tomaić, a on je jedini Krasnar koji je završio Šumarski fakultet u Beogradu. Svi su ostali diplomirali na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prije obilježavanja 200. obljetnice Šumarije Krasno ukupno je diplomiralo šestero Krasnara, a posljednjih 30 godina svi

ostali (18). Vidljivo je daje broj diplomiranih najveći u ovom desetljeću. Medu diplomiranima su tri sa završenim drvarskim, a ostali sa šumarskim smjerom.

715

Ime

Milan An ić Josip To m a i e Josip D e v č i ć Božidar V u k e l ić Marko V u k e l i ć Marija I van ce v i c Milan G l a v a š Milan D e v č i ć Joso V u k e l i ć Tomislav P i n t a r • Lela Pl i šo Marija Vuk uš i ć Marin Vuke l i ć Jolanda Vi n c e l j • JuricaTom lj a n o v i ć • Mirena K r n i ć Dragan D e v č i ć Tome D e v č i ć Damir M i š k u l in Tomislav M o m č i n o v i ć • Marijana P o d n a r • S a m i r G l a v a š • Marija G l a v a š • I v i c a M e d a r i ć

Godina diplomiranja

1929 1939 1952 1961 1963 1963 1971 1973 1979 1980 1981 1983 1988 1985 1989 1989 1991 1991 1994 1994 1995 1996 1998 1999

Zaposlen

Uprava šuma

Direkcija

Senj

Senj Senj

Zagreb Senj

Zagreb Senj

Zagreb

Karlovac Zagreb Zagreb

Senj

Drugdje

mirovina mirovina

mirovina Šumarski fakultet

Šumarski fakultet

privatno

Hrvatske vode

Mjesto boravka

pok. pok.

Zagreb Rijeka Otočac

N. Vinodolski Zagreb

Senj Zagreb

Senj ZAGREB

Senj Senj

Krapina Senj

Švedska Zagreb No valja Zagreb Zagreb Zagreb Zagreb Zagreb

Senj

• Jedan roditelj iz Krasna

Studenti Domagoj Devčić - apsolvent Tihomir Devčić -apsolvent Elvis Vu leta -apsolvent Tomislav R o g i ć - IV godina Željko S i muti o vi ć -111 godina Mile Vukel ić -Ilgodina Silvana G la vaš -1 godina Antonijo Š i m u n o v i ć -I godina

Valja istaći da ih je većina rođena u Krasnu, a nekoliko ih je po jednom roditelju porijeklom iz Krasna. Vrlo je zanimljivo, da ih je malo radilo u Šumariji Krasno. To su Marija Vukušić (1983 - 1985, referent za is-korišćivanje šuma), Jurica Tomljanović (1990 - 1997, suradnik za iskorišćivanje šuma, upravitelj Šumarije), Milan Devčić (1990 - 1991, upravitelj Šumarije) i Marin Vukelić (1990 - 1994, stručni suradnik za iskorišćivanje šuma, zamjenik upravitelja Šumarije). Danas je situacija takva da svi krasnarski šumari rade izvan Šumarije Krasno na što utječu mnoge okolnosti modernog načina života.

S veseljem ističemo da se tradicija krasnarskih šumara nastavlja, što potvrđuje desetak studenata Kras-nara na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, odnosno porijeklom Krasnara po jednom roditelju.

S osnovnim podacima o Upravi šuma Senj, sadržanim u prikazu Dalibora Tomljanovića, dipl. ing. šum., završeno je savjetovanje, a time i obilježavanje značajnih obljetnica ne samo za šumarstvo nego za cijelo hrvatsko gospodarstvo.

Fotografije: G. Novotny i V Pleše, a tekst uredio H. Jakovac

716

190. OBLJETNICA ŠUMARIJE FUŽINE Sve se češće pojavljuju razni napisi u dnevmim

tiskovinama, ali i komentari na elektroničkim medijima o Gorskom kotaru i njegovim šumama. To nije slučajnost, jer malo je gdje razvijen osjećaj za šumu kao u Goranina, koji ju je uvijek doživljavao kao izvor svog života, pa ju stoga cijeni i čuva, kako bi svom potomstvu ostavio taj nepresušni, obnovljivi prirodni resurs za nastavak življenja na tom prekrasnom, ali klimatski surovom prostoru. Upravo zbog shvaćanja daje šuma, tj. njeni proizvodi od velikog značaja za njegov život, Goraninu nije bilo potrebno zakonskim odredbama regulirati način kako će se prema njoj odnositi, pa je relativno kasno počela djelovati zakonska regulativa u njihovu gospodarenju.

U Fužinama je 7. lipnja 1810. godine, dakle pred 190 godina ( stoje svojevrsni jubilej) osnovana šumari

ja, koju je osnovao J. Stipanović, o čemu je upravitelj osnovane šumarije pismeno izvijestio Kaštelanat u Novom Vinodolskom. Od tog vremena u Fužinama djeluje šumarija kontinuirano sve do naših dana, a neko su

Slika 1. Šume zemljišne zajednice Fužine odlikovale su se zdravim i velikim drvnim masama. Među najljepše jelike Gorskog kotara spadala je šuma Brloško (na slici) u kojoj je drvna masa po hektaru iznosila i do 1000 ni3.

(Foto: A. Frković)

Slika 2. Stara, u novije vrijeme obnovljena zgrada Šumarije Fužine; uz Kraljevski šumski ured tu je nakon provedene segregacije stolovao i kotarski šumar, provodeći stručnu upravu nad šumama zemljišne zajednice.

(Foto: A. Frković)

vrijeme na tom području djelovale dvije šumarije i to za državne šume i šume Zemljišne zajednice (Frković -Trohar).

Zakonom iz 1894. godine o Zemljišnim zajednicama bilo je određeno koja su prava i dužnosti ovlaštenika Zemljišnih zajednica, ali i način upravljanja, a kako je tvrdio J. Šafar, Zemljišne su zajednice i same izrađivale svoje pravilnike u okviru općih odredbi. Upravljanje Zemljišnim zajednicama obavljalo se preko stručnog osoblja, ali na temelju po skupštini donesenih odredbi, koja je imenovala Upravni odbor Zemljišne zajednice.

Skupština Zemljišne zajednice kao najviši organ upravljanja donosila je godišnji proračun, odobravala gospodarske osnove i godišnje planove gospodarenja. Ona je vršila izbor šumarskog stručnjaka, lugarskog i drugog osoblja te određivala cijenu pristupnica u Zemljišnu zajednicu.

Upravni odbor koji je izabrala skupština, vršio je izbor pročelnika Zemljišne zajednice, uređivao sastav godišnjih planova gospodarenja, posebice sječiva masa i uzgojnih radova te provjeravao zahtjeve ovlaštenika za dodjelu građe i ogrijeva.

Pročelnik Zemljišne zajednice bio je izvršni organ skupštine, koji je ujedno predstavljao Zemljišnu zajednicu pred drugim tijelima.

Prije oformljenja Šumarije Fužine, upravljanje šumama bilo je pod civilnom vlašću, a nakon uspostave šumarije spomenute godine počinje stručno upravljanje tim najznačajnijim resursom Fužina i Gorskog kotara.

717

Te su šume do 1671. godine pripadale vlastelinstvu Frankopan, a nakon njegove pogibije iste godine su eksproprirane. Osam godina kasnije oformljeno je tzv. Komorsko dobro, kojemu su pripale eksproprirane šume, a njima su upravljali kaštelanati u Novom Vinodolskom i Bakru.

Segregacijom iz 1885. godine oformljene su iz Komorskog dobra Zemljišne zajednice na sadašnjem području Općine Fužine i to: Zemljišna zajednica Fužine sa 1052 ha površine, Z. z. Vrata površine 588 ha, Z. z. Benkovac sa 222 ha površine te Zemljišne zajednice Lič, Zlobin, Šmrika i Dol. Z. z. Fužine su zbog prikra-ćivanja kod dodjele površina 1930. godine dobile još 748 jutara, a i kupnjom 13 ha, šume znatno se uvećava površine te zajednice.

Nakon Drugog svjetskog rata 1948. g. sve su Zemljišne zajednice kao i Imovne općine nacionalizirane. Imovne općine bile su oformljene na sjevernom i is-

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA

U mjesecu srpnju ove godine, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja objelodanilo je Pravilnik o unutarnjem redu Parka prirode "Kopački rit" (NN 77/2.000.). Zamišljen je još 1998. godine kao zakonski akt kojim se brani priroda, ali i usuglašavaju i propisuju pravila ponašanja korisnika (u konkretnom slučaju): šumara, vodograditelja, lovaca, ribara, snimatelja, slikara, ljubitelja prirode, trgovaca, prijevoznika, uzgajivača stoke, rezača trske, turista, pilota, - koji logikom poslova često nisu u suglasju s proklamiranim načelima zaštite prirode. Istovremeno sankcionira protuzakonite aktivnosti: zvjerokradica, ribokradica, krivolo-vaca, sakupljača puževa, žaba, životinja za zoološke vrtove, pijavica, školjki, gljiva, ljekovitog bilja, korisnika pijeska, zemlje, piromana, odlagača smeća i dr.

Kao i svi ranije doneseni Pravilnici i njihove tzv. dopune, uz niz korisnih odredbi i ovaj Pravilnik odiše elementima tvrde pravnobirokratske regulative. Uz sve to vidljivo je da tvorci Pravilnika nedovoljno poznaju ekološke i druge osobnosti Baranje, Kopačkog rita, ovdašnje prilike i ljude, a izgleda da ovako napisan predstavlja izvod iz jedinstvenog obrasca za parkove prirode u Hrvatskoj.

Napisan u spomenutoj maniri, ne podstiče održivi razvoj interese ovdašnjeg stanovništva koji od davnine žive od šume, lova, poljodjelstva i ribarenja. Uz sve to iskazuje nepovjerenje prema šumarima koji, podsjeti-

Prigodom obilježavanja 190. obljetnice Šumarije Fužine, u djclimi-ce obnovljenoj staroj šumariji otvorena je izložba

(Foto: D. Delač)

točnom dijelu Hrvatske, koje su slično Zemljišnim zajednicama upravljale svojim šumama.

Josip Trohar, dipl. ing. šum., Rijeka

mo, gospodare ovim područjem više od 200 godina čuvajući šumu i šumske ekosustave u funkiciji zakona potrajnosti i ne prijete im uništenjem, nestankom, što bi se moglo pomisliti čitajući pojedine odredbe spomenutog Pravilnika. Općenito ni ovaj Pravilnik nije pročišćen od "kutleovske" antišumarske linije, šumarstva i šumara koji izgleda i po ovom Ministarstvu nisu dovoljno obrazovani, stručni da bi im se dozvolilo daljnje upravljanje Parkom prirode (kao dijelom) glasovitog Beljskog lovišta u Baranji. Da je drukčije, već bi se izmijenio čl. 17. Zakona o zaštiti prirode iz 1994. godine, kojim se uspostavlja suvlasničku upravljanje i dodatni troškovi na račun Državnog proračuna, a na štetu sviju nas poreznih obveznika.

Unatoč tome ovaj je Pravilnik nesumnjivo bolji od prethodnog iz 1998. godine (NN 84/98) što se može pripisati promjenama u vlasti i Ministarstvu zaštite okoliša etc. Između ostalog zapaža sc da je Ministarstvo prihvatilo sugestije "zelenih", za koje bivša Kutle-ova Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša (DUZPO) nije htjela ni čuti.

Izmijenjene su mnoge odredbe Pravilnika iz 1998. god. Tako je primjerice promijenjena odredba čl. 21*' kojim se ranije dopuštala mogućnost trovanja beskra-

' Da lije slučajno ili omaškom u tekstu ostala mogućnost trovanja po čl. 87, točka 20, Dozvolu za trovanje izdaje Javna ustanova??

KOMENTAR NA ZADNJI PRAVILNIK O UNUTARNJEM REDL PARKA PRIRODE "KOPAČKI RIT"

718

lješnjaka u Posebnom zoološkom rezervatu "Kopački rit" (u daljnjem tekstu samo Zoorezervat) koji je sastavni dio Parka prirode. Izmijenjen je i čl. 28 o ribolovu, tzv. "spašavanju ribe" (od života op. aut.) kojeg je terminološki oživotvorio sada već bivši upravitelj Javne ustanove. Dakle novim Pravilnikom onemogućeno je privredno ribarenje, masovna ribičija, haklanje itd. Nadalje uvodnom odredbom čl. 3 osujećena je želja lokalnih (lobiranih) zaštitara prirode i pojedinaca iz lokalne samouprave, da se dijelovi Zoorezervata, njegovo jeze

ro Sakadaš i pripadajući Novi kanal, izuzmu iz strožije kategorije zaštite i privedu u blažu parka prirode (vidi Dopuna Pravilnika o unutarnjem redu u Parku prirode "Kopački rit" NN 11/2.000), kako bi se na najatraktivnijem jezeru Sakadaš mogao postaviti privez za čamce privrednih ribara i mogla oformiti mjesta za športski ribolov i druge si. potrebe. To se pokušalo riješti promjenom ranije utvrđene granice za nedorečene katastarske granice iz prošlog stoljeća.

KRAJOBRAZNE PROMJENE

U ranijim napisima upozorili smo na činjenicu daje Park prirode Kopački rit toliko zanimljiv i privlačan koliko su to htjeli ondašnji ljudi. Utjecaj čovjeka - šumara je u ovom prostoru isuviše velik da bi se mogao zanemariti i umanjiti njegov značaj nekom odredbom, direktivom i si. podzakonskim aktom. Možemo tvrditi da će nestankom šumara i uzgajivača divljači s ovoga područja, uslijediti promjene u ekosustavu koje bi mogle razočarati i one najzagriženije zaštitare prirode. Zatečeno stanje ekosustava u vrijeme proglašenja ovog područja zaštićenim objektom prirode nije ono s početka 15. stoljeća ili ranije. Mnoge su vrste nestale, neke su u fazi izumiranja, a mnoge "doseljene" traže svoj prostor. Svemu tomu znatno je pamogao čovjek, prila-godavajući okoliš svojim potrebama. U svezi s rečenim, neuvjerljivo glasi odredba čl. 10, kojim se inzistira na autoktonosti šumskog drveća i grmlja. Kao da se želi zaobići istina da baš udomaćene vrste naglašavaju izgled, zanimljivost i ljepotu ovog krajolika. Od spornog šumskog drveća zaštitarima posebno smetaju intro-ducirane strane vrste topola. Podsjetili bi, da se kanadska topola u Baranji pojavila krajem devetnaestog stoljeća. Pošumljavanja se intenziviraju nakon 1. svjetskog rata (Podhorskyi, 1. 1951. Uzgoj topola, Zagreb), tako da mnoga stabla koje neupućeni "zaštitari" prirode proglašavaju "autoktonim" crnim topolama su zapravo stare "kanadanke" (prsnog promjera 100-150 cm, visine 35 metara) na kojima se rado gnijezde ptice grabljivice.

Pojava stranih vrsta životinja i biljaka u ekosustavu Kopačkog rita davno je izmakla kontroli. Tko danas može spriječiti masovnu pojavu srebrnog karasa (babu-

ške), patuljastog somića, obrastaj ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.) pojavu amorfe (Amorpha fruticosa L.) ili neke druge korovske biljke. Mnoge udomaćene vrste imaju veliko gospodarstveno značenje kao na pr.: američki crni orah, američki bagrem, euroameričke hibridne topole: ("serotina", "marilandica", "robusta", klon 1-214), američki jasen itd.*2 Nezamisliva je daljnja opstojnost "nizinskog" šumarstva bez mogućnosti podizanja brzorastućih šuma mekih lišćara.

Težiti nekoj autoktonosti dendroflore u poriječju rijeka Drave, Save, Dunava i spomenutog Parka nema smisla, i što je još važnije, nije bitno za očuvanje životinjskog svijeta, posebice ptica, koje se unatoč zakonskom tumačenju o istoznačju vrsta prema zakonu ovdje posebno ističu i prate. Uostalom bitna oznaka Kopačkog rita su ipak ptice močvarice (kormorani, čaplje, žli-čarke, divlje guske, divlje patke, galebovi, liske itd.), a manje krajobrazne zanimljivosti ritskih livada i šuma.

Pomalo nas to podsjeća na preporuke pojedinih zaštitara prirode da se ekosustav Velikog Brijuna (ili Bri-ona) vrati u prvobitno stanje, koje je trebalo započeti uklanjanjem brijunskog zoološkog vrta, a nastavilo bi se sječom aloktonih drvoreda: pinija, cedrova, alepskih borova itd? Ne postoji valjan razlog za promicanjem autoktonih vrsta biljaka i životinja V. Brijuna osim formalno ekološkog. Po međunarodnim kriterijima V. Bri-jun ne zadovoljava kriterije nacionalnog parka, ali je sa svim faunističko-florističkim i drugim sadržajima vrlo vrijedan spomenik vrtne kulture, koji treba takav ostati za budućnost.

SNIMANJE PRIRODE I ŽIVOTINJA "VELIKA OPASNOST" ZA PARK PRIRODE??

Nedoumicu izazivaju i stroge kazne. Osim što upozoravaju prijestupnike na mogući sukob sa zakonom,

ujedno i plaše obične građane koji namjeravaju obići ovo područje. Na svu sreću potencijalni posjetitelji

" (po Jovanović, B.. 1965): Aloktone vrste šumskog drveća i grmlja umjetno unesene u prirodne šume i ritove Baranje od početka 20. stoljeća; američki crveni hrast, Quere us borealis (Marsh), - američki crni orah. Jugions nigra L., - američki bagrem, Robinia pseudacacia L., američki bagrenac, Amopha fruticosa L., - američki zeleni jasen, Fraxinus viridis Michx., - američki maljavi jasen, Fraxinuspennsylvanica Marsh, - američki jasenoliki javor, Acer negundo L., istočnoazijski pajasen, Ailantus glandulosa Desf., - istočnoazijski bijeli dud, Monis alba L., - istočnoazijska sofora, Sophora japonica L., - euroameričke hibridne topole, Populus euroamericana "Serotina", Marilandica", "Robusta", klon 1-214 i druge, - curoamerička hibridna platana, Platanus acerifolia Wild, - te domaće, srednjoeuropske vrste (u Baranji aloktone): ariš, Larixdecidua Mili., - obični bor, Finus silevestris L., - divlji kesten, Aesculus hippocastaneum L., - bukva, Fagussilvatica L.

719

Kopačkog rita ne čitaju pravilnike, pa ni ovaj o unutarnjem redu u Kopačkom ritu, jer bi ih to navelo na razmišljanje i možda promjenu odluke o posjeti područja. Jer nitko nije toliko lakomislen izlagati se nepotrebnom riziku samo zato što je u Park ušao na pogrešnom mjestu ili je "škljocnuo" svojim fotoaparatom, na kojem ne postoje oznake da li služi u komercijalne ili amaterske svrhe. A tek da je odlučio smočiti noge u jezeru Sakadaš ili nekoj drugoj bari Zoorezervata, snašla bi ga još veća nevolja.

Prekršitelje ovog Pravilnika, vlasnike fatoaparata, Videokamera na kojima izričito nema oznake da ne služe u "komercijalne" svrhe, očekuje kazna od 500 do 5.000 Kn uz eventualno oduzimanje inkrim-iniranog sredstva, dakle fotoaparata, videokamere i možda privođenje u slučaju pružanja otpora, o čemu najrječitije govori 51. 62, 87. toč. 44, 51. 88 toč. 54, 51. 92 toč. 5.

Ne prihvaćajući ovakav Pravilnik nedavno su "Osječki zeleni" uputili Ministarstvu okoliša prosvjed (citiramo): "Posebno je pitanje prenaglašena šteta po prirodu od tzv. "komercijalnog" snimanja. Pretpostavljamo da se pod tim nazivom podrazumijeva izrada koloriranih sličica pomoću fotoaparata, kinokamere ili videokamere koje će netko kasnije unovčiti. Na čelu posjetitelja vlasnika fotouređaja, a ni u njegovim osobnim ispravama ne piše da gaji zadnje namjere i namjerava spomenute sličice bogato unovčiti na račun prirode i Kopačkog rita i njezinog ekološkog inventara kojim upravlja Javna ustanova. Redarstvenici javne ustanove i ostali stručni personal imaju neprikosnoveno pravo "procjene" svakog imaoca fotoaparata ili videokamere i narediti mu ukoliko po njihovoj prosudbi prepoznaju "komerefotografa". nadoplatu od 400 Kn ili podnijeti prijavu sucu za prekršaje. Manje je važna činjenica da se i tzv. kompaktnom kameram (prozvanom u žargonu "idiot kamerom") mogu napraviti vrhunski dijakolori koji vrijede par tisuća USA $ i obrnuto, da se s vrlo skupocjenom "Niconovom " opremom ili glasovitim digitalnim "Sonyevim" kamkoderima mogu snimati prekrasne slike, metri predivnih video sličica koji urednicima dobroplatežnih časopisa ili urednicima znanstve-no-popularnih TV emisija nisu zanimljivi".

Slika I. Rijeka Dunav; neriješeno granično pitanje Republike Hrvatske i SR Jugoslavije, međunarodni plovni put, područje interesa privrednih riječnih ribara, športskih ribolovaca i vikendaša obiju država, ne može biti predmet tumačenja Pravilnika o unutarnjem redu Parka prirode "Kopački rit". Članak 56 stavak 2 je u ovom trenutku bez važnosti i značaja pa ga treba izbrisati iz teksta. Amaterska fotografija snimljena 18. siječnja 1998. godine u Aljmašu. U daljini, lijevo je utok rijeke Drave i šume Zoorezervata.

Ostaje nepoznato zašto fotografiranje prirode i njenog živoga svijeta tako jako zabrinjava tvorce Pravilnika? Kakovu oni štetu mogu prouzročiti ekosustavu, životinjama i biljkama da ih se izjednačuje s piromanima, zagađivačima vode i zraka, krivolovcima i ribokradi-cama?

Suprotno lošim iskustvima predlagatelja Pravilnika, naša dugogodišnja praksa pokazala je da su "komercijalni" snimatelji (snimatelji prirode, dokumentarnih i dugometažnih filmova) vrlo čestiti ljudi, kojima nije bilo ni na kraj pameti skrivati se od čuvara u potrazi za nekom životinjom, krajobrazom i si. Naprotiv, oni su unaprijed najavljivali dolazak, tražili posebne usluge kao npr. korištenje čamaca, konjskih zaprega, traktora, vodiče itd., i dakako sve te usluge i platili. Bilo je slučajeva daje osoblje šumarije sudjelavalo u snimanju dugometražnih igranih filmova*'.

Većinu nama poznatih "komercijalnih" snimatelja pamtimo kao velike ljubitelje prirode i učinkovite promicatelje zaštite prirode. Podsjetimo se: princeze i nad-vojvotkinje Izabele Croy-Dülmen Habsburg, Stcvana Kolarevića, Petra Lalovića, Hansa i Stcfana Pollina, Güntera Poocha, Jakoba Lövenicha, Vladimira Pfciffe-ra, Wernera Czarneckia, Laburasha iz filmske ekipe J. Y. Cousteaua, Stevana Suljc Stefanovića, Gorana i Stje-

" Tako napr. prilikom snimanja jugoslavensko-franeuskog dugometražnog filma '"Seobe", na području Kopačkog rita od 4. kolovoza do 19. kolovoza 1987. god iznajmljeno je od Šumarije "Tikveš" (ondašnje OOUR-a): dva traktora, konjska zaprega, konji, apartman u Lovačkom dvorcu "Tikveš" i drugo. U snimanju filma (te ostalim uslugama) sudjelovalo je oko 30-ak djelatnika šumarije, djelomično kao statisti u odorama austro-ugarske ophodnje, a djelomično kao pomočno-tehničko osoblje režisera filma.

720

Slika 2. Glasoviti snimatelj prirode, zaštitar i ornitolog Vladimir Pfeiffer i osječki "zeleni" puškar Ivan Moro, promatraju ptiee s parkirališta'Hrvatskih šuma" (na Sakadašu) uz javnu županijsku cestu Bilje - Kopačevo - Podunavlje -Tikveš, na koju polaže zakonsko pravo Javna ustanova Parka prirode "Kopački rit".

pana Kardoša, te brojnih TV snimatelja iz Zagreba, Sarajeva, Münchena i drugih gradova Europe.

AKTUALNO

Iz dostavljenih kartografskih prikaza za područje Uprave šuma Zagreb, zbog sitnog i umanjenog mjerila nije moguće detaljno analizirati pojedine gospodarske jedinice, pa ni šumarije, jer su šumsko-gospodarske karte uglavnom u mjerilu 1:25 000 ili još detaljnije, a gospodari se sa stablom i grupom stabala, rubom šume, gredom, nizom, park šumom i slično.

* Ove primjedbe dostavljene su Županijskom zavodu za prostorno uređenje i zaštitu okoliša.

Zabranjivati fotografiranje, odnosno tražiti neku dodatnu nadoplatu vlasnicima fotoaparata, Videokamera i si., zatim braniti slobodno kretanje županijskom cestom Osijek - Bilje - Kopačevo - (Sakadaš) - Podunavlje, zadržavanje kod parkirališta Sakadaša koji se još uvijek vodi kao inventar "Hrvatskih šuma", zabranjivati promatranje ptica dalekozorom bez ulaznice sa spomenute ceste, i sve to još "regulirati" kaznama ovoga Pravilnika, sigurno ne doprinosi razvoju kontinentalnog turizma i suživota ovdašnjih građana s Upravom Parka.

Neshvatljiva je odredba čl. 55, st. 3 i 57. st. 3 kojem se ograničava pravo plovidbe šumarima i vodoprivre-dnicima, a dopušta, između ostalog, lokalnoj samoupravi (načelniku i si.). Kopački rit nije samo splet bara i kanala, barskih livada i tršćaka, Kopački rit su šume koje je potrebno stručno nadzirati, evidentirati promjene i predlagati mjere čuvanja, obnove i zaštite. Spomenimo da se na obali Hulovskoga kanala glavnog dovod-nika - odvodnika naplavnih voda Kopačkog jezera i rita nalazi stotinjak crnih topola koje zaslužuju posebnu pozornost (genofond). Konačno tu se zadržava populacija jelenske divljači i divljnih svinja koju nadzire stručna služba za lovstvo pri "Hrvatskim šumama".

Zakjučimo, iako je verzija ovoga poslijednjeg Pravilnika o unutarnjem redu Parka prirode "Kopački rit" znatno poboljšana u odnosu na prethodnu iz 1998. god., još uvijek obiluje nelogičnostima, protuslovljima, što otežava njegovu primjenu i provedljivost. Stoga preporučujemo dodatnu doradu i dopunu njegovih odredbi u duhu održivog gospodarenja, promidžbe, razvoja edu-kativnog turizma i dakako smislene i svrsishodne zaštite njegovih stanovnika, brojnih vrsta biljaka i životinja.

Mr. sc. Darko Getz, dipl. ing. biologije

Uočili smo sljedeće: U prostornom planu ucrtano je 7 hidroelektrana/ter

moelektrana na rijeci Savi. Poznat je utjecaj vodnog režima na gospodarski najvrijednije nizinske lužnjakove i druge šume koje ovise o podzemnim vodama i prilagođene su stoljetnom režimu poplavnih, površinskih i podzemnih voda.

Sava i sustav Srednje Posavlje ( 1972. godine) u dolinama Save i Kupe od granice sa Slovenijom do Gradiške, sa svojim odterenim kanalima i nizinskim retenci-

PRILOG RASPRAVI O PROSTORNOM PLANU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE*

721

jama, izazvale su naglo propadanje staništa i šuma. Poremećaj vodnih i drugih odnosa u staništu prisutni su i danas, gotovo svakodnevno u šumarskoj praksi.

Veliki su problemi izazvani pokušajima regulaeije voda u varaždinskom području uz rijeku Dravu, nizinskim šumama pokupskoga bazena, turopoljsko-lekeni-čkim šumama, šumi Žutica kod Ivanić-Grada, posavskim nizinskim šumama, a u novije vrijeme ugrožene su i spačvanske šume, dakle čitav areal vrijednih, važnih, jedinstvenih i u svijetu poznatih nizinskih šuma u Hrvatskoj koje traže rad i znanje odgovarajuće njihovoj vrijednosti.

Izgradnjom akumulacija hidroelektrane, izaziva se zamočvarivanje šumskih staništa, a šuma se ne može na taj način opskrbiti vodom. Uz odvodne kanale hidroelektrane dolazi do pada razina podzemne vode. Promjena staništa i razdoblja plavljenja narušava/uništava strukturu nizinske šume.

Potrebno je priznati, prikazati i analizirati učinjene pogreške, kako bi se uopće mogle sagledati posljedice i zone utjecaja eventualnih novih elektrana.

U programu zaštite od poplava "Srednje Posavlje", nizinska lužnjakova šuma Žutica i Jantak predviđene su i koriste se kao retencije. Ovaj sustav nije izveden do kraja, pa se voda predugo zadržava u šumi, često u najosjetljivijem vegetacijskom razdoblju. Plave se predjeli koji nikada nisu bili pod vodom i obratno. Prirodna dinamika finih promjena reljefa i vlažnosti narušena je.

Prilikom korištenja prostora šumovite riječne doline treba izbjegavati zahvate koji mijenjaju staništa nizinskih šuma. Lužnjakove šume (staništa) treba prikazati u prostornom planu kao osobitu vrijednost (zaštićene međunarodnom konvencijom o biološkoj raznolikosti, Zakonom o šumama i dr.).

Na području nizinskih lužnjakovih i brdskih kitnja-kovih i bukovih šuma GJ "Žutica", GJ "Marča", GJ "Duboki jarak", GJ "Crnovščak" i dr. nalaze se postojeća postrojenja i ucrtane površine za iskorištavanje mineralnih sirovina.

Istraživanje, eksploatacija i transport nafte i plina uzrokuju velike probleme u šumi Žutica (oko 6000 ha) koja se nalazi na području Zagrebačke županije i Uprave šuma Zagreb. Zbog pucanja zastarjelih cijevi dolazi do izlijevanja nafte/slane vode u šumi i sušenja šume. Isplaka i materijal za sanaciju također se odlažu u šumu. Periodično plavljenje dovodi do još većih oštećenja šume.

Kod planiranja državnih autocesta, brzih cesta, državnih, županijskih i lokalnih cesta kroz nizinsko područje, potrebno je voditi računa o polaganju neplavlje-nim područjem i omogućavanju što prirodnijeg protoka vode.

Uz državnu autocestu predviđen je koridor sanacije 400 metara sa svake strane ceste, dok se za ceste nižeg ranga ne predviđa koridor kao ni za željezničku prugu, što bi svakako trebalo predvidjeti.

Oko industrijskih zona/postrojenja, eksploatacij-skih polja, cesta, vodnogospodarskih objekata, rekreacijskih objekata, ribnjaka i slično, potrebno je predvidjeti zaštitne šumske pojaseve otkupom postojećih privatnih šuma ili/i podizanjem novih.

Za potpuniji prikaz prostora bilo bi korisno ucrtati granice lovišta. Pojedina od njih mogu biti ishodišta rekreacijskog/lovnog turizma.

Park-šume unutar građevinskih područja naselja treba posebno definirati, štititi i urediti zaštitnom zonom izgradnje od ruba šume, kako bi se izbjegli konflikti između visine i starosti stabala i čovjeka. Predvidjeti sustav šetnica koji povezuje prirodne i kulturne vrijednosti pojedinog grada/općine. Potrebno je strogo definirati moguće sadržaje u šumi i zaštitnoj zoni šume na području Zagrebačke županije, primjerice da li se vodosprema može/mora izmjestiti iz kvalitetne kitnjako-ve prigorske šume, da li odlagalište otpada može biti smješteno u nizinskoj lužnjakovoj šumi koja je ujedno retencija i područje oko ornitološkog rezervata. Zakon o šumama omogućuje da se prostornim planom može predvidjeti, da se u šumi ili na šumskom zemljištu izgrade objekti za potrebe infrastrukture, športa, rekreacije, vojni objekti, ali samo ako to iz tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume ,odnosno šumskog zemljišta. Smatramo daje u prostornom planu potrebna detaljnija razrada i stupnjevanje važnosti pojedinih infrastrukturnih, vojnih, eksploatacijskih, rekreacijskih, lovnih i drugih objekata za planirano područje u odnosu na vrijednost dotične šume i mogućnost izmještanja te sanaciju područja čiji sadržaj ne odgovara prirodnoj vrijednosti prostora i postavkama zaštite okoliša.

Služba za ekologiju, Uprava šuma Zagreb Tatjana Đuričić-Kuric, dipl. ing. šum.

Uprava šuma Zagreb, Nazorova 7, Zagreb

722

INFORMACIJA O ORGANIZACIJI ŠUMARSTVA U REPUBLICI CESKOJ (kao prilog raspravi o rekstruturiranju "Hrvatskih šuma")

1. ORGANIZACIJA DRŽAVNIH ŠUMA

U 2000. godini navršava se jedanaest godina od promjene političkog sustava u Republici Češkoj, a osam godina od osnutka ČEŠKIH DRŽAVNIH ŠUMA (u daljnjem tekstu LČR s.p.).

(Broj organizacijskih jedinica)

Sedam šumskih gospodarstava gospodarilo je sa 2,637 mil. ha šuma ( 100 % državnih šuma). Od 49 000 zaposlenika bilo je 14 000 stručno-tehničkog osoblja. Sve poslove i temeljne i pomoćne (centralnomehanizi-

1995. godine osnovano je poduzeće LČR s.p., koje gospodari sa 1,462 mil. ha ili 60 % šuma Republike Češke, od toga su 3 % ili 0,042 mil. ha zaštitne šume,

Vlada Republike Češke donijela je "Osnovne principe državne politike o šumarstvu" i na temelju toga dopunjen je Zakon o šumama (od 3. studenog 1995.), kojim je određena organizacija šuma u državnom vlasništvu.

RADNE JEDINICE ZA MEHANIZACIJU I GRADITELJSTVO

rana stovarišta, izrada dijelova za strojeve, ...) radili su 100% u vlastitoj režiji. Prosječna površina šumskog gospodarstva bila je oko 300 000 ha.

Površina šumarije od 20 000 - 25 000 ha.

28 % ili 0,403 mil. ha šume posebne namjene, 69 % ili 1,017 mil. ha gospodarske šume, 40% šuma vraćeno je bivšim vlasnicima (privatnicima, crkvi i gradovima).

1.1. Shematski prikaz organizacije šumarstva prije političkih promjena ( 1989.g.)

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODA REPUBLIKE ČEŠKE ( 1 )

I ŠUMSKA GOSPODARSTVA (7)

ŠUMARIJE^ (105)

REVIRI

1.2. Shematski prikaz organizacijske strukture LČR s.p. 31.12.1999.

DIREKCIJA OBLASNI INSPEKTORATI (17)

ŠUMARIJE _._... . ,_... .-. RADNE JEDINICE «.....„. ,r koeobavaiu RADNA JEDINICA . ŠUMAR JE J ' ' „ e i o m n n M , „ n za gospodarenje

(87) Sve P0sl0ue.. Za S,em, " a r S t U ° vodama u vlastitoj režiji (1 ) ,g>

(5) U

Direkcija LČR s.p. ima izravnu nadležnost nad organizacijskim jedinicama od oblasnih inspektorata, šumarija, šumarija koje obavljaju sve poslove u vlastitoj režiji te radnih jedinica.

Sjedište Direkcije LČR nalazi se u gradu Hradec Kralove sa 110 zaposlenika.

Oblasni inspektorati sa 155 zaposlenih imaju samo kontrolnu funkciju nad šumarijama i radnim jedinicama, a izravno su odgovorni Direkciji.

U 87 šumarija prosječne površine 17 000 ha i sa prosječno 10 revira, zaposleno je 1 836 zaposlenika i to samo stručno tehničko osoblje. Za te šumarije sve izravne radove: uzgajanje šuma, iskorištavanje šuma, prodaja drva te izgradnja i održavanje šumskih prometnica obavljaju uslužna poduzeća nastala iz bivših 7 šumskih gospodarstava, kao i nova osnovana privatna poduzeća. U 1999. godini 200 uslužnih poduzeća obavilo je 93% svih radova u LCR s.p.

Pet šumarija i radna jedinica sjemenarstva zapošljava ukupno 1 778 zaposlenika ili prosječno 356, od toga 411 stručno-tehničkog osoblja i 1 367 šumskih radnika.

Ovih pet šumarija organizirano je na isti način kao i sedam šumskih gospodarstava prije demokratskih promjena, a to znači da obavljaju sve poslove u vlastitoj režiji, stoje u 1999. godini iznosilo 7 % od svih radova u LČR s.p.

U šest radnih jedinica za gospodarenje vodama zaposleno je ukupno 56 uposlenika (samo stručno-teh-ničko osoblje) ili prosječno 9 uposlenika po radnoj jedinici. LČR s.p. gospodare sa 19 000 km vodnih tokova, i za njihovo uređivanje ne dobivaju nikakva sredstva od države.

U LČR s.p. zaposleno je sveukupno 3 935 zaposlenika, a od toga je 1 367 šumskih radnika ili 35 % od ukupnog broja zaposlenika, koji su zaposleni u pet šumarija. Kvalifikacijska struktura (2 568 zaposlenika) stručno-tehničkog osoblja ili 65 % od ukupnog broja zaposlenih je:

VSS 34,7 % VŠ 55,6% SSS i NSS 9,7 % Prosječna plaća zaposlenika u LČR s.p. iznosi 12

955 kruna ili 2 591 kn.

2. Organizacija uslužnih poduzeća na primjeru Lesni společnost Ledeč na Svazovu, a.s.

(Šumsko dioničko društvo Ledeč na Svazovu)

Ovo uslužno Poduzeće jedno je od 80-ak d.d. koja su nastala iz bivših sedam šumskih gospodarstava u procesu restitucije državnog vlasništva u razdoblju od

1992. do 1995. godine, kada je završen proces organizacije češkog šumarstva.

2.1. Shematski prikaz organizacije d.d. Ledeč (1992.)

OSNOVNA DJELATNOST ŠUMARSKA

DJELATNOST PRERADA DRVA SERVIS ODRZAV

ŠUM. SRED. RADA 304 sveukupno zaposlenika 65 stručno - tehničkih zaposlenika 80 000 m' - sječa i izrada, privlačenje i prijevoz LČR s.p. 40 000 m5 - 50 % trupci 16 000 m3 - 20 % TO. i drvo za palete 24 000 m' - 30 % celulozno drvo, drvo za ploče, orgjev 30 000 m3 - na CMS 12 000 m3 - na pilanu

UKUPNO

304 zaposlenika 65 stručno -

tehničkih zaposlenika

Velik dio ovakvih d.d. tijekom poslovanja eliminirali su sve ono što nije donosilo profit, a teretilo je troškove poslovanja, kao na primjer: broj zaposlenih, preka-pacitiranost mehanizacije itd.; te su u cilju povećanja uspješnosti poslovanja osvajali nove profitabilne djelatnosti koje nisu u bliskoj vezi sa šumarstvom. Isto je vidljivo iz prikazane sheme današnje organizacijske strukture ovoga d.d.-a.

U tri osnovne djelatnosti u roku osam godina smanjio se broj radnika bez socijalnih stresova sa 304 na 236. No, osnivanjem novih djelatnosti otvorena su 163 radna mjesta i to u: 1. Proizvodnji pokretnih pilana i strojeva za preradu

drva 150 zaposlenika

724

2.2. Shematski prikaz organizacije d.d. Ledeč (danas)

OSNOVNA DJELATNOST (3) ŠUMSKA DJELATNOST

116 zaposlenika 26 str. tehn. zap.

130 000 nr ukupno 80 000 m5 od LCR 50 000 m3 od ostalih

196 mil. KR ukupnog prihoda 157 mil. KR tem. kapital

PRERADA DRVA (pilana i 2 CMS)


100 000 nr ukupno prerađuju, od toga 60 000 m3 na pilani i 40 000 nr na 2 CMS 233 mil. KR ukup. prihoda 148 mil. KR tem. kapital

SERVIS ZA ODRZ. VLAST. SRED. I OSTALI


40 % servis za vlastitu mehanizaciju i 60 % servis za vanjske usluge 30 % mil. KR ukupnog prihoda ~

UKUPNO

236 zaposlenih 40 str. tehn. zap.

2. Prodaji i auto servisu (TOYOTA, FIAT) 13 radnika, što znači da danas ovo d.d. zapošljava (236 + 136) =

399 radnika, stoje u odnosu na početno stanje 95 radnika više ili 31 %, i to sve bez pomoći države.

3. ZAKLJUČAK Danas nakon osam godina postojanja nove organi

zacije šumarstva u Republici Češkoj, zadovoljni su i uposlenici državnog poduzeća LCR s.p. i uslužnih po

duzeća (d.d.) nastalih iz bivših sedam šumskih gospodarstava.

Mr. sc. Josip Dundović i Ladislav Jursik,dipl. ing. šum.

MEĐUNARODNA SURADNJA

EUROPSKI VLASNICI PILANA I TVORNICA FURNIRA, TE TRGOVCI DRVOM U HRVATSKOJ

STRUČNA EKSKURZIJA "BJELOGORICA U HRVATSKOJ' ("Laubholz Kroatien") od 6. do 8. 11. 2000.

Kao nastavak višegodišnje uspješne međudržavne suradnje bavarskog Ministarstva prehrane, poljoprivrede i šumarstva i Bavarskih državnih šuma sa "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb, u vremenu od 6. do 8. studenoga 2000., "Hrvatske šume" bile su domaćin dvadesetdvoji-ci europskih vlasnika pilana i tvornica furnira te trgovaca drva (i to tri predstavnika iz Austrije, dva iz Švicarske, jedan iz Italije - Južni Tirol, jedan iz Luxemburga i ostali iz Njemačke - većina iz Bavarske). Ispred "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, domaćin europskoj delegaciji bio je mr. se. Josip Dundović, savjetnik, a vođa puta gostiju dipl. ing. Kurt Franz, direktor Lehrinstitut der Holzwirt-schft und Kunststofftechnik iz Rosenheima.

Cilj ove stručne ekskurzije bio je upoznavanje gostiju s načinom gospodarenja šumama (jednodobnim sas-tojinama) i organizacijom šumarstva u Hrvatskoj, te proizvodima tvornica furnira i pilana koje prerađuju bjelogorične furnirske i pilanske trupce.

Prvog dana boravka u Hrvatskoj goste je dočekao, pozdravio i upoznao s proizvodima tvornice furnira s pilanom "Česma" d.d. Bjelovar, dipl. ing. Ivo Ljubano-vić, direktor sa suradnicima.

Istoga dana u popodnevnim satima gosti su obišli

sječinu i pomoćno stovarište bukve i hrasta kitnjaka u g.j. Bjelovarska bilogora, Šumarija Bjelovar, Uprava šuma Bjelovar, gdje ih je dipl. ing. Antun Pehaček, upravitelj uprave šuma, upoznao o osnovnim podacima Uprave šuma Bjelovar, a dipl. ing. Milan Presečan, upravitelj šumarije, o osnovnim podacima Šumarije Bjelovar. Dipl. ing. Andrija Štefančić, savjetnik, upoznao je goste o pripremama za primjenu u "Hrvatskim šumama" Europskih normi za oblo drvo (za hrast, jasen, bukvu, javor i topolu), koje bi se trebale primijeni-vati od 1. 1. 2001. godine. Nakon terenskog obilaska sudionike stručne ekskurzije u lugarnici Rogović kut dočekao je i pozdravio dipl. ing. Željko Lcdinski, direktor "Hrvatskih šuma", te istakao kako su bjelogorične šume i njihova prirodna obnova ponos Hrvatske, jer se već više od 150 godina gospodari načelom potrajnog gospodarenja.

Drugog dana na programu je bilo upoznavanje sa sječinama i pomoćnim stovarištima hrasta lužnjaka i poljskog jasena u g.j. Banov dol, Šumarija Cerna, Uprava šuma Vinkovci. Goste su još prvoga dana za večerom u lovačkoj kući Merolino upoznali dipl. ing. Luka Vukovac, upravitelj uprave šuma, o osnovnim poda-

725

cima Uprave šuma Vinkovci, a dipl. ing. Stjepan Niko-lić, upravitelj šumarije, o osnovnim podacima Šumarije Cerna. Po želji gostiju posjetili smo i područje g.j. De-sičevo, Šumarija Gunja, gdje ih je dipl. ing. Ivan Miki-nac, upravitelj šumarije, upoznao o početnoj i najboljoj cijeni prodanih trupaca jasena i hrasta na međunarodnoj licitaciji od petka 3.11. 2000.

Isti dan poslijepodne, gosti su obišli tvornicu furnira, pilanu i tvornicu parketa "Spačva" d.d. Vinkovci, gdje ih je dipl. ing. Miroslav Čuljak, direktor sa svojim suradnicima pozdravio, i upoznao da 80 % proizvodnje izvoze na područje Italije, Španjolske, Austrije i drugih zemalja Europe.

Nakon zajedničkog ručka na kojemu su bili i predstavnici Kombinata Bclišće, gosti su posjetili grad Vukovar te položili vijenac kod spomenika Križa žrtvama za slobodu Hrvatske, koji se nalazi na utoku Vuke u Dunav. Kolege, dipl. ing. Branko Trifunović, upravitelj šumarije Vukovar i dipl. ing. Antun Leaković, zajmjenik upravitelja uprave šuma, upoznali su goste s osnovnim podacima šumarije, te saniranju šteta koje je učinila JNA i njihovi pomagači. Na povratku za Merolino, jedan od gostiju gledajući iz autobusa ruševine kuća, bolnicu, dvorac grofa Eltza, drvored platana,... zavi-knuo je "traurig Vukovar".

Posljednjeg, trećeg dana boravka u Hrvatskoj gosti su boravili u lovačkoj kući Brezovica, Uprava šuma Sisak, gdje ih je pozdravio dipl. ing. Zvonko Rožić, upravitelj uprave šuma, i upoznao s osnovnim podacima uprave šuma. Nakon uvodnih i pozdravnih riječi direktora Željka Ledinskog i Kurta Franza, direktora Instituta, održani su zaključni razgovori o potencijalnim mogućnostima kupnje bjelogorične oblovine. O istom ih je upoznao dipl. ing. Petar Milinković, rukovoditelj Komercijalne službe.

Navodimo samo neka od najvažnijih pitanja gostiju, koja su se odnosila na klasiranje po Hrvatskim normama za drvo te primjenu Europskih normi za drvo od 1. siječnja 2001. godine kao i način prodaje:

mogućnost krojenja po želji kupca (kombinirani trupci) tzv. "wunschlos";

kupnja trupaca bez posrednika ("handlera") izravno od "Hrvatskih šuma" putem međunarodnih licitacija po najboljoj ponudi kupca franco cesta, ili franco hrvatsko-slovenska granica i uz koji posrednički trošak "Hrvatskih šuma" kao agenta - ("Hrvatske šume" naplaćuju samo 5 %, za troškove špedicije, fitopatološki certifikat i popratnu dokumentaciju za carinjenje); mogućnosti i načini primarne prerade na malim domaćim pilanama, koje su voljne raditi uslužni rez -(za trupce kupljene na domaćoj licitaciji kupac može izvesti samo piljenu gradu, a ne i trupac; "Hrvatske šume" dostavit će popis pilana koje su voljne raditi uslužni rez, te uslugu ljuštenja furnira topole); podaci o trupcima koji su predmet objave za međunarodnu licitaciju - (svi podaci o mjestu prodaje, vrsti drva, dužini, pomjeru, kubaturi nalaze se osam dana prije licitacije na Intranetu "Hrvatskih šuma" od petka do petka); korištenje kapaciteta EOS - vagona - (pripremljena sura (složaj pripremljen za prodaju) tada odgovara kapacitetu EOS - vagona ili višekratniku EOS -vagona); osim mogućnosti kupnje drva, gostima su ponuđeni i lovački i turistički kapaciteti "Hrvatskih šuma" -(upiti fax-om ili e-mail-om @ hrsume.hr). U završnoj riječi Kurt Franz, direktor Instituta, "za-

hvaJio se u ime instituta, sudionika stručne ekskurzije i Bavarskog ministarstva šumarstva na gostoprimstvu domaćina, koji je omogućio da vide lijepe bjelogorične šume, izvrsne šumarske stručnjake, koji u njima gospodare, te kvalitetno obrađene drvne Sortimente, kako to i dolikuje ovako kvalitetnoj bjelogorici".

Zatim se direktor Željko Ledinski zahvalio gospodinu Franzu na tako lijepim riječima, očekujući i poslovne kontakte, sa željom za nastavkom još bolje i čvršće bavarsko - hrvatske stručne suradnje i to ne samo u trgovini drvom, nego i drugim djelatnostima (lov, turizam....).

Uspješnost ovog susreta pridonjela je svojim korektnim prevođenjem prof. Ana Juričić.

Mr. sc. Josip Dundović Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum.

PRETPLATA ZA ŠUMARSKI LIST U 2001. GODINI : - za zaposlene članove 120 kn - za studente, đake i umirovljenike 30 kn - za poduzeća 500 kn + PDV

ADRESA: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO Zagreb, Trg Mažuranića 11 Žiro račun br: 30102-678-6249 PRETPLATA ZA INOZEMSTVO 95 S DEVIZNI ŽIRO RAČUN br 70313-280-3206475 HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb ZAGREBAČKA BANKA Zagreb (Telex ŽABA 21-211 Swift ŽABA HR XX) Uredništvo

726

http://hrsume.hr

NOVI MAGISTRI ZNANOSTI

ANTON SABO, dipl. ing. šumarstva

"Privlačenje obloga drva zglobnim traktorom LKT 81 u gorskokotarskim prebornim sastojinama različitog stupnja otvorenosti" naslov je magistarskog rada, kojega je Anton S a b o, dipl. ing. šumarstva, izradio pod mentorskom paskom prof. dr. sc. Ante P. B. Krpana i obranio 18. veljače 2000. godine pred Povjerenstvom u sastavu:

Doc. dr. se. Dragutin P ičman , predsjednik, Šumarski fakultet, Zagreb Prof dr. se. Ante P. B. Krpan , član, Šumarski fakultet, Zagreb, član Doc. dr. se. Boštjan Kosir , Biotehniška fakulteta Ljubljana, član.

Magistarski rad sadrži: 131 stranicu plus 11 stranica priloga 47 tablica podataka i rezultata 45 slika (4 karte, 10 fotografija, 31 grafički prikaz) 102 naslova literature Kao cilj istraživanja pristupnik je odabrao prouča

vanje privlačenja drva zglobnim traktorom LKT 81 u gorskokotarskim prebornim sastojinama različite gustoće (33,5 m/ha, a druga 193 m/ha.) sekundarne mreže prometnica. Istražio je se usporedno utjecaj gustoće mreže traktorskih putova na eksploatacijske parametre traktora pri privlačenju drva i to: obujam tovara, utroške vremena za ciklične zahvate i operacije fiksnih i varijabilnih vremena, utrošak općih vremena i dodatno vrijeme u zimskim uvjetima rada, brzine kretanja ovisno o vrsti podloge i visini snijega, te konačno proizvodnost i troškove traktora. Nadalje, istražio je se oštećenja nastala pri privlačenju drva na dubećim stablima glede uzroka ozljede te vrste, veličine i položaja ozljeda na stablu.

U opisu radnoga mjesta pristupnik nas uvodi u značajke šumarija Crni Lug i Mrkopalj te značajke gospodarskih jedinica "Crni lug" i "Sungerski lug", u kojima se nalaze radilišta - odjel 61c u g.j. "Crni Lug" i odjel 21b u g.j. "Sungerski Lug". Oba se radilišta nalaze u ekološko gospodarskom tipu I-C-10b. Za radilišta su detaljno prikazane stanišne, sastojinske i

i eksploatacijske značajke, a također je prikazana izgradnja traktorskih putova. Radilište u odjelu 61c u g.j.

; "Crni lug" ima sekundarnu otvorenost od 193 m/ha, a ; radilište u odjelu 21b u g.j. "Sungerski lug" 33,5 m/ha. ; Rezultati istraživanja prikazani su na ukupno 65 ; stranica rada, a raspoređeni prema pripadnim pot-

poglavljima. Prosječni obujam tovara traktora u Crnom Lugu je 5,37 m3, a najveći zabilježen 9,86 m\ U

) Mrkoplju su prosječni i najveći tovari veći u odnosu na i radilište u Crnom Lugu i iznose 5,72 m'; odnosno 11,09

m\ Prosječna duljina crnogorične oblovine, koja čini i 80 % privučenog drva na radilištima, iznosi 7,4 m, od

nosno 7,6 m, najmanja 2 m, a najveća 14 m. Prosječni

Anton Sabo, dipl. mg. šumarstva, rodio se u Licu, općina Fužine, 25. travnja 1952. godine. Osnovno a zatim i gimnazijsko školovanje, završio je 1971. g. u Delnicama, a iste godine upisao se na Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Završivši isti 1976. godine, zaposlio se kao šumarski pripravnik u šumariji Ravna Gora. Na odsluženje vojnoga roka odlazi 1978. godine, a po povratku se zapošljava u šumariji Skrad kao referent proizvodnje, a kasnije kao zamjenik upravitelja. Od 1982. do kraja 1983. g. obnaša dužnost upravitelja šumarije u Ravnoj Gori. Od početka 1984. do veljače 1985. radi u Odjelu za razvoj Šumskog gospodarstva Delnice kao referent za razvoj tehnologije iskorišćivanja šuma. Potom do 1991. obnaša dužnost pomoćnika direktora OUR-a za iskorišćivanje šuma Delnice, a od 1995. na dužnosti je rukovoditelja Proizvodnog odjela Uprave šuma Delnice. Od 1996. do danas rukovoditelj je Odjela za plan i analizu UŠ Delnice.

U mandatnom razdoblju od 1996. do 2000. godine bio je član Upravnog odbora "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb.

Poslijediplomski studij iz znanstvenog područja Iskorišćivanje šuma upisuje 1980/81.

727

broj u tovaru traktora, u Crnom Lugu je 4,6, a u Mrkoplju 6,3 komada. Najveći je broj komada, na pr-vospomenutom radilištu 10, a na drugom 12. Ukupno efektivno vrijeme na radilištu Crni Lug je 64,4 %, a u Mrkoplju 71,8 % ukupnog vremena provedenog na radu. Razlika do 100 % odnosi se na opća vremena. Rad je u sječini pristupnik podijelio na rad s vitlom i na ostale radove u sječini, sveukupno na šest zahvata, koliko ih ima i rad na pomoćnom stovarištu. Ukupno utrošena vremena raščlanjena na operacije i zahvate predstavljaju sliku rada pogodnu za analizu svrhovitosti izvo-denog rada, odnosno podlogu za provedbu racionalizacije i boljeg oblikovanja rada, posebno u dijelu fiksnih vremena. Uz praktično jednak ukupno privučeni obujam oblovine (713,68, odnosno 712,35 m3) i ostvareno efektivno vrijeme, traktor LKT 81 je u C. Lugu postigao dnevni učinak od 47,58 m3, odnosno 44,52 m3

na radilištu u Mrkoplju. Raščlambom općih vremena izlučeni su neopravdani prekidi te utvrđeno dodatno vrijeme, koje za C. Lug iznosi 28,58 %, a za Mrkopalj 28,13 % efektivnog vremena. Jasno je utvrđeno da se zbog zime i sniježnih uvjeta rada dodatno vrijeme na oba radilišta povećalo za kojih 8 %.

Uz pomoć dodatnih vremena i izjednačenih varijabilnih vremena pristupnik oblikuje vrijeme turnusa za oba radilišta posebno i to za udaljenosti vožnje praznog i punog traktora od 300 m. Na radilištu C. Lug traktor se kretao samo po traktorskom putu, a na radilištu Mrkopalj (uz sekundarnu otvorenost od 33,5 m/ha) traktor se kretao po traktorskom putu 200 m i po sastojini 100 m. U tako oblikovanim vremenima turnusa efektivno vrijeme poprima prihvatljive vrijednosti od 78 %, a opća vremena 22 % od ukupnog vremena turnusa. Efektivno vrijeme turnusa na radilištu veće sekundarne, otvorenosti u C. Lugu iznosi 27,9 min i manje je u odnosu na radilište s manjom sekundarnom otvorenošću u Mrkoplju za 7,18 min. Ukupno vrijeme turnusa je 35,87 min i manje je od vremena na radilištu Mrkopalj za 9,08 min. Norma vremena za navedene uvjete rada u C. Lugu iznosi 6,68 min/m5, a u Mrkoplju 7,86 min/m3. Dnevni učinak za udaljenost privlačenja od 300 m u C. Lugu iznosi 71,85 mVdan te je za 10,77 111' veći od dnevnog učinka na radilištu Mrkopalj.

Na traktorskom putu zabilježene su veće brzine kretanja u odnosu na sastojinu. Na radilištu C. Lug neopterećeni je traktor postigao prosječnu brzinu od 4,06 km/h, a na radilištu Mrkopalj nešto manju i to 3,31 km/h. Opterećeni se traktor na navedenim radilištima kretao prosječnim brzinama od 3,77 i 3,40 km/h. Pristupnik je također istražio utjecaj visine snijega na brzinu kretanja praznih i opterećenih traktora na traktorskom putu i to u dvije inačice. Prosječna brzina kretanja opterećenog traktora po višem snijegu (3,93 km/h) ne razlikuje se praktično od brzine praznoga traktora, pa se može zaključiti kako visina snijega do 20 cm ne utječe na brzinu kretanja traktora LKT 81. Pri

visini snijega višoj od 20 cm, ali manjoj od 45 cm, opterećeni se traktor sporije kreće od praznoga za prosječno 0,56 km/h ili 14,2 %. Ta razlika može se pripisati utjecaju snijega.

Povećanje normi vremena s udaljenošću privlačenja prati smanjenje normi učinka. Na radilištu C. Lug norma vremena se kreće od 5,03 min/m3 na 50 m do 11,13 min/m3 na 900 m udaljenosti. Na radilištu Mrkopalj norma je poprimala vrijednosti od 6,70 min/m3 na 50 m do 8,64 min/m3 na 300 m udaljenosti.

Razlika normi vremena se s udaljenošću privlačenja povećava. Norma učinka se na radilištu C. Lug kreće u rasponu od 95,41 mVdan za 50 m do 43,13 mVdan za 900 m udaljenost privlačenja. Norma učinka na radilištu Mrkopalj opada od vrijednosti 71,63 mVdan za 50 m na vrijednost od 55,55 mVdan za 300 m udaljenosti. U usporedivom rasponu od 50 do 300 m dnevni učinak radilišta C. Lug je veći za. 23,78 mVdan na 50 m, odnosno za 16,30 mVdan na 300 m u odnosu na radilište u Mrkoplju.

Jedinični troškovi privlačenja na radilištu C. Lug se kreću u. rasponu od 18,71 kn/m3 za 50 m do 41,40 kn/m3 za 900 m, a u Mrkoplju od 24,93 kn/m5 za 50 m do 32,14 kn/m3 za 300 m udaljenosti privlačenja.

Pri izmjeri oštećenja utvrđenje položaj stabla u sastojini, prsni promjer stabla, vrsta drva, položaj oštećenja na stablu, dimenzije oštećenja, visina oštećenja od tla i uzrok oštećenja. Utvrdio je daje na radilištu u C. Lugu, na kojem se traktor kretao samo po traktorskim putovima, oštećeno 21 stablo crnogorice ili 1,18 % te 56 stabala bjelogorice ili 3,46 % svih bjelogoričnih stabala u odjelu. Na radilištu Mrkopalj je pri kretanju traktora po traktorskim putovima, ali i po sastojini oštećeno 1,77 % crnogoričnih stabala i 3,63 % bjelogoričnih. Prosječno je na radilištima oštećeno 2,3 % stabala preostalih nakon sječe. U C. Lugu je u sastojini oštećeno 62,3 %, a uz traktorske putove 37,7 % stabala. U Mrkoplju je u satojini oštećeno 89,9 %, a uz traktorske putove 10,1 % svih oštećenih stabala.

Ocjenjujući ovaj magistarski rad, Povjerenstvo ističe: "Pristupnik je odabrao temu potaknut spoznajom da se u njegovom šumarskom okruženju, Upravi šuma Delnice, najveći dio od 400 000 m3 godišnje posječenoga drva na pomoćno stovarište privuče zglobnim traktorima, među kojima je pretežiti udio zglobnih traktora LKT 80 i 81. Kao praktičar, koji je znatan dio svoje profesionalne aktivnosti proveo uz iskorištavanje šuma, te razvojne i planske zadatke, pravilno je zaključio kako prividno dobro poznata problematika skriva nepoznanice, koje je s praktičnog i znanstvenog motrišta vrijedno istražiti. Znalačkim odabirom teme, istaknutim jasnim ciljem postavljenog usporednog irstraživan-ja, izabirom znanstvenih metoda prikupljanja i obrade podataka koji su omogućili preciznu analizu radnih sastavnica i sintezu rezultata u kvalitetne zaključke, pristupnik je uspio potvrditi temeljnu hipotezu o utjecaju

728

gustoće mreže sekundarnih prometnica za rad traktora na privlačenju drva u gorskokotarskim prebornim sas-tojinskim prilikama. Sučeljavajući zglobni traktor LKT 81 s radilištima visoke i niske sekundarne otvorenosti, nedvosmisleno je utvrđena prednost radilišta s gušćom mrežom traktorskih putova. Ta prednost ne očituje se samo u većoj proizvodnosti i nižim troškovima rada, nego i u vrsti i opsegu šteta nastalih na stablima prilikom privlačenja oblovinc. Dodajući spomenutom, saznanja o dodatnom vremenu u zimskim uvjetima rada, utjecaju visine snijega na brzine kretanja neopterećenih i opterećenih traktora, kao i niz drugih proložcnih ili otkrivenih dragocijenih podataka, uvjerenja smo kako

KNJIGE I ČASOPISI

"Hrvatski narod u pravom smislu riječi 'živi od zemlje ' : na svome dijelu pedosfere zasnovao je on svoj život u prošlosti, a izgrađivat će ga i u budućnosti. Tla Hrvatske najveće su blago hrvatskog naroda; nepresu-šivi izvor njegovi/i snaga i temelj hrvatske domovine. Poznavati ih znači dakle poznavati temelje na kojima Hrvatska počiva". (M. Gračanin, Zemljopis Hrvatske-Tlo, Zagreb 1942.).

Dr. se. Jakob M a r t i n o v i ć , znanstveni savjetnik T L O Z N A N S T V O U ZAŠTITI O K O L I Š A -

Izdavač: Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša1, Zagreb, Ulica grada Vukovara br. 78,

Veličina knjige je 16,7 x 24 cm, tvrdo je ukoričena i ukrašena s 15 slika tala ( u boji), s ukupno 288 stranica, uključivši različite tematske priloge/ilustracije: 30 slika, crteža i shema (crno-bijelih) i 100 križaljki i tablica2

s raznovrsnim podacima. Nakon Opisa/naziva 15 slika s lica i naličja korica,

Bilješke autora i Predgovora izdavača, slijedi Sadržaj knjige razvrstan u dva glavna dijela: /. Osnovne genetske i ekološke karakteristike naših tala i //. Uvod u zaštitu tla, s ukupno osam poglavlja (glava). Poglavlja 1. dijela su: / - Definicija, narav i funkcija tla, 2 - Osnovna svojstva glavnih tipova tala, 3 - Odnos tla i vegetacije i 4 - Gospodarsko vrednovanje tala; a u II. dijelu: 5 - Tlo kao dio okoliša, 6 - Stanje humizacije tala, 7 -Tehnogeneza tala i 8 - Erozija tla. Na kraju knjige je i Literatura po poglavljima.

U siječnju god. 2000. umjesto DUZPO ustrojeno je Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja.

: U ovoj ali i daljnjim publikacijama • zbog uštede prostora, osobitosti sadržaja i bolje preglednosti - mnogo je tematskih opisa dato u tabličnom obliku, a većina njih zauzima desetak i više stranica.

1 Uzroci nekih razlika u imenima biljnih zajednica proizlaze iz dosljedno citiranih (često proizvoljnih) naziva pojedinih autora/fi-tocenologa.

a je ovaj rad važan prilog i doprinos praktičnom šumarstvu i šumarskoj znanosti Hrvatske.

r Pristupnik je prinesenim radom ukazao da može us-i, pješno postavljati i rješavati znanstvene probleme, da je n ovladao znanstvenim metodama prikupljanja i obrade c podataka, kao i analizom, sintezom i interpretacijom i, rezultata istraživanja".

Uspješnom javnom obranom svog magistarskog rada, naš kolega Anton Sabo, dipl. ing. šumarstva, stekao

l, je akademski stupanj m a g i s t r a z n a n o s t i , na čemu h mu srdačno čestitamo.

H. Jakovac

j Krajem XIX. i tijekom ovoga stoljeća, postignuti su <j upornošću i trudom mnogobrojnih pedologa, vrijedni i :/ svjetski poznati rezultati u području hrvatskog tloznan-

stva. Oni su u zadnjim godinama XX. stoljeća iznjedrili tri vrijedna djela, a to su: Tloznanstvo u zaštiti okoliša,

:i Baza podataka o hrvatskim tlima i Tla u Hrvatskoj. Svima je začetnik i pisac dr. se. Jakob M a r t i n o v i ć , sam ili s odabranim suradnicima pedolozima.

- P r i r u č n i k z a i n ž e n j e r e (Zagreb, 1997)

Autor je knjigu posvetio Velikanima hrvatske tlo-znanstvene misli, Franji Sandoru i Mihovilu Gračani-

i nu. Poštivajući njihova djela dr. .1. Martinović |e u svojoj dugogodišnjoj djelatnosti pomno pratio metodiku, svekolika zbivanja i domete u našoj ali i u svjetskoj

2 ekologiji, osobito tloznanstvu. Selekcionirao ih je i one odabrane rabio u svojim osobnim pedološkim istraži-

, vanjima i sintezama, od kojih se među prve ubraja ova / knjiga/priručnik.

U prvom dijelu knjige autor definira te opisuje narav, funkcije i osnovna svojstva glavnih tipova tala nekih odabranih predjela u kontinentnom i primorskom dijelu Hrvatske (Gorski kotar, Zagrebačko područje, Slavonija i Baranja, Hrvatsko primorje s Istrom i okoliš

> Dubrovnika). Osobitu pozornost pridaje međuodnosima tla i raslinstva, jer biljne zajednice smatra najboljim

i pokazivačima o stanju i promjenama u stojbinskim (osobito edafskim) prilikama.'' Fitoccnozc - kao važne sastavnice kopnenih ekosustava u pojedinom okolišu -

3 odlučujuće su za gospodarstveno vrednovanje tala. Drugi dio knjige obuhvaća opise tala kao dijelova

3 okoliša s istaknutim naglaskom na kvarenje (degradaciju) tla, njezine tipove, uzroke i pojavnost. Između mnogih tipova degradacije tla - od kojih se ni jedan ne smije potcijeniti - autor iscrpno opisuje ova četiri os-

IZ P O D R U Č J A HRVATSKOG TLOZNANSTVA

729

novna tipa: eroziju, acidifikaciju, promjene humizacijc i akumulaciju štetnih tvari u tlu.

Knjiga u cijelosti daje dobar pregled o genetskim i ekološkim značajkama hrvatskih tala i uvid u najaktu-alnije probleme njihove zaštite u okolišu. Jedina je publikacija te vrste u nas, a rijetka i u međunarodnim mjerilima.

BAZA PODATAKA O HRVATSKIM TLIMA Druga je u vremenskom slijedu objavljenih, ovdje

spominjanih, pedoloških publikacija. Tiskana je u tri sveska, koji su posvećeni "Uznak zahvalnosti utemeljitelju demokratske i neovisne države Hn>atske dr. Franji Tuđmanu ". Izdavač i posjednik svih triju svezaka je Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša1. Svaki pojedini svezak je veličine 22 x 30 cm, s tvrdim koricama u umjetnoj koži s naslovon u zlatnotisku.

S v e z a k I., Zagreb 1997. Autori: Dr. sc. Jakob Martinović i Mr. sc. Andrija

Vranković. Ukupno ima V l 365 stranica i sadrži ova poglavlja

i potpoglavlja: /. Uvod (str. 2.); //. Model Baze podataka (str. 3 - 6.) s potpoglavljima Opis entiteta, Opis pokazatelja stojbine i tla i Tumač uporabljenih pojmova i kratica; ///. Baza podataka o hrvatskim tlima, s

potpoglavljima Podaci o stojbini (tab. 1.0., str. 19 -108.) i Podaci o tlu (tab. 1.1., str. 109-365.).

Glavna obilježja Baze podataka u ovom i ostala dva sveska su: - vrlo zahtjevno odabrani i dokumentirani pedološki

podaci, - pokrivenost najvažnijih problema u gospodarenju i

zaštiti naših tala, - podaci o profilima tala, pokrivaju ukupni prostor

Republike Hrvatske metodom reprezentanata, - u Bazu su upisani profili tla istraživani od g. 1963

do 1996., a to je upisanih 1347 pedoloških profila. - Na osnovi provedene analize problema u gospoda

renju našim tlima i njihovoj zaštiti te analize zatečenoga stanja podataka o našim tlima, utvrđene su ulazne matrice za bazu podataka. Pri tome se imalo na umu da baza podataka treba zadovoljiti, za našu zemlju, najvažnije projekte Europske Unije-Calculation and Mapping of Critical Loads in Europe (Računanje i kartiranjc kritičnih opterećenja u Europi; Data Model for European Forest Soil Data Base (Model podataka za Europsku bazu podataka o šumskim tlima); CORINE Land Cover/Use (CORINE zemljišni pokrov/uporaba)". U metodskom pogledu važno je naglasiti znatno

vrijedniju razliku... "što je u modelu europske baze prirodno raslinstvo kao činitelj tvorbe i evolucije tla iskazano edifikatorskim vrstama drveća, a naš model sadržajnije i pouzdanije iskazuje tu ulogu, i to biljnom zajednicom i bioklimatom" (J. M.).

S v e z a k 11., Zagreb 1998. Autori: Dr. sc. Jakob Martinović, Mr. sc. Andrija

Vranković, Dr. se . Nikola Pernar i Mr. se. Boris Vrbck. Nastavak je prvoga sveska Baze podataka. Veličina

i sadržaj istovjetni su onim u 1. svesku, osim što je ovdje na ukupno 254 stranica opisano daljnjih 851 pedoloških točaka (stajališta), s toje (s onima u I. svesku) ukupmo obrađeno 2198 pedoloških profila.

S v e z a k 111..Zagreb 1999. Autori: Dr. se. Jakob Mrtinović, Mr. sc. Andrija

Vranković, Dr. sc . Nikola Pernar i Mr. sc . Boris Vrbck. III. svezak obuhvaća uglavnom podatke specijali

stičkih analiza na ukupno 271 stranica. Nakon Predgovora izdavača slijedi Sadržaj s ovih pet poglavlja: /. Uvod; II. Model Baze podataka, s potpoglavljima: 1. Opis entiteta, 2. Popis pokazatelja stojbine i tla i 3. Tumač uporabljenih pojmova i kratica; ///. Poclaei dodatnih matrica s pet potpoglavlja: 1. Silikatna analiza (str. 21 - 65), 2. Fizikalne konstante tla (str. 66 - 129.), 3. Grupni (frakcijski) sastav humusa (str. 130 - 160.), 4. Teške kovine u tlu (str. 161 - 199.) i 5. Sastav kationa u adsorpcijskom kompleksu tla (str. 200 - 225.); IV. Dopuna glavne ulazne matrice (str. 226 - 268.); V. Prilog

730

(J. Martinović i A. Vranković: Kako je stvarana Baza podataka o hrvatskim tlima, str. 269 - 271.).

Kako navode autori, u ovom je stoljeću provedena prva i jedina znanstvena inventarizacija hrvatskih tala. Na njoj temeljena Baza podataka trajanje sustav koji se stalno hrani novim podacima, povećavajući tako svoju vrijednost. U tom sustavu svi su podaci o tlu vezani za

određene pedosistematske jedinice, bioklimate te zo-nalno i ostalo raslinstvo. Stoga su oni opće valjani i po-svudašnjc primijenivi za gospodarstvenike (poljodjelce, šumare i ostale), za mnoge službe državne uprave i posredne korisnike tla (npr. prostorne planere). Znanstvenicima će pak Baza podataka poslužiti da jasnije i točnije uočavaju probleme i njihove prioritete.

Dr. sc. Jakob M a r t i n o v i ć , znanstveni savjetnik TLA U HRVATSKOJ

Izdavač: Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša1

Veličina knjige je 16,7 x 23,5 cm, tvrdo je ukoričena, s naslovom i slikom profila crnice na vapnencu (si. 1 u boji iz naslovnice Tloznanstvo u zaštiti okoliša) na prednjoj stranici, te posvetom "U znak zahvalnosti utemeljitelju demokratske i neovisne države Hrvatske dr. Franji Tuđmanu" na 3. stranici. Monografija "Tla u Hrvatskoj", zapravo je Završni izvještaj prve inventarizacije tala, obuhvaća ukupno 270 stranica, s četiri poglavlja: / - Uvod, 2 - Činitelji tvorbe tla, 3 - Prikaz svojstava tala, 4 - Geografija tala i na kraju teksta Literatura.

U Uvodu (str. 11 - 14.) autor objašnjava zamisao, poticaje i nastanak knjige. Slično mnogim zemljama, i u nas je nakon zvršetka Drugog svjetskog rata najveći izazov pedolozima bila prva znanstvena inventarizacija tala. Ona je provedena između 1962. i 1985. godine kao projekt izrade Osnovne pedološke karte Hrvatske. Monografija je sastavljena kao zaključni izvještaj i sinteza provedene inventarizacije, s naglaskom na pitanja pe-dogeneze, pedofiziografije i geografije hrvatskih tala.

Drugo poglavlje (str. 15 - 107., 6 karata, 19 slika i 35 tablica) naglašava polazište knjige, a to su teorijska pedologija i univerzalna Jenny-cva jednadžba o tlu kao funkciji čimbenika tvorbe tla, kao i mogućoj dominaciji pojedinih čimbenika.

S obzirom na matični supstrat tla, daju se osnovne crte gcologijsko-litologijske građe u Hrvatskoj te pedo-genetske i biljno ekološke osobitosti zemljišta iznad različitih stijena. Utvrđuju se i tumače međusobne pravilnosti litoloških članova i tipova tala, a istaknuti su i glavni članovi litosekvenci naših tala.

Općenito, velika i ekološki važna uloga reljefa (i orografskih pojasa) u genezi i evoluciji tala potvrđena je i dobro ilustrirana toposekvencama zemljinog pokrova u Hrvatskoj. Pokazalo se da su toposekvenec najzastupljeniji pedohori (asocijacije tala u hrvatskoj pedosferi). Korespondencija tipova tala sa slojničkim visinskim zonama ili s geomorfološkim vrstama reljefa nije dala pobliže, ekološki važne i zanimljive nalaze. Hidrologijski uvjeti i dreniranost terena ocjenjuje se vrlo važnim osobitostima u našoj pedosferi.

Značajke podneblja kao pedogenetskog čimbenika prikazane su po Oppitzu i Makjaniću, a naglašenije po Bertoviću. Veliku pozornost i vrijednost autor pridaje

Monografija raščlambi bioklimata i pedohora te raspravi o biokli-matskim derivacijama svojstava tala u nas.

U potpoglavlju "Biotski čimbenici" dr. Martinović odvojeno promatra dva krupna pitanja: prirodno raslinstvo te čovjekove utjecaje kao pedogenetske čimbenike. Uloga biljnih zajednica (fitocenoza) i šumskog drveća raspravlja se s gledišta: sastava otpada lišća/iglica, kemizma šumske prostirke, energije nagomilanosti bioelemenata, količine i raspodjele organske tvari u tlu te posljedica degradacije vegetacijskog pokrivača na tlo. Vrlo je zanimljiv i primjerima potkrijepljen prikaz dominantne korespondencije prirodnog raslinstva i tala u Hrvatskoj, u kojemu autor po prvi puta utvrđuje i opisuje najvažnije fitosekvence naših tala. O antropogenom razdoblju evolucije naših tala istraživanja i podaci su oskudni, a stečene spoznaje svjedoče o snažnom agrotehničkom utjecaju na svojstva tla. Taj je utjecaj općenito nepovoljan i najčešće uzrokuje pad humizaci-jc tla, pogoršava sastav i ustaljenost strukturnih agregata te procjeđivanosti vode. Dodani su i pregledni podaci o problemima odvodnje naših hidromorfnih tala po pojedinim slivnim područjima.

Treće poglavlje "Prikaz svojstava tala" (str. 109 -228., 3 slike, 105 tablica) najopširniji je dio knjige, u kojem se rasprava čvrsto oslanja na Bazu podataka o hrvatskim tlima, ali se uvažavaju podaci i iz drugih izvora, npr. iz. dugoročnog projekta "Istraživanje tipova šuma i šumskih staništa" (Tipologija šuma). Opisani su svi glavni tipovi i podtipovi naših tala, s naglaskom na varijabilnost svojstava tala koja proizlaze iz bioklimat-skog i kulturnog utjecaja na tla istoga genetskog porijekla. Za sva tla dati su statistički opisi osnovnih svojstava u A-horizontu, u kojem se, po autoru, najbolje odražavaju suvremeni procesi geneze i evolucije tla

Na osnovi specijalističkih analiza tla - u prosjeku 150-200 pedoloških profila - autor statistički opisuje za glavne tipove tala: svojstva ukupnoga kemijskoga sastava, sastav adsorpcijskog kompleksa, grupni sastav humusa, fizikalne konstante tla i nakupljanje (akumulaciju) teških kovina u tlu. Obrada i tumači tih nalaza dobri su i važni za izbor i smjerove budućih istraživanja. Osobitu vrijednost opisu tala daju pedološke étalon tablice. Iz njih se vide bitne analitičke vrijednosti tla utvrđene u uvjetima njihova prirodnoga stanja bez ili sa zanemarivim utjecajem čovjeka. Podaci se odnose na

731

stanje u humusno-akumulativnom horizontu glavnih tipova tala i najzastupljcnijih biljnih zajednica.

U potpoglavlju o problemima oštećenosti i zaštite tla autor objašnjava oblike i uzroke oštećenosti naših tala te raspravlja o smjernicama, kako bi se zaštitu tla uključilo u integralan sustav zaštite okoliša. Globalne procese potkrjepljuje s dobro odabranim primjerima erozije i acidi-fikacije tala. Vrlo su zanimljivi nalazi o stanju površinskih kopova i prenamjeni tla iz primarne u neke druge svrhe te o utjecaju gospodarskih zahvata na poljodjelska tla. Posebno se raspravlja o oštećenosti šumskih tala s promjenon vrste raslinstva, intenzitetom sječa, tehnologijom rada, o posljedicama požara na vegetaciji, te o strategiji očuvanja naših tala i cijelog okoliša.

Četvrto poglavlje (str. 229 - 269., 9 karata i 8 tablica) obuhvaća: autorov opis svoje kompilacijske pedološke karte (u mjerilu 1 : 500 000), sažet tablični opis tipova tala i zastupljenih kartografskih jedinica te pregled i procjenu bonitetnog broja svih kartografskih jedinica. Vrlo je dojmljiva rasprava o pedogeografijskoj raščla-njenosli naših krajeva. Predstavljena su tri modela pe-dogeografske strukturizacijc informacija i to po općem bonitetu tla, reakciji tla i pogodnosti za šumarstvo.

Na kraju knjige (str. 251 - 257.) navodi se 135 naslova aktualne literature.

Dr. se. Jakob Martinović preuzeo je i obavio jedin-

Dr. Srećko B o ž i č e v i ć : K A M E N I V O D A

Poznati znanstvenik, hidrogeolog i speleolog doktor geologije Srcčko Božićević, objavio je monografiju Kamen i voda. Knjiga je tiskana dvojezično, na hrvatskome i engleskom jeziku, formata A4, 168 stranica, s 245 vrlo uspješnih fotografija u boji. Idejno rješenje knjige dao je autor, a pripremu i tisak obavio mtg-topgraf d.o.o. Velika Gorica. Recenzenti knjige su prof, dr. sc. Božidar B i on d i ć, prof. dr. sc. Josip M a r u š i ć i prof. dr. sc. Darko M a y e r . Monografija je sastavljena iz poglavlja: Prolog, Uvod, Duša kamena i vode, Čovjek, kamen i voda, Voda stvara i razara, Rad vode a lami, Proboji kamenih planina, Zaustavljene vode i Moj epilog. Na kraju knjige nalazi se skica za autorov životopis i popis njegovih radova koji su povezani uz temu ove knjige.

Osobitu vrijednost knjizi daju izvorne autorove fotografije, koje ga zasigurno svrstavaju medu ponajbolje majstore umjetničke fotografije krajobraza. Stječe se dojam da je dr. Božičcvić svojom kamerom zabilježio sve ono stoje najljepše o kamenu i vodi u Hrvatskoj. Čitatelju je zaista teško između velikoga broja savršenih fotografija izabrati najljepše i najdojmljivije, ali to su zasigurno one koje nas vode u tajanstveni svijet krškoga podzemlja.

stven, opširan i vrijedan zadatak da prikupi, sažmc i dolično predstavi dosadašnje znanstvene spoznaje o hrvatskim tlima. Njegovo monografijsko djelo 'Tla u Hrvatskoj", originalna je znanstvena sinteza izvornih rezultata o inventarizaciji tala i ostalih tloznanstvcnih istraživanja provedenih u Hrvatskoj tijekom zadnjih 40-tak godina. Djelo odaje predanu želju, sposobnost i trud autora, da uspješno završi dugoročni projekt u izradi Osnovne pedološke karte Hrvatske. U obradi vrlo opsežne građe poštivane su znanstveno-istraživačke metode i europski kriteriji, pa djelo pruža i valjano utemeljena tumačenja i zaključke. Cjelovitom obradom stanja naše pedosferc i bogatstvom podataka, knjiga potvrđuje ugled i priznatost hrvatskog tloznanstva, a pomoći će i valjanoj usredotočenosti i metodičnom radu budućih istraživača.

Djelo je pisano razumljivo, dokumentirano i jezgrovito, pajc na taj način približeno najširem krugu čitatelja i stručnjaka koji se brinu o razumnom gospodarstvu i zaštiti naših tala, nenadomjestivoga narodnog bogatstva.

Na osnovi pomnog uvida - ostavljajući podrobniju pedološku problematiku pozvanijima - djelo se može ocijeniti pozitivno, i odati zasluženo priznanje piscu dr. Jakobu Martinoviću i suradnicima na ovom vrijednom doprinosu hrvatskom pedološkom i širem ekološkom fundusu.

Prof. dr. sc. Sjepan Bertović

732

Tekst monografije napisan je tečno i znalački. Štivo je primjereno naslovu knjige, vrhunski je stručno, putopisno i govori o velikoj hrabrosti speleologa bez kojih bi zanimljiv svijet tame podzemlja ostao nepoznat. Tekst knjige bogat je pomno izabranim stihovima i izrekama o kamenu i vodi poznatih pjesnika, pisaca, filozofa i znanstvenika. Poznavajući autorovu zaljubljenost u ljepote Plitvičkih jezera, navodim citat iz njegove monografije akademika Ive Pcvalcka, šumarskoga profesora botanike: "Taloženje kalcijeva karbonata u obliku sedre

Iz broja 3, svibanj-lipanj 2000. izdvajamo: Svečano otvorenje 49. akademske godine Tali

janske akademije šumarskih nauka 19. svibnja o. g. u dvorcu Medici Riccardi u Firenci,

u nazočnosti mnogobrojnih autoriteta šumarskog, političkog i društvenog života, održana je svečana inauguracija 49. godišnjice Talijanske akademije šumarskih nauka.

Uvodnu riječ dao je predsjednik Akademije prof Fiorenzo Mancini, pozdravivši nazočne akademičare, domaće i strane stručnjake te predstavnike društvenog i političkog života. Predstavio je aktivnost Akademije u proteklom razdoblju, koja se očitovala u obliku seminara, naučnih rasprava, okruglih stolova, prikaza naučnih radova i si. Posebnu pozornost dao je prikazu izdavačke djelatnosti u proteklom razdoblju, gdje izdvaja knjigu profesora Orazia Ciancia: "Nove granice u gospodarenju šumama", te 48. izdanje "Annala" s radovima eminentnih autora.

Predsjednik je pozdravio mlade stručnjake i zaželio im uspješan rad i posjedovanje jedne vrlo važne vrline, a to je ustrajnost. Svi ljudski projekti i zahvati imaju potrebu za ustrajnošću, a posebice projekti u biologiji i šumarstvu. Predsjednik prof. Mancini pozvao je mlade i one manje mlade da trajno i odlučno propagiraju saznanje o šumi, kako bi ljudi postali svjesni vrijednosti talijanske šumske baštine, koja iz dana u dan postaje sve ljepša i vrednija.

U ime Državne zajednice šumarstva nazočne je pozdravio ing. Fausto Martinelli, zamjenik direktora te institucije, koji je naglasio odličnu suradnju između državne administracije i Akademije. Ta suradnja traje dugo, još iz razdoblja kada pojam ekologija i naučna istraživanja u šumarstvu nisu imala to značenje i intenzitet. Prenio je pozdrave ministra gosp. Alfonso Pecoraro Scania, koji zbog zauzetosti nije mogao sudjelovati na svečanosti.

odvija se i drugdje na svijetu, ali način kako se ona tvori na Plitvičkim jezerima, posve je osobit."

Monografija se može kupiti po cijeni od 150 kn kod: mtg-topgraf d.o.o., Nikole Bonifačića 7, 10410 Velika Gorica, tel. 01/6222-142, faks 01/6222-162 izravno ili putem narudžbenice, uz plaćanje pouzećem.

Na kraju čestitam dr. Srečku Božićeviću na ovoj osobitoj knjizi.

Branimir Prpić

Ing. Fausto Martinelli istakao je težak put kroz koji je u proteklom razdoblju prošlo cijelo šumarstvo, no smatra daje to vrijeme iza nas i daje došao trenutak da s udruženim snagama krenemo stvaranju predispozicija za uvođenje zajedničke akcije za obranu šumskog kompleksa i očuvanja okoliša.

Antonio Moron i , Achille B o n a z z i : Okoliš -opažanje, razmišljanje, upravljanje - otvoreni problemi.

U okviru otvaranja svečanosti u povodu 49. godišnjice Akademije šumarskih nauka, prof. Antonio Moroni, direktor Talijanskog centra za istraživanje i proučavanje okoliša, izložio je predavanje koje je zajedno sa dr. Achilleom Bonazziem iz sveučilišta u Parmi, posvetio ovoj temi. Na pragu 2000. godine svijet se nalazi pred očaravajućim dostignućima, ali isto tako pred zabrinjavajućim kretanjima.

Rezultati raznih istraživanja, razvoj tehnologije i proizvodnih sustava, proučavanje i osvajanje svemira, dostignuća u prehrani, zdravstvu, prometu, informatici itd. su veličanstvena.

S druge strane pojave rasizma, etničko čišćenje, primitivni ratovi, egzistencijalna nesigurnost, slabljenje razine kulturno-socijalnog života su zabrinjavajući. Ovome treba s ozbiljnošću dodati opasne promjene u kvaliteti globalnog ambijenta klimatske promjene, prorjeda ozonosfere, zagađenje okoliša i globalno zagrijavanje. Proteklih godina industrijski svijet obilježava gubitak saznanja daje ambijent živa i složena stvarnost, duboko vezana za svakodnevni život.

Zahvaljujući Ekološkom udruženju, sastavljenom uglavnom od mladih, dalo se poticaj pojedinim osobama da otkriju ambijent kao jednu realnost koja se tiče svakog građanina i o kojoj on mora osobno voditi brigu. To je možda "ekološki terorizam", ali se upravo njemu treba zahvaliti što postoji savjest za ekologiju sve veće grupe građana.

ITALIA FORESTALE E MONTANA. (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima - izdanje

talijanske akademije šumarskih nauka - Firenze).

733

Autori navode da je potrebno prethodno pojasniti dva aspekta, kako bi se moglo odgovoriti na otvorene probleme vezane za okoliš, a to su: - stvarno stanje okoliša,

kulturni oblici života koje su kreirala ljudska bića tijekom raznih povjesnih epoha. Stanje okoliša očituje se u tri faze:

- primitivni abiotski okoliš (razdoblje koje počinje prije oko 4,7 milijarde godina — vodikova atmosfera, poslije koje dolazi do razređivanja atmosfere, što pod utjecajem raznih fizičkih i kemijskih čimbenika omogućava stvaranje prvih živih bića), realni prirodni okoliš - živa bića su postala najvažniji modifikatori fizičkih i kemijskih čimbenika prvobitne zemlje, s velikim utjecajem na ekosustav koji predstavlja razinu organizacije života na planeti,

- humano okružje - obilježeno jednim novim scenarijem, a to je kultura, tj. skup sustava (socijalnih, etičkih, političkih i religioznih) koji obilježavaju jedno biće kao dio jedne skupine. Ljudska bića su utjelovljena u prirodu, čine dio jednog lanca u ekosustavu. Posebno mjesto zauzima ljudski rad. Čovjek treba

raditi, obrađivati zemlju, upotrebljavati prirodno bogatstvo za svoju egzistenciju i pobljšavanjc kvalitete života, ali to treba imati svoju granicu a to je: ne dirati u ekološke procese koji osiguravaju funkcioniranje prirodnih sustava ambijenta.

Autori su dalje obradili kulturne modele po epohama kroz koje je čovječanstvo prolazilo tijekom raznih povjesnih razdoblja. Članak je sveobuhvatno obradio odnose čovjeka i prirode tijekom prošlog vremena i sada, kada uloga čovjeka postaje sve veća.

Upućen je jedan apel čovječanstvu, a posebice intelektualcima, od studenata do naučnika — odgovornost za ambijent i zeleno bogatstvo zemlje, a završava riječima Carlosa Castancdc: "Poncsi u sebi samo jedno pitanje ... ima li taj put srce? Ako ga ima, put je dobar. Ako ga nema ne služi ničemu".

Piermaria C o r o n a , Giovanni C a 11 e g a r i, Roberto M er c u r i o, Mario V a n n e c in i : Analitički pregled drvne proizvodnje u plantažama običnog oraha (Juglans regia)

U svrhu definiranja oblika kulture i povoljnog produktivnog ciklusa za plantaže oraha namijenjenog proizvodnji drveta, potrebno je analitički, na bazi pokusa,

Ovaj časopis izlazi pod pokroviteljstvom Nacionalne federacije sindikata privatnih šumovlasnika. Časopis izlazi u 10 brojeva godišnje i obrađuje problematiku privatnih šuma i njihovih vlasnika vodeći računa o njihovim interesima. Časopis ima sljedeće rubrike: uvod-

procijeniti komercijalnu vrijednost proizvodnje u različitoj dobi i različitim stanišnim uvjetima. U tu svrhu od 1988 g. određeno je snimanje pokusnih nasada oraha koje se obavlja sve do sada. Na bazi dobivenih podataka analitički je opisan trend razvoja proučavanih plantaža s obzirom na sljedeće čimbenike: dob, gustoća sadnje i kvaliteta staništa.

Inicijativa od FAiropskc zajednice za alternativno korištenje nekada obradivih poljoprivrednih površina, našla je interes u plantažnoj proizvodnji drveta. Među listačama s vrijednim drvetom posebnu važnost ima orah (J. regia) zbog velike vrijednosti drveta i raspoloživih plodnih površina. Informacije o produktivnosti kultura specijaliziranih za proizvodnju oraha za drvo nisu postojale ni u literaturi, zbog oskudnih iskustava i izostanka dendroloških ispitivanja. Snimanje podataka vršeno je na 24 plantaže oraha u središnjoj i južnoj Italiji. Odabrane su plantaže istih karakteristika: sadnice stare 1 -2 godine uzgojene iz sjemena s golim korjenom, zauzeti prostor od 16-64 četvornih metara po stablu, osrednja priprema zemljišta, površinsko rahlenje terena i prva intervencija u čišćenju debla od grana do visine od oko 2 m.

Za svaku plohu ispunjena je jedna lista s karakteristikama staništa: nadmorska visina, ekspozicija, nagib i položaj. Uzeti su također uzorci tla radi određivanja osnovnih kemijsko-fizičkih karakteristika. U svakoj plohi izabrana je jedna parcela sa 12 stabala koji predstavljaju prosjek kvalitete (bez rubnih stabala). Snimanje stabala ponavljano je u intervalima u zimskom razdoblju (1989-90, 1993-94, 1998-99). Starost stabala bila je od 6-30 godina, promjer 4,8-27,8 cm, temeljnica 0,83-15,35 nf/ha-ovisno o starosti stabala i kvaliteti staništa.

Zbog relativno male rasprostranjenosti plantaže oraha i nedovoljne mogućnosti promatranja, krivulja visinskog prirasta nije rađena, pa je kao srednja visina uzeta visina na bazi prosječnih stabala. Svi podaci statistički su obrađeni, što daje solidnu osnovu za stvaranje zaključaka o proizvodnji drvne mase i komercijalnoj vrijednosti proizvodnje.

Dobiveni rezultati daju generalni trend prirasta ispitivanih stabala. Na primjer uz gustoću od 36 četvornih metara po stablu u dobi od 30 godina na plodnom tlu ima 66 kubičnih metara po ha, a na lošem tlu svega 20 kubika po ha tehničkog drva.

nik, kratke aktualnosti, regionalna rubrika, ekonomija, financije, oprema, organizacija i mali oglasnik.

Direktor publikacije je H. Plauchc G i 11 o n, a suradnici su poznata imena francuskog šumarstva.

Iz broja 421 izdvajamo prikaze sljedećih članaka:

FORETS DE F R A N C E Nacionalna revija privatnih šuma Francuske

734

Jean Louis F e r r o n : "France Douglas" slavi petu obljetnicu postojanja Asocijacija "France Douglas" osnovana je krajem

1993. g. na inicijativu ogranka sindikata šumovlasnika iz pokrajne Limousin. Generalna skupština povodom pete obljetnice održana je u Beaujolais-u. Asocijacija je objedinila proizvođače duglazijc i pilanare koji se bave njenom preradom. Nastala je voljom proizvođača glavnih regija, gdje se najviše uzgaja duglazija, a to su: Limousin, Bourgogne, Rhone Alpes, Midi-Pyrenees i Auvergne.

Aktivnost asocijacije "France Douglas" zatim se raširila i izvan ovih početnih granica, preuzevši aktivnom prisutnošću legitimnost u institucionalnim organizacijama na nacionalnoj razini (Federacija sindikata privatnih šumovlasnika, Nacionalna federacija šuma te organizacije koje se bave razvojem i istraživanjem).

Prisutnost duglazije na europskom tlu vrlo je oskudna. Ima je nešto više u Francuskoj (350 000 ha) i Njemačkoj (200 000 ha), a to je u odnosu na ostale četinjače "kapljica vode". Ako se zna kakve površine duglazija zauzima na Američkom kontinentu uz široku primjenu u pilanarstvu i konstrukcijama, promociju duglazijc trebalo bi dići i na razine ukupnog teritorija Europske zajednice. "France Douglas" se pojavljuje kao korisna spona unutar sudionika u organiziranom lancu razvoja ruralnih zona koje raspolažu bogatim resursima za budućnost.

Znate li tko je bio David Douglas? Remy Claire, pasionirani šumar koji se posebice ba

vi istraživanjem duglazije, izdao je bogatu i dobro ilustriranu knjigu o životu i radu Davida Douglasa. Knjiga je prezentirana na svečanosti povodom jubilej a udruženja "France Douglas". David Douglas je samouki škotski naturalist kojega je poslalo Hortikulturno društvo iz Londona u misiju na zapadnu obalu sjeverne Amerike tijekom sredine XIX. stoljeća s ciljem da unese u Europu važnu šumsku vrstu — duglaziju. U knjizi je opširno opisano putovanje pasioniranog, avanturističkog i talentiranog istraživača, koji je nesretnim slučajem preminuo u 35-oj g. života. Knjiga je formata 21x29,7cm, u kartonskom uvezu, a sadrži 335 stranica koje obiluju ilustracijama i fotografijama.

Hubert D c l o b c t t c : Regia Languedoc-Roussi-llon Svakoga dana šuma osvaja sve više terena u ovoj re

giji francuskog juga. Languedoc ili Pays d' Oc. tj. zemlja u kojoj se "da" govori "oc" umjesto "oui" kako se govori na sjeveru Francuske, zauzima područje juga između Alpa, Pirincja i Sredozemnog mora.

Slavni naturalist Charles Flahaut godine 1893. opisivao je Languedoc sljedećim riječima: "Kada putnik dođe sa sjevera prvi put na jug, neprijatno je ganut neplodnim i golim vatrenim brežuljcima. Ne vidi se ništa drugo nego gola zemlja i gole stijene poput zidina, izme

đu kojih oko uzalud traži bar jedno stablo koje bi moglo pružiti malo hlada i svježine". Velike tvornice stakla, porculana, kožare i crna metalurgija u razdoblju do kraja XIX. stoljeća uništavale su vegetaciju ovoga kraja.

Danas je situacija drukčija. Napuštene poljoprivredne površine osvaja šuma, tako da je krajem stoljeća površina šuma narasla od 400 000 ha na 900 000 ha ili 34 % ukupne površine, stoje istovjetno sa šumovitosti iz XV. stoljeća.

Ovaj razvoj očituje se u jačanju ekonomije ovoga kraja. Više od 7 000 osoba ovog nerazvijenoga područja ima osigurano zaposlenje u raznim sektorima: uzgajanje šuma (rasadnici pošumljavanje kresanje grana i si.), iskorištavanje šuma, transformacija šuma, lokalno pilanarstvo, proizvodnja ambalaže i ogrijevnog drveta.

Sto se tiče pilanske proizvodnje instalirano je stotinjak pilanskih jedinica koje proizvode piljenu građu, pretežito četinjača, namijenjenu uglavnom za lokalnu potrošnju, uz skroman izvoz u Španjolsku.

Uporaba drveta za ogrijev je dosta raširena, a posebno u ruralnim sredinama. U novije vrijeme projektirane su toplinske jedinice za kolektivno grijanje, koje za sirovinu upotrebljavaju pilanske otpade i ostatke šumskih siječa. U zoni je predviđena gradnja 20-ak toplana na toj sirovinskoj osnovi u iduće četiri godine.

Pored drveta kao glavnog šumskog proizvoda, u novije vrijeme sve više uzima maha proizvodnja gljiva i to tartufa, radi njihove velike tržišne vrijednosti. Proizvodnja te vrijedne gljive bila je opala u posljednjem razdoblju, ali se danas zahvaljujući sadnji mikoriz-nih stabala postiže vrlo značajna proizvodnja Interes za proizvodnju je sve veći, posebice na površinama napuštenih vinograda kojih u zoni ima mnogo.

Pored uzgoja tartufa važno mjesto zauzima proizvodnja borovnice, te su velike površine šuma date u koncesiju radi njihovog uzgoja.

Proizvodnja meda i sadnja medonosnih stabala ima poseban interes.

Proizvodnja čepova od hrasta plutnjaka za razvijeno francusko vinarstvo odvija se u zoni istočnih Pirineja u oko 400 pogona.

Svake godine u području Languedoc-Roussillona pošumi se 2-3 000 ha napuštenih poljoprivrednih površina.

Šume doprinose razvoju "zelenog turizma" ove zone, a po riječima gospodina Jacqucsa Bianca, predsjednika regije, 50 ha šume ili 400 kubika sječive drvne mase osiguravaju zaposlenje jednog radnika, a po statistici ova regija ima najveći prirast stanovništva u Francuskoj.

F. dc M o n t a l e m b e r t : Pokretne pilane - realnost današnjice Neminovna evolucija ekonomskog svijeta nije mi-

moišla pilansku aktivnost. Zastarjela tehnologija malih privatnih pilana i sve veći zahtjevi za sigurnost rada uz-

735

rokovali su nestajanje starih pilanskih postrojenja. Njihov zadatak sve više preuzimaju obrtnici, vlasnici pokretnih pilanskih postrojenja, a njihova zastupljenost je očita u svim regijama. To nisu teška postrojenja na parni pogon koja su se primjenjivala početkom stoljeća, a koja su za montažu trebala nekoliko dana, već postrojenja sa benzinskim ili diesel motorima koji pogone pilu izravno ili proizvode električnu energiju za pogon elektromotora. Njihova montaža i početak rada traje manje od 2 sata. Cijene takvih postrojenja kreću se od 15 000-150 000 DM. Manje skupi modeli služe za povremenu upotrebu, dok skuplje modele upotrebljavaju obrtnici za kontinuirani rad. Ta postrojenja mogu biti s kružnim ili tračnim pilama, od kojih svaka ima specifične prednosti.

Engleska firma "Forcstor" proizvodi 2 tipa montažnih pilana: - "Swivel Saw" — kružna pila koja služi za proizvod

nju krovnih konstrukcija. Montirana je na 4 vertikalna nosača i 2 horizontalna profila od aluminija. Radnik vrlo lako pokreće pilu, koja u jednom smjeru reže horizontalno, a u povratku vertikalno. Vrlo je jednostavna, ali je nedostatak što proizvodi piljenice ograničenog presjeka. Cijena je vrlo pristupačna oko 20 000 DM.

- "Jacko" - tračna pila sa 2 osovine, pogonjena diesel motorom od 25 K.S., opskrbljena hidraulikom za doziranje trupaca. Prednost ove pile je debljina reza od svega lmm, što povećava iskorištenje materijala i ima mogućnost proreza piljenica raznog oblika i dimenzija. Cijena postrojenja je oko 80 000 DM. Finska firma "Laimet" isporučuje u Francusku ver-

IZ LOVSTVA

Znatan broj divljih životinja koje su od nedavna izgubile status lovne divljači, a koje žive od lova i od plijena, navukle su na sebe posebno neprijateljstvo čovjeka, koje on redovito izražava s malo razumijevanja i još manje pravednosti. Ako su nekada riječi "koristan" i "štetan" i imale smisla, danas one uistinu više ne označavaju jasno ograničenu kategoriju. Tko može ustvari tvrditi da ljupka srna predstavlja u ravnoteži prirode korisnijeg člana nego stoje to vuk, medvjed ili ris? Naravno, ako se opredjeljujemo prema vanjštini ili prema osjećajima, naše su simpatije na strani prve. Ali, ako želimo pošteno sagledati bit stvari, ne ocjenjujući moralnu vrijednost živih bića i ne vodeći računa o svojim

tikalnu kružnu pilu (120 cm promjera) opskrbljenu hidraulikom za doziranje trupaca. Pila ima veliku brzinu rada, a može biti na traktorski pogon od minimum 90 K.S. ili samostalni motor od 120 K.S. Cijena verzije na traktorski pogon je oko 90 000 DM.

Njemačka firma "Serra" proizvodi širi izbor tračnih horizontalnih pila. To su dvoosovinske pile pogonjene pomoću električnog agregata ili na traktorski pogon. Prikladne su za prorez dugačkih trupaca. Vrlo su robus-tne, opskrbljene hidraulikom za manipulaciju s trupcima, a mogu rezati trupce do 130 cm promjera. Cijena postrojenja nije navedena.

Američka firma "Wood Miser" je jedna od pionira u svijetu pokretnih pilana. Do sada je proizvedeno više od 20 000 postrojenja prodanih diljem svjeta (u posljednje vrijeme kod nas sve češće u primjeni op. autora). To su horizontalne, dvoosovinske tračne pile koje se proizvode u raznim varijantama. Komplet motor i tračna pila učvršćeni su najednom stupu, koji se kreće po postolju pileći piljenicu po piljenicu. Prednost ove pile je kvalitetan prorez i dobro iskorištenje (debljina pile 1-1,14 mm). Cijena postrojenja kreće se od 15 000 do 80 000 DM ovisno o modelu.

Prednost pokretnih pila je što prorez obavlja mali broj radnika, trupci se prorezu na licu mjesta, što značajno smanjuje troškove transporta, a drvni otpad ostaje u šumi ili se može koristiti za izradu ogrijevnog drveta.

Pilanska proizvodnja s pokretnim pilanama traži dobru organizaciju rada, da bi bila učinkovita i rentabilna i u takvim uvijetima ima realnu perspektivu.

Franc Grospić, dipl. ing.

momentalnim interesima, bit ćemo prisiljeni priznati svoje neznanje i zaključiti da nemamo pravo uništiti jednu vrstu, ma kakva ona bila, samo na osnovi prividne štete koju mi zapažamo (G. M. Vi 11 e n a v e , 1968.)

O sadašnjem statusu i budućnosti spomenutih triju predatora, vuka, risa i smeđeg medvjeda, posebno o odnosu čovjeka spram medvjeda1 govori Zbornik referata

1 Radi se o Odluci Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i prehranu RS od 28. 9. 1999. kojom je za lovnu sezonu 1999/2000. u središnjem području medvjeđe populacije Slovenije odobren odstr-jel 65 medvjeda, a koja je odluka izazvala burne reakcije dijela lovačke javnosti i zaštitara prirode.

ČOVJEK I KRUPNA ZVJERAD (Človek in velike zveri)

736

s međunarodnog stručnog savjetovanja Ekološkog foruma Liberalne demokracije Slovenije (LDS) i Društva kočevski narodni park, koji je pod naslovom "Človek in velike zveri" (Čovjek i krupna zvjerad) održan u Ko-čevju 14. ožujka 2000. Zbornik u kojem je 17 stručnjaka i znanstvenika iz Slovenije, Hrvatske, Austrije i Njemačke s različitih aspekata obradilo problematiku odnosa čovjeka i krupne zvjeradi, predstavljen je šest mjeseci kasnije, u petak 15. ruja 2000. u Prirodoslovnom muzeju Slovenije u Ljubljani. Zbornik je za tisak priredio četveročlani urednički odbor na čelu s urednikom Božidarom F la j šmanom, a nakladnik mu je Ekološki forum LDS-a u suradnji s Liberalnom akademijom.

Pred sedamdesetak uzvanika o zborniku su, pored urednika, govorili ravnatelj Prirodoslovnog muzeja prof. dr. Matija G o g a 1 a, šumamik Anton S i m o n i e , predsjednik društva Kočevski naravni park dr. sc. Boris Krys tu fek , predsjednik Liberalne akademije dr. sc. Darko St ra jn , mr. sc. Janez Č e r n a č , dr. sc. Pavle G a n t a r i dr.

Savjetovanje Čovjek i krupna zvjerad, kao i predstavljanje zbornika, imaju zadatak da na osnovi stručnih stajališta pripomognu donošenju takvih odluka, ko

je će biti doprino's razvoju, a time i očuvanju bogatog i raznovrsnog okoliša, te omogućiti kvalitetan život i održanje čovjeku i krupnoj zvjeradi. Lako je osiromašiti, uništiti, ubiti, istrijebiti. Povijest čovječanstva u tom pogledu nudi dovoljno dokaza. Daleko je teže očuvati bogatstvo života. Brigu za medvjeda, vuka i risa ne kanimo graditi na račun ili na štetu čovjeka, već usklađivanjem odnosa za suživot koji je moguć i koji je potreban, pojasnio je u ime organizatora urednik zbornika Božidar Flajšman.

Prva zaštita medvjeda datira iz 1887. godine Poznato je da krupna zvjerad, posebice medvjed,

traži prostran, dobroočuvan prirodni okoliš, u kojeg bi bilo dobro da čovjek što manje zalazi. Sadašnji odnos između medvjeda i čovjeka nije primjeren. Opterećen je brojnim problemima u svezi sa štetom (na ovcama) i konfliktnim stanjima. No, sve to nije problem od danas. Čovjek je i u prošlosti bio suočen s istom problematikom i znao se prilagoditi tim i takvim odnosima, pa nema razloga da tako ne postupa i danas. Predmet strategije zaštite medvjeda i drugih krupnih vrsta ne mogu biti samo mjere koje idu u prilog čovjeku, već nadasve prilagodba čovjekova djelovanja da se osigura i opstanak medvjeda.

Da Kočevje i Kočevska nisu bez razloga izabrane za mjesto savjetovanja, pojasnio je šumarnik Ciril Š t rumbe l j , po kojem je ovaj šumom bogat kraj Slovenije zbog prirodnih i povijesnih odnosa tijekom cijele svoje prošlosti usko povezan s krupnom zvjeradi. Suprotnosti između ekologije i ekonomije najbolje dolaze do izražaja upravo na primjeru krupne zvjeradi, koja u okolišu, u kojemu još obitava, predstavlja vrh biotske raznovrsnosti.

Da bi i današnje generacije (posebice politika!) učile na primjerima iz prošlosti, na skupu u Kočevju, a što je ugrađeno i u predstavljeni zbornik, iznijeto je više poučnih primjera kada su pojedinci, "koji su bili u pravo vrijeme na pravom mjestu", i pored nerazumijevanja i teškoća znali povući prave poteze na dobrobit divljači. Tako je knez Auerspeg na svojem posjedu na Ko-čevskem zaštitio medvjeda još 1887. godine, stoje pri-pomoglo održanju ove životinjske vrste. Pred sam Drugi svjetski rat ožujka 1935., donesena je Naredba o izmjeni naredbe o izmjeni lovostaje i zaštiti divljači, kao prvi podzakonski akt na temelju kojega je medvjed bio zaštićen na većem dijelu njegova prirodnog areala u tadašnjoj Sloveniji. Osnivanjem Uzgojnog lovišta "Rog" Kočevje (70.000 ha) zaštita medvjeda je, zahvaljujući njegovu prvom i agilnom upravitelju Lađi Š v i g e 1 j u, autoru prve monografije o medvjedu u Sloveniji2, bila

1 Lađo Švigelj, Mcdved v Sloveniji, Ljubljana 1961.

737

na snazi i nakon rata. Zasluga je čelnih ljudi ove velike gospodarske lovačke organizacije da su imali hrabrosti prije 27 godina (2. 3. 1973) ispustiti iz karantene na slobodu tri obitelji riseva, da su 1970. zaštitila divlju mačku, a 1974. omraženog vuka. Danas nažalost neće više biti dostatna samo fizička zaštita zvjeradi, jer nastavimo li i dalje s nerazumnim posezanjem u prirodu, uniš-tit ćemo sve, od pojedinih vrsta do habitata, biocenoze i ekosustava, rekao je Štrumbelj.

Na stručnom savjetovanju u Kočevju, kao i/ili na predstavljanju zbornika u Ljubljani, sudjelovali su i naši stručnjaci, prof. dr. Đuro H über , Željko S ta han, Alojzije F r k o v i ć , mr. sc. Josip Kusak i Aleksandra IVI aj i ć . Ugodno im je bilo čuti izlaganje podžupana Kočevja i urednika Loveca, mr. se. Janeza Černača, koji je u svom nastupu, pojasnivši da znatan dio Kočevske graniči s Hrvatskom i Gorskim kotarom, izrazio zadovoljstvo da su ovo savjetovanje zajednički organizirali hrvatski i slovenski stručnjaci s tog područja. Ima nešto simbolike u tom pogledu, riječi su Černača. Slobodno u prirodi živuća divljač ne poznaje granice, ukjučujući tu i krupnu zvjerad, pa tako govorimo o dinarskim populacijama medvjeda, vuka i risa. Također su i žitelji doline Kupe i Cabranke od pamtivjeka živjeli zajedno, bez granica. Neka stoga i ovaj susret bude početak suradnje i na drugim zajedničkim projektima.

Slika 1. S predstavljanja zbornika Clovck in velike zveri u Prirodoslovnom muzeju u Ljubljani

(Foto: Alojzije Frković)

Na predstavljanju zbornika bio je prisutan i uvaženi šumarski stručnjak prof. dr. Dušan M1 i n š e k, iz čije se diskusije moglo zaključiti daje šumarstvo jezgra aktivne zaštite prirode.

Sadržaj zbornika Človek in velike zveri obuhvaća sljedeća poglavlja i priloge: Božidar Flajšman, Boris Krystufek: Čovjek i krupna zvjerad, Boris Krystu-fek: Načela biologije zaštite i gospodarenje s krupnom divljači, Miha Adamič, Alcnka Korenjak: Mi i

738

Slika 2. Prof. dr. Dušan Mlinšek u društvu dipl. ing. šum. Cirila Štrumbelja na svečanosti predstavljanja zbornika


naša krupna zvjerad, Marko Jonozovič: Uloga Zavoda za šume Slovenije pri usmjeravanju razvoja populacija krupne zvjeradi, Petra Kaczensky, Felix Knauer, Blaž Krže, Mateja Blažič: Šta smo naučili o smeđem medvjedu u Sloveniji? Anton Simonič: Strategija zaštite slobodno u prirodi živućeg sme-đeg medvjeda, Đuro Huber, Alojzije Frković, Željko Štahan, Josip Kusak, Aleksandra Majić: Stanje i planovi gospodarenja s krupnom zvjeradi u Hrvatskoj, Jana Vidic: Usmjeravanja i mjere zaštite krupne zvjeradi u Sloveniji, Romana Erhatič Širnik: Nesuglasja o zaštiti medvjeda bila su poznata i u prošlosti, Ciril Štrumbelj: Bibliografija o krupnoj zvjeradi u Sloveniji.

Iza toga slijedi popis suradnika Zbornika, fotoal-bum i Dokumenti I (zapisnik savjetovanja s prilozima i članci iz dnevnog tiska koji je pratio skup u Kočevju) i Dokumenti II (niz najrazličitijih dokumenata u vezi s odlukom resornog ministarstva o odobrenju odstrjela medvjeda).

Zbornik opsega 288 stranica teksta, ilustriran brojnim slikama u boji za sada je tiskan samo na slovenskom jeziku, u nakladi od 1000 primjeraka.

Spomenik smeđem medvjedu U susjednoj Sloveniji, kao i u nas u Gorskoj Hrvat

skoj, obitava populacija od 350 do 400 smeđih medvjeda (procjena). Iako do prošle dvije godine nije bilo nekih većih konflikata između ljudi i medvjeda, političke i ekonomske promjene u naših sjeverozapadnih susjeda sve više utječu na upravljanje i gospodarenje krupnom zvjeradi.

Kome u prirodnom arealu medvjeda dati prednost, uzgoju medvjeda ili stoke sitnog zuba? Kako na aktivnost, premještanje i izbor habitata pojedinih medvjeda utječe kultivirana krajina? Što stoji na putu da medvjed spontanim premještanjem dopre iz slovenskih Dinarida

Slika 3. Biologinja Petra Kaczensky ispred netom otkrivenog spomenika smeđem medvjedu u auli Tehničkog muzeja u Bistri kod Vrimike 11. 10.2000.


do Alpa? Kako ublažiti konflikte između medvjeda i ljudi?

Bila su to samo neka od pitanja na koja je odgovor trebao dati međunarodni istraživački projekt pod naslovom Suživot medvjeda i ljudi u kultiviranoj krajini Slovenije, koji je trajao punih šest godina (1994-2000),

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI

International Poplar Commission (IPC) dio je organizacije FAO osnovan 1947. godine, čija je funkcija izučavati znanstvene, tehničke, socijalne i ekonomske aspekte uzgajanja topola i vrba, promoviranja ideja i

a u kome su, pored Biotehničke fakultete Sveučilišta u Ljubljani i Lovske zveze Slovenije, sudjelovali Wild-biologische Gesellschaft iz Münchena i Institut für Wildbiologie und Jagdwirschaft iz Beča.Tijekom istraživanja nositelj projekta njemačka biologinja Petra Kanzensky sa suradnicima, ukupno je ulovila i ra-dioogrlicama opremila 24 medvjeda (8 ženki i 16 mužjaka). Pri njihovu praćenju utvrđeno je ukupno 1885 dnevnih lokacija i 13.919 izmjerenih danjih aktivnosti. Istraživanja su vršena u središnjem medvjeđem arealu u Javorniško-snežničkom području, oko 20 km jugozapadno od Ljubljane, na glavnom koridoru po kojemu se medvjedi iz Dinarida premještaju prema Alpama. Praćenjem obilježenih medvjeda utvrđena je veličina njihova areala kretanja u površini od 21 (jednogodišnjak) do 1104 km2 (odrastajući mužjak).

I pored svoje snage medvjedi se, utvrđeno je projektom, sklanjaju pred ljudima i u pravilu aktivni su samo noću. Zaštitna žičana ograda pored autoceste Postojna - Razdrto nije im predstavljala posebnu prepreku. U razdoblju od 1992. do 1999. od prometa je na istraživanom području smrt našlo 20 medvjeda, dok je na cijelom području Slovenije ukupno bilo izlučeno 364 medvjeda.

Na svečanosti u povodu okončanja međunarodnog znanstvenog projekta, "Rjavi medved", koja je održana 11. listopada 2000. u Bistri kod Vrhnikc, u atriju tamošnjeg Lehničkog muzeja, u čijem se sklopu nalazi i Lovački muzej Lovačkog saveza Slovenije, otkriven je spomenik medvjedu, rad akademskog kipara Janeza Pirn at a. U miroljubivoj sjedećoj pozi, zabavljen grozdom vinove loze kojega drži u šapama, kao da nam svima želi poručiti: čuvajte nas i branite, naša budućnost visi o tankoj niti. Zaštita medvjeda i mogućnost njegova suživota s čovjekom je bez dvoumljenja jedan od najvećih izazova za slovensko društvo.

Alojzije Frković

razmjene biljnog materijala između znanstvenika, šumarskih gospodarstvenika i korisnika, te zajedničkih istraživačkih programa koji su organizirani unutar Povjerenstava za topole i vrbe pojedinih zemalja. Sjednice se

IZVJEŠĆE SA 21. SJEDNICE INTERNATIONAL POPLAR COMMISSION/FAO I STRUČNOG POSJETA ŠUMARSKIM ZNANSTVENIM I GOSPODARSKIM

INSTITUCIJAMA SAD-a I KANADE od 24. rujna do 5. listopada 2000. godine (Portland, Oregon, SAD - Edmonton, Alberta, Kanada)

739

održavaju svake četiri godine, a Hrvatska je kao njezin punopravan član primljena 1992. godine tijekom 19. zasjedanja 1PC/FAO održanog u Zaragozi, Španjolska.

Zasjedanje je otvorio glavni tajnik IPC/FAO gosp. James Bali, a sudjelovalo je ukupno 260 sudionika iz 37 zemalja. Tema sjednice bila je "Kulture topola i vrba: Ususret potrebama društva i okoliša".

Hrvatska je u svojem izvješću za proteklo četverogodišnje razdoblje, izvijestila o područjima prirodnih sastojina i kultura topola i vrba, politici i zakonodavstvu, tehničkim podacima i općim informacijama o stanju topola i vrba u Hrvatskoj. U završnom izvješću FAO je istaknuo da još uvijek postoji 12 % miniranih i nedostupnih potencijalnih šumskih područja Hrvatske, i da kao zemlja s poremećenom ekonomijom, nismo u mogućnosti financijski prevladavati ovaj problem. Pozitivno je ocijenjeno naše pristupanje zakonodavstvu sa šumskim biljnim materijalom (UPOV) i naše učešće u europskim programima (EUFORGEN), suradnja sa stranim institutima, te veliki broj objavljenih znanstvenih i stručnih radova vezanih za ovu problematiku.

U sklopu znanstvenog dijela programa, Hrvatska je sudjelovala s jednim pozivnim referatom: "Poplar as a potential model for gene resource conservation in forest ecosystems", koji je izlagao D. Kajba u koatorstvu sa B. Heinze, P. Rotach, S. de Vries i F. Lefévre, te s radom "Improvement of arborescent willows and multi-species hybrids by hybridization, transgression, back crossing, selfing and inbreeding" D. Kajba i S. Bogdan i s posterom D. Kajba i P. Vratarić: "Conservation of european black poplar (Popu/us nigra L.) genetic resources in Croatia".

Zaključci sjednice odnosili su se na potrebe uzgoja topola i vrba u kratkim ophodnjama (bioenergija), zaštitama ritskih tokova (riparian buffers), plantažiranju u odnosu na sadašnje okolišne uvjete (phytoremedia-tion), te sekvestraciji ugljika iz atmosfere.

Stručna ekskurzija u SAD-u, započela je posjetom Lower Columbia Fiber Farm, koja sa svojih 4000 ha plantaža uz rijeku Columbia, uzgaja većinom hibridc Populus trichocarpa x P. deltoïdes, te opskrbljuje potrebe dviju industrija papirne konfekcije na području država Oregon i Washington. Plantaže su u ophodnji od 7 do 12 godina, a upoznati smo i sa istraživanjima hibridizacije i selekcije novih klonova topola, pripremom staništa, kao i s radovima na sječi plantaža.

Posjetom komercijalnom poljoprivrednom gospodarstvu Wilcox Farm, za proizvodnju jaja, mlijeka i sira u državi Washington, SAD, upoznati smo i s mogućnošću koristi od zajedničke proizvodnje poljoprivrede i šumarstva (agroforsetry). Farma koristi biofiltere za usmjeravanje postojećeg otpadnog dušika za prihranjivanje plantaža topola, što će kasnije predstavljati mogućnost za pridolazak novih vrsta iz prirode, nakon ophodnje od 10 godina. Sličnom problematikom u poljoprivre-

dno-šumarskoj proizvodnji susreli smo se i pri posjeti korporaciji Nestlé i njihovom regionalnom centru za obučavanje (Carnation Farm, sjeverno od Seattla, SAD), čije su pašnjačke površine pretvorene u plantaže topola u kratkim ophodnjama. Plantaže imaju višenamjensku funkciju, od produktivne uporabe zemljišta, do zaštite rijeke Snoqualmine i njezinog prirodnog okoliša.

Terenski i stručni dio ekskurzije na području Kanade započeo je posjetom rasadnicima i plantažama kompanije Scott Paper Limited, vodećem proizvođaču i opskrbljivaču papirnatih proizvoda Kanade u kućanstvima, industriji i komercijaloj uporabi. Kompanija gospodari s više od 10 000 ha aluvijalnih površina uz rijeku Fraiser, imajući i zakonodavstvenu ulogu zaštite ritskih područja šuma (zabranom sječe od 100 m od toka velikih rijeka i do 20 m kod manjih kanala i potoka). Rasadnik od 14 ha osigurava 400 000 komada reznica i topolovih kolaca godišnje za potrebe osnivanja plantaža u kratkim ophodnjama do 12 godina, većinom hibri-dima P. trichocarpa x P. deltoïdes. U sklopu rasadnika nalaze se i pokusne plohe različitih kombinacija križanja vrsta P. trichocarpa, P. deltoïdes, P. maximowiezii i P. nigra. Istraživanja uključuju različite razmake sadnje, selekciju na otpornost prema bolestima i produkciji drvne mase topola u kratkim ophodnjama.

Šumarski centar Kalamalka u Vernonu, kojeg smo posjetili, osnovan je kao istraživački centar za oplemenjivanje vrstan conforta, Picea glanca, Thuja plicata, duglazije, ariša, topola i breza. Istraživanja centra uključuju i osnivanje klonskih sjemenskih plantaža, kao i radove na uzgoju, hranidbi gospodarskih vrsta, biljnoj fiziologiji, šumarskoj entomologiji i pedologiji. Centar sa svojih 28 redovito zaposlenih djelatnika, također održava komercijalnu produkciju topola i arboretum. Na području Vernona demonstrirana nam je mogućnost korištenja otpadne kanalizacijske vode za navodnjavanje plantaža hibridnih topola, a koja bi inače završavala u obližnjem jezeru (zaštitu okoliša fi-

Slika I. Klonovi Populus trichocarpa x P. deltoïdes uzgajaju sc u ophodnjama od 8 godina. Ft. James Corporation, SAD

740

nancira gradski odbor). Na 15 ha plantaža, starih 13 godina, postiže se produkcija i do 632 mVha kod nekih klonova P. trichocarpa x P. deltoïdes.

Na području Nacionalnog parka Jasper, površine 10 880 km2, šumarski stručnjaci upoznali su nas s ekološkim problemima šumskih požara. Unutar opožare-

Slika 2. Atabasco vodopad u NP Jasper (Rocky Mountains, Kanada)

Na 12. međunarodnom interkalibracijskom tečaju koji je održan u Sieni, Italija 1999. godine, Hrvatskoj je ponuđena organizacija 13. međunarodnog interkalibra-cijskog tečaja. Kako je naša zemlja već ranije prihvatila organizaciju 1UFRO - međunarodnog savjetovanja Oak 2000. (Hrastovi 2000) iz silvikulture, oplemenjivanja i genetike hrastova od 20.do 24. svibnja 2000. godine, zatražena je odgoda organizacije tečaja za 2001. godinu. Međutim, prijedlog nije usvojila Europska komisija, pa je Hrvatska ("Hrvatske šume", p.o. Zagreb, Šumarski fakultet, Zagreb i Šumarski institut, Jastrebar-

nih površina parka obavljaju se različita istraživanja obnove i sukcesije vrste P. tremuloides i druge vegetacije, kao i utjecaja šteta od zakonom zaštićene divljači na obnovu šuma. Istraživanja uloge šumskih požara utvrđuju reguliranje i stimuliranje obnove biomase, hraniva, dobne strukture sastojine i učešća pojedinih vrsta.

S primjenom različitih uzgojnih metoda pri sječi i obnovi mješovitih sastojina Picea glanca i Populus tremuloides upoznali su nas šumari s područja države Alberta u Kanadi.

Impresivan je bio posjet kompaniji Albcrta-Pacific Forest Industries Inc., koja kao proizvođač celuloznog drva gospodari, prema ugovoru s državom Kanadom, s ukupno 58 000 km2 sjevernoistočnog dijela Alberte i opskrbljuje svoju proizvodnju sa 2 600 000 m3 sirovine godišnje. Program kompanije je da do 2023. godine svojih 15 % potreba celuloznog drva pokrije sa plantaža selekcioniranih klonova topola. Na 65 ha pokusnih površina upoznati smo s provenijeničnim nasadima kanadske tre-petljike, plantažama hibridnih topola, izučavanjima utjecaja mikorize, interakcije genotip x okoliš, utjecajem uporabe različitih hraniva i povećane koncentracije C02 u atmosferi, te s mehanizacijom koja se koristi u rasadniku i pri osnivanju plantaža. U sklopu istraživačkog centra nalaze se i klonski arhivi domaćih i stranih vrsta topola te njihovih hibrida, koji će poslužiti u daljnjem oplemenjivanju za potrebe proizvodnje celuloznog drva na sjeveru Kanade (56° sjeverne geografske širine).

Tijekom posjeta uspostavljeni su također i mnogi kontakti sa šumarima iz različitih znanstvenih, razvojnih i operativnih institucija iz zemalja učesnica Simpozija.

Mr. sc. Pavle Vratarić Doc. dr. se. Davorin Kajba

i sko) prihvatila ogranizaciju 13. međunarodnog interka-; libracijskog tečaja mediteranskih zemalja. Tečaj je odr

žan od 24. do 28. lipnja 2000. godine u Crikvenici, od-i nosno na području Uprave šuma Senj. Povjerenstvo za ; znanstveno-istraživački rad osiguralo je financijska i sredstva, te ujedno imenovalo organizacijski i izvršni

odbor, mjesto i datum održavanja skupa. Takav razvoj događaja diktirao je ubrzane pripreme i dodatne napore izabranih tijela tečaja. Međutim, dobro izabrani sastavi Organizacijskog i Izvršnog odbora zaista su izvrsno obavili sve poslove.

13. MEĐUNARODNI INTERKALIBRACIJSKI TEČAJ MEDITERANSKIH ZEMALJA (Crikvenica 24. do 28. lipnja 2000. godine)

741

Šumarski institut Jastrebarsko kao nacionalni koordinacijski centar programa ICP-Forests od 1987. god., zajedno s J.P. "Hrvatske šume" i Šumarskim fakultetom bio je glavni organizator tečaja. Naime, u organizaciji međunarodnog programa za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (ICP Forests) Europske zajednice od 1985. god. pridaje se posebna važnost vizuelnoj terestričkoj procjeni oštećenosti krošanja radi ujednačavanja kriterija. Ovaj projekt obuhvaća Mediteran, središnju i istočnu Europu te Skandinaviju, dok financiranje osigurava Europska zajednica. Ulogu pokrovitelja 13. međunarodnog interkalibraci-jskog tečaja prihvatilo je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i grad Crikvenica, dok su u Počasni i Izvršni odbor izabrani renomirani šumarski stručnjaci. Unutar izvršnog odbora obavljena je detaljna podjela zaduženja u manjim ekipama, što se pokazalo vrlo uspješnim rješenjem. Do početka tečaja njegovi odbori održali su nekoliko sjednica, ali su se u međuvremenu i svi ostali poslovi odvijali neposrednim dogovorima pojedinih ekipa s predsjednicima pojedinih odbora. Zahvaljujući takvom konceptu, pripreme su ubrzano tekle, pa je optimizam o uspješnoj organizaciji tečaja sve više počivao na realnim osnovama. I zaista, do početka tečaja sve pripreme su bile završene na vrijeme. U takvim okolnostima počeli su pristizati strani sudionici u zagrebačku zračnu luku 24. 6., odakle je bio organiziran prijevoz do hotela "Dubrovnik". Svaki sudionik dobio je u posebno izrađenoj torbi više stručnih radova i to: stanje oštećenosti naših šuma, osobnu kartu Šumarskog instituta, opis šuma na kršu Uprave šuma Senj te detaljan opis lokacija za procjenu oštećenosti s kartama. Stručne radove su pripremili mr. se. Ivica Tikvić, Nenad Potočić, dipl. ing. šum., Ivan Seletković, dipl. ing. šum. i dr. se. Vice Ivančević. Uz to, bilo je pripremljeno više turističkih prospekata pojedinih mjesta, koje će posjetiti učesnici za vrijeme svog boravka u

SI i kti 1. Zajednička fotografija sudionika tečaja u N.P. Plitvička jezera

(Foto: mr. se. Tomislav Dubravac)

742

Hrvatskoj. Sljedećeg dana sudionici su podsjetili N. P. "Plitvička jezera" pod vodstvom Nenada Potočića, dipl. ing. šum. Unatoč lošemu vremenu, raskošna ljepota Plitvičkih jezera duboko je dojmila sve sudionike. U kasno poslijepodne sudionici su doputovali u Crikvenicu u hotel "Park", gdje su bili smješteni za cijelo vrijeme održavanja tečaja. Prema konačnim prijavama na tečaju sudjeluje 21 predstavnik većeg broja mediteranskih zemalja, i to: Cipra, Grčke, Francuske, Italije, Portugala i Španjolske, gospodin Evert Vel, predstavnik Europske komisije, više članova glavnog i izvršnog odbora, rukovoditelji i stručni suradnici ekologije uprava šuma na kršu, te gosp. Miroslav Mrkobrad, novinar časopisa "Hrvatske šume".

Nakon smještaja i kraćeg odmora, započeo je u posebnoj sali hotela "Park" welcome party u organizaciji Grada Crikvenice, kao jednog od pokrovitelja. Otvarajući skup dr. se. Joso Gračan, ravnatelj Šumarskog instituta Jastrebarsko ujedno i predsjednik organizacijskog odbora zaželio je dobrodošlicu svim sudionicima, izražavajući zadovoljstvo što se ovakav eminentni skup po prvi puta održava u našoj zemlji. Šumarski institut Jastrebarsko, pod dugogodišnjim vodstvom dr. sc. Jose Gračana predstavlja našu zemlju u međunarodnom programu za praćenje i procjenu utjecaja zračnog onečišćenja na šume (ICP Forests). Zbog toga je i ovom prilikom našem Institutu bila povjerena odgovorna zadaća glavnog organizatora tečaja. U ime pokrovitelja, nazočnima se obratio Željko Rendulić, dipl. ing. šum., doministar Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Njegovo kratko izlaganje bilo je posvećeno skrbi o šumi kao glavnom resursu na zemlji. Osim toga podržao je pozitivna nastojanja stručnjaka s ovog skupa na poduzimanju adekvatnih mjera očuvanja i poboljšanja stanja naših šuma. Zatim su skupu uputili riječi dobrodošlice: Ivica Malatestinić, gradonačelnik Crikvenice, Milan Devčić, dipl. ing. šum., pomoćnik direktora J.P. "Hrvatske šume", dr. se. Vice Ivančević, J.P. "Hrvatske šume", Uprava šuma Senj, Marco Fe-retti, voditelj stručne grupe za procjenu stanja krošnji i Evert Vel, predstavnik Europske komisije. Nastavak druženja protekao je u opuštenoj i srdačnoj atmosferi, koju je još dodatno upotpunjavao senjski mandolinski sastav "Pod Nehajem" svojim prepoznatljivim vokal-no-instrumentalnim repertoarom, pod vodstvom Mladena Lopca. Od predstavnika medija jedini se odazvao "Novi list", koji je objavio širu vijest o ovom skupu za vrijeme njegova trajanja.

Za vrijeme održavanja tečaja u holu hotela "Park" bila je postavljena prigodna izložba fotografija šumarskih stručnjaka Uprave šuma Bjelovar, pod nazivom "Šume dišu za nas" ("The forests arc breathing for us"). Iz bogatog opusa njihovih kvalitetnih radova Hrvatsko šumarsko društvo - Ogranak Bjelovar dobrotom predsjednika Milana Presečana, dipl. ing. šum., rado je

ustupilo senjskom ogranku jedan dio svoje bogate zbirke fotografija o šumama bjelovarskog područja. Uz opise fotografija na našem jeziku, bjelovarski ogranak je za ovu priliku priredio i prijevod na engleskom jeziku. Na ukazanoj susretljivosti bjelovarskog ogranka organizatori tečaja se najljepše zahvaljuju. Osim postava Bjelovarčana bilo je izloženo i nekoliko panoa o krškim šumama Uprave šuma Senj, zajedno s umjetničkim fotografijama rapskih motiva talentiranog majstora fotografije Gorana Novotnog, šumarskog tehničara Šumarije Rab. Uostalom i slika s plakata tečaja njegov je vrhunski rad, a prikazuje jedno osamljeno stablo hrasta crnike respektabilnih dimenzija u posve-mašnjem okruženju golog krša. Cjelokupnu izložbu pripremilo je Hrvatsko šumarsko društvo - Ogranak Senj, pod rukovodstvom predsjednika dr. se. Vice Ivan-čevića. Sudionici tečaja, kao i mnogobrojni gosti hotela "Park", razgledali su izložbu, koja je bila otvorena za cijelo vrijeme održavanja tečaja.

Prvi radni dan 26. 6. započeo je ranim ustajanjem. Naime, otok Rab kao krajnje odredište, dostaje daleko od Crikvenice, a tu se još ispriječio i trajekt. Ipak, putovanje je proteklo uredno, tako da smo stigli na prvu plohu za procjenu oštećenosti hrasta crnike u g.j. Kalifront prema predviđenom programu. Ukupno je od predstavnika sedam zemalja sastavljeno 11 ekipa za procjenu.

Slika 2. Zdravog natjecateljskog duha između ekipa nije nedostajalo ni prilikom upisivanja podataka oštećenosti stabala na posebnoj tabli

(Foto: mr. se. Tomislav Dubravac)

To znači da su neke zemlje imale veći broj ekipa (Španjolska tri, te Italija i Hrvatska po dvije), a ostale zemlje po jedanu ekipu. Procijenjena je oštećenost krošanja hrasta crnike na tri plohe po 24 stabla, odnosno ukupno 72 stabla; i to u g.j. Kalifront, 1 i 2. odjelu i Nastavno-pokusnom šumskom objektu Šumarskog fakulteta, 5 a. Plohe su obilježene na terenu prema uputama o osnivanju ploha u projektu "Umiranje šuma". Sve tri plohe nalaze se u sjevernom vegetacijskom potpodručju šuma hrasta crnike i crnog jasena (Fraxino orni - Querce-

tum illicis H-ić/1956/1958) na vapnencu s ulošcima dolomita i smedem tlu, s prevladavajućim utjecajem mediteranske klime te slabim utjecajem kontinentalne klime. U g.j. "Kalifront" ukupne površine 1.197 ha, prema načinu postanka, prevladavaju makije i panjače hrasta crnike (83 %), dok se preostali dio odnosi na sjemenjače različitih vrsta borova (17 %). Sveukupna drvna zaliha iznosi 106.772 m3 (89mVha), godišnji prirast 4.125 m3 (4.2 mVha ili 3.9 %) te godišnji etat 338 m\ U drvnoj zalihi dolazi hrast crnika (64 %), alepski broj (27 %) i primorski bor (9 %). Prosječni broj stabala po ha iznosi 1896 stabala hrasta crnike i 936 stabala različitih vrsta borova, odnosno sveukupno 2832 stabla.

Slika 3. Svaka ekipa studiozno je promatrala svako stablo prije upisivanja ocjene njegove oštećenosti

(Foto: Goran Novotny, šum. teh.)

Najvažnija namjena šuma Kalifronta je turističko-re-kreativna s još uvijek znatno izraženom tendencijom opskrbe domaćeg stanovništva ogrjevnim drvom. Na kraju vrlo obilnog stručnog programa nije preostalo puno vremena za obilazak grada Raba. Zbog toga je u ubrzanom tempu organiziran posjet gradskom parku "Komrčar" i staroj gradskoj jezgri pod stručnim vodstvom dr. se. Vice Ivančevića.

Drugog dana terenskog rada obavljena je procjena oštećenosti krošanja kulture crnog bora (Pinus nigra Arn.) unutar klimazonalnog vegetacijskog područja šuma hrasta medunca i crnog graba (Ostryo - Querce-tumpubescentis Ht-1938) na primorskoj padini Velebita, podno Oltara neposredno uz cestu Sv. Juraj - Krasno. Također su osnovane tri plohe po 24 stabla odnosno ukupno 72 stabla u g.j. Biljevine, 26 odjel, predio Šopinica na jurskim vapnencima, smeđem submedite-ranskom tlu s prevladavajućom kontinentalnom varijantom mediteranske klime. Prosječna starost kulture crnog bora, predjela Šopinica je 65 godina, drvni fond 164 mVha, broj stabala 793 kom./ha, temeljnica 31 mVha, godišnji tečajni prirast 4.81 mVha, te godišnji postotak prirasta 2.92 %. Nakon terenskog rada u kasno poslijepodne Turistička zajednica grada Crikvenice

743

Slika 4. Skupna fotografija kraj spomenika šumaru Pravdoju Bcliji u parku "Komrčar"

(Foto: R. Luk;

organizirala je vožnju turističkim brodom prozirnog dna, tako da se uz razgledavanje grada s morske strane mogao promatrati i čudesni svijet mora. Na brodu nas je dočekao Zdenko Ivančić, direk'tor Turističke zajednice zaželivši svima ugodan boravak u Crikvenici. Tom prilikom je sudionicima podijelio prigodne suvenire grada Crikvenice zajedno sa turističkim prospektima. Pogled s mora na grad Crikvenicu susjedna mjesta, kao i neposredni kontakt s morskim dubinama bili su pravi doživljaji koji će se dugo pamtiti. Na kraju vožnje zahvaljujemo domaćinu na susretljivosti, dok manje skupine sudionika koriste predah za šetnju gradom. Navečer je prireetena oproštajna večera, gdje su u vese

lom druženju gotovo nestale sve barijere između sudionika pojedinih zemalja. Vjerujemo da će se takvi dobri odnosi i u budućnosti još uspješnije razvijati.

Zadnjeg dana tečaja prezentirani su podaci elektronske obrade u tabelama i grafikonima, a zatim i međusobno uspoređeni. Način cjelokupnog rada na terenu i u uredu, te obrada podataka o oštećenosti krošanja bit će detaljno obrađeni od grupe mladih autora u "Radovima" Šumarskog instituta Jastrebarsko. Zbog toga u ovom prikazu samo djelomično koristimo podatke navedenih autora. Većina voditelja ekipa komentirala je svoje rezultate, ali i predlagala poboljšanja u budućem radu. Zbog ranog odlaska aviona redovitih linija iz Zagreba

ovaj završni skup bio je dosta kratak, pa se nije moglo opušteno razgovarati. Na temelju iznesenih mišljenja i prijedloga Šumarski institut Jastrebarsko pod vodstvom moderatora Nenada Potočića, dipl. ing. šum. sastavit će zaključke, koji će se poslati svim sudionicima tečaja.

Iz obrađenih podataka može se zaključiti: Zdravstveno stanje hrasta crnike i crnog bora je povoljno. Srednja osutost hrasta crnike iznosi 12.7 %, a crnog bora 14.5 %. To znači daje moguća obnova krošanja, jer ne prelazi 25 % oštećenosti, osim simbolične zastupljenosti crnog bora.

rapskom gradskom

ičić, dipl. ing. šum.)

Grafikon 1. Ekipni rezultati procjene oštećenosti krošanja hrasta crnike i crnog bora.

% 90,00

Quercus ilex Pinus nigra

0-10% 11-25% 26-60% >60 %

744

Tablica 1. Rezultati oštećcnosti krošanja pojedinih vrsta drveća po kategorijama na temelju podataka svih ekipa.

Rezultati procjene oštećenosti krošenja svih ekipa u odnosu na srednja odstupanja uglavnom se kreću unutar ± 5 %. Minimalna odstupanja između ekipa ne prelaze 10 %, dok su maksimalna znatno veća. Na ovogodišnjem tečaju po prvi put je obavljena procjena na plohama 25 x 25 m s ukupno 24 stabla (4x6 = 24) u skladu s uputama projekta "Umiranje šuma. Smatramo daje ovakav način rada primjereniji od dosadašnjeg, pa bi ga i u budućnosti svakako trebalo koristiti. Jednodušna ocjena svih sudionika daje tečaj bio organiziran na visokoj razini, pa su domaćinu iskazane sve pohvale uključujući i osoblju hotela "Park" u Crikvenici. Za vrijeme održavanja tečaja velik broj sudionika

snimao je mnoge detalje koji će se čuvati osobno ili u nekoj instituciji. Iz bogatog fundusa slika donosimo samo jedan manji dio. Na području Uprave šuma Senj

najvažnije događaje snimio je kamerom Nenad Pavelić, šum. teh. Uprave šuma Senj, koji će ih naknadno dopuniti i obraditi, te poslati za uspomenu svakoj zemlji sudionici.

Na odlasku svaki sudionik dobio je na poklon suvenir grada Crikvenice, koji će ga podsjećati na ugodan boravak u tom lijepom gradu, ali i u našoj zemlji. Uza sve napore i veliku odgovornost, na kraju smo bili sretni stoje ovaj međunarodni skup uspio u svakom pogledu. Za to je nesumnjivo zaslužna naša cijela složna ekipa, koja zaslužuje sve pohvale za izvrsno obavljeni rad. Na kraju zahvaljujemo "Hrvatskim šumama" p.o. Zagreb, Upravi šuma Senj, Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, Gradu Crikvenici, Turističkoj zajednici Crikvenica, osoblju hotela "Park", članovima organizacijskog, izvršnog i počasnog odbora, kao i svim kolegama i suradnicima koji su na bilo koji način doprinijeli uspjehu 13. međunarodnog interkalibracijskog tečaja mediteranskih zemalja.

dr se. Vice Ivančević i dr. se. Joso Gračan

MEĐUNARODNI SKUP O POŽARIMA U EUROMEDITERANSKOJ REGIJI

U Francuskoj pokrajini Var, u gradu Hyeres-les-palmiersu je od 24. do 27. listopada 2000. u organizaciji Europske komisije održano specijalno zasjedanje o požarima u Euromediteranskoj regiji. Glavni smisao ovog zasjedanja je prezentacija istraživačkih projekata koje podupire Direkcija za istraživanje Europske komisije, publiciranih u posebnom izdanju koje je popratilo

ovaj skup. Pored zemalja članica Europske unije, skupu su bila nazočna izaslanstva Bugarske, Mađarske, Makedonije i Hrvatske te izaslanstva s drugih kontinenata koji imaju slične klimatske prilike i protupožarnu problematiku (Australija, Južnoafrička Republika, Kina i Sjedinjene Američke Države). Hrvatsku su na tom sastanku predstavljali Marija Mokorić, Alica Bajić

745

Slika la. i lb. Ericksonov air-crane pri demonstraciji svojih mogućnosti

(Hidrometeorološki zavod), Željko Sutlar, Tomislav Vuko (MUP RH) i Ivan Simić ("Hrvatske šume" p.o. Zagreb). Na samom skupu prezentirano je dvanaest publiciranih radova, koji su obrađivali područja ponašanja vatre, protupožarnu organizaciju, otkrivanje i detekciju požara i sprječavanje požara i njihov utjecaj na ekosustav. Ovim skupom se uz nazočnost međunarodne stručne javnosti nastojalo opravdati ula

ganje u ovakve projekte izlažući ih mogućoj kritici. Stoga su pored moguće rasprave poslije samih izlaganja bili organizirani okrugli stolovi na navedene teme. Cijeli je događaj popraćen izložbama i prezentacijom razne protupožarne opreme. Posebno je dojmljiva bila prezentacija protupožarnih zrakoplova i helikoptera. Tu bi hrvatska javnost

Slika 3. S francuskim kolegom uz rcvitali-zirana stabla suplutnjaka nakon požara

Slika 4. U posjetu glavnom zapovjednom centru vatrogasnih postrojbi pokrajine Var

Slika 2. Hrvatsko izaslanstvo s Mrs. Kalli Saini iz Grčke čije je izlaganje bilo na temu: Požari urbanih prostora

svakako trebala obratiti pozornost na Ericksonov Air-crane, višenamjenski helikopter 9500 litara kapaciteta, koji dokazano u Unitet States Interagensy Airtanker Board ima najjeftiniju isporuku vode po litri. Uz to je primjenjiv u šumarstvu, građevinarstvu i si. djelatnostima. U pokrajinskom središtu Dragnagnu, hrvatsko izaslanstvo je ugostio Državni ured za šumarstvo i Zapovjedništvo vatrogasnih postrojbi. Prezentacija ustroja i materijalnog potencijala vatrogasnih postrojbi impresionira, gdje je na područje veličine pola Dalmacije raspoređeno čak 1300 vatrogasnih vozila. Šumarske prilike su slične našoj mediteranskoj regiji, u ovom slučaju područje klimatogene zajednice suplutnjaka, gdje je napušteni pašnjački prostor osvojila vegetacija borovih kultura, što prostor u protupožarnom

746

Slika 5. Neposredni susreti s požarnicima

smislu čini nestabilnim. Iz razgovora s kolegama šumarima uočava se slično kao kod nas, pogreška kod gospodarenja šumom, gdje izostaju radovi podizanja klimatogenih zajednica, čije su vrste kroz paleogenets-ka razdoblja selekcijskim procesima rekombinacije i mutacije stekle veću otpornost na požare svojom ob-novljivošću poslije vatrene stihije, stoje u Francuskoj posebno uočljivo kod suplutnjaka. U ovoj kratkoj obavijesti dužni smo izvijestiti o izuzetnoj gostoljubivosti domaćina, što je uočljivo iz priloženih fotografija.

Tekst i fotogragije: Ivan Šimić

IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA

ŠUMARSKO DRUŠTVO GORNJE AUSTRIJE I SALZBURGA U UZVRATNOM POSJETU SENJSKIM ŠUMARIMA

Krajem svibnja i početkom lipnja za vrijeme vjerskih blagdana u Austriji, boravili su u našoj zemlji članovi šumarskog društva Gornje Austrije i Salzburga na višednevnoj stručnoj ekskurziji, kao gosti senjskog Ogranka. Naime, prošle jeseni senjski Ogranak je posredstvom kolege Vladimira Čambe, dipl. ing. šum. boravio u Austriji kao gost navedenog austrijskog šumarskog društva, o čemu je već izvjestio "Šumarski list". Stručne ekskurzije navedenih društava obje zemlje dogovorene su na načelu reciprociteta za jednaki broj članova. Prema tom dogovoru, cjelokupni aranžman boravka svakog društva u drugoj zemlji snosi u cijelosti domaćin, izuzev troškova prijevoza. Ovakav način razmjene pokazao se vrlo uspješnim, pa bi možda

Slika 1. Atraktivni motivi u N.P. "Plitvička jezera" nisu promakli iskusnom oku snimatelja, foto: Emmerich Klausriegier, dipl. ing., sudionik stručne ekskurzije šumarskog društva Gornje Austrije i Salzburga.

mogao biti dobar model i za ostale ogranke. Visina razine uspješne organizacije naše stručne ekskurzije u Austriji od tamošnjih kolega, značila je za nas veliku odgovornost prilikom njihova uzvratnog posjeta našoj zemlji. Zbog toga je senjski Ogranak započeo rano s pripremama, koje su do njihovog dolaska bile i potpuno završene.

Tako je zadnjeg dana mjeseca svibnja započela stručna ekskurzija austrijskih šumara obilaskom Nacionalnog parka "Plitvička jezera", gdje ih je dočekao predsjednik senjskog šumarskog Ogranka te im poželio dobrodošlicu i ugodan boravak u našoj zemlji. Zatim su pod stručnim vodstvom kolege Nikole Magdića, dipl. ing. šum., austrijski šumari obišli Nacionalni park. Kolega Magdić rado nam se stavio na raspolaganje, jer ga, između ostalog, vežu i uspomene uz Šumariju Krasno, u kojoj je radio prije dolaska u Nacionalni park. Na zamolbu senjskog Ogranka, ulogu prevoditelja za cijelo vrijeme stručne ekskurzije, izvrsno je obavio kolega Vladimir Čamba, dipl. ing. šum., koji je inače od nedavno i počasni član senjskog Ogranka. Zahvaljujući dr. Petru Karti, tajniku Šumarskog društva Gornje Austrije i Salzburga, doznali smo neke pojedinosti o njihovom radu.

Šumarsko društvo Gornje Austrije i Salzburga osnovano je 1855. godine i danas broji 565 članova iz različitih područja šumarstva. U Društvo su učlanjeni inženjeri šumarstva, šumski rendžeri privatnih šuma, vlasnici šuma, šumari okružne, pokrajinske i savezne administracije, pripadnici vijeća za šumarstvo i poljopri-

747

vrcdu, šumarske škole te drvne i kemijske prerade drva. Društvo se financira iz članarine, prihodima s raznih manifestacija i prodajom knjiga. Program rada vrlo je raznolik, i kreće se od rasprava i zauzimanja stavova o suvremenim šumarskim temama, tečajeva, obuke, stručnih ekskurzija u zemlji i inozemstvu, informativnih susreta, odnosa s javnošću (npr. susreti s učiteljima), te organizacije Austrijske šumarske konferencije u suradnji s Austrijskim šumarskim društvom. Sadašnji predsjednik Društva je gospodin OR DI Josef Earl Cze-min - Kinsky. Sjedište Društva nalazi se u Linzu.

Na odlasku s Plitvičkih jezera zahvaljujemo kolegi Nikoli na susretljivosti i kvalitetnom stručnom vodstvu, te krećemo za Crikvenicu. U tamošnjem hotelu "Park", organiziranje boravak austrijskih kolega u našoj zemlji. Sljedećeg dana predviđeno je upoznavanje šumarstva na Rabu, zajedno s kulturnim sadržajima grada Raba i Senja (posjet kuli "Nehaj"). U stručnom dijelu programa obuhvaćen je obilazak lokacije uspješnog pošumljavanja na poluotoku Sorinju, uzgojni radovi u šumama hrasta crnike s crnim jasenom u Kali-frontu, obilazak šume "Dundo", posebnog rezervata šumske vegetacije i park šume "Komrčar" u neposrednoj blizini grada Raba. Idući dan nije ništa lakši, dapače puno je duži i naporniji, jer nas najvećim dijelom vodi makadamskim, te djelomično asfaltnim putevima sjevernog Velebita. Zbog toga smo radi lakše pokretljivosti angažirali nekoliko naših transportera, koji iz Krasna kreću u smjeru Zavižana. Slijedi prvo stajanje u Krasnarskoj dulibi, na stalnoj plohi Šumarskog fakul-

Slika 2. Vrlo uspješno pošumljavanjc poluotoka Sorinja na otoku Rabu pobudilo je veliku pozornost svih sudionika stručne ekskurzije, foto: Rudolf Kwisda. dipl. ing. sudionik stručne ekskurzije šumarskog društva Gornje Austrije i Salzburga.

teta u šumi jele i bukve i sjemenskoj bazi. Tom je prilikom Jurica Tomljanović, dipl. ing. šum., upravitelj Uprave šuma Senj, pozdravio austrijske prijatelje i ukratko ih upoznao s njezinim poslovanjem. O radu Šumarije Krasno i osnovnim podacima ploha govorio je Milan Tomljanović, dipl. ing. šum., njezin upravitelj. Nastavljamo put prema Planinarskom domu i meteo-

748

rološkoj stanici Zavižan ( 1594 m) i Vučjaku ( 1624 m), a zatim obilazimo Velebitski botanički vrt. U više od tri desetljeća područno šumarstvo vodilo je brigu o Vrtu i bilo dapače, jedno od njegovih suosnivača. Nažalost, od prošle godine Vrt je pripao Nacionalnom parku "Sjeverni Velebit", koji faktički još nije započeo s radom. U takvim okolnostima Vrt će zasigurno ubrzano propadati.

Na putu prema Štirovači zaustavljamo se u Velikom Lomu, u jednoj sječini gdje se gosti upoznaju s kompletnim gospodarenjem vrlo vrijednih smrekovih šuma s ljepikom. U Štirovači posjećujemo posebni rezervat šumske vegetacije u Klepinoj dulibi, Jovanović padeže, sjemensku bazu smreke, gorsku šumu smreke s pav-lovcem i na kraju najveće stalno izvorište u Štirovači (1059 m). U večernjim satima vraćamo se u Krasno, gdje naše goste čeka autobus radi prijevoza do Crikvenice. Iako veoma naporan, posjet Velebitu oduševio je sve sudionike, što uostalom potvrđuje veliki broj pitanja upućen domaćinima za cijelo vrijeme njihova obilaska.

Trećeg dana boravka organiziran je posjet Trsatu i Opatiji. Program je u dogovoru s domaćinom osmislio mladi ambiciozni i veoma susretljivi kolega Dejan Švob, dipl. ing. šum., upravitelj Šumarije Rijeka. Tom prilikom posjetili su Trsat, poznato svetište, uz stručno vodstvo franjevaca, a zatim i njegove utvrde pod stručnim vodstvom kolege Dejana. Potom slijedi odlazak u Opatiju "našu najstariju damu turizma", gdje nas je kolega Dejan upoznao s njezinim prekrasnim parkovima i ostalim polivalentnim sadržajima. Svi sudionici s veli-

Slika 3. Štirovača je i ovoga puta bila nezaobilazni punkt stručne ekskurzije po Sjevernom Velebitu, foto: Emmerieh Klaus-ricgler, dipl. ing., sudionik stručne ekskurzije šumarskog društva Gornje Austrije i Salzburga.

kom su pažnjom pratili program, koji je na njih ostavio snažan dojam. Zahvaljujemo kolegi Dejanu na kvalitetnom stručnom vodstvu, te se vraćamo u Crikvenicu, čime je stručni dio ekskurzije i službeno završen. Tople riječi zahvale uputio je domaćinima predsjednik austrijskog društva gosp. Josef Earl Czemin - Kinsky, a zatim gosp. dr. Petar Kar i Vladimir Čamba, dipl. ing.

šum. Uzvratio je predsjednik senjskog Ogranka i pri tome se još i posebno zahvalio kolegi Vladimiru Cambi, dipl. ing. šum., koji je unatoč mnogim obvezama rado prihvatio neobično zahtjevnu ulogu tumača. Zajednički je zaključak da su nam ovakvi oblici suradnje između društava susjednih i prijateljskih zemalja poželjni i korisni. U tom pogledu naša društva će se založiti da se takva praksa nastavi i u budućnosti. Sutrašnji zadnji dan rezervirali su austrijske kolege za odmor u Crikvenici. Uostalom to su nakon napornih proteklih dana stručne ekskurzije i zaslužili. Na kraju zaželjeli smo našim prijateljima sretan povratak u njihovu domovinu i što skoriji ponovni susret.

Slika 4. I na kraju zajednički snimak za uspomenu na druženje u opatijskom prepoznatljivom ambijentu (Foto: Dejan Švob, dipl. ing.

Vice Ivančcvić

PUTOVANJE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA OGRANAK VINKOVCI - "DIJON - PARIS"

HŠD - Ogranak Vinkovci, uz prethodne duže pripreme, organiziralo je stručno-turističko putovanje u Francusku (Dijon - Paris) od 26. lipnja do 2. srpnja 2000. godine.

Na putovanje je krenulo 43 člana, od toga 31 iz Ogranka Vinkovci i 12 iz drugih ogranaka.

Polazak je bio u kasnim noćnim satima iz Vinkovaca i Županje, a u Zagrebu su nam se pridružili kolegice i kolege iz Ogulina, Osijeka, Senja, Zadra, Šumarskog društva Zagreb, te profesori i asistenti s našeg Šumarskog fakulteta.

Put smo nastavili preko Slovenije i Trsta do Padove, gdje srno obišli staru jezgru grada, posebno baziliku sv. Antuna Padovanskog.

Nastavljajući putovanje stigli smo do Vérone, gdje smo se također zadržali nekoliko sati u starom gradu i njegovim povijesnim znamenitostima.

Put od Vérone nastavljen je prema jezeru Garda. Stigavši u ranim poslijepodnevnim satima, smjestili smo se u hotel s krasnim panoramskim pogledom na dio tog najvećeg talijanskog jezera. Hotel je imao krasno uređen vanjski bazen, gdje su se hrabriji putnici osvježili kupanjem.

Drugi je dan putovanje nastavljeno sjevernom Italijom, uz kraća zadržavanja do Francuske - u pravcu Dijona.

Naša odrednica bila je Nults-Sain-Georges - gradić udaljen svega dvadesetak kilometara od Dijona. Smjestili smo se u hotel - prenoćište, čiji smo bili prvi gosti i koji je vrlo neobičan - bez posluge i recepcije, potpuno automatiziran. Kompletan posao u hotelu obavljaju 1 - 2 osobe.

Sljedeći smo dan bili gosti francuskih kolega, šumara iz Dijona i okolice. Oni su inače djelatnici komunalnih odnosno državnih šuma kojih u Francuskoj ima oko 30 %, dok je oko 70 % u privatnom vlasništvu.

Kolege su nam predstavili njihov način obnove -podizanja nizinskih sastojina hrastovih šuma. To je umjetan način sadnje sadnica u redove uz prethodne meliorativne obrade tla. Obzirom da su im šume umjetne, nema ni oplodnih sječa.

Nadalje smo vidjeli njihove uzgojne zahvate u po-mlatku, mladiku, koljiku te prve prorjede, koje su u skladu s njihovim ciljem gospodarenja, a to je kvantiteta a ne kvaliteta.

Budući da smo se nalazili u vrlo bogatoj vinogradarskoj pokrajini - Bourgogne - posjetili smo i Patriarche -- jedan od najvećih vinskih podruma u Francuskoj. To je stari tradicionalni podrum, površine oko 5 ha, sa četiri milijuna vinskih boca različitih vrsta vina i starosti, od kojih smo i desetak kušali.

Sljedeći smo dan napustili Dijon i krenuli 50-ak kilometara sjevernije - u pravcu Pariza. Promatrajući usput nepregledne, dobro održavane vinograde, stigli smo do novog odredišta, gdje su nas čekali nove kolegice i kolege. Razgovarali smo o organizaciji francuskog šumarstva.

Organizacija šumarstva, općenito, je troslojna, sa širokom autonomijom Uprava na komunalno-lokalnoj razini, kao i Šumarija-kao najnižih organizacionih jedinica. Njihovo osoblje, putem ugovornog odnosa, može davati usluge i privatnim šumovlasnicima. Istodobno je zgodno spomenuti daje sve njihovo osoblje uniformirano.

749

Obilazeći teren, vidjeli smo štete od orkanskog nevremena iz prošle godine, te sanaciju istih, kao i uskladištenje bukovih trupaca (na-stalih kao posljedica ovog nevremena) na dulji rok.

Sve štete nastale tom prilikom sanirane su iz proračuna Države.

Šumarstvo, kao gospodarska grana, subvencionirano je od Komune i Države gotovo u svim fazama proizvodnje, ukoliko se ne pokriva iz vlastitih prihoda.

Posjetili smo i jedan šumski hortikulturni rasadnik, koji tradicionalno, već više od stoljeća, drži jedna obitelj. Oni posjeduju 360 ha rasadnika, na šest lokacija po cijeloj Francuskoj, te podmiruju potrebe cijele zemlje, pa i šire, šumskim sadnim materijalom. Vinski podrum "Patriarche", zajednički snimak

Sanacija šteta orkanskog nevremena

Ovim posjetom okončali smo stručni dio ekskurzije u francuskim komunalnim državnim šumama.

Putovanje smo nastavili dalje, te u večernjim satima stigli do Pariza, smjestili se ujedan od dvadeset hotela Ibis, gdje srna proveli sljedeća dva dana.

Štete orkanskog nevremena 1999. godine

Rasadnik "Nandet" Francuska

U pratnji stručnog vodiča obišli smo Notre Dame, Concorde, Champs Elysees, Trocadero, Tour Eiffel, Invalides, Opera, Place Vendome, doživjeli noćnu vožnju Seinom i drugo.

Sadržaji zadnjeg dana boravka u Parizu prepušteni su vlastitom izboru, sve do poslijepodnevnih sati, kada smo preko Njemačke, Austrije i Slovenije krenuli put Hrvatske.

Tijekom cijelog putovanja bili smo preplavljeni mnoštvom zanimljivih informacija, kao i vrlo uspješnim stručnim prijevodom s francuskog na hrvatski jezik, za što se pobrinio naš vodič.

Kompletna organizacija putovanja bila je gotovo besprijekorna. Nakon sedam dana i prijeđenih više od 3 000 km, vratili smo se kući bogatiji zajedno veliko iskustvo, za koje posebno zahvaljujem mr. se. Ivici Tikvicu sa Šumarskog fakulteta, bez čije pomoći bi bilo teško organizirati posjete svim ovima sadržajima.

Predsjednik HŠD- Ogranak Vinkovci: Ilija Gregorović, dipl. ing. šum.

750

IN M E M O R I A M

A N T U N "TONI" KRALJIĆ (1927 - 1999)

U prošloj godini senjski Ogranak HŠD-a zauvijek je napustilo nekoliko starijih kolega. Među njima, koje li slučajnosti, nalazili su se Živko Franolić i Antun "Toni" K r a l j i ć , šumari s Krka, stoje zapravo pravi raritet u našem šumarstvu. Naime, šumari s naših otoka i priobalja vrlo su se rijetko odlučivali za studij šumarstva, pogotovo u poratnom razdoblju. Uoči prošlogodišnjih božičnih blagdana napustio nas je naš dragi i plemeniti kolega Antun "Toni" Kraljić. Iako je dugo teško bolovao, njegov se život čudesno produžio, zahvaljujući ponajprije skrbi supruge Marije, vrsnog pedijatra, blage, smirene i stručne osobe. Tako smo od danas siromašniji za još jednog dragog, dobrog i nadasve plemenitog čovjeka. Otišao je naš dragi prijatelj i kolega "Toni" gotovo nečujno, kao stoje i živio. Tog izuzetnog čovjeka i stručnjaka bilo je vrijedno upoznati i s njim se družiti. Svojim ponašanjem potvrđivao je svoj golemi i duhovni potencijal, dok gaje njegovo srce činilo čovjekom izuzetne ljudske veličine. Za njega bi se s pravom mogle primijeniti riječi Edvarda G. Lyttona, koje kažu: "Više vrijedi dobro srce nego sve glave na svijetu".

Njegov životni put započeo je 3. studenog 1927. g. u Omišlju na otoku Krku u višečlanoj obitelji oca Ivana, ugostitelja i majke Katarine rođene Fabijanić. Osnovnu školu završava u rodnom mjestu 1938. g., a gimnaziju u Rijeci i Krku 1946. godine, te Poljoprivredno - šumarski fakultet u Zagrebu 1953.godine. Nakon završetka studija ostaje u Zagrebu još dvije godine, te nastavlja studij na Ekonomskom fakultetu u trajanju od četiri semes

tra. Istodobno se zapošljava kao volonter na Katedri za entomologiju, gdje se susreće s magičnim sićušnim i vrlo raznolikim svijetom leptira i kukaca. Prava je šteta što se mladom stručnjaku nije pružila prilika za afirmaciju na ovom poslu, kojega je neizmjerno volio. Nošen vrtlogom života, početkom 1956. godine zapošljava se kao pripravnik u velikoj prodajnoj kući "Slo-venijales". Uskoro se iznenada ukazala prilika za rad u šumarstvu, pa Toni 1. srpnja 1956. g. dolazi u Šumariju Crikvenica na mjesto zamjenika upravitelja. Nenadanom smrću upravitelja šumarije, kolege Demokidova, polovicom 1957. g. postaje vršiteljem dužnosti upravitelja, a nakon položenog stručnog ispita u travnju 1959. godine i njezinim upraviteljem. Na tom mjestu ostat će neprekidno skoro tri desetljeća, točnije do 1985. godine, kada je raspoređen na mjesto savjetnika za uzgoj i zaštitu šuma u Goransko-primorskom Šumskom gospodar

stvu Delnice, Šumariji Novi Vinodolski, do odlaska u mirovinu 1990. godine. .

Mjesto upravitelja Šumarije Crikvenica nije zdušno prihvatio, jer ga je kao odgovornog i savjesnog čovjeka izuzetno opterećivalo. Međutim, drugog izbora nije bilo, ali mu je pozicija upravitelja Šumarije ipak omogućila ostvarenje mnogih zamisli u neposrednoj šumarskoj operativi. U duši je Toni šumar, i to u prvome redu zaštitatar i uzgajivač, ali i zdušni promotor mnogostrukih vrijednosti, općekorisnih funkcija šuma. Pod njegovim rukovođenjem, osim naravno i radova na iskorišćivanju šuma u visokoj šumi, izvode se i opsežni uzgojni radovi, na pošumljavanju u visokim šumama i na kršu. Za ostvarenje radova pošumljavanja organizirao je proizvodnju sadnica u rasadniku "Podbadanj", koji se nalazio u sklopu Šumarije Crikvenica. Inače spomenuti rasadnik ima dugu tradiciju u proizvodnji sadnica za potrebe šumarstva i djelomično hortikulture. Osnovao ga je daleke 1908. godine Alfons Kau-ders, poznati šumarski stručnjak za područje krša. Pod njegovim rukovođenjem izvedeni su opsežni radovi na području senjskog Inspektorata, posebne šumarske organizacije za pošumljavanje krša u razdoblju od 1925 do 1934. godine. Zahvaljujući, između ostalog, i proizvodnji sadnog materijala u rasadniku "Podbadanj", podignute su pod stručnim vodstvom upravitelja Tonija mnoge šumske kulture, koje su umnogome podigle vrijednost užeg i šireg pejzaža vrlo atraktivne crikveničke rivijere.

Kao zapaženi stručnjak na uzgoju šuma u Šumskom gospodar-

751

stvu Senj, upućen je na stručno usavršavanje u Italiju i Čchoslovačku, odakle prenosi u svoju sredinu nova praktična iskustva. Njegova velika ljubav prema živom sićušnom svijetu šuma nije bila potisnuta ni nakon višegodišnjeg rada na poslovima upravitelja Šumarije Crikvenica. Kada se ukazala mogućnost daljnjeg školovanja, Toni upisuje postdiplomski studij iz područja zaštite šuma. Tako mu se napokon pružila prava prilika za stjecanje novih saznanja u ovom vrlo važnom segmentu šumarstva - zaštiti šuma, koja gaje oduvijek tako magično privlačila i oduševljavala.

U privatnom životu Toni je pripadao rijetkoj skupini ljudi, neobično izražene suptilnosti i altriuz-ma. Uvijek je bio spreman svakoga

Dana 18. svibnja ove godine oprostili smo se na groblju Miroše-vac od Rudolfa Š t r a s e r a , dipl. ing. šumarstva. Albanska narodna poslovica kaže: "Časna smrt je zlatni poklopac".

Pokojnik je roden 7. srpnja 1912. godine u Topuskom kao sin liječnika Mirka i majke Olge. Pučku školu završio je 1923. godine u mjestu rođenja. Gimnaziju je maturirao u Zagrebu 1931. godine, te upisao Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu i diplomirao 1935. godine. Nakon toga zaposlio se kao honorarni službenik u Direkciji šuma Zagreb.

Stalni posao dobiva u Topuskom, Šumarija Vranina. Tu ostaje do polovice 1943. godine, kada je premiješten za kotarskog šumarskog referenta u Gvozd (Vrgin-most). Po završetku rata premješten je u Karlovac, u Okružni odbor, za šumarskog referenta. Krajem 1945. bio je rukovoditelj Okružnog odbora odjela za šumarstva u Petrinji, a zatim u Sisku. Bio je šef

saslušati, pomoći i utješiti. Jednom riječju bio je oličenje dobrote i blagosti. Njegov nježni i osjećajni glas pjevača, koji se nažalost nije mogao često čuti, kao i gotovo pjesnički način izražavanja, plijenio je pozornost poklonika lijepe pjesme i općenito izražavanja. Krasila ga je elokventnost i smisao za brzo učenje stranih jezika. Bio je istinski zaljubljenik mora i ribolova, stoje zajedno s njegovim karakterom bila zapravo odlika pravog otočana, Primorca i Mediteranca u punom smislu riječi. U obiteljskom životu uspostavio je vrlo skladan odnos sa svojom vrijednom i požrtvovnom suprugom Marijom, djecom, unucima i ostalom rodbinom.

Njegovi najbliži iskreno žale za njim, kao i mnogobrojni prijatelji i

plana za proizvodnju u Š.G. Sisak, Petrinja i Glina. Godinu dana je upravitelj Šumarije Glina (1950-1951 ), a zatim odlazi na mjesto upravitelj Šumarije Zagreb.

Posljednje njegovo radno mjesto u trajanju od 17 godina bilo je u Š.G,. Zagreb, gdje je bio referent,

kolege. Takvi se ljudi, nažalost, vrlo rijetko susreću. Kolege i prijatelji bogatiji su za mnogobrojne susrete i druženja s njim, ali i neizmjerno žalosni njegovim odlaskom. Našeg Tonija nema više, ali je on ipak tu među nama. To je, nažalost, sudbina svih nas, od koje nitko neće pobjeći.

Dragi prijatelju Toni! Počivaj u miru svog rodnog

Omišlja, a oskudne, ali Tebi toliko drage obližnje šume, neka Ti budu vjerni pratioci na Tvom putu u vječnost.

Hvala i slava našem prijatelju i kolegi Antunu "Toniju" Kraljiću.

Vice Ivančcvić

samostalni referent, savjetnik i rukovoditelj službe za uzgoj, zaštitu i uređivanje šuma. U mirovinu odlazi 1977. godine.

U Š.G. u doba vladavine "samoupravnog socijalizma", često je bio jedina podrška mladima na terenu. Dobronamjerna pomoć i savjet znali su doći od uvijek mirnog i staloženog stručnjaka i starijeg kolege Rudija.

Bio je dugogodišnji član HŠD-a. Prilikom proslave 130 obljetnice HŠD-a i 100. godišnjice "Šumarskog lista" (1976), dodijeljena mu je Povelja i zlatna medalja Saveza ITŠDI Hrvatske, a 1978. godine dodijeljena mu je Povelja zaslužnog člana toga društva.

Američki pisac Mark Twain navodi: "Smrt, taj jedini besmrtnik, koji svima jednako prijeti i čija su samilost, mir i utočište za sve nas -grešne i bezgrešne, bogate i siromašne, ljubljene i neljubljene".

Vječna mu slava i hvala!

Mladen Stojković

RUDOLF ŠTRASER dipl. ins. šum. (1912 - 2000)

752

UPUTE AUTORIMA

Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja Šumarstva, primarne prerade drva, zaštite prirode, lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja, savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva, te radove Hrvatskoga šumarskog društva. Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak) na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom na papiru formata A4. Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg: - Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2 stranice napisane s proredom na papiru formata A4. - U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene spoznaje iz određenog područja šumarske struke i prakse. - Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (tablice, crteži, slike...), što znači do 16 stranica s proredom na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu op-sežnost opravdavaju. - Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radi o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote) navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan.

Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom, metodološkim napomenama, raspravom, rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom jeziku. - Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom, dok se fusnote u tekstu označavaju redoslje-dom arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju se malim slovima i navode se odmah iza tablica. - Za upotrebljenc oznake treba navesti nazive fizikalnih veličina, dok manje poznate fizikalne veličine treba posebno objasniti u jednadžbama i si.

- Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima kako slijede. - Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu biti u omjeru 2:1. - Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne i kontrastne. - Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima. - Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo: 1. K lepac , D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski

fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 2. P rp i ć , B., K o m l e n o v i ć , N., S e l e t k o v i ć ,

Z. 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski list 5-6, str. 195-215.

- Pored punog imena i prezimena autora treba navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr., mr., dipl. ing....). - Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s pomoću nekog od tzv. vvordprocesora na osobnom računalu sukladnom s IBM, te tako uređeni rukopis predati na disketi 3.5". - Potpuno završene i kompletne članke (disketu, tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva. Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani jezik. - Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg područja na mišljenje u zemlji, a za znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu. -Autori koji žele separate - posebne pretiske svojih članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti 20 separata. - Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa, JMBG, adresu i općinu stanovanja.

Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA Zagreb, Trg Mažuranića 11

Telefon: 48 28 477, 48 28 359 Telefax: 48 28 477

E-mail: [email protected] WEB stranica: www.hrsume.hr/sumlist

mailto:[email protected]

http://www.hrsume.hr/sumlist

· rijeČ glavnog urednika hrvatsko Šumarstvo za 21 stoljeĆe stručna tema 104. redovite...

Documents