· web viewseminar-ski rad. eksperimental-ni rad ... narrattívák 7. elbeszélés, játék és...

MOZVAG: 1325 - NOVI

STUDIJSKI PROGRAM

DIPLOMSKI STUDIJ

MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

1

SADRŽAJ

1. UVOD1.1. Podatci o visokom učilištu 51.2. Odluke o izmjenama i dopunama studijskog programa 51.3. Autori elaborata studijskog programa 52. INSTITUCIJSKE PRETPOSTAVKE2.1. Strategija visokog učilišta 62.2. Standardi i propisi za provjeru stečenih ishoda učenja 62.3. Sudjelovanje studenata u procesima vezanim za osiguranje kvalitete visokog učilišta

62.4. Sudjelovanje predstavnika tržišta rada u razvoju visokog učilišta 72.5. Ustrojstvo informacijskog sustava za prikupljanje, vođenje, obradu i izvještavanje o statističkim podacima vezanim uz organizaciju i provedbu studijskih programa i onima koji su potrebni za osiguranje kvalitete 72.6. Standardi i propisi visokog učilišta o periodičnoj reviziji studijskih programa 82.7. Standardi i propisi zaštite studentskih prava 82.8. Standardi i propisi trajnoga usavršavanja zaposlenika visokog učilišta 92.9. Osiguranje kvalitete rada stručnih službi visokog učilišta 93. OPĆENITO O STUDIJSKOM PROGRAMU3.1. Naziv studija 113.2. Nositelj/izvođač studija 113.3. Tip studijskoga programa 113.4.Razina 113.5.Znanstveno ili umjetničko područje 113.6.Znanstveno ili umjetničko polje 113.7. Znanstvena ili umjetnička grana 113.8. Uvjeti upisa na studij 113.9. Trajanje studija u semestrima 113.10. Ukupan broj ECTS 113.11. Akademski naziv koji se stječe završetkom studija 113.12.-3.14. Isprave o akreditiranom diplomskom sveučilišnom studiju 113.15. Usklađenost studijskoga programa s ciljevima visokoga učilišta 113.16. Kompetencije i osposobljenost studenta nakon završetka studija 133.17. Mehanizam vertikalne mobilnosti studenata 143.18. Povezanost sveučilišnoga studija s temeljnim i modernim vještinama i strukom 153.19. Veza studija i potrebe lokalne zajednice 153.20. Analiza zapošljivosti studenata 163.21. Usporedba s inozemnim akreditiranim programima 163.22. Iskustvo predlagača u izvođenju sličnih program 173.23. Partneri izvan visokoškolskog sustava 183.24. Razvoj međunarodne suradnje na učilištu – izvođaču studija 194. OPIS PROGRAMA4.1. Popis obvezatnih i izbornih predmeta 214.1.1. – 4.1.3. Opis obvezatnih i izbornih predmeta 23

3

4.2. Struktura studija, ritam studiranja, uvjeti za upis semestra 734.3. Završetak studija 744.4. Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij 745. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA5.1. Mjesta izvođenja studija 755.2. Isprave o vlasništvu 755.3-4. Opis prostornih i kadrovskih uvjeta za izvođenje studijskog programa 755.5. Prostorni kapaciteti za izvođenje nastave 785.6. Optimalni broj studenata koji se mogu upisati 785.7. Popis nastavnika i suradnika 785.8. Podatci o nastavnicima 815.9. Procjena troškova studija po studentu: financijska evaluacija 955.10. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvođenja studija 995.11. Podrška Fakulteta studentima 99

4

1. UVOD

1.1. PODATCI O VISOKOM UČILIŠTU

Sveučilište Josipa Jurja Strosmayera u Osijeku Filozofski fakultet u Osijeku L. Jägera 9, 31000 OsijekTrg Sv. Trojstva 3, 31000 Osijek Tel: (031) 211 400Tel: (031) 224 102, 224 110, 224 120, 224 130 Fax: (031) 212 514Fax: (031) 207 015 E-mail: helpdesk @ knjiga . ffos . hr http :// www . unios . hr http :// web . ffos . hr

1.2. ODLUKE O IZMJENAMA I DOPUNAMA STUDIJSKOG PROGRAMA

Dopusnica za izvođenje diplomskog studija Mađarskog jezika i književnosti izdana je 26. travnja 2007. godine od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (Šifra programa je 1324).- Odlukom Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta prihvaća se izmjena oblika nastave Osnova multimedija 2. s 1P i 1S na 2S na diplomskom studiju Mađarskog jezika i književnosti (Komunikološki smjer) od akademske godine 2012/2013.

1.3. AUTORI ELABORATA STUDIJSKOG PROGRAMA

Autori izmijenjenog studijskog programa: Koordinator: Doc. dr. sc. Zoltan MedveDoc. dr. sc. Zsombor LábadiAna Lehocki-Samardžić, asistenticaMonika Molnar-Ljubić, asistenticaHajnalka Kispéter, lektorica

Suradnici iz Republike Mađarske:Izv. prof. dr. sc. Károly Lábadi Dr.sc. Beatrix Lábadi, viša asistenticaAttila Doboviczki, asisent

5

http://web.ffos.hr/

http://www.unios.hr/

mailto:[email protected]

2. INSTITUCIJSKE PRETPOSTAVKE

2.1.STRATEGIJA VISOKOG UČILIŠTA

Filozofski fakultet u Osijeku usvojio je dokument Filozofski fakultet u Osijeku. Izvor znanja. Strategija razvoja 2011. - 2015. na 9. sjednici Vijeća Filozofskog fakulteta u Osijeku u akademskoj godini 2010./2011. održanoj 29. lipnja 2011. Usvojenom je strategijom predviđeno da će Uprava Fakulteta godišnje „podnositi izvješća o provedbi ciljeva, zadataka i aktivnosti definiranih u Strategiji Filozofskog fakulteta u Osijeku". Također je predviđeno da će Fakultet „javno izvještavati o provedbi Strategije tijekom svake akademske/kalendarske godine te će donositi pokazatelje i mjerila koji će biti podlogom za praćenje zacrtanih postignuća".

2.2.STANDARDI I PROPISI ZA PROVJERU STEČENIH ISHODA UČENJA

Standardi i propisi za provjeru stečenih ishoda učenja (ispitni postupci), uključujući metode provjere osiguranja kvalitete, nepristranosti, transparentnosti, postupaka u slučajevima žalbi i drugim relevantnim područjima definirani su Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

U duhu zahtjeva Bolonjskoga procesa, a kako bi postupci za ocjenjivanje studenata bili oblikovani tako da mjere postignuća planiranog rezultata učenja i drugih programskih ciljeva, na Filozofskom se fakultetu teži postaviti težište na kontinuirano ocjenjivanje studentskih aktivnosti. Takav pristup omogućuje objektivnije vrednovanje, transparentnost provjere, bolju mogućnost kvantifikacije te kontinuirano praćenje uspjeha i napredovanja. Voditelje samostalnih ustrojbenih jedinica potiče se da za svaki kolegij unutar svojih studijskih programa osiguraju informiranost studenata o metodama, postupcima i kriterijima vrednovanja i ocjenjivanja.

2.3. SUDJELOVANJE STUDENATA U PROCESIMA VEZANIM ZA OSIGURANJE KVALITETE VISOKOG UČILIŠTA

Radnje i procesi vezani uz praćenje osiguranja kvalitete na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i njegovoj sastavnici, Filozofskom fakultetu u Osijeku, definirani su nizom dokumenata: Zakonom o osiguranju kvalitete u znanosti i visokm obrazovanju, Statutom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Strategijom za uspostavljanje i unaprjeđenje kvalitete na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku, Statutom Filozofskog fakulteta u Osijeku, Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete visokog obrazovanja na Filozofskom fakultetu, Poslovnikom povjerenstva za unaprjeđivanje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja, Priručnikom za osiguravanje kvalitete obrazovanja na Filozofskom fakultetu i sl. Već je temeljnim dokumentom osiguranja kvalitete na Sveučilištu, Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, određeno da se u rad Sveučilišnog centra za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku uključuju i studenti (članak 7). Strategijom za uspostavljanje i unaprjeđenje kvalitete na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku predviđena je provedba studentskog vrjednovanja nastavnika, pri čemu su „rezultati provođenja studentske evaluacije osnova za daljnji rad na poboljšanju nastave." Postupak vrjednovanja detaljno je opisan: „Evaluacija se provodi pismeno na kraju nastave tako da studenti vrjednuju određene elemente obrazovnog procesa - organizaciju i strukturu kolegija, opterećenje kolegijem, ocjenjivanje i ispite, utjecaj predavanja na studente, područje kolegija i opće procjene. Rezultati evaluacije promatraju

6

se u odnosu na prethodne rezultate (kako bi se pratio napredak od uvođenja promjena) i u odnosu na druge nastavnike."

Navedene su odredbe ugrađene i u dokumente Filozofskog fakulteta i kao takve implementiraju se na semestralnoj i godišnjoj razini. Studenti su, uz nastavnike i ostale djelatnike Fakulteta, uključeni u proces osiguravanja kvalitete na sljedeće načine:

- Ured za osiguranje i unaprjeđivanje kvalitete informira predstavnike studenata (Studentski zbor), nastavnike i ostale djelatnike o planiranim aktivnostima u tekućoj godini, načinu i vremenu provedbe aktivnosti i ishodima provedenih aktivnosti- studenti, nastavnici i ostali djelatnici Fakulteta svoje potrebe i ideje vezane uz kvalitetu obrazovanja iznose Uredu za osiguranje i unaprjeđivanje kvalitete, a voditelj Ureda potrebe i ideje studenata i djelatnika prenosi Povjerenstvu za unaprjeđivanje i osiguranje kvalitete visokoga obrazovanja; na sastancima Povjerenstva raspravlja se o prijedlozima i donose zaključci o daljnjem postupanju- Povjerenstvo predlaže upravi Fakulteta aktivnosti i postupke za promicanje kvalitete obrazovanja i kulture kvalitete na Fakultetu- na Fakultetskom se vijeću na redovitim ili tematskim sjednicama podnose izvješća o provedenim aktivnostima i raspravlja se o njima.Iz opisa sustava osiguravanja kvalitete obrazovanja te dokumenata na kojima sustav počiva razvidno je da odgovornost za razvoj kvalitete obrazovanja snose svi sudionici u procesu obrazovanja na Fakultetu - studenti, nastavnici i svi ostali zaposlenici.

2.4. SUDJELOVANJE PREDSTAVNIKA TRŽIŠTA RADA U RAZVOJU VISOKOG UČILIŠTA

Povezivanje nastavnog procesa s tržištem rada predviđeno je Strategijom Filozofskog fakulteta i naglašeno u strategijskom cilju unaprjeđenja nastavnog procesa kroz izradu i izvođenje suvremeno koncipiranih interdisciplinarnih studija koji će, prije svega, imati zadaću osposobljavati buduće stručnjake za profesionalan i odgovoran individualan i timski rad u zajednici; cilj je plansko uvođenje novih i izmijenjenih studijskih programa sukladno potrebama tržišta rada i sukladno mogućnostima koje Fakultetu stoje na raspolaganju.

Zamjetna je potreba na tržištu rada za osobama koje vladaju mađarskim jezikom. Potreba za njima trenutno se javlja u gotovo svim granama gospodarstva. Kako je obrazovanje na studiju Mađarskog jezika i književnosti usmjereno na razvijanje gore navedenih kompetencija, kontakti na tržištu rada kojima analiziramo potrebe prema našima mogućnostima, usmjereni su prema institucijama i tvrtkama koje organizacijski potrebuju pojedince sa znanjem koje se stječe na dvopredmetnom diplomskom studiju Mađarskog jezika i književnosti u Osijeku. Studij mađarskog jezika i književnosti ima vrlo dobru komunikaciju s voditeljima i vlasnicima tvrtki, institucijama i drugim tijelima koja imaju potrebu za visokoobrazovanim pojedincima koji vladaju mađarskim jezikom (Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH-Osijek, Radio-Osijek, HunCro izdavačka kuća, OPEKA d.d., izdavačke kuće i časopisi u Hrvatskoj i Mađarskoj (Meandar; Európa Kiadó, Jelenkor Kiadó). Redovita i kvalitetna komunikacija s navedenim tvrtkama i institucijama daje nam pravovremeni uvid u potrebe tržišta koje se, sukladno mogućnositma, ugrađuju u studijske programe. S obzirom na već spomenute potrebe tržišta za pojedincima koji vladaju mađarskim jezikom, i studenti sa završenim diplomskim studijem imaju dobre mogućnosti za zapošljavanje.

2.5. USTROJSTVO INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZA PRIKUPLJANJE, VOĐENJE, OBRADU I IZVJEŠTAVANJE O STATISTIČKIM PODATCIMA VEZANIM UZ ORGANIZACIJU I PROVEDBU STUDIJSKIH PROGRAMA I ONIMA KOJI SU POTREBNI ZA OSIGURANJE KVALITETE

7

Filozofski fakultet kroz Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU) ima stalan uvid i ažurne podatke o studijima, studentima i nastavnicima, što omogućuje praćenje, objedinjavanje i obrađivanje podataka o broju prijavljenih u odnosu na broj upisanih studenata u I. godinu studija, prosječnoj ocjeni obrazovanja u srednjoj školi, vrsti škole iz koje dolaze pristupnici (gimnazija, strukovna škola i si.), broju studenata koji se upisuju na poslijediplomski studij, broju studenta na kolegiju, prikupljenim ECTS bodovima, statusu studenta, broju upisanih u višu godinu studija i prolaznost, prosječnoj ocjeni studiranja, prolaznosti i ocjenama na ispitu, prosječnoj duljini studiranja, broju završenih i diplomiranih studenata u godini i sl. Stručne službe Fakulteta vode evidenciju u obliku dosjea o svim zaposlenicima Fakulteta u koji se pohranjuju sve informacije o izborima u zvanja, izvješća stručnih povjerenstava s podatcima o znanstveno-nastavnom radu, podatci o usavršavanju i sl.

Uz navedeno, Povjerenstvo za osiguranje kvalitete organizira prikupljanje, analizu i korištenje relevantnih informacija o studijskim programima, nastavnom procesu, radu studentske službe, knjižnice i sustava za pomoć studentima, o informacijskom sustavu i drugim resursima učenja, o edukaciji osoblja, znanstveno-istraživačkom i stručnom radu, međunarodnoj suradnji i pokazateljima kvalitete, a u svrhu učinkovitoga upravljanja studijskim programima i drugim aktivnostima.

Informacije o podatcima vezanim uz organizaciju i provedbu studijskih programa i onima vezanim uz osiguranje kvalitete dostupne su na mrežnim stranicama Povjerenstva za osiguranje kvalitete (http://web.ffos.hr/povjerenstvo_za_kvalitetu/ ) i na intranetu Fakulteta, na mrežnim stranicama Fakulteta, a prema potrebi i na mrežnim stranicama pojedinih odsjeka.

2.6.STANDARDI I PROPISI VISOKOG UČILIŠTA O PERIODIČNOJ REVIZIJI STUDIJSKIH PROGRAMA

Temeljni dokument kojim se regulira postupak odobravanja, ali i sustavne evaluacije i periodičke revizije studijskih programa na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku su Pravila za provedbu postupka vrednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih i stručnih studija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Filozofski fakultet poduzima učinkovite aktivnosti osiguranja kvalitete kojima se osigurava izrada kvalitetnih studijskih programa, njihova kontinuirana evaluacija i sustavna periodička revizija. Dva su prodekana zadužena za ova pitanja, prodekan za nastavu i prodekan za studijske programe i studente. Brinući o obliku i sadržaju studijskih programa, Fakultet je uz to poduzeo i aktivnosti poboljšanja kvalitete nastavničkih studija formiranjem Povjerenstva za nastavničke studije i Povjerenstva za nenastavničke studije.

Periodičke revizije programa provode se tijekom godišnjeg predlaganja i prihvaćanja izvedbenih programa za sljedeću akademsku godinu. Ovisno o potrebama, programi se revidiraju tako da svaka samostalna ustrojbena jedinica predlaže potrebne izmjene te ih upućuje Fakultetskom vijeću koje ih prosljeđuje na prihvaćanje Senatu Sveučilišta. U svrhu redovite periodičke revizije programa na svakom je pojedinačnom odsjeku, katedri ili studiju provedena samoanaliza studijskih programa tijekom akademske godine 2009./2010., a analiza prikupljenih podataka podloga je prijedloga za poboljšanja.

2.7. STANDARDI I PROPISI ZAŠTITE STUDENTSKIH PRAVA

Standardi i propisi zaštite studentskih prava definirani su nizom dokumenata, primjerice Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti nastavnika i suradnika, Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenata i sl. Najvažniji oblik potpore studentima, koji podrazumijeva i informiranje studenata o njihovim pravima i obvezama, konzultativni je rad mentora sa studentima. Mentorski je sustav na Filozofskom fakultetu ustrojen

8

http://web.ffos.hr/povjerenstvo_za_kvalitetu/

usporedo s implementacijom Bolonjskog procesa. Kako bi zaživio u praksi, izrađen je Naputak o radu mentora sa studentima kojim se određuje tko može biti mentor, tko imenuje mentora, način i dinamika rada sa studentima, uloga mentora i sl. Mentori su studentima dostupni u vrijeme konzultacija i putem e-maila. Sve informacije vezane uz studijske programe, izvedbeni plan nastave, pravilnike, odluke i naputke, studenti mogu pronaći i na mrežnim stranicama Fakulteta.

2.8. STANDARDI I PROPISI TRAJNOG USAVŠAVANJA ZAPOSLENIKA VISOKOG UČILIŠTA

Filozofski fakultet podržava profesionalni razvoj i trajno usavršavanje nastavnika na različite načine: organizacijom besplatnog pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičkog obrazovanja za nastavnike Fakulteta te predavanja i radionica u svrhu kontinuiranog unaprjeđivanja pedagoških kompetencija nastavnika (prema godišnjem Planu stručnog usavršavanja nastavnika u nastavničkim kompetencijama i ostalim vještinama), organizacijom nastupnih predavanja za pristupnike koji se prvi put biraju u znanstveno-nastavna zvanja, sukladno Odluci Rektorskog zbora o obliku i načinu provedbe nastupnog predavanja; organizacijom rada povjerenstava i recenzenata za ocjenu nastavnih materijala koji se objavljuju na mrežnim stranicama Fakulteta, sveučilišnih udžbenika i znanstvenih knjiga u izdanju Fakulteta; financiranjem sudjelovanja na seminarima, znanstvenim i stručnim skupovima i okruglim stolovima u zemlji i inozemstvu; financiranjem ili sufinanciranjem troškova doktorskih studija na drugim sveučilištima za djelatnike Fakulteta; podupiranjem organizacije znanstvenih skupova; omogućavanjem korištenja slobodne studijske godine ili semestra u svrhu znanstvenoga rada ili boravka na inozemnim sveučilištima i sl. Opći standardi i propisi trajnog usavršavanja zaposlenika na Filozofskom fakultetu utvrđeni su Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uvjetima za izbor u znanstvena zvanja koje utvrđuje Nacionalno vijeće za znanost, minimalnim uvjetima za izbor u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja koje propisuje Rektorski zbor i sl.

2. 9. OSIGURANJE KVALITETE RADA STRUČNIH SLUŽBI VISOKOG UČILIŠTA

Osiguranje kvalitete rada stručnih službi na Filozofskom fakultetu u Osijeku detaljno je razrađeno u Priručniku za osiguravanje kvalitete obrazovanja na FFOS-u, proizašlom iz temeljnih dokumenata o osiguranju kvalitete na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera i na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Poglavlje 2.4.5. (Edukacija nastavnika i stručno-administrativnoga osoblja) za ciljeve postavlja sustavno praćenje potreba stručno-administrativnoga osoblja za osposobljavanjem i usavršavanjem, planiranje programa osposobljavanja i usavršavanja s obzirom na potrebe i zahtjeve stručno-administrativnog osoblja, organizaciju tematskih tečajeva, predavanja ili radionica i naposlijetku praćenje i evaluaciju rezultata osposobljavanja i usavršavanja svih djelatnika Fakulteta. U svrhu ostvarenja navedenih ciljeva predviđene su sljedeće aktivnosti: Povjerenstvo za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja provodit će ispitivanje interesa i potreba stručno-administrativnoga osoblja za usavršavanjem; na temelju provedene analize pripremit će plan usavršavanja osoblja; tijekom akademske godine organizirat će provedbu planiranih programa usavršavanja, analizirati rezultate usavršavanja i zadovoljstvo osoblja ponuđenim programima; ukoliko se tijekom akademske godine, a kao dopuna prije utvrđenoga plana usavršavanja, iskaže interes i potreba za usavršavanjem djelatnika na Fakultetu ili izvan njega, Povjerenstvo će i te potrebe razmotriti. Navedene aktivnosti provode se kontinuirano.

9

3. OPĆENITO O STUDIJSKOM PROGRAMU

3.1. NAZIV STUDIJADvopredmetni diplomski studij Mađarskog jezika i književnosti – komunikološki smjer

3.2. NOSITELJ / IZVOĐAČ STUDIJASveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Studij mađarskog jezika i književnosti

3.3. TIP STUDIJSKOG PROGRAMASveučilišni studij

3.4. RAZINADiplomski sveučilišni studij

3.5. ZNANSTVENO ILI UMJETNIČKO PODRUČJE 6. Humanističke znanosti

3.6. ZNANSTVENO ILI UMJETNIČKO POLJE6.03.Filologija

3.7.ZNANSTVENA ILI UMJETNIČKA GRANA6.03.11 ugrofinistika

3.8. UVJETI UPISA NA STUDIJ Završeni preddiplomski sveučilišni studij Mađarskog jezika i književnosti uz stečenih 180 ECTS Završen preddiplomski sveučilišni studij iz znanstvenog područja društvenih ili humanističkih znanosti uz stečenih 180 ECTS i s poznavanjem mađarskog jezika minimalno na razini B2 prema ZEROJ-u. O upisu kandidata toga profila odlučuje Studij mađarskog jezika i književnosti Filozofskoga fakulteta u Osijeku.

3.9. TRAJANJE STUDIJADvopredmetni diplomski studij Mađarskog jezika i književnosti – komunikološki smjer traje četiri (4) semestra, odnosno dvije (2) akademske godine.

3.10.UKUPAN BROJ ECTS BODOVAZavršetkom dvopredmetnog diplomskog studija Mađarskog jezika i književnosti – komunikološki smjer student stječe minimalno 120 ECTS (zajedno s drugim dvopredmetnim studijom).

3.11. AKADEMSKI NAZIV KOJI SE STJEČE ZAVRŠETKOM STUDIJA Magistar/magistra mađarskoga jezika i književnosti.

3.12. - 3.14. Predloženi izmijenjeni studij je diplomski studij. Isprava o prethodno akreditiranom diplomskom sveučilišnom studiju Mađarskog jezika i književnosti iz znanstvenog polja Filologije je u prilogu 2. ovog elaborata.

3.15. ANALIZA USKLAĐENOSTI STUDIJSKOG PROGRAMA SA STRATEŠKIM CILJEVIMA VISOKOG UČILIŠTA

Strategija razvoja Filozofskog fakulteta u Osijeku usvojena je na sjednici Vijeća Filozofskog fakulteta 29. lipnja 2011. godine. Predloženi studijski program u cijelosti je usklađen s navedenom strategijom, budući da se uklapa u misiju i viziju Filozofskog fakulteta

10

i da promiče njegove temeljne vrijednosti. Temeljna je misija Filozofskog fakulteta obrazovanje studenata s mjerljivim i jasnim

znanjima, profesionalnim kompetencijama i vještinama što planiramo ostvariti predloženim studijskim programom. Program je u skladu s vizijom Fakulteta, koja anticipira sustavno razvijanje i unaprjeđivanje znanstveno-istraživačkih jedinica i izvedbu nastavnih programa koji studentima osiguravaju stjecanje znanja i vještina primjerenih izazovima suvremenog društva. Program je posebice u suglasju sa strategijskim ciljem neprestanog inoviranja, unaprjeđivanja, poboljšavanja i aktualiziranja postojećih studijskih programa koji će, prije svega, imati zadatak osposobljavati buduće stručnjake za profesionalan i odgovoran individualan i timski rad u zajednici.

Osnovni i ključni zadaci, prema Strategiji razvoja Filozofskog fakulteta su Unaprjeđivati i poboljšavati postojeće studijske programe i Trajno vrednovati i osiguravati kvalitetu svih svojih studijskih programa i njihove izvedbe. Među posebnim ciljevima Strategije razvoja Filozofskog fakulteta navodi se kako je njezina zadaća unaprijediti prepoznatljivost i reputaciju Filozofskog fakulteta u Osijeku kao regionalnog centra izvrsnosti za obrazovanje i znanstveni rad iz područja humanističkih i društvenih znanosti. Od samih početaka djelovanja Studija mađarskog jezika i književnosti, teži se tomu da Studij postane nositeljem i promicateljem stručnog i znanstvenog rada na mađarskom jeziku te da preuzme ulogu poveznice hrvatskih i mađarskih visokoškolskih institucija što je i postignuto potpisivanjem Ugovora o suradnji sa Sveučilištem u Pečuhu 18. veljače 2011. godine. Izmijenjeni Diplomski studij mađarskog jezika i književnosti sadržajno je koncipiran tako da studentima nudi sadržaje koji im omogućuju stjecanje osnovnog teorijskog znanja, ali i praktične spremnosti na području medijskih i komunikacijskih znanosti, te usmenog i pismenog prevođenja.

Zahvaljujući takvom programskom usmjerenju, Studij mađarskog jezika i književnosti Filozofskog fakulteta u Osijeku može preuzeti vodeću poziciju u obrazovanju stručnjaka koji će znanja i sposobnosti stečene na preddiplomskom, a zatim na diplomskom studiju na visoko profesionalnoj razini primjenjivati u gospodarskom i kulturnom resoru javnog života.

Dodatna prednost Studija mađarskog jezika i književnosti Filozofskog fakulteta u Osijeku geografska je blizina Mađarske i tradicionalna pogranična i šira regionalna suradnja između Republike Hrvatske i Mađarske. Od demokratskih promjena početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, mađarski kapital, razni proizvodi i usluge ulaze na hrvatsko tržište zbog čega je sve veća potreba za stručnjacima koji se služe mađarskim jezikom u govoru i pismu te su sposobni posredovati u poslovnim i kulturološkim kontaktima dviju država. Sve je veća potreba i za profesionalnim prevoditeljima što je uvaženo pri izradi izmijenjenog programa Diplomskog studija mađarskog jezika i književnosti uvrštavanjem vježbi prevođenja na višoj razini koje imaju za cilj studente pripremiti za svijet stručnog prevoditeljstva. Naime, potreba za ljudima kvalificiranima za usmeno i pismeno prevođenje s mađarskog jezika na hrvatski i s hrvatskog na mađarski jezik porasla je početkom pretpristupnih pregovora Republike Hrvatske u Europsku Uniju, a datumom ulaska u Uniju predviđa se ekspanzija takve potrebe. Navedene okolnosti potvrđuju potrebu za visokoobrazovanim stručnjacima razvijenih jezičnih kompetencija kojima je preddiplomski studij Mađarskog jezika položio stručne temelje, a koje diplomski studij Mađarskog jezika i književnosti ima za cilj usavršiti nudeći kolegije poput Teorija i praksa prevođenja I-II te Praksa stručnog prevođenja. Kolegijem Praksa književnog prevođenja Studij nudi upoznavanje i ovladavanje tehnikama prevođenja i dramskih, proznih ili lirskih književnih ostvarenja te kroz teoriju i praksu želi diverzificirati prevođenje književnih tekstova za kojima također postoji sve veća potražnja na tržištu izdavaštva.

Prema dosadašnjim iskustvima studenti mađarskog jezika i književnosti zapošljavaju se već tijekom preddiplomskog studija, a većina studenata diplomskog studija ima i prije završetka studija ugovorena radna mjesta u medijima te u raznim upravnim, gospodarskim i kulturnim institucijama.

U Strategiji elaborata u posebnim ciljevima navodi se konstantna povezanost sa širom društvenom i znanstvenom zajednicom i promicanje prepoznatljivosti u istima. Studij

11

mađarskog jezika i književnosti je od početaka svog djelovanja povezan sa svim tijelima manjinske uprave, a preko njih i s većinskom društenom strukturom zbog čega se iz prve ruke mogu saznati potrebe tržišta za kvalificiranim ljudskim resursima. Od posebne je važnosti ova suradnja i stoga što vrlo često potencijalni poslodavci i sami predlažu sadržaje koji bi njima bili od koristi i koji bi studentima otvorili i druge mogućnosti na tržištu rada. Primjer takve suradnje stipendiranje je studenata od strane više tvrtki iz Osijeka. Proteklih je godina interes za stipendiranjem naših studenata u porastu. U lipnju 2011. godine pri Ministarstvu obrazovanja Mađarske imenovano je Povjerenstvo za poslove stipendiranja obrazovanja na mađarskom jeziku izvan granica Mađarske. U suradnji s dvama članovima navedenog Povjerenstva izrađen je prijedlog Ministarstvu u Budimpešti u kojem se iskazuje potreba za dodatnim stipendiranjem studenata koji studiraju mađarski jezik i književnost u Hrvatskoj, što će diplomski studij Mađarskog jezika i književnosti komunikološkog smjera, koji izvodi Studij mađarskog jezika i književnosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, osim iz razloga već navedene visoke zapošljivosti završenih studenata, učiniti još atraktivnijim budućim studentima.

3.16. KOMPETENCIJE KOJE STUDENT STJEČE ZAVRŠETKOM STUDIJA I POSLOVI ZA KOJE JE OSPOSOBLJEN

Cilj je diplomskog studija oblikovanje suvremenog pogleda na organizaciju kulture i komunikacije, upoznavanje najvažnijih segmenata javnog diskursa i prevođenja, te priprema na uspješnu primjenu tih načela. Polaznici se pripremaju za upoznavanje metoda rada i djelovanja na raznim medijskim platformama, te se osposobljavaju za uspješnu suradnju u kolektivu pri čemu im se razvijaju socijalne kompetencije. Kako nedostaju stručnjaci na području komunikologije (bilo putem tiska i audiovizualno) i prevođenja na mađarskom jeziku, ovo stručno usmjerenje pripremilo bi svoje studente da i u tom pogledu steknu praktično znanje kako bi mogli obavljati te djelatnosti. Komunikološki smjer diplomskog studija mađarskog jezika i književnosti želi razvijati sljedeće kompetencije: temeljno poznavanje područja diskursa mađarskog javnog života u Mađarskoj i u manjinskim regijama izvan domovine (s društvenih, institucijalnih, političkih i raznih drugih aspekata). Nadalje, na studiju se razvijaju i sljedeće posebne kompetencije: znanja i sposobnosti primjene interkulturalnog pristupa, sposobnost prevođenja raznih književnih i neknjiževnih tekstova, osnovne spoznaje iz usmenog i pismenog prevođenja te njihova aktivna primjena.

Završetkom diplomskog studija Mađarskog jezika i književnosti komunikološkog smjera student stječe sljedeće ključne kompetencije:- komunikacijsku jezičnu kompetenciju na razini C1-C2 prema ZEROJ-u u mađarskom jeziku,- posjedovanje multidisciplinarnog znanja u oblastima opće i stručne komunikacije, - sposobnost prepoznavanja i primjenu raznih diskurzivnih tehnika,- sposobnost kritičke interpretacije različitih usmenih i pisanih vrsta tekstova,- sposobnost izražavanja u različitim registrima i žanrovima- sposobnost prevođenja tekstova raznog stručnog sadržaja i književnih tekstova različitih stilova i vrsta- sposobnost integriranja znanja za rješavanje problema u multidisciplinarnim oblastima unutar komunikacijske znanosti i translatologije- primjene osnovnih tehnika istraživačkog rada na tekstovima, uključujući sposobnost pronalaženja primarnih podataka i njihove obrade putem suvremenih informatičkih i komunikacisjkih tehnologija,- komunikacijske sposobnosti i spremnost za suradnju u višejezičnomnom okružju- sposobnost posredovanja pri organizaciji kulturnih manifestacija (obiljetnica, književnih susreta itd.).- građanske kompetencije: polaznici stječu svijest o interkulturalnosti i intermedijalnosti suvremenog društva, i o važnosti multilateralnog pristupa.

12

Kompetencije koje će studenti steći na pojedinim kolegijima su u opisu 4. poglavlja ovog elaborata.

Završetkom studija student je osposobljen za obavljanje poslova u odjelima za javnu komunikaciju industrijskih, trgovačkih, turističkih i sličnih agencija te u prevoditeljskim servisima i agencijama,. Osim toga, mogu se prijaviti za poslove komunikologa i prevoditelja pri institucijama Europske Unije i Ujedinjenih naroda, ili drugim međunarodnim organizacijama. Neki mogu karijeru ostvariti u srodnim područjima kao što su izdavaštvo, mediji, ili informacijske tehnologije.

3.17. MEHANIZAM OSIGURAVANJA VERTIKALNE MOBILNOSTI STUDENATA U NACIONALNOM I MEĐUNARODNOM PROSTORU VISOKOG OBRAZOVANJA

Raspodjela ECTS bodova na diplomskom studiju Mađarskog jezika i književnosti komunikološkog smjera sukladna je Pravilniku o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i slijedi načela usuglašavanja visokoškolskog obrazovanja unutar europskog prostora visokog obrazovanja, u skladu sa Standardima i smjernicama osiguranja kvalitete europskog prostora visokog obrazovanja. Temeljem toga, dvopredmetni Diplomski studij Mađarskog jezika i književnosti, komunikološkog smjera osigurava visoku pokretljivosti studenata, budući je dobro povezan sa srodnim studijima u zemlji i inozemstvu. Po završetku diplomskog studija, student mora imati najmanje 120 ECTS (zajedno s drugim dvopredmetnim studijem koji studira), što iznosi 30 ECTS (zajedno s drugim dvopredmetnim studijem koji studira) po semestru koje student prikuplja iz planom ponuđenog obveznog i izbornog programa. Budući da su oba dvopredmetna studija ravnopravna, očekuje se i takva raspodjela ECTS za pojedini studij tijekom semestra, odnosno tijekom studija.

Filozofski fakultet u Osijeku potpisao je dokument o bilateralnoj suradnji sa Sveučilištem u Pečuhu u veljači 2011. godine u okviru kojeg se posebno razradila mobilnost studenata između ta dva Sveučilišta. Studenti imaju mogućnost provesti određeno vrijeme na studijima na Sveučilištu u Pečuhu pri čemu se prije odlaska na studijski boravak dogovaraju predmeti koje će student odslušati i položiti u okviru razmjene kao i način priznavanja odslušanih i/ili položenih predmeta po povratku na matično sveučilište. Studenti mađarskog jezika mogu koristiti stipendiju u Mađarskoj u trajanju od tri tjedna do jednog semestra, a ponuđene su im i ljetne škole jezika i kulture na kojima se produbljuju znanja sa Studija.

Studenti dvopredmetnog diplomskog studija Mađarskog jezika i književnosti komunikološkog smjera u Osijeku imaju mogućnost javljati se i na sve ostale stipendije koje su na raspolaganju studentima Filozofskog fakulteta. Osim toga, postoje raznovrsne stipendije koje se raspisuju u Republici Mađarskoj za studente mađarskog jezika u inozemstvu na koje se studenti redovito javljaju i dobivaju ih.

Struktura dvopredmetnog diplomskog studija Mađarskog jezika i književnosti komunikološkog smjera proizlazi iz sadržaja koji se nude na studiju. Diplomski studij usmjeren je na ovladavanje jezičnim i komunikacijskim kompetencijama visoke razine (C1-C2), te upoznavanje s teorijskom i praktičnom pozadinom procesa raznih vrsta komunikacijske i prevoditeljske struke i posebnostima rada komunikologa čime se stječu potrebna opća znanja i sposobnosti za obavljanje poslova navedenih u točki 3. 16. ovog elaborata. Osim jezičnih i komunikacijskih kompetencija usvajaju se i sadržaji kako iz kulturnih, književnih i povijesnih tema, tako i s područja komunikološke i prevoditeljske struke čime studenti stječu temeljna znanja istovrsna onima koja stječu studenti sadržajno sličnih studija na drugim europskim sveučilištima na studijima komunikologije, a dijelom i na studijima prevoditeljstva. Kako se mađarski jezik i književnost u Osijeku studira kao dvopredmetni studij u kombinaciji s engleskim ili hrvatskim jezikom i književnošću, kompatibilnost studija najveća je s tuzemnim i inozemnim studijima hungarologije, mađarskog jezika i književnost, stranih jezika, komunikologije i prevoditeljskog studija. Slijedom takve studijske strukture, osigurana je visoka pokretljivost studenata na razini Fakulteta i Sveučilišta, ali i na razini ostalih kompatibilnih fakulteta na drugim sveučilištima u

13

Republici Hrvatskoj i u Europskoj uniji.

3.18. POVEZANOST PREDLOŽENOG SVEUČILIŠNOG STUDIJA S TEMELJNIM MODERNIM VJEŠTINAMA I STRUKOM

Temeljem ishoda učenja diplomskog studija Mađarskog jezika i književnosti (v. točku 3.16.) osnovne kompetencije koje student stječe tijekom studija mogu se staviti u dvije glavne, usko povezane skupine. Prvoj skupini pripadaju kompetencije koje se razvijaju u području komunikacije: poznavanje usmenih i pisanih diskursa mađarskog javnog života u Mađarskoj i u manjinskim regijama, a s društvenih, institucijalnih, političkih, gospodarskih aspekata. Od kompetencija ove skupine koje se stječu završetkom diplomskog studija Mađarskog jezika i književnosti istaknuta je kompetencija točnog i prikladnog jezičnog izražavanja na viskoj razini, a ona se s jedne strane usmjerava na opći i stručni jezik s više različitih područja a s druge strane na mogućnost stalnog jezičnoga usavršavanja.

U drugoj se skupini razvijaju kompetencije koje su potrebne komunikolozima, ali i onima koji ulaze u svijet prevoditeljstva: poznavanje mađarske kulture i književnosti, vladanje različitim registrima i žanrovima mađarskog jezika te stručnim i književnim tekstovima, znanja i sposobnosti primjene interkulturalnog pristupa, sposobnost prevođenja raznih književnih i stručnih tekstova, spoznaje o teorijama i tehnikama prevođenja te njihova aktivna primjena. Kolegiji iz područja prevođenja pružaju i pregled o poveznosti kultura, o jezgri interkulturalnosti i imagologije te osposobljavaju studente za nastavak studiranja na poslijediplomskoj razini.

Znanja i vještine koje se stječu završetkom komunikološkog smjera diplomskog studija Mađarskog jezika i književnosti u vrijeme približavanja europskih država, uoči ulaska RH u Europsku Uniju i u razdoblju uskog surađivanja malih srednjoeuropskih zemalja su temeljni elementi veza bilo koje naravi (ekonomske, financijske, pravne, kulturne, književne itd.) između Hrvatske i Mađarske u kontekstu europskih država.

Navedene skupine kompetencija odgovaraju osnovnim potrebama studenata za obavljanje poslova navedenih u točki 3.16.

Kolegiji predloženog studija u potpunosti se oslanjaju na recentnu literaturu. Posebna važnost pridaje se dopuni knjižne građe na mađarskom jeziku iz fondova matične države kako bi se studentima pružile najnovije informacije s područja koja se obrađuju u programu studija.

Kako Studij mađarskog jezika i književnosti ima izrazito dobre veze s raznim institucijama i civilnim udrugama koje imaju potrebu za zapošljavanjem ljudi koji se na visokoj razini služe mađarskim jezikom u govoru i pismu, program diplomskog studija prilagođen je i njihovim potrebama.

3.19. POVEZANOST PREDLOŽENOG SVEUČILIŠNOG STUDIJA S POTREBAMA LOKALNE ZAJEDNICE (GOSPODARSTVOM, PODUZETNIŠTVOM, CIVILNIM DRUŠTVOM I SLIČNO)

Programi na mađarskom jeziku u visokoškolskim institucijama u Republici Hrvatskoj posljednji su se put izvodili prije demokratskih promjena u programu Pedagoškog fakulteta u Osijeku koji je posljednju generaciju ispratio akademske godine 1988./1989. Bio je to učiteljski smjer s pojačanim mađarskim jezikom u čijoj su izvedbi sudjelovali vanjski suradnici s Visoke učiteljske škole u Novom Sadu, Vojvodina. Mnogi od studenata te posljednje godine rade u lokalnim školama kao njegovatelji mađarskog jezika, sudski tumači ili su zaposlenici neke od mađarskih civilnih udruga. Nakon dugih pregovora i osiguravanja humanih resursa za izvođenje nastave na mađarskom jeziku na Filozofskom fakultetu u Osijeku, tek je u jesen 2007. pokrenut Studij mađarskog jezika i književnosti.

Filozofski fakultet u Osijeku od samih početaka rada Studija iznimno veliki trud ulaže 14

u upoznavanje javnosti s radom Studija mađarskog jezika i književnosti, a kako su djelatnici Studija uključeni u javni život mađarske nacionalne manjine, česta su njihova pojavljivanja i u manjinskim mađarskim medijima na tjednoj razini. Pored svakodnevnih obveza na Studiju, djelatnici Studija ulažu ogromnu energiju i u znanstveno i umjetničko napredovanje. Sve promocije knjiga i drugi kulturni programi koje organiziraju posjećeni su i zapaženi, ne samo u manjinskim krugovima, već i u krugovima većine. U njima sudjeluju i studenti kako bi bili u mogućnosti razvijati jezične i organizacijske sposobnosti i kako bi se po završetku studija lakše mogli uključiti u suvremene procese na tržištu rada.

Studij mađarskog jezika i književnosti svakodnevno komunicira s raznim institucijama i predstavnicima istih radi postizanja što bolje kvalitete rada, zadržavanje postojeće kvalitete i unaprjeđivanje rada uopće. Na prvoj razini ističe se iznimno jaka i kvalitetna suradnja s Upravom Filozofskog fakulteta koja se ne ograničava samo na voditelje, već je proširena na sve suradnike Studija. Studij održava jako dobre kontakte i sa Sveučilištem koje je pokazalo interes za urgentno rješavanje postojećih problema. Manjinski zastupnici za mađarsku nacionalnu manjinu u Saboru Republike Hrvatske pokazali su veliki interes za budućnost i opstojnost Studija, te uvijek pravovremeno reagiraju na svaku molbu koja stigne sa Studija. Hrvatsko-mađarsko mješovito povjerenstvo konstantno održava kontakte sa Studijem i pravodobno obavještava suradnike o najnovijim natječajima ili promjenama i dopunama zakona u obje države koje bi mogle utjecati na njihov rad. Studij surađuje i s mnogim manjinskim i većinskim kulturnim, znanstvenim i umjetničkim udrugama u RH i Mađarskoj s kojima često organizira i različita kulturna događanja. Znanstveni krugovi su također upoznati s radom Studija kao mjestom znanstvene radionice i kulturnog rasadnika mađarske nacionalne manjine, pa se tako suradnike Studija više puta godišnje zove na znanstvene skupove na kojima i sami sudjeluju, članovi su organizacijskih odbora za skupove i konferencije u domovini i inozemstvu, surađuju na uređivanju znanstvenih knjiga, zbornika i sveučilišnih skripta u domovini i inozemstvu, pripremaju prijevode klasika mađarske književnosti kojima žele približiti mađarsku književnost široj hrvatskoj javnosti, članovi su upravljačkih tijela i predsjedništava raznih udruga (Pragma, Népkör i dr.), te kao gostujući predavači na Sveučilištima i visokim školama u Mađarskoj produbljuju veze s matičnom domovinom. Studij mađarskog jezika i književnosti i suradnici koji rade na njemu postavili su temelje suradnje Filozofskog fakulteta u Osijeku s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Pečuhu, a koja je izrasla iz iznimno dobrih i gotovo prijateljskih veza koje njeguju unutar obje institucije.

3.20. ANALIZA ZAPOŠLJIVOSTI STUDENATA NAKON ZAVRŠETKA STUDIJSKOG PROGRAMA

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje za kalendarsku godinu 2011. i 2012. nema visoko obrazovanih nezaposlenih osoba s poznavanjem mađarskog jezika u pismu i govoru. Prema tim podatcima potvrđuju se navodi iz točaka 3.16. i 3.18. o zapošljivosti studenata nakon završenog studija. Dodatna potvrda potrebe na tržištu rada za osobama koje vladaju mađarskim jezikom na visokoj razini u govoru i pismu česti su upiti koji pristižu djelatnicima Studija osobno, ali i službeno na adresu Fakulteta. Također su česti upiti za studente završne godine iz raznih odgojno-obrazovnih institucija gdje se traže animatori i voditelji za razne ljetne aktivnosti koje organiziraju manjinske udruge u Županiji, što još jednom potvrđuje potrebu za studijem Mađarskog jezika i književnosti komunikološkog smjera. Tijekom preddiplomskog studija, mnogi su studenti počeli s prevoditeljskim radom jer je velika potreba za prevoditeljima koji vladaju mađarskim i hrvatskim jezikom na visokoj razini. Time su stekli mnoga praktična znanja na koja se može graditi kasnije na diplomskom studiju, te je potreba za pokretanjem i izvedbom prevoditeljskog progama velika. Studenti koji su i dosada izrazili želju tijekom studija za povremenim poslovima, zahvaljujući dobroj povezanosti Studija s poslodavcima, svi su se upješno zaposlili i uz to izvršavali svoje

15

studentske obveze. Sve to potvrđuje potrebu za diplomskim studijem Mađarskog jezika i književnosti komunikološkog smjera.

3.21. USPOREDBA PREDLOŽENOG SVEUČILIŠNOG STUDIJA S INOZEMNIM AKREDITIRANIM PROGRAMIMA UGLEDNIH VISOKIH UČILIŠTA (SVEUČILIŠTA U REGIJI)

Diplomski studij svojim sadržajima i cijevima usporediv je sa sličnim programima u regiji, diplomskim studijem Hungarologije u Novom Sadu, diplomskim studijem Hungarologije u Beogradu i master studijem na Učiteljskom fakultetu u Subotici.

Diplomski studij Hungarologije u Novom Sadu sadržajno je koncipiran tako da po završetku studija, studenti postaju nastavnici mađarskog jezika i književnosti. Iz sustava programa vidi se da uz predmete iz metodologije, pedagogije i psihologije, studij sadrži i kolegij naučnog istraživanja pomoću kojih se studenti osposobljavaju na znantveni rad. Program je postavljen tako da pored osnovnih predmeta iz književnosti i jezikoslovlja implementirani su i specifični sadržaji karakteristični za manjinsku kulturu.

Master studij na Učiteljskom fakultetu u Subotici uglavnom se razlikuje od novosodaskog po tomu da je prilagođen obrazovanju razredne nastave na mađarskom jeziku. Uz obavezne skupine predmete iz pedagojije i didaktike, u diplomskom studiju vidimo i kolegije iz kontrastivne semantike, komparativne književnosti i glotodidaktike. Osim toga, program pruža studentima sadržaje iz povijesti i kulture mađarske nacionalne manjine u Vojvodini.

Studij Hungarologije u Beogradu sličan je programima hungarologije u Beču i Zagrebu čime su usklađeni ciljevi i ishodi učenja po jezičnim i književnim epohama kako bi studenti lakše pratili sadržaje. U izbornom programu beogradski studij je siromašniji od osječkog jer ima samo predmete iz osnovne mađarske kulture i povijesti.

Diplomski studij (bez označenog smjera u nazivu) Hungarologije u Zagrebu kao nastavak preddiplomskog studija Hungarologije, sadržajno je usmjeren na razvijanje komunikacijskih i jezičnih kompetencija/sposobnosti. Cilj je zagrebačkog diplomskog studija Hungaralogije osposobiti studente na početak stručnoga ili znanstvenoga rada u hungarologiji, ili za zaposlenje u kulturi (prevodilaštvo, izdavačka djelatnost), u medijima, diplomaciji ili gospodarstvu. Od sedam obaveznih kolegija tijekom cjelokupnog studiranja nema kolegija iz područja komunikacije, jedan je s djelomičnim sadržajem prakse prevođenja (Jezične i prevoditeljske vježbe iz mađarskog jezika), od jedanaest ponuđenih izbornih kolegija jedan se temelji na komunikaciji (Poslovna komunikacija) i jedan se bavi prevođenjem (Prevođenje književnih tekstova). Ni kolegije s izrazitim sadržajem komunikacijske znanosti, ni teorijskih kolegija s područja prevođenja na zagrebačkom diplomskom studiju nema. (http://www.ffzg.unizg.hr/programi/diplomski/Hungarologija.rtf)

Studentima se na dvopredmetnom diplomskom studiju Mađarskog jezika i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mariboru nudi jedino nastavnički smjer i to pripadnicima mađarske nacionalne manjine, stoga su kolegiji mariborskog i osječkog diplomskog studija mađarskog jezika i književnosti različiti. Na mariborskom Filozofskom fakultetu studenti imaju na na preddiplomskom studiju jedan obavezni kolegij s područja komunikacije: Teorija i praksa komunikacije. Na diplomskom studiju se sluša kolegij Multimedija sa praktičnim sadržajem o mogućnostima korištenja računala na školskim nastavničkim satima. (http://www.ff.uni-mb.si/dotAsset/33388.pdf)

Iz navedenoga proizlazi da je općem konceptualnom smislu program izmijenjenog diplomskog studija Mađarskog jezika i književnosti sličan navedenim studijima, ali u puno većoj mjeri produbljuje jezične, stručne i druge posebne kompetencije studenata u odnosu na usporedive studijske programe u regiji i šire.

3.22. DOSADAŠNJE ISKUSTVO PREDLAGAČA U IZVOĐENJU ISTIH I SLIČNIH SVEUČILIŠNIH STUDIJA

16

http://www.ff.uni-mb.si/dotAsset/33388.pdf

http://www.ffzg.unizg.hr/programi/diplomski/Hungarologija.rtf

Prva iskustva predlagača u izvođenju studija datiraju iz 2007. kada je pokrenut Preddiplomski studij mađarskog jezika i književnosti. Prve godine izvođenja studija upisano je dvadeset studenata koji su studirali u dvopredmetnom programu (mađarski jezik i književnost-povijest, mađarski jezik i književnost-hrvatski jezik i književnost, mađarski jezik i književnost-njemački jezik i književnost, mađarski jezik i književnost-engleski jezik i književnost). Te prve godine izvođenja, na Studiju je bio samo jedan stalno zaposleni djelatnik u zvanju višeg asistenta kojemu je u izvođenju nastave pomagalo pet vanjskih suradnika. Iduće godine kadar se proširio jednim djelatnikom u zvanju asistenta, a akademske godine 2010. i jednim izvanrednim profesorom. Kako su se upisivale nove generacije studenata na preddiplomski studija Mađarskog jezika i književnosti, tako je recipročno rasla potreba za unutarnjom i vanjskom suradnjom.

Tijekom 2010. godine pristupilo se snalaženju potrebnih rješenja za daljnje nesmetano funkcioniranje Studija i kvalitetno izvođenje nastave koje se počelo narušavati prevelikim opterećenjem zaposlenika. Problemi uzrokovani malim brojem upisanih studenata odrazili su se i na smanjenje broja kombinacija studijskih programa s mađarskim na samo dvije kombinacije koje se do danas izvode - mađarski jezik i književnost-engleski jezik i književnost, te mađarski jezik i književnost-hrvatski jezik i književnost. Studenti su nakon završenog preddiplomskog studija mogli nastaviti studij Mađarskog jezika i književnosti na nastavničkom smjeru, a od akademske godine 2011./2012. i na komunikološkom usmjerenju.

Prema potrebama tržišta i kulturnih ustanova Mađara u RH, došlo je do modificiranja programa komunikološkog usmjerenja koji bi u potpunosti pokrio potrebe potencijalnih poslodavaca. Program je dobrim dijelom izmijenjen na način da su u njega uključeni i predmeti koji više odgovaraju višejezičnom okruženju studija, te i o pitanjima integriranja znanja za rješavanje problema u multidisciplinarnim oblastima unutar komunikacijske znanosti i translatologije. Diplomski studij koncipiran je tako da su u program ugrađeni predmeti koji služe za razvijanje sposobnosti stečenih na preddiplomskom studiju, a odnose se na prepoznavanje i primjenu raznih diskurzivnih tehnika (Analiza govora, Stilistika i tehnika pisanja, Tehnike pregovaranja), kao i predmeti koji pristupnicima pružaju dodatne mogućnosti za usavršavanje raznih metoda i tehnika prevođenja (na kolegijima Teorija i prakse prevođenja, Književno prevođenje, Stručno prevođenje i Strojem potpomognuto prevođenje). Pojačanju kvalitete programa studija Mađarskog jezika i književnosti od akademske godine 2012/2013. pridonosi i angažiranje novih nastavnika - jedne asistentice u potpunosti i jedne docentice dijelom zaposlene i na Odsjeku za njemački jezik i književnost (20 %).

Kako su nastavnici stalno uključeni u javni život mađarske nacionalne manjine, studentima se pruža mogućnost posjećivanja raznih kulturnih događanja, poput posjeta gostujućih kazališnih predstava, prisustvovanje izložbama i koncertima i tomu slično, što također može dati čvršće temelje razvijanju i primjeni mađarskog jezika.

3.23. PARTNERI IZVAN VISOKOŠKOLSKOG SUSTAVA (GOSPODARSTVO, JAVNI SEKTOR I SL.) KOJI SUDJELUJU U IZVOĐENJU PREDLOŽENOG STUDIJSKOG PROGRAMA

Prema dosadašnjem iskustvu, partneri izvan visokoškolskog sustava sudjelovali su u izvođenju studijskih programa i poboljšanju kvalitete istih na savjetodavnoj razini i kroz osobne kontakte sa zaposlenicima Studija. Kao najbolji savjetodavci za ponudu dodatnih sadržaja pokazali su se predstavnici lokalnih tvrtki od kojih se jedna odlučila i za stipendiranje studenata mađarskog jezika. Važno je napomenuti da se ti studenti zapošljavaju u tvrtkama koje ih trebaju u prvom redu zbog njihovih jezičnih kompetencija, ali i ostalih komunikacijskih vještina koje osigurava diplomski studij kroz kolegije vezane uz medijske znanosti i komunikologiju. Zbog toga se razvijanje jezičnih i govornih kompetencija postavlja kao osnovni cilj Studija mađarskog jezika i književnosti. Također, pred kraj preddiplomskog studija, mnogi su studenti, osobito napredni studenti ili studenti pripadnici mađarske nacionalne manjine, počeli s prevoditeljskim radom jer je velika potreba za

17

prevoditeljima koji vladaju mađarskim i hrvatskim jezikom na visokoj razini. Time su stekli mnoga praktična znanja na koja se može graditi kasnije na diplomskom studiju. Studenti koji su i dosada izrazili želju za povremenim poslovima tijekom studija, svi su se, zahvaljujući dobroj povezanosti Studija s poslodavcima, upješno zaposlili i uz to izvršavali svoje studentske obveze. Sve to potvrđuje potrebu za diplomskim studijem Mađarskog jezika komunikološkog smjera. Od predstavnika lokalne manjinske zajednice i raznih civilnih udruga (ne samo manjinskih) oduvijek su pristizale vrijedne informacije za Studij jer oni izravno potražuju buduće zaposlenike s poznavanjem mađarskog jezika te tako imaju i konkretne zahtjeve u pogledu kompetencija studenata koje bi im bile od najveće koristi (prevoditeljstvo, poslovna komunikacija, organizacijske sposobnosti i sl). Osluškivanjem ovakvih i sličnih prijedloga, Studij mađarskog jezika i književnosti može ostvariti najvažniji cilj strategije Fakulteta, a to je da svojom kvalitetom postane prepoznatljiv i tražen ne samo u regiji, već i šire.

3.24. RAZVOJ MEĐUNARODNE SURADNJE NA UČILIŠTU – IZVOĐAČU STUDIJA

Razvoj međunarodne suradnje strategijski je cilj Filozofskog fakulteta u Osijeku, što je razvidno i iz usvojene Strategije razvoja Filozofskog fakulteta. Cilj je poticanje svih oblika mobilnosti i međunarodne suradnje s inozemnim sveučilištima i institucijama. U svrhu ostvarenja tog cilja postavljena su četiri zadatka: 1. Poticanje mobilnosti studenata i nastavnika (organizacija info-dana, stvaranje preduvjeta za priznavanje ECTS-a, slobodan studijski semestar ili godina); 2. Povećanje broja studenata i nastavnika koji sudjeluju u programima mobilnosti; 3. Sklapanje strateških partnerstava sa sveučilištima i institucijama u zemlji i inozemstvu s ciljem poticanja mobilnosti i provođenja zajedničkih istraživanja; 4. Praćenje međunarodne suradnje Fakulteta kroz Sustav osiguranja kvalitete (godišnja izvješća). Posebni je cilj međunarodne suradnje unaprjeđenje prepoznatljivosti i reputacije Filozofskog fakulteta u Osijeku kao regionalnog centra izvrsnosti za obrazovanje i znanstveni rad iz područja humanističkih i društvenih znanosti.

Filozofski je fakultet do sada uspostavio suradnju sa sveučilištima, fakultetima i drugim institucijama u zemlji i inozemstvu. Suradnja se ostvaruje kroz sudjelovanje u programima razmjene (Fulbright/Humphrey, DAAD, ÖAD, Erasmus), zajedničku organizaciju znanstvenih skupova i ljetnih škola, kroz rad na znanstvenim projektima, suradnju u izdavanju časopisa i znanstvenih publikacija, izvođenje preddiplomskih, diplomskih i doktorskih studija te kroz razmjenu studenata i nastavnika. Suradnja se temelji i na potpisanim ugovorima i sporazumima o suradnji. U svrhu intenzivnijeg promicanja regionalne suradnje u 2010. potpisani su sporazumi o suradnji s Filozofskim fakultetom u Novom Sadu i Filozofskim fakultetom u Skopju, te niz preliminarnih bilateralnih Erasmus ugovora (Pečuh, Pardubice, Poznan, Jena, Graz). Ugovor o suradnji između Filozofskog fakulteta u Osijeku i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu potpisan je 18. veljače 2011.

Budući je namjera Filozofskog fakulteta u idućem razdoblju strateški prioritet dati međunarodno kompetitivnim tematskim područjima, predloženi izmijenjeni Diplomski studij mađarskog jezika i književnosti komunikološko-prevoditeljskog smjera može pripomoći ostvarenju strategijskog cilja razvoja međunarodne suradnje. Ciljevi predloženog studija upravo su obrazovanje stručnjaka koji će razumjeti kulturološke razlike, ali istom ih i poticati i razvijati i koji će svojim poznavanjem mađarskog jezika i kulture biti prvi u pregovorima i poslovima na međudržavnoj razini i time promicati ime ustanove na kojoj su stekli potrebna znanja i kompetencije. Svojim sudjelovanjem u radu u medijima, imat će mogućnost promovirati objektivnost i etičnost te struke, te time i nadalje u pozitivnom svjetllu promicati ime institucije na kojoj su stekkli navedena znanja. Kao prevoditelji, moći će promovirati interkulturalnost i međunacionalno razumijevanje koje se se navodi i u svim važnijim dokumentima Fakulteta kao osnovno etičko pitanje koje promoviraju humanističke znanosti i institucije s istom orijentacijom. Ostvarenje tog cilja povezano je s povećanjem vidljivosti i reputacije Filozofskog fakulteta i na međunarodnoj razini.

18

4. OPIS PROGRAMA

4.1. POPIS OBVEZATNIH I IZBORNIH PREDMETA S BROJEM SATI AKTIVNE NASTAVE POTREBNIH ZA NJIHOVU IZVEDBU I BROJEM ECTS BODOVA

Tablica 1. Popis obveznih predmeta s brojem aktivne nastave i brojem ECTS bodova

Godina studija: 1Semestar: 1

PREDMET NOSITELJ P V S Uk ECTS STATUSTeorija komunikacije 1. doc. dr. sc. Zsombor

Lábadi 1 - 1 2 3 O

Uvod u teoriju prevođenja doc. dr. sc. Zoltán Medve

1 - 1 2 3 O

Izborni kolegiji Studenti biraju onoliko izbornih kolegija iz ponude za tekući semestar koliko im je neophodno da bi ostvarili minimalno 15 ECTS bodova u semestru.

Semestar: 2PREDMET NOSITELJ P V S Uk ECTS STATUS

Teorija komunikacije 2. doc. dr. sc. Zsombor Lábadi

1 - 1 2 3 O

Osnove multimedija doc. dr. Zoltán Medve - 1 2 3 3 OStručno prevođenje doc. dr. sc. Zoltán

Medve- 3 - 3 3 O


Godina studija: 2Semestar: 3

PREDMET NOSITELJ P V S Uk ECTS STATUSSocijalna psihologija doc. dr. sc. Danijela

Šincek1 - 1 2 3 O

Analiza govora doc. dr. sc. Zsombor Lábadi

1 - 1 2 3 O

Književno prevođenje doc. dr. sc. Zoltán Medve

- 3 - 3 3 O


Semestar: 4PREDMET NOSITELJ P V S Uk ECTS STATUS

Diplomski rad - - - - 30 O

21

Tablica 2. Popis izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave i brojem ECTS bodova

Godina studija: 1.-2.PREDMET NOSITELJ P V S Uk ECTS STATUS

Suvremeni mađarski jezik 1.

Hajnalka Kispéter, lektorica

- 3 - 3 3 I

Suvremeni mađarski jezik 2.

Hajnalka Kispéter, lektorica

- 3 - 3 3 I

Stilistika i tehnika pisanja doc. dr. sc. Zsombor Lábadi

1 - 1 2 3 I

Hrvatsko-mađarska komparatistika u kontekstu prevođenja

doc.dr.sc. Zoltán Medve 1 - 1 2 3 I

Mađarsko-hrvatska kontrastivna lingvistika

doc. dr. sc. Melita Aleksa Varga

1 - 1 2 3 I

Konsekutivno prevođenje Hajnalka Kispéter, lektorica

- 2 - 2 3 I

Kontakti Mađarske kulture u regiji Alpe-Jadran

izv. prof. dr. sc. Károly Lábadi

2 - - 2 3 I

Tiskovni žanrovi doc. dr. sc. Zsombor Lábadi

- - 2 2 3 I

Strojem potpomognuto prevođenje

doc. dr. sc.Melita Aleksa Varga

1 1 - 2 3 I

Osnove nakladništva i knjižarstva

doc. dr. sc. Zoran Velagić

2 1 - 2 3 I

Tehnike pregovaranja doc. dr. sc. Zsombor Lábadi

- 2 - 2 2 I

Komunikacija pomoću Interneta

mr. sc. Marija Bubalo, viša predavačica

1 1 - 2 3 I

Baze podataka za komunikologe

mr. sc. Marija Bubalo, viša predavačica

1 1 - 2 3 I

22

OPIS OBVEZNIH PREDMETA

23

Opće informacije KOD: MADK23

Nositelj predmeta doc. dr. sc. Zsombor Labadi

Naziv predmeta Teorija komunikacije 1

Studijski program Dvopredmetni diplomski studij Mađarskog jezika i književnosti komunikološkog smjera

Status predmeta obvezni

Godina 1. godinaBodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata 3

Broj sati (P+V+S) 1+0+1OPIS PREDMETACiljevi predmeta

Na kolegiju će studenti usvojiti temeljne pojmove i zakonitosti teorije informacije i komunikacije, kao i načine njihovog nastojanja i veza. Potrebno ih je teoretski pripremiti za praktičnu primjenu društvenih komunikacijskih sustava. Kolegij će upoznati studente sa zakonitostima verbalnih i neverbalnih komunikacijskih sustava od pismenosti do razine aktualnih medijskih pojava. Osnovni cilj predmeta je ostvariti učinkovitu participaciju u raznim komunikacijskim oblicima.

Uvjeti za upis predmeta

nema

Očekivani ishodi učenja za predmet Studenti će moći vladati suvremenom terminologijom komunikacijske znanosti; razumjeti osnovne funkcije komunikacijskih sustava; prepoznati glavne vrste komunikacijskih znakova; prepoznati značajke uspješne komunikacije; razumjeti vrste utjecaja i etiku njihove primjene; prepoznati razine komunikacijskih razmjena: asimilaciju, identifikaciju, interiorizaciju. Student će moći napraviti komparaciju komunikoloških sustava, prepoznati važnije univerzalne i partikularne topoie u komunikaciji.

Sadržaj predmetaPojmovi i modeli komunikacije. Govor, jezik i komunikacija. Dva tipa informacija. Informacija i kodiranje. Odnos znaka i značenja. Indeks, ikon i simbol. Percepcija slika. Verbalna i neverbalna komunikacija. Metakomunikacija. Vjerodostojnost i etika komunikacije. Klišeji i predrasude. Kulturni stereotipi. Univerzalnost i partikularizam u komunikaciji. Komparacija komunikoloških sustava.

Vrste izvođenja nastave

X predavanjaX seminari i radionice

vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo

___________________Komentari

Obveze studenata

Aktivno sudjelovanje na nastavi, položen usmeni ispit.24

Praćenje rada studenataPohađanje nastave 0,7 Aktivnost u

nastavi 0,5 Seminarski rad

Eksperimen-talni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit 1,8 Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Portfolio Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata:Aktivnost: 25%Usmeni ispit: 75%

Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Em Griffin: Bevezetés a kommunikációelméletbe. Harmat, Budapest, 2001.Horányi Özséb, Szépe György (szerk.): A jel tudománya: szemiotika, General Press, Budapest, 2005.Kővágó György: A kommunikáció elméleti és gyakorlati alapjai. Aula Kiadó, Budapest, 2009.

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Béres István − Horányi Özséb (szerk.): Társadalmi kommunikáció. Osiris Kiadó, Budapest, 2003.Horányi Özséb (szerk.): Kommunikáció I., II. General Press, Budapest, 2003.Kapitány Ágnes – Kapitány Gábor: A tömegkommunikáció szimbolikus üzenetei. Sajtóház Kiadó, Budapest, 2000.Nyelv, kommunikáció, cselekvés I. Tankönyvkiadó, Budapest, 1991.Utry Attila (szerk.): Kultúra- és kommunikációelméleti szöveggyűjtemény, EJFK, Baja, 2007. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata

Horányi Özséb, Szépe György (szerk.): A jel tudománya: szemiotika, General Press, Budapest, 2005. 4 20

Horányi Özséb (szerk.): Kommunikáció I., II. General Press, Budapest, 2003. 4 20

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencijaProvedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika.Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unapređivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.

25


Nositelj predmeta doc. dr. sc. Zoltán Medve

Naziv predmeta Uvod u teoriju prevođenja





Broj sati (P+V+S) 1+0+1 OPIS PREDMETA

Ciljevi predmetaDefinirati pojam prevođenja. Odrediti razdoblja u razvoju znanosti o prevođenju te osnovne ideje i teze o prevođenju kroz stoljeća. Detaljniji pregled o najznačajnim teorijama u povijesti teorije prevođenja (od prijevoda Biblije do postmoderne, dekonstrukcije, poskolonijalizam, gender studies). Studenti se vode kroz korpus teorije prevođenja primarno s kulturološke točke gledišta: prijevod kao osnova komparatistike, prevođenje kao komunikacija na najširoj razini: između kultura i kao kulturni čin. Kolegij upoznaje studente i s najvažnijim aspektima mađarske teorije prevođenja.


Nema.

Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon uspješno završenog kolegija, student je u mogućnosti vladati terminologijom teorije prevođenja; razumjeti važnost prevođenja osobito u razdoblju multikulturalnosti i post-multikulturalnosti; prepoznati strujanja u teorijama prevođenja te formulirati kritičke stavove prema pojedinačnim teorijskim mišljenjima, ocijeniti konkretne prijevode na teorijskom temelju. Sadržaj predmetaPojmovi "prijevod“ i „prevođenje". Prevođenje kao razumijevanje i spoznaja. Tuđe, strano i vlastito u kulturi i u jeziku. Prijenos i teškoće prijenosa tuđeg, stranog u vlastiti (materinski) jezik i kulturu te vice versa. Prijevod kao sredstvo posredovanja vjere, znanja, književnosti i znanosti. Hermeneutičko pravilo prevođenja: primarnost cjelokupnog konteksta u processu prevođenja. Vjećno pitanje prevođenja "verbum pro verbo" i "non verbum pro verbo". Osnovne vrste prevođenja: književno i stručno prevođenje; njihovi razni kulturološki i jezični zahtjevi. Prijevod i pouzdanost: gramatičke i semantičke operacije pri procesu prevođenja (realije, dijalekti, idiolekti, socijolekti, ekvivalencija-adekvatnost itd.).


x predavanjax seminari i radionice



___________________Komentari

26

Obveze studenata

Aktivno sudjelovanje na nastavi, referat, položen usmeni ispit.

Praćenje rada studenataPohađa-nje nastave

0,7 Aktivnost u nastavi Seminar-ski

radEksperimental-ni rad


Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat 0,8 Praktični rad

Portfolio Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispituKonačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata:Referat:: 25%Usmeni ispit: 75%Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Józan I. – Jeney E. – Hajdu P. (szerk.): Kettős megvilágítás. Fordításelméleti írások Szent Jeromostól a 20. század végéig. Balassi Kiadó, Budapest, 2007.Klaudy K. - Bart I. (szerk.): A fordítás tudománya. Válogatás a fordításelmélet irodalmából. Budapest: Tankönyvkiadó. 1985.

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Klaudy Kinga: Fordítás I. Bevezetés a fordítás elméletébe. Budapest: Scholastica, 2009. 205 pp. (ötödik átdolgozott kiadás).N. Kovács Tímea (szerk.): A fordítás mint kulturális praxis. Jelenkor, Pécs, 2004.Albert Sándor 2011: „A fövényre épített ház: a fordításelméletek tudomány- és nyelvfilozófiai alapjai. Áron Kiadó, Budapest.Umberto Eco: Otprilike isto. Zagreb, Algoritam, 2006.Rainer Schulte and John Biguenet (ed.): Theories of Translation. An Anthology of Essays from Dryden to Derrida. Chicago – London, The University of Chicago Press, 1992.George Steiner: After Babel. Aspects of Language and Translation. Second edition. Oxford-New York, Oxford University Press2, 1992.

Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu


Józan I. – Jeney E. – Hajdu P. (szerk.): Kettős megvilágítás. Fordításelméleti írások Szent Jeromostól a 20. század végéig. Balassi Kiadó, Budapest, 2007.

4 20

Klaudy K. - Bart I. (szerk.): A fordítás tudománya. Válogatás a fordításelmélet irodalmából. Budapest: Tankönyvkiadó. 1985.

4 20


27



Naziv predmeta Teorija komunikacije 2





Broj sati (P+V+S) 1+0+1OPIS PREDMETACiljevi predmetaUpoznati studente s pojmom i značenjem kulturnih signala i tipologijom metakomunikacije; s najvažnijim ikonografskim i kulturnim kodovima mađarske i susjedne kulture; pružiti im uvid u proces društvene kinetike. Cilj je kolegija i upoznati studente s osnovnim oblicima komunikacije, te kontekstom njihovog djelovanja. Kolegij se, k tome, bavi i problematikom digitalnih medija, unutar toga s oblicima participacije i legitamicije, te mogućim rješenjima kompliciranih pitanja virtualnih medija.Uvjeti za upis predmeta

Nema.

Očekivani ishodi učenja za predmet Studenti će moći smjestiti kulturne signale u sustav komunikacije; prepoznati glavne embleme suvremene komunikacije; razumijeti kodove društvene komunikacije; samostalno primjeniti standarde u stvaranju digitalnih značenja; prepoznati segmente komunikacijskih institucija; razumjeti problematiku regulacije suvremene javnosti.Sadržaj predmetaKulturni signali u sustavu komunikacije. Zatvoreni jezici, emblemi. Otvorenost društvene komunikacije: kinetički, proksemički i ikonografski kod. Kulturalna i etnička obilježja. Pojam masovne komunikacije. Institucije i žanrovi mass-medije. Transformacija medijskih konteksta: multidimenzionalnost, film, glazba, popularna književnost. Mediji u komparativnom kontekstu. Virtualna stvarnost, javnost i reguliranje. Participacija, legitimacija.





___________________Komentari

Obveze studenata

Aktivno sudjelovanje na nastavi, položen usmeni ispit.

Praćenje rada studenataPohađanje 0,7 Aktivnost u 0,5 Seminar- Eksperimen-

28

nastave nastavi ski rad talni radPismeni ispit Usmeni ispit 1,8 Esej Istraživanje

Projekt Kontinui-

rana provjera znanja


Portfo-lio Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispituKonačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata:Aktivnost na nastavi: 25%Usmeni ispit: 75% Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Buda Béla - Sárközy Erika: Közéleti kommunikáció. Akadémiai Kiadó, Budapest, 2001.Z. Karvalics László: Információs társadalom. A technikától az emberig. Műegyetemi Kiadó, Budapest, 1995.Kővágó György: A kommunikáció elméleti és gyakorlati alapjai. Aula Kiadó, Budapest, 2009.

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)G. Cullmann – M. Denis-Papin: A hír tudománya. Az információelmélet alapjai. Gondolat Kiadó, Budapest, 1973.Horányi Özséb (szerk.): Kommunikáció I., II. General Press, Budapest, 2003.Horányi Özséb – Szépe György (szerk.): A jel tudománya: szemiotika. General Press, Budapest, 2005.Horányi Özséb: Jel, jelentés, információ. Magvető Kiadó, Budapest, 1975.Nyelv, kommunikáció, cselekvés II. Tankönyvkiadó, Budapest, 1991.Utry Attila (szerk.): Kultúra- és kommunikációelméleti szöveggyűjtemény. EJFK, Baja, 2007.Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenataHorányi Özséb – Szépe György (szerk.): A jel tudománya: szemiotika, General Press, Budapest, 2005.

4 20

Horányi Özséb: Jel, jelentés, információ, Magvető Kiadó, Budapest, 1975. 4 20

Nyelv, kommunikáció, cselekvés II. Tankönyvkiadó, Budapest, 1991. 4 20


29



Naziv predmeta Osnove multimedija






Ciljevi predmetaCiljevi su predmeta razvijanje vizualne pismenosti studenata, upoznavanje s poviješću te područjima suvremenih vizualnih komunikacija.Kolegij daje naputak u snalaženju u audiovizualnim medijima. Studenti će se s pomoću vježba, prakse i analiza osposobljavati da prepoznaju različitiemedijske žanrove, samostalno mogu izabrati odgovarajuća sredstva i žanrove za razne teme. Moći će služiti sredstvima multimedije, samostalno će moći napraviti kraće (multi)medijske produkte, odnosno emisije.


Nema.

Očekivani ishodi učenja za predmet Po završetku nastave iz navedenog kolegija, student će moći nabrojati načine komunikacije putem multimedije; objasniti prijenos informacija putem tiska i audiovizualnih medija; analizirati stilove izričaja mađarskog i hrvatskog jezika; planirati prijenos informacija unutar sredstava masovnog priopćavanja; demonstrirati stilove izražavanja; prepoznati razine komunikacisjkih razmjena. asimilaciju, identifikaciju, interirorizacije. Očekuje se da studenti usvoje kompetencije vizualne pismenosti, kritičkog vrednovanja vizualnog identiteta te vizualnih poruka.Sadržaj predmetaSadržaji pojmova u praksi „tisak, medija, multimedija”. Upoznavanje s poviješću vizualnih komunikacija (od piktograma, preko tiska do elektroničkih medija i ulogom računala u razvoju vizualne kulture. Grupe informacijskih vrsta. Intervju, reportaža, vijest. Komentar i žanrovi publicistike. Priprema rukopisa, snimanja i emisije. Vrste radijskih emisija. Stvaranje TV-emisija. Uporaba PC-a u informacijama i u informiranju. Povijest mađarskog tiska, radija i televizije u Hrvatskoj. Zakon o informiranju u Hrvatskoj.


predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu

X terenska nastava

X samostalni zadaci X multimedija i mreža

laboratorij mentorski rad ostalo

__________________Komentari

Obveze studenata

30


Praćenje rada studenataPohađa-nje nastave

0,7 Aktivnost u nastavi 1 Seminar-

ski radEksperimen-talni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinui-rana provjera znanja

Referat Praktični rad 1,3


Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata:Aktivnost: 50 %Praktični rad: 50%

Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Peternák Miklós (szerk.): Médiatörténeti szöveggyűjtemény. Magyar Képzőművészeti Főiskola Intermédia Tanszék, Budapest, 1994.-http://www.intermedia.c3.hu/mszovgy1/index.htmlSugár János - Klaniczay Júlia (szerk.): Hypertext+Multimédia. Artpool, Budapest, 1996.-http://www.artpool.hu/hypermedia/Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Fenyvesi Kristóf - Kiss Gábor Zoltán: Narrattívák 7. Elbeszélés, játék és szimuláció a digitális médiában. Kijárat Kiadó, Budapest, 2008.Gerencsér Péter (szerk.): Új, Média, Művészet.. Universitas Szeged Kiadó, 2008. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno

pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj

primjeraka

Broj studenata

Peternák Miklós (szerk.): Médiatörténeti szöveggyűjtemény. Magyar Képzőművészeti Főiskola Intermédia Tanszék, Budapest, 1994.-http://www.intermedia.c3.hu/mszovgy1/index.html

- 20

Sugár János - Klaniczay Júlia (szerk.): Hypertext+Multimédia. Artpool, Budapest, 1996.-http://www.artpool.hu/hypermedia/

- 20


31



Naziv predmeta Stručno prevođenjeStudijski program

Dvopredmetni diplomski studij Mađarskog jezika i književnosti komunikološkog smjera


Godina 1. godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave


Broj sati (P+V+S) 0+3+0

1. OPIS PREDMETACiljevi predmetaCilj je kolegija definirati pojam stručnog prevođenja i upoznati metodiku rada na stručnim prijevodima. Upoznati se s okolnostima i zahtjevima rada sudskog tumača i stručnog prevoditelja na konkretnim primjerima i simuliranim situacijama. Upoznati se s različitim vrstama tekstova stručnog karaktera (gospodarstvo, politika, turizam, kultura i dr.). Identificirati stilske i semantičke specifičnosti stručnih tekstova na primjerima. Utvrditi razliku vezane i slobodne forme teksta na primjerima. Imenovati i postupiti prema četiri pripremna postupka koja obavljamo prije prijevoda. Grupirati i služiti se sredstvima i pomagalima za prijevod (rječnicima, leksikonima i ostalo). Prema vrsti teksta samostalno pripremiti prijevod. Usvojiti stručnu terminologiju prevođenja s posebnim naglaskom na stručno prevođenje kroz vježbe prijevoda. Upoznati i služiti se centralnim bazama podataka za prevoditelje. Primijeniti „uvrštavanje“ i „zamjenu“ kao metode stručnog prijevoda. Moći prevesti stručne tekstove na oba jezika. Upoznati se s vrstama stručnih tekstova Europske unije i načinima prevođenja istih. Uvjeti za upis predmeta

Nema.

Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon uspješno završenog kolegija, student je u mogućnosti definirati pojam stručnog prevođenja i opisat metodiku rada. Moći će prepoznati različite vrste stručnih tekstova (gospodarstvo, politika, turizam, kultura...). Nadalje će moći opisati i kritički analizirati posao sudskog tumača i prevoditelja stručnih tekstova na konkretnim primjerima na temelju simuliranih situacija. Student je sposoban razlikovati vezanu od slobodne forme teksta i pripremiti ga za prijevod. Sposoban je samostalno prepoznati vrstu teksta i samostalno ga prevesti. U skladu s vrstom teksta student će moći identificirati potrebna sredstva i pomagala pri prijevodu, prikupiti ih i pravilno se služiti njima u procesu prevođenja. Također će moći sam izrađivati pomagala za prevođenje, poput glosara. Moći će samostalno revidirati grube prijevode i prilagoditi ih jezičnim normama ciljnog jezika. Metodom „uvrštavanja“ i „zamjene“ bit će u mogućnosti prevoditi stručne izraze u stručnim tekstovima različitog sadržaja. Kroz prijevodne vježbe upoznati se sa stručnom terminologijom prevođenja. Biti u mogućnosti prevesti tekstove stručnog karaktera koji sadrže stručnu terminologiju dokumenata i ustanova Europske unije. Student će se moći služiti centralnim bazama podataka za prevoditelje s ciljem izrade što točnijih prijevoda.Sadržaj predmeta

32

Pojam stručnog prevođenja. Metodika rada na stručnim prijevodima. Sličnosti i razlike u okolnostima rada sudskog tumača i prevoditelja stručnih tekstova na konretnim primjerima u simuliranim situacijama. Vrste stručnih tekstova na primjerima. Pojam slobodne i vezane forme kod stručnog prijevoda i načini prevođenja tekstova pisanih slobodnom i vezanom formom na vježbama prijevoda. Proces i stadiji prevođenja na konkretnim primjerima. Pojam i primjena sredstava i pomagala u procesu stručnog prevođenja. Samostalna izrada pomagala u prijevodu. Upoznavanje stručne terminologije vezane uz prijevode stručnih tekstova kroz proces prevođenja. Samostalna izrada prijevoda stručnog karaktera. Jezik stručne dokumentacije i institucija Europske unije na originalnim tekstovima. Prijevodi stručne dokumentacije po principu „uvrštavanja“ i „zamjene“. Funkcioniranje i uporaba baza podataka za prevoditelje.


predavanjaseminari i radionice

X vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava


___________________

Komentari

Obveze studenataStudenti su obvezni redovito pohađati nastavu (minimun 80% prisutnosti za potpis) kako bi se ocijenio praktični rad na tekstovima i mogućnost rješavanja problema u simuliranim situacijama. Izrađuju domaće zadatke na kojima se provjerava primjena obrađenih i usvojenih sadržaja. Tijekom semestra vrši se pisana provjera znanja u obliku jednog kolokvija koji se piše u osmom tjednu nastavnog razdoblja. Studenti su obvezni izrađivati glosare i druga pomagala pri prijevodu koje uvrštavaju u portfelj. Na kraju semestra predaju portfelj s glosarima i najmanje 20 stranica prijevoda (10 s hrvatskog na mađarski i 10 s mađarskog na hrvatski), te s jednim dodatnim dokumentom koji sadrži kritički osvrt na rad prevoditelja stručnih tekstova i rad sudskih tumača u kojem se pozivaju na barem jednu stručnu literaturu na temelju čega se izračunava postotak uspješnosti na kolegiju i konačna ocjena.Praćenje rada studenataPohađa-nje nastave 0,7 Aktivnost u

nastavi Semi-narski rad Eksperime

ntalni rad


Projekt Kontinuira-na provjera znanja

2,3 Referat Praktični rad

Portfolio Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispituKonačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata:kontinuirana provjera znanja – 100%

Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Lehocki-Samardžić Ana: A fordítás elmélete és gyakorlata. Pragma, Osijek, 2011.Bart István-Klaudy Kinga: EU Fordítóiskola. Corvina, Budapest, 2003.Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Omazić-Karabalić (ur.): Istraživanja, izazovi i promjene u teoriji i praksi prevođenja. Filozofski fakultet J.J.strossmayera, 2008.

33

Klaudy Kinga: Nyelv és fordítás. Válogatott fordítástudományi tanulmányok. Tinta Könyvkiadó, Budapest, 2007.

Lehocki-Samardžić, Ana: Dvojezičnost i prevođenje. In Vladimir Karabalić i Marija Omazić (ur.): Istraživanja, izazovi i promjene u teoriji i praksi prevođenja. Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, Osijek, 2008., 337.-359.

Lehocki-Samardžić, Ana. Kulturális különbség jelei az üdvözlési formulákban és ebből következett fordítási és értelmezési nehézségek. In Acta Hungarica Universitatis Essekiensis 1. Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku – PRAGMA - Znanstveno-umjetnički krug Mađara u RH, Osijek., Osijek, 2008., 95.-111.Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu


Lehocki-Samardžić Ana: A fordítás elmélete és gyakorlata. Pragma, Osijek, 2011. 4 20

Bart István-Klaudy Kinga: EU Fordítóiskola. Corvina, Budapest, 2003. 4 20

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencijaPraćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Priručnikom za osiguravanje kvalitete obrazovanja i znanstveno-istraživačkog rada na Filozofskom fakultetu u Osijeku.Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima sa svrhom vrednovanja rada nastavnika.

34


Nositelj predmeta doc. dr. sc. Daniela Šincek

Naziv predmeta Socijalna psihologija






Ciljevi predmetaCilj predmeta je upoznavanje studenata s psihološkim aspektima komunikacije. Kolegij će dati uvid u glavne aspekte ljudskog ponašanja pomoću kratkih demonstracija i prigodom analize poznatih ekspreminata usmjerenim na karakteristične društvene pojave.


Nema.

Očekivani ishodi učenja za predmet Prepoznati značajke komunikacijskih procesa u društvu; vladati osnovnom terminologijom socialpsihologije; objasniti socijalni utjecaj na komunikaciju današnjice; prepoznati razne društvene uloge, funkcije i zakonitosti u komunikaciji; razumjeti stereotipe i izvore društvenih konflikataSadržaj predmetaSocijalna psihologija kao znanonst i njezine metode. Percepcija ljudi i objekata. Self i atribucija. Društvene interakcije. Verbalna i neverbalna komunikacija. Atitude: od uvjerivanja do manipulacije. Društveni status i uloge, društveni konflikti. Stereotipije i predrasude. Društveni identitet. Agresija, altruizam. Grupno ponašanje.




___________________

Komentari

Obveze studenata



nastavi 0,3 Semi-narski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit 2 Esej Istraživanje Projekt Kontinuirana Referat Praktični

35

provjera znanja rad

Portfo-lio Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata:Aktivnost: 25%Usmeni ispit: 75%

Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Forgas J.: A társas érintkezés pszichológiája. Gondolat, Budapest, 1989.E. R. Smith-D. M. Mackie: Szociálpszichológia. Osiris, Budapest, 2004.

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Lengyel Zsolt: Szociálpszichológia. Osiris, Budapest, 1997.Csepeli György: Szociálpszichológia. Osiris, Budapest, 2005.M.Hewstone-W. Stroebe-J-P. Codol-G.M. Stephenson: Szociálpszichológia európai szemszögből. Akadémiai, Budapest, 1995.Pléh-Síklaki-Terestyéni (szerk.): Nyelv-kommunikáció-cselekvés 1-2.Tankönyvkiadó, Budapest, 1991.


Naslov Broj primjeraka

Broj studenata

Forgas J.: A társas érintkezés pszichológiája. Gondolat Budapest, 1989. 4 20


36


Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Zsombor Labadi

Naziv predmeta Analiza govora

Studijski program Dvopredmetni studij Mađarskog jezika i književnosti komunikološkog smjera





Ciljevi predmetaUpoznati studente s klasičnim i suvremenim pojavama i nastojanjima analize diskurza. Dati uvid u glavne metode, mehanizme i osnovne pojmove proučavanja govora. Upoznati studente s verbalnim i neverbalnim sredstvima govorenja i s praktičnim primjenama. Dati pregled osnovnih retoričkih struktura i topoia. Prikazati osnovne paradigme javnog govora i politike. Upoznati studente s raznim aspektima retoričkog govora u svakodnevnim kontekstima: sentencije, parafraze, zagonetke. Dati uvid u glavne mehanizme uvjerenja i razine legitimacije u raznim kontekstima.


Nema.

Očekivani ishodi učenja za predmet Skrenuti pažnju studenta na razlike između govora i pisma i na njihove specifičnosti; osposobiti studente na javni nastup pomoću zadaća; studenti će prepoznati osnovne baze argumentacija i glavne topoie; razumjeti važnije karakteristike javnog govora; prepoznati ulogu retorike u interaktivnom kontekstu; vladati glavnim metodama elokucije, dispozicije i memorizacije.

Sadržaj predmetaOsnove proučavanja diskursa. Funkcije govora. Verbalna interakcija. Diskurzivni odnosi. Koherencija, kohezija, interferencija. Struktura osnovnih retoričkih djela: inventio, dispositio, elocutio. Argumentiranje. Implikature. Presupozicija, inferencija. Stilske i retoričke figure. Jednostavni oblici retorike: sentencije, zagonetke, parafraze. Govorne maksime. Izvori utjecaja. Uvjerenje, legitimacija. Konflikt i suradnja.





___________________

Komentari

Obveze studenata


37

Praćenje rada studenataPohađa-nje nastave 1 Aktivnost u

nastavi 0,5 Semi-narski rad

Eksperimen-talni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje

Projekt Kontinui-rana provjera znanja

Referat 0,5 Praktični rad


Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata:Aktivnost na nastavi: 25%Referat: 25%Usmeni ispit: 50%

Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Bencédy József: Retorika. Gyakorlati útmutató. Tinta Könyvkiadó, Budapest, 2010.Németh T. Enik: A szóbeli diskurzusok megnyilatkozás-példányokra tagolása. Akadémiai Kiadó, Budapest, 1996.Szalkáné Gyapai Márta: Gyakorlati retorika. Nemzeti Tankönyvkiadó, Budapest, 1999.Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Aczél Petra: A szóból épült gondolat. Krónika Nova Kiadó, Budapest, 2001.Austin, J. L.: Tetten ért szavak. Akadémiai Kiadó, Budapest, 1990.Lábadi Zsombor: Közösségek, nyelvek, maximák. In Lábadi Zs. Lamellák, Pragma, Osijek, 2012. 8-15.Lábadi Zsombor: Irodalom, beszéd, szöveg. Pragma füzetek, Huncro, Eszék, 2011.Wacha Imre: A korszerű retorika alapjai I-II. Szemimpex Kiadó, Budapest, 1995.



Lábadi Zsombor: Irodalom, beszéd, szöveg, Pragma füzetek, Huncro, Eszék, 2011. 4 20

Austin, J. L.: Tetten ért szavak. Akadémiai Kiadó, Budapest, 1990. 4 20


38



Naziv predmeta Književno prevođenje






Ciljevi predmetaDefinirati pojam književnog prevođenja, osposobiti studente za prevođenje književnih tekstova raznih žanronva i raznih književnih rodova, primarno proznih i dramskih, upoznati studente s osnovama prevođenja poezije. Istaknuti izuzetnu važnost načitanosti u polaznom jeziku te važnost orijentacije u književnosti i kulturi ciljnog jezika i polaznog jezika. Obratiti pažnju studenata na razliku denotativnog i konotativnog značenja, na značaj povijesne, kulturne aluzije i transtekstualnost originalnih tekstova. Upozoriti studente na ovisnost origalnih tekstova o kontekstima njihovih nastajanja.


Nema.

Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon uspješno završetka kolegija studenti će biti osposobljeni za korištenje stečenih prevodilačkih i analitičkih vještina pri književnom prevođenju. Studenti će moći prevesti određene vrste proznih tekstova i dramskih produkcija u proznoj formi s mađarskog na hrvatski te jednostavnije tekstove s hrvatskog na mađarski. Razumijet će problematiku prijevoda pjesničkih produkcija. Moći će se služiti raznim pomagalima (priručnicima, rječnicima, internetom) u procesu prevođenja, moći će kreirati glosare.

Sadržaj predmetaĆitanje, analiziranje i interpretiranje tekstova namijenjenih vježbanju prevođenja. Usporedba originalnog teksta i prijevoda originalnog teksta. Vježbanje na jednostavnim kračim tekstovima pa uspoređivanje i kritičko procjenjivanje vlastitih riješenja s postojećim prijevodima. Prijevod kraćih tekstova raznih žanrova, zajedničke analize i ocjenjivanje prijevoda. Na taj se način studenti upoznaju s temeljnim pristupima, strategijama i potencijalnim pogreškama u području profesionalnog književnog prevođenja, produbljuju svoju interakciju s tekstom i angažman na tekstu, uočavaju slične strukture i kulturne srodnosti/razlike, uče davati konstruktivnu kritiku prevodilačkog projekta u tijeku i unaprjeđuju vještine revizije teksta.

Vrste izvođenja nastave x predavanjax seminari i radionice

vježbe

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij

39

obrazovanje na daljinu terenska nastava

mentorski rad ostalo

___________________Komentari

Obveze studenata


Praćenje rada studenataPohađa-nje nastave 1,0 Aktivnost u

nastavi 1,0 Seminar-ski rad Eksperimental

ni rad




Portfolio 1,0 Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Aktivnost studenata na satima. Studenti na kraju semestra predaju mapu od 15 kartica prijevoda s mađarskog na hrvatski jezik, 10 kartica prijevoda s hrvatskog na mađarski jezik, fotokopiju izvornih tekstova i analize prijevoda. Ocjenjivat će se i studenata tijekom seminara, kao i njihovi konstruktivni prijedlozi.

Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Janja Prodan: Dijalogom kroz stoljeća. Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Pečuh, 2008.Józan Ildikó-Szegedy-Maszák Mihály (szerk.): A "boldog" Bábel. Tanulmányok az irodalmi fordításról. Gondolat, Budapest, 2005.Klaudy Kinga: Fordítás II. Bevezetés a fordás gyakorlataba. Budapest: Scholastica, 2005.

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Kinga Klaudy-José Lambert-Aniko Sohár: Translation studies in Hungary. Scholastica, Budapest, 1996.Józan Ildikó: Mű, fordítás, történet. Balassi, Budapest, 2009.Józan Ildikó: A műfordítás elveiről. Magyar fordításelméleti szöveggyűjtemény. Balassi, Budapest, 28.Szegedy-Maszák Mihály: A megértés módozatai: fordítás és hatástörténet. Akadémiai, Budapest, 2003.Clifford E. Landers: Literary Translation: A Practical Guide. Multilingual Matters Limited, 2001.



Broj studenata

Janja Prodan: Dijalogom kroz stoljeća. Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Pečuh, 2008. 4 20

Józan Ildikó-Szegedy-Maszák Mihály (szerk.): A "boldog" Bábel. Tanulmányok az irodalmi fordításról. Gondolat, Budapest, 2005.

4 20

40

Klaudy Kinga: Fordítás II. Bevezetés a fordás gyakorlataba. Budapest: Scholastica, 2005. 4 20


41

OPIS IZBORNIH PREDMETA

43

Opće informacije KOD: MADI05

Nositelj predmeta Hajnalka Kispéter, lektorica

Naziv predmeta Suvremeni mađarski jezik 1

Studijski program Dvopredmetni diplomski studij mađarskog jezika i književnosti komunikološkog smjera

Status predmeta izborni

Godina 1.-2. godinaBodovna vrijednost i način izvođenja nastave


Broj sati (P+V+S) (0+45+0)2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmetaCilj je kolegija dopuniti i produbiti znanja stečena na jezičnim i jezikoslovnim kolegijima preddiplomskog studija mađarskog jezika i sadržajno obuhvatiti teme iz morfologije, morfonologije, semantike i frazeologije.

Uvjeti za upis predmetaNema.

Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon uspješno završenog kolegija, student je u mogućnosti samostalno morfološki analizirati pojedine vrste riječi. Pomoću sposobnosti analize razvijenih vježbama na konkretnim primjerima, moći će izvršiti morfološku, semantičku i frazeološku analizu teksta koja je potrebna u kontrastivnom proučavanju jezika i prevoditeljskom radu.

Sadržaj predmetaVježba tipova morfema u mađarskom jeziku. (Leksički i gramatički morfemi. Slobodni, poluslobodni i vezani morfemi.) Vježba slaganja morfema na konkretnim primjerima. Vježbe vezane za tipologiju gramatičkih morfema u mađarskom jeziku prema podjeli afikasa. (Derivacijski [képző] i infleksijski sufiksi [jel, rag]). Funkcija i položaj afikasa u riječima ovisno o njihovoj vrsti i vježba istih. Vježba iz morfolologije: određivanje spojnika i osnove riječi na primjerima. Pravopisna vježba morfonoloških promjena u riječima (koje se bilježe i koje se ne bilježe u pismu). Semantičke, morfološke i sintaktičke karakteristike pojedinih vrsta riječi na konkretnim primjerima. Vježba određene i neodređene konjugacije. Vježba sufikasa za način, vrijeme, lice i broj, te njihovu distribuciju u glagolskim oblicima (sintetički i analatički oblici). Pisanje alomorfa i nepravilnih oblika (pravopisna vježba). Mogućnosti izricanja pasivnog i medijalnog značenja na primjerima. Vježba usporedbe fraza, izraza i poslovica u mađarskom i hrvatskom jeziku.


predavanja seminari i radionice



___________________KomentariObveze studenata

Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu (najmanje 80% prisutnosti na nastavi) kao uvjet za potpis i ostvarivanje ECTS bodova. Tijekom semestra vrši se pisana provjera znanja u obliku dvaju kolokvija. Prvi se piše u petom tjednu nastavnog razdoblja, a drugi u

44

desetom. Po završetku nastavnog razdoblja, polaže se pismeni ispit. Praćenje rada studenataPohađanje nastave 1 Aktivnost u

nastavi Semi-narski rad Eksperimen

talni rad

Pismeni ispit 1 Usmeni ispit Esej Istraživanje


1 Referat Praktični rad


Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: ispit – 50%kontinuirana provjera znanja – 50%

Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)É. Kiss Katalin, Kiefer Ferenc - Siptár Péter: Új magyar nyelvtan. Osiris, Budapest, 2003.Hadrovics László: Magyar frazeológia: történeti áttekintés. Akadémiai Kiadó, Budapest, 1995.Zsilka János: Szemantika. Nemzeti Tankönyvkiadó, Budapest, 1993.

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Hangay Zoltán: Magyar nyelvi gyakorlókönyv. Trezor Könyv- és Lapkiadó, Budapest, 2003.Keszler Borbála-Lengyel Klára: Kis magyar nyelvtan. Nemzeti Tankönyvkiadó, Budapest, 2002. Kiefer Ferenc (urednik): Strukturális magyar nyelvtan. Akadémiai Kiadó, Budapest, 2001.Kassai Ilona: Fonetika. Nemzeti Tankönyvkiadó, Budapest, 1998.Pethő József: Alaktan és jelentés: az alakzatok stílus- és jelentésképző szerepe a szövegben. Tinta Könyvkiadó, Budapest, 2011.Virágné Horváth Erzsébet: Stilisztika a gyakorlatban: Szemantikai alakzatok. Kősösi Csoma Sándor Főiskola, Békéscsaba, 1996.



É. Kiss Katalin, Kiefer Ferenc - Siptár Péter: Új magyar nyelvtan. Osiris, Budapest, 2003. 2 10

Hadrovics László: Magyar frazeológia. Akadémiai Kiadó, Budapest, 1995. 2 10

Zsilka János: Szemantika. Nemzeti Tankönyvkiadó, Budapest, 1993. 2 10


45


Nositelj predmeta Hajnalka Kispéter, lektorica

Naziv predmeta Suvremeni mađarski jezik 2





Broj sati (P+V+S) (0+45+0)OPIS PREDMETA

Ciljevi predmetaCilj je kolegija dopuniti i produbiti znanja stečena na jezičnim i jezikoslovnim kolegijima preddiplomskog studija mađarskog jezika i sadržajno obuhvatiti teme iz sintakse, sintagmatike i pragmatike.


Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon uspješno završenog kolegija, student je u mogućnosti samostalno s aspekta sintaktakse i pragmatike analizirati rečenice i diskurse. Pomoću sposobnosti analize razvijenih na vježbama, moći će izvršiti sintaktičku i pragmatičnu analizu teksta koja je potrebna u kontrastivnom proučavanju jezika i prevoditeljskom radu.

Sadržaj predmetaVježba spojeva riječi (konstrukcije riječi, negramatičke spojevi riječi, konstrukcije riječi morfološkog tipa, sintagme). Vježba zavisnih sintagma (objektne i subjektne sintagme, odnos strukture i reda riječi, priložne i atributske sintagme, odnos strukture i reda riječi) i vježba nezavisnih sintagma. Glagol biti na primjerima kao pomoćni i punoznačni glagol u predikatu, razvrstavanje glagolskog, imenskog i glagolsko-imenskog predikata. Vježba modalnih glagola i modalnih pridjeva u predikatu. Vježba morfološke promjene infinitiva u predikatnom skupu. Dvojni predikat na primjerima. Vježba skidanja glagolskog prefiksa, smještaj u rečenici i promjena modalnosti rečenice. Vježba promjene fokusa u rečenicama. Vježba kongruencije predikata i subjekta. Morfološka varijabilnost subjekta u konkretnim rečenicama. Strukturne mogućnosti subjekta (jednostavni, složeni i konstrukcijski subjekt) na primjerima. Vježba za vrste subjekta (određeni, neodređeni i opći subjekt, te besubjektne rečenice). Vježba raznih vrsta riječi u objektnoj funkciji i objekt bez akuzativnog sufiksa. Vježba konstrukcijskih mogućnosti objekta. Priložne oznake na konretnim primjerima. Vježba za vrste atributa i atributske skupine. Vježba apozicijskog i posvojnog atributa. Razlikovanje genitiva i dativa na primjerima. Pragmatične razlike mađarskog i hrvatskog jezika (vježba govornog akta na primjerima). Primjena Griceovih maksima u govoru i izlaganju. Vjestvaranja i detektiranja implikacija i kako se razlikuju u hrvatskom i mađarskom jeziku. Presupozicije u mađarskom i hrvatskom na konkretnim primjerima. Upotreba figura u usmenom izričaju (ironija, sarkazam i dr.).





___________________

46

KomentariObveze studenata

Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu (najmanje 80% prisutnosti na nastavi) kao uvjet za potpis i ostvarivanje ECTS bodova. Tijekom semestra vrši se pisana provjera znanja u obliku dvaju kolokvija. Prvi se piše u petom tjednu nastavnog razdoblja, a drugi u desetom. Po završetku nastavnog razdoblja, polaže se pismeni ispit.


nastavi Seminarski rad Eksperimen

talni rad


Projekt Kontinuirana provjera znanja 1 Referat Praktični

rad


Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: ispit – 50%kontinuirana provjera znanja – 50%

Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)É. Kiss Katalin - Kiefer Ferenc - Siptár Péter: Új magyar nyelvtan. Osiris, Budapest, 2003.Gacső Tamás-Sárdi Csilla (szerk.): Nyelvelmélet és nyelvhasználat. Kodolányi János Főiskola - Tinta Könyvkiadó, Budapest, 2007.Keszler Borbála - Lengyel Klára: Kis magyar nyelvtan. Nemzeti Tankönyvkiadó, Budapest, 2002.

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Hangay Zoltán: Magyar nyelvi gyakorlókönyv. Trezor Könyv- és Lapkiadó, Budapest, 2003.Kiefer Ferenc (szerk.): Strukturális magyar nyelvtan. Akadémiai Kiadó, Budapest, 2001.Kassai Ilona: Fonetika. Nemzeti Tankönyvkiadó, Budapest, 1998.



Broj studenata

É. Kiss Katalin - Kiefer Ferenc - Siptár Péter: Új magyar nyelvtan. Osiris, Budapest, 2003. 2 10

Gacső Tamás-Sárdi Csilla (szerk.): Nyelvelmélet és nyelvhasználat. Kodolányi János Főiskola - Tinta Könyvkiadó, Budapest, 2007.

2 10

Keszler Borbála - Lengyel Klára: Kis magyar nyelvtan. Nemzeti Tankönyvkiadó, Budapest, 2002. 2 10


47


Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Zsombor Labadi

Naziv predmeta Stilistika i tehnika pisanja

Studijski program Dvopredmetni studij Mađarskog jezika i književnosti komunikološkog smjera





Ciljevi predmetaNa kolegiju se nastoje prikazati bogate stilske varijacije mađarskog jezika. Povijesno i socio-kulturološko određivanje želi se poduprijeti sa suvremenim jezično-teorijskim, društveno-sociološkim i kognitivnim pristupima. Stil se razmatra sa stanovišta pragmatike, semantike i teorije dijaloga. Cilj kolegija je i da prikaže skladnu slojevitost jezika kako u slučaju jezičnih elemenata manjih od rečenica, tako i u slučaju obimnijih tekstualnih jedinica. Kolegij ujedno želi pomoći studentima u stvaranju i strukturiranju raznih tekstova s posebnim afinitetom na intekulturalni kontekst i na posebne vrste intertekstualnosti.


Nema.

Očekivani ishodi učenja za predmet Naučiti studente na osnove oblikovanja raznih tekstova; studenti moraju razumjeti glavne norme jezičnog izražavanja. Studenti će prepoznati najbitnije karakteristike povijesnih stila; studenti će prepoznati stilističke figure; imat će osnovni uvid u interkulturalni kontekst stila. Student će znati opisati pojam dijaloške analize teksta.

Sadržaj predmetaPojašnjenje stila. Povijesna određenost stila. Dijelovi područja stilistike: pragmatika, semantika i dijaloška metoda. Stil, norma i kognicija. Socio-kulturološki kontekst. Struktura stila. Sustav formi. Određivanje jezične slike. Vrste jezičnih slika. Slojevitost stila. Područje riječi i rečenica. Paralelizam i suprutnost. Uloga i stilistička vrijednost grafičkih znakova. Mikro i makrostrukture. Segmentacija. Interkulturalni pristup. Varijacije teksta na istu temu.





___________________Komentari

Obveze studenata


Praćenje rada studenata

48

Pohađa-nje nastave 1 Aktivnost u

nastavi 0,5 Seminar-ski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 1,5 Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad


Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata:Aktivnost: 25%Pismeni ispit: 75%

Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Budaváriné Béres Erszébet – Kelecsényi László: Szövegértés – szövegalkotás. Alapfogalmak és építőelemek. Corvina, Budapest, 1999.Sz. Nagy Irma: Stilisztika. Trezor Kiadó, Budapest, 1994.Szathmári István (szerk.): Stilisztika és gyakorlat. Nemzeti Tankönyvkiadó, Budapest, 1998.

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Szabó Zoltán: Kis magyar stílustörténet. Nemzeti Tankönyvkiadó, Budapest, 1982.Szathmári István: Stilisztikai lexikon. Stilisztikai fogalmak magyarázata szépirodalmi példákkal szemléltetve. Tinta Kiadó, Budapest, 2004.Tolcsvai Nagy Gábor (szerk.): Nyelv, érték, közösség. Gondolat, Budapest, 2004.Tolcsvai Nagy Gábor: A magyar nyelv stilisztikája. Nemzeti Tankönyvkiadó, Budapest, 1996.Virághné Horváth Erzsébet (szerk.): Stilisztika a gyakorlatban: szemantikai alakzatok. KCSFS, Békéscsaba, 1996.



Broj studenata

Sz. Nagy Irma, Stilisztika, Trezor Kiadó, Budapest, 1994. 2 10Budaváriné Béres Erszébet – Kelecsényi László: Szövegértés – szövegalkotás. Alapfogalmak és építőelemek. Corvina, Budapest, 1999.

2 10


49



Naziv predmeta Mađarsko-hrvatska komparatistika u kontekstu prevođenja


Status predmeta izbornii




Ciljevi predmetaDefinirati pojam komparatistike. Upoznati studente s glavnim komponentima i terminologijom komparatistike: kanon, metron, nacionalna i svjetska književnost, prevođenje i pitanje imagologije. Istaknuti općenitu važnost prolaznosti komunikacije između kultura i književnosti naroda. Pružiti poredbeni povijesni i književni pregled o specifičnoj situaciji srednjoeuropskih država, s posebnim osvrtom na hrvatsko-mađarske veze. Kolegij nastoji ukazati na neprekidne i uzajamne hrvatsko-mađarske povijesne i kulturne utjecaje, paralelne i asimetrične pojave od Janusa Pannoniusa i Zrinskog preko moderne sve do djela suvremenih autora u prijevodima. Sadržaj kolegije ukazuje na osnovne razlike između profesionalne komparatistike koja se služi djelima na izvornim jezicima i recepcije književnih djela u prijevodima.


Nema.

Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon uspješno završenog kolegija, student će moći vladati terminologijom komparatistike; razumjeti važnost uloge prevođenja u kulturi i u komparatistici. Student će prepoznati prevođenje kao nužan posrednik između književnosti i kultura raznih naroda a istovremeno će moći s kritičkom rezervom razmatrati prijevode i imagološke stavove nastale na temelju književnih djela u prijevodu.

Sadržaj predmetaPojam komparatistike, nacionalne i svjetske književnosti, kanona i metrona te imagologije. Prijevod kao sredstvo za stvaranje imagoloških predodžba..Djela kanonskih autora u originalnom i u prijevodu: J. Pannonius i N. Zrinski u Mađara i u Hrvata: prijevodi s latinskog na hrvatski i mađarski Janusa Pannoniusa, s mađarskog na hrvatski Zrinskog. Hrvatska i mađarska moderna. Krleža u Hrvatskoj i u Mađarskoj u kontekstu prevođenja. Paralele i asimetrije između književnosti dviju naroda: prijevodi djela suvremenih mađarskih autora u Hrvatskoj i djela suvremenih hrvatskih autora u Mađarskoj. Prevođenja i uloga prevedenih djela u komparatistici i u imagologiji.

Vrste izvođenja nastave x predavanjax seminari i radionice



__________________

50

_Komentari

Obveze studenata



nastavi Semi-narski rad

Eksperimentalni rad



Referat 1 Praktični rad


Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata:Referat:: 25%Usmeni ispit: 75%

Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Szegedy-Maszák Mihály: Megértés, fordítás, kánon. Kalligram, Pozsony, 2008.Fried István: Bevezetés az összehasonlító irodalomtudományba. Lucidus, Budapest,

2012.Medve A. Zoltán: Kontextusok és annotációk. Kijárat, Budapest, 2009.Miroslav Beker: Uvod u komparativnu književnost. Školska knjiga, Zagreb, 1995.

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Józan Ildikó-Jeney Éva (szerk.): Túl minden határon. A magyar irodalom külföldön.

Balassi, Budapest, 2008.Jeney Éva (szerk.): Szó és betű szerint a világ. Balassi, Budapest, 2010.D, Dukić-Z. Blažević-L. Plejić Poje (prired.):: Kako vidimo strane zemlje. Uvod u

imagologiju. Sredja Europa, Zagreb, 2009.Ivo Hergešić: Poredbena književnost. Ex libris, Zagreb, 2005.



Broj studenata

Miroslav Beker: Uvod u komparativnu književnost. Školska knjiga, Zagreb, 1995. 2 10

Szegedy-Maszák Mihály: Megértés, fordítás, kánon. Kalligram, Pozsony, 2008. 2 10

Fried István: Bevezetés az összehasonlító irodalomtudományba. Lucidus, Budapest, 2012. 2 10

Medve A. Zoltán: Kontextusok és annotációk. Kijárat, Budapest, 2009. 2 10


51


Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Melita Aleksa Varga

Naziv predmeta Mađarsko-hrvatska kontrastivna lingvistika



Godina 1. -2. godinaBodovna vrijednost i način izvođenja nastave


Broj sati (P+V+S) (1+0+1)OPIS PREDMETA

Ciljevi predmetaDefinirati pojam kontrastivnog jezikoslovlja i kontrastivne gramatike kao produkta kontrastivnog jezikoslovlja. Nabrojati i opisati kontrastivne metode. Identificirati mogućnosti i načine usporedbe mađarskog i hrvatskog jezika. Definirati jezičnu tipologiju u jezikoslovlju s posebnim naglaskom na mađarske i hrvatske primjere. Imenovati osnovne gramatičke kategorije i nabrojati načine njihove podjele u mađarskom i hrvatskom jeziku. Poredbenom metodom uočiti razlike u opisima gramatičkih kategorija aglutinativnih i flektivnih jezika. Primjenjujući kontrastivnu metodu produbiti znanja stečena na jezičnim i jezikoslovnim kolegijima preddiplomskog studija.


Nema.

Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon uspješno završenog kolegija, student je u mogućnosti samostalno prepoznati razlike mađarskog i hrvatskog jezika. Primjenjujući metodiku poredbenog jezikoslovlja moći će identificirati osnovne fonetske, fonološke, morfološke, tvorbene, sintaktičke, semantičke, pragmalingvističke i pravopisne razlike mađarskog i hrvatskog jezika i gramatičkog opisa na konkretnim primjerima u okviru seminarskog dijela kolegija. Moći će samostalno utvrditi osnovne karakteristike aglutinativnih i flektivnih jezika i oprimjeriti ih. Moći će samostalno predstaviti metode podjele svjetskih jezika i pravdati uvrštavanje mađarskog i hrvatskog jezika u pojedine skupine te s aspekta poredbene lingvistike objasniti nazive aglutinativni i flektivni jezici. Na temelju sličnosti i razlika u mađarskom i hrvatskom jeziku, moći će prepoznati pogrješke koje su posljedica dvojezičnosti što će se posebno vježbati na konkretnim primjerima u seminarskom dijelu kolegija. Moći će argumentirano opravdati važnost i potrebu primjene poredbene metode u prevoditeljskoj struci.

Sadržaj predmetaPojam i definiranje kontrastivnog jezikolovlja i pripadajuće metodike, kontrastivne gramatike i jezične tipologije. Osnovne karakteristike aglutinativnih i flektivnih jezika. Mogućnosti i načini usporedbe mađarskog i hrvatskog jezika. Metode poredbenog proučavanja u jeziku. Primjena poredbene metode u modernom jezikoslovlju. Genetska i tipološka podjela jezika u poredbenom jezikoslovlju s posebnim naglaskom na mađarski i hrvatski jezik. Sličnosti i razlike fonetskog i fonološkog sustava mađarskog i hrvatskog jezika. Razlike u morfologiji i tvorbi riječi, usporedba dva tvorbena i semantička sustava. Poredak riječi u rečenici. Sintaktičke specifičnosti aglutinativnih i flektivnih jezika na primjeru mađarskog i hrvatskog jezika. Pravopisne razlike mađarskog i hrvatskog jezika.

52

Važnost poredbenog jezikoslovlja u prevoditeljskoj struci.





___________________

Komentari

Obveze studenataStudenti su obvezni redovito pohađati nastavu (najmanje 80% prisutnosti na nastavi) kao uvjet za potpis i ostvarivanje ECTS bodova. Tijekom semestra vrši se pisana provjera znanja u obliku dvaju kolokvija. Prvi se piše u petom tjednu nastavnog razdoblja, a drugi u desetom. Studenti su obvezni pripremiti referat na zadanu temu kojeg usmeno izlažu. Po završetku nastavnog razdoblja, polaže se pismeni ispit.


nastavi Semi-narski rad Eksperimen

talni rad


Projekt Kontinuirana provjera znanja 0,5 Referat 0,5 Praktični

rad


Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: ispit – 50%kontinuirana provjera znanja – 25%referat – 25%

Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Ernest Barić: Rode, a jezik?!. Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Pečuh, 2006.Lehocki-Samardžić Ana: A magyar és a horvát grammatikográfia kezdetei a klasszikus

európai nyelvtanirodalom tükrében. Acta Hungarica Universitatis Essekiensis 2. Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku – PRAGMA - Znanstveno-umjetnički krug Mađara u RH, Osijek., Osijek, 2010., 52-66.Ranko Matasović: Uvod u poredbenu lingvistiku. Matica hrvatska, Zagreb, 2001.

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Benkő Loránd: A történeti nyelvtudomány alapjai. Tankönyvkiadó, Budapest, 1988.Dezső László: Tipológiai vizsgálatok. Hungarológiai Intézet, Újvidék, 1971.Stjepan Blažetin (ur.): Hrvati i Mađari u svjetlu prožimanja kultura i jezika. Priopćenja

hrvatskih sekcija III. međunarodnog slavističkog skupa pod naslovom "Teorija i praksa nastave slavenskih jezika": Pečuh, 26-27. travnja 1996. Hrvatski znanstveni zavod, Pečuh, 1996.Lehocki-Samardžić Ana: A grammatikai nem kategóriája az indoeurópai nyelvekben. Acta

Hungarica Universitatis Essekiensis 3. Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku – PRAGMA - Znanstveno-umjetnički krug Mađara u RH, Osijek. 2011., 134-143. Lehocki-Samardžić Ana: Dvojezičnost i prevođenje. In Vladimir Karabalić i Marija Omazić

(ur.): Istraživanja, izazovi i promjene u teoriji i praksi prevođenja. Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, Osijek. 2008., 337.-359.

Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno 53

pohađaju nastavu na predmetu


Broj studenata

Ernest Barić: Rode, a jezik?!. Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Pečuh, 2006. 2 10

Lehocki-Samardžić Ana: A magyar és a horvát grammatikográfia kezdetei a klasszikus európai nyelvtanirodalom tükrében. Acta Hungarica Universitatis Essekiensis 2. Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku – PRAGMA - Znanstveno-umjetnički krug Mađara u RH, Osijek., Osijek, 2010.

2 10

Ranko Matasović: Uvod u poredbenu lingvistiku. Matica hrvatska, Zagreb, 2001. 2 10


54


Nositelj predmeta Hajnalka Kispeter, lektorica

Naziv predmeta Konsekutivno prevođenje






OPIS PREDMETACiljevi predmeta

Upoznati se s lingvističkom terminologijom usmenog prevođenja. Imenovati i postupiti prema četiri pripremna postupka koja obavljamo prije prijevoda. Rade se pripremne vježbe za usmeno prevođenje općenito te posebne vježbe za konsekutivno prevođenje. Vježba se konsekutivno prevođenje s bilješkama i uz pomoć bilježaka. Posebno se vježba metoda vođenja bilježaka. Jedan od glavnih ciljeva je identificirati specifičnosti pojedinih situacija i govora (poslovni sastanci, sastanci kod odvjetnika, javnog bilježnika i sl.), te ovladati vještinama predviđanja, analize, sažimanja i prezentacije informacija, vježba slušanja, te govorničkih vještina.


Očekivani ishodi učenja za predmet Po završetku ovog kolegija studenti će se osposobiti za vršenje terminoloških priprema za

skupove različitih tematika, vladati tehnikama hvatanja bilježaka, steći potrebne vještine timskog rada i kompetencije u osnovnim tehnikama konsekutivnog prevođenja kao što su slušanje, analiza, sažimanje i prezentacija informacija.

Sadržaj predmetaKolegij se sastoji od kratkog uvoda u teorije i metode usmenog prevođenja. Upoznavanje

razlika konsekutivnog i simultanog prevođenja, a daje se uvid i u rezultate lingvističkih disciplina koje su relevantne za prevođenje (psiholingvistika, analiza diskursa). Sadržajno težište kolegija je na praktičnom dijelu koji uključuje intenzivne vježbe konsekutivnog prevođenja uz korištenje autentičnih snimljenih materijala i simulacija. Vježbe uključuju i rad na vještinama predviđanja, analize, sažimanja i prezentacije informacija, vježba slušanja, te rad na govorničkim vještinama. Studenti vježbaju prevođenje s jezika A na jezik B i obratno. Predviđen je i intenzivan samostalan rad koji uključuje čitanje materijala i izradu pojmovnika kao priprema za simulacije, kao i vježbe razvoja jezične kompetencije.





________________

KomentariObveze studenata

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni pismeni ispit ako ispuni dva

55

uvjeta: (1) iz aktivnosti i provjere znanja na nastavi (usmene vježbe konsekutivnog prevođenja) postigao je 60%; (2) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

Praćenje rada studenataPohađanje nastave 0,7 Aktivnost

u nastavi 0,7 Semi-narski rad

Eksperimentalni rad


Projekt

Kontinui-rana provjera znanja

0,8 Referat

Praktični rad


U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir rezultati iz vježbi na nastavi tijekom semestra (30%), vježbe provjere znanja o unaprijed određenoj temi barem dva puta tijekom semestra (30%) te završni usmeni ispit (40%).

Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Szabari Krisztina: Tolmácsolás. Bevezetés a tolmácsolás elméletébe és gyakorlatába. Scholastica, Budapest, 1999.Horváth Ildikó-Szabari Krisztina-Volford Katalin: Fordítás és tolmácsolás a világban. Oktatási segédanyag fordító- és tolmácsképző intézetek hallgatói számára. FTT., Budapestt, 2000.

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Mona Baker: In Other Words. A Coursebook on Translation. Routledge, London, 1992.Susan Bassnett: Translation Studies. 3rd edition. Routledge, London, 2002.; http://api.ning.com/files/dr4uED1PkapL07icH9wXM5XA4W3rj3PqKPicAf1aWBuFIyMMli4EPgyoK*QYA9VqbTik1N9mvZK5xuMOpd-SFKM3THrMHPIO/TranslationStudies3rdEdBassnettSusanRoutledge.pdfDouglas Robinson: Becoming a Translator. An Introduction to the Theory and Practice of Translation. London: Routledge., 2003.; http://npu.edu.ua/!e-book/book/djvu/A/iif_kgpm_Douglas%20Robinson.%20Becomming_a_Translator_.pdfLawrence Venuti: The Translator's Invisibility. Routledge, London, 1995.; http://www.translationindustry.ir/Uploads/Pdf/venuti.pdf



Szabari Krisztina: Tolmácsolás. Bevezetés a tolmácsolás elméletébe és gyakorlatába. Scholastica, Budapest, 1999..

2 10

Horváth Ildikó – Szabari Krisztina – Volford Katalin: Fordítás és tolmácsolás a világban. Oktatási segédanyag fordító- és tolmácsképző intézetek hallgatói számára. FTT, Budapest, 2000.

2 10


56


Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Karolj Labadi

Naziv predmeta Kontakti Mađarske kulture u regiji Alpe-Jadran





Broj sati (P+V+S) 2+0+0OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Prikazivanje kulture, naroda i raznih interetničkih odnosa u regiji Alpe-Jadran.


nemaOčekivani ishodi učenja za predmet

Podunavlje i regija Alpe-Jadran su jedan od najjedinstvenijih regiona Europe. Iz aspekta nacionalnosti, to je jedan od najšarenijih prostora u kojemu Mađari napučuju centralnu oblast. Predmet daje sliku o mađarskim nacionalnim grupama koje se nalaze u ovom prirodno-ekološkom životnom prostoru, o njihovoj prostornoj raščlambi, o njihovom smještaju i daje demografske pokazatelje. U težnji za cjelovitošću u kolegiju je riječ i o drugim narodima koji s u dodiru s Mađarima (o Hrvatima, Slovacima, Rumunjima, Austrijancima, Ukrajincima itd.), o njihovoj kulturi, o povijesti suživota koristeći se prvenstveno sredstvima znanosti o čovjeku, etnografiji. Stremljenje našega doba, misao o ostvarivanju zajedničke Europe, još više opravdavaju prirodne datosti i zajednički životni prostor a to koncepcija predmeta smatra veoma bitnim: treba upoznati mađarske i pored njih druge nacionalne skupine u Panonskom bazenu, nacionalne manjine jer su dijelovi ujedinjene Europe i predstavljat će most za nadilaženje granica u gospodarskom, ekološkom, kulturnom i znanstvenom životu.

Sadržaj predmetaPovijesna raščlamba Mađara. Prostorni razmještaj. Demografski pokazatelji. Kultura i povijest kulture. Demografski pokazatelji. Književne pojave. Etnografske karakteristike. Komunikacijske pojave. Interetničke veze. Mađari u Austriji. Mađari u Sloveniji. Mađari u Hrvatskoj. Mađari u Srbiji i Crnoj Gori. Mađari u Slovačkoj. Mađari u Rumunjskoj. Mađari u Ukrajini.


X predavanja seminari i radionice


samostalni zadaci X multimedija i mreža

laboratorij mentorski rad ostalo

___________________Komentari

Obveze studenata

57

Prisutnost na predavanjima, esejPraćenje rada studenata

Pohađanje nastave 0,7 Aktivnost u

nastaviSemi-narski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 1,3 Usmeni ispit Esej 1 Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični

rad

Portfolio Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispituEsej: 40%Pismeni ispit: 60%Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Balassa Iván: A szomszédos országok magyarjainak néprajza. Planétás, Budapest, 2003.Lábadi Károly: Kárpát-medencei ismeretek. Pragma, Eszék, 2011.

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Kósa László–Filep Antal: A magyar nép táji-történeti tagolódása. Akadémiai Kiadó, Budapest, 1975.Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu


Balassa Iván : A szomszédios országok magyarjainak néprajza. Planétás, Budapest, 2003. 2 10

Lábadi Károly: Kárpát-medencei ismeretek. Pragma, Eszék, 2011. 2 10


58


Nositelj predmeta doc. dr. sc. Zsombor Lábadi

Naziv predmeta Tiskovni žanrovi



Godina 1-2. godinaBodovna vrijednost i način izvođenja nastave



Ciljevi predmetaUpoznati se s raznovrnošću tiskovnih žanrova. Upoznati se sa formalnim i sadržajnim zahtjevima pojedinih vrsta tiskovnih medija, objasniti njihovu ulogu. Demonstriranje jezičnog izričaja u tiskanim medijima.


Nema.

Očekivani ishodi učenja za predmet Po završetku nastave iz navedenog kolegija, student će moći definirati vrste tiskovnih medija, objasniti formalne i sadržajne zahtjeve pojedinih vrsta tiskovnih medija, objasniti ulogu tiskovnih medija u odnosu na ostale vrste medija, objasniti ulogu informatičkih i publicističkih vrsta u novinarstvu, usporediti elektroničko novinarstvo s ostalim vrstama medija, demonstrirati jezični izričaj u tiskanim medijima.

Sadržaj predmetaVrste pisanog i elektroničkog novinarstva, mogućnosti njihove klasifikacije. Poznati medijski sustavi. Elementi koji određuju novinske vijesti, dnevne novosti i kratke vijesti. Struktura vijesti u tiskanim i elektroničkim novinama. Pojam “lead”-a i vrste.Izvještajne medijske grupe: vijest, izvještaj, reportaža, komentar, intervju. Publicističke medijske grupe: editorijal, feljton, komentar, analiza, recenzija, osvrt, crtica, esej. Tehnika skupljanja informacija.





___________________Komentari

Obveze studenata

Aktivno sudjelovanje na nastavi, položen pismeni ispit.

Praćenje rada studenataPohađanje nastave 0,7 Aktivnost u 1 Semi- Eksperimen

59

nastavi narski rad talni rad





Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata:Aktivnost: 50%Pismeni ispit: 50%

Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Balázs Géza: Újságírás, rádiózás. Haza és Haladás Alapítvány, Budapest, 1995.Bernáth László (szerk.): Sajtókönyvtár - Műfajismeret. MÚOSZ, Budapest, 1995.Domokos Lajos: A nyomtatott és az elektronikus újságírás elmélete. Szerzői kiadás, Budapest, 2002..

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Barthes, Roland: A napihír struktúrája. In Hankiss Elemér (szerk.): Strukturalizmus I. Európa, Budapest, é.n.Joób Emőke: A magyar napihírek összetétele; In Voigt Vilmos-Szépe György-Szerdahelyi István (szerk.): Jel és közösség. Szemiotikai tanulmánygyűjtemény. Akadémiai kiadó, Budapest, 1975.Hankiss Elemér: Az információhiányról. In uő: Társadalmi csapdák. Diagnózisok. Magvető kiadó Budapest, 1983.


Naslov Broj

primjeraka

Broj studenata

Domokos Lajos: A nyomtatott és az elektronikus újságírás elmélete. Szerzői kiadás, Budapest, 2002. 2 10

Balázs Géza: Újságírás, rádiózás. Haza és Haladás Alapítvány, Budapest, 1995. 2 10

Bernáth László (szerk.): Sajtókönyvtár - Műfajismeret. MÚOSZ, Budapest, 1995. 2 10


60


Nositelj predmeta doc. dr. sc. Melita Aleksa Varga

Naziv predmeta Strojem potpomognuto prevođenje






OPIS PREDMETA

Ciljevi kolegija

Cilj je ovoga kolegija studentima dati teorijska i praktična znanja i vještine koje su im potrebne za uspješno služenje računalom prilikom prevođenja te različitim prevoditeljskim alatima trenutno dostupnima na tržištu.


Nema.

Očekivani ishodi učenja za predmet Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći objasniti proces

računalnoga prevođenja, teorijski izložiti postupak izrade programa za strojno prevođenje, razmotriti probleme koji se javljaju pri korištenju alata za strojno i strojem potpomognuto prevođenje, izraditi malu bazu podataka i pretraživati je koristeći programski jezik SQL te uređivati tekstove na napredan način.

Sadržaj predmeta Strojem potpomognuto prevođenje zauzima veliku ulogu u izobrazbi budućih prevoditelja.

Studenti će se u tijeku semestra upoznati s teorijskim osnovama strojnoga i strojem potpomognutoga prevođenja, te će se na praktičan način naučiti služiti prevoditeljskim alatima i bazama podataka koji će im uvelike koristiti prilikom obrade teksta na ciljnome jeziku. Studenti će praktično isprobati korake koji se poduzimaju prilikom izrade jednog prevoditeljskog programa. Teme koje se obrađuju su: ASCII, ANSI i Unicode sustav znakova, način preuzimanja predmeta za prevođenje, načini pravilne online komunikacije s naručiteljem prijevoda, napredno uređivanje teksta u MS Word-u i MS Excelu, rad s različitim tipovima datoteka i njihovo konvertiranje, rad s alatima za izvadak terminologije, prevođenje uz pomoć prevoditeljskih alata, kreiranje i rad s bazama podataka, pretraživanje baze podataka uz pomoć programskoga jezika SQL, grupno prevođenje uz slobodno dostupne alate, rad s prevoditeljskim memorijama.


x predavanja seminari i radionice

x vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski radostalo

______________Komentari

61

Obveze studenataStudenti su obvezni redovito pohađati nastavu (80 % prisutnost na nastavi – uvjet za potpis), aktivno sudjelovati u nastavi (sustavno pratiti preporučenu literaturu, doprinijeti raspravi, izvršavati postavljene zadatke), napraviti seminarski rad. Praćenje rada studenataPohađanje nastave 0,7 Aktivnost u

nastavi 1 Seminarski rad Eksperimen

talni rad




Portfolio Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispituKonačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: seminarski rad = 80%, rješavanje postavljenih zadataka 20%.Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Kis Balázs - Mohácsi-Gorove,Anna: A fordító számítógépe. Szak Kiadó Kft., Budapest:, 2008. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Bodnár István - Magyary Gyula: Szövegszerkesztés. Kiskapu Kiadó, Budapest, 2004.Bodnár István - Magyary Gyula: Táblázatezelés. Kiskapu Kiadó, Budapest, 2003Kovácsné Cohner Judit - Kovács Tivadar - Ozsváth Miklós: Adatkezelés az MS Access 2000 alkalmazásával. Computer Books Kiadó, Budapest, 2003.Nagy Sándor: Útlevél a digitális világhoz. Computer Books Kiadó, Budapest, 2005.Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu


Broj studenata

Kis Balázs - Mohácsi-Gorove,Anna: A fordító számítógépe. Szak Kiadó Kft., Budapest:, 2008. 2 10

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencijaPraćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Priručnikom za osiguravanje kvalitete obrazovanja i znanstveno-istraživačkog rada na Filozofskom fakultetu u Osijeku.Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima sa svrhom vrednovanja rada nastavnika.Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom izvođača kolegija i sustručnjaka na Studiju mađarskog jezika i književnosti.

62



Naziv predmeta Tehnike pregovaranja






Ciljevi predmetaDefinirati pojam pregovaranja. Identificirati pregovaračke strane. Definirati i opisati postupke u pregovaranju. Usvojiti osnove socijalne psihologije i bontona. Opisati prihvatljivu vanjštinu pregovarača. Nabrojati vrste pregovarača i opisati njihove glavne osobine. Nabrojati postupke i načine pripreme za pregovore. Upoznati se s neverbalnim načinima komunikacije. Opisati načine izrade pisanog materijala kao jednog od oblika priprema za pregovore. Upoznati se s pravilnim odabirom jezičnih instrumenata u pregovaranju. Definirati osnovna obilježja procesa fonacije i njegove važnosti u pregovaranju. Opisati prednosti i nedostatke gestikulacije i nesvjesnih pokreta, uporabe poštapalica i izreka, stranih riječi i izraza u procesu pregovaranja.


Nema.

Očekivani ishodi učenja za predmet Po završetku kolegija student će se osposobiti za uspješno vođenje pregovora, bit će u stanju dobro se pripremiti za pregovore, dobro procijeniti sugovornika, primjereno se ponašati i govoriti prikladno situaciji i izražavati se primjerenim stilom te svladati teorijsku pozadinu pregovaračkog umijeća.

Sadržaj predmetaTeorijski dio kolegija obuhvaća definiranje pojma pregovaranja i daje uvid u različite vrste pregovaranja te dijelove na koje se proces pregovaranja dijeli. Studenti se upoznaju s osnovama socijalne psihologije i bontona kao temelja za uspješno pregovaranje. Uspješnost pregovaranja počiva na kvalitetama pregovarača stoga je i pregovaračeva pojava od presudne važnosti pa se analiziraju razne pregovaračke situacije u odnosu na pojavu, držanje i govor pregovarača. Kolegij sadržajno obuhvaća i načine pripreme pregovarača, kako predstaviti svoje stavove i kako postizati kompromis sa „suprotstavljenom“ stranom. Jezični izričaj je presudan u pregovaranju pa se tijekom semestra usavršava i pravilan odabir vokabulara i vrsta jezičnih izričaja i stilova u pregovorima. Tijekom semestra radi se i na usavršavanju gestikulacije i emocija koje mogu narušiti ili unaprijediti tijek pregovora.





___________________

63

Obveze studenataStudenti su obvezni redovito pohađati nastavu (80 % prisutnost na nastavi – uvjet za

potpis) kako bi se ocijenile vježbe tehnika pregovaranja i mogućnost rješavanja problema u simuliranim situacijama. Studenti su obvezni položiti pismeni i usmeni ispit na kraju semestra.

Praćenje rada studenata

Pohađanje nastave 0,7 Aktivnost u nastavi 0,7 Semi-

narski radEksperimentalni rad

Pismeni ispit 0,3 Usmeni ispit 0,3 Esej Istraživanje




Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: pismeni ispit – 25 % usmeni ispit – 25%aktivnost u nastavi (vježbe tehnika pregovaranja) – 50%

Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Blahó András: Térjünk a tárgyra! Tárgyalástan. Aula, Budapest, 2003.2

Hofmeister-Tóth Ágnes: Üzleti kommunikáció és tárgyalástechnika. Akadémiai Kiadó, Budapest , 2007.Neményiné Gyimesi Ilona: Kommunikáció a tárgyalásban. Külkereskedelmi Főiskola, Budapest, 1989.

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Borgulya Ágnes: Kommunikáció az üzleti világban. Akadémiai Kiadó, Budapest, 2010.Carraro, Carlo: Advances in negotiation theory : Bargaining, [publ. by] The World Bank Development Research Group Infrastructure and Environment Team. Washington,D.C. : The World Bank, 2005Herb Cohen: Bármit meg tud tárgyalni. Bagolyvár, Budapest, 1998.Roger Fisher: Kapcsolatépítés a tárgyalások során. Találjuk meg a közös nyelvet! Bagolyvár, Budapest, 1999.Roger Fisher: A sikeres tárgyalás alapjai. Bagolyvár, Budapest, 1997.Jónás Katalin: Tárgyalási stratégiák és módszerek. Protokollismeretek. Külkereskedelmi Oktatási és Továbbképző KFT., Budapest, én.Neményiné Gyimesi Ilona: Hogyan kommunikáljunk tárgyalás közben? Akadémaiai, Budapest, 2008.Forgács József: A társas érintkezés pszichológiája. Kairosz Kiadó, Budapest, 1998.Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu


Blahó András: Térjünk a tárgyra! Tárgyalástan. Aula, Budapest, 2003.2 2 10

Hofmeister-Tóth Ágnes: Üzleti kommunikáció és tárgyalástechnika. Akadémiai Kiadó, Budapest , 2007. 2 10

Neményiné Gyimesi Ilona: Kommunikáció a tárgyalásban. Külkereskedelmi Főiskola, Budapest, 1989. 2 10

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencijaPraćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Priručnikom za osiguravanje kvalitete obrazovanja i znanstveno-istraživačkog rada na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

64

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima sa svrhom vrednovanja rada nastavnika.

65


Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Zoran Velagić

Naziv predmeta Osnove nakladništva i knjižarstva






Ciljevi predmetaNa predavanjima i vježbama student se treba osposobiti da razumije i opiše temeljna načela suvremenog nakladništva i knjižarstva; prepozna i razlikuje osnovne karakteristike temeljnih nakladničkih proizvoda i žanrova; razumije glavne probleme i izazove nakladništvu i knjižarstvu u uvjetima brzih društvenih, tržišnih i tehnoloških promjena; razumije kako oglašavanje utječe i oblikuje proces odlučivanja u nakladništvu i knjižarstvu, posebno s aspekta originalnosti i stjecanja prednosti pred konkurentima; poznaje i koristi, jasno i s razumijevanjem, nazivlje u nakladništvu i knjižarstvu; razumije utjecaj okruženja (zakonodavstvo, politički sustav, prometna infrastruktura itd.) na nakladništvo i knjižarstvo u određenoj sredini; prepoznaje i odabire naslove na zadanu temu u nakladničkim i knjižarskim katalozima, tiskanim i elektroničkim, u novinama i časopisima koji donose informacije o novim nakladničkim proizvodima, antikvarnim katalozima i dr.


Očekivani ishodi učenja za predmet Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći opisati temeljna načela

suvremenog nakladništva i knjižarstva; razlikovati osnovne karakteristike temeljnih nakladničkih proizvoda i žanrova; analizirati glavne probleme i izazove; nakladništvu i knjižarstvu u uvjetima brzih društvenih, tržišnih i tehnoloških promjena; jasno i razumljivo opisati nazivlje u nakladništvu i knjižarstvu; analizirati utjecaj okruženja (zakonodavstvo, politički sustav, prometna infrastruktura itd.) na nakladništvo i knjižarstvo u određenoj sredini; opisati naslove na zadanu temu u nakladničkim i knjižarskim katalozima, tiskanim i elektroničkim, u novinama i časopisima koji donose informacije o novim nakladničkim proizvodima, antikvarnim katalozima i dr.; definirati kako oglašavanje utječe i oblikuje proces odlučivanja u nakladništvu i knjižarstvu, posebno s aspekta originalnosti i stjecanja prednosti pred konkurentima

Sadržaj predmetaOvaj predmet uvodi studente u društveni, politički, ekonomski i pravni kontekst suvremenog nakladništva i knjižarstva proučavanjem ključnih koncepata koji određuju pristupe, postupke i proizvode u toj djelatnosti. Predmet upoznaje studente s djelovanjem i strukturom suvremenog nakladništva i knjižarstva na nacionalnoj i međunarodnoj razini, ukazuje na osobitosti proizvodnje knjige u uvjetima predinformacijskog i informacijskog doba te ukazuje na značajnije promjene u planiranju, poslovanju i upravljanju u nakladništvu i knjižarstvu pod utjecajemo novih tehnologija. U dogovoru s budućim poslodavcima studentima se organizira upoznavanje s radnim okruženjem prije obvezne prakse: posjećuju se tiskare, nakladničke tvrtke i odjeli te knjižare u Osijeku i Zagrebu. Studenti se upoznaju s organizacijom i poslovanjem knjižara na mreži.

Vrste izvođenja nastave x predavanja samostalni zadaci 66

seminari i radionice x vježbe

obrazovanje na daljinu terenska nastava

multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo

___________________KomentariObveze studenata

pohađanje predavanja i vježaba (70% minimalno)položeni kolokviji i seminarski rad

Praćenje rada studenataPohađanje nastave 1 Aktivnost u

nastavi 1 Semi-narski rad Eksperimentaln

i rad





Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: aktivno sudjelovanje – 30%dva kolokvija - 30%prijedlog poslovnog plana – 40%

Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Feather, J.: Communicating Knowledge: Publishing in the 21st Century. K. G. Saur,

Muenchen, 2003.Jelušić, S.: Izgradnja infrastrukture knjige i čitanja u Hrvatskoj: pogled nakladnika. Hrčak

1, 17(2003), str. 3-9.Jelušić, S.: Nakladništvo, knjižarstvo i knjižničarstvo: nepotrebne djelatnosti ili sigurna

informacijska poluga budućnosti. Knjižnica 43, 2/3(1999), str. 303-318. Lowry, M.: Svijet Aldusa Manutiusa. Antibarbarus, Zagreb, 2004.

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Finkelstein, D.-McCleery (ed.): Book History Reader. Routledge, London, 2003.Dreyfus, J.: Into point: selected writings on printing history, typography and book

production. British Library London, London, 1994.Jelušić, S.: Library publishing. International Encyclopedia of Information and Library

Science. 2nd edition. Routledge, London, 2003.Žnideršič, M.: Značilnosti razvoja založniške dejavnosti v državah v tranziciji in v Sloveniji

po osamosvojitvi. Zbornik rasprav, 10 let oddelka za bibliotekarstvo, 1987-1997Filozofska fakulteta, . Ljubljana, 1998, str.119-135.



Broj studenata

Communicating Knowledge: Publishing in the 21st Century 2 10 Izgradnja infrastrukture knjige i čitanja u Hrvatskoj: pogled nakladnika 2 10

Nakladništvo, knjižarstvo i knjižničarstvo: nepotrebne djelatnosti ili sigurna informacijska poluga budućnosti 2 10

Svijet Aldusa Manutiusa 2 1067


68


Nositelj predmeta mr. sc. Marija Bubalo, viša predavačica

Naziv predmeta Komunikacija pomoću Interneta



Godina 1.-2.Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave



Ciljevi predmetaUpoznavanje studenata s idejom komunikacije svih sa svima bez ograničenja, te najkvalitetnijim mogućnostima komuniciranja uz pomoć Interneta.


Nema.

Očekivani ishodi učenja za predmet Po završetku nastave studenti će moći samostalno definirati i obrazložiti komunikacijski kanal, te unaprijediti svoju stručnu, znanstvenu i osobnu komunikaciju pomoću interneta

Sadržaj predmetaKratka povijest komunikacije, komunikacija i komunikacijski kanal, vrijednost informacija u komunikacijskom kanalu, prijenos informacija.Osobne komunikacije, grupna komunikacija, javna komunikacija, masovna komunikacija.Elektronička razmjena podataka, semantika i sintaksa podataka, jezik i kodovi, razmjena informacija umreženim računalima.Osnovna ideja Interneta, razne mogućnosti komunikacija Internetom, e-mail i web stranice, društvene mreže, potreba za skrivenim informacijama.


x predavanjax vježbe

obrazovanje na daljinu

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij

___________________

Komentari

Obveze studenata

Izrada zadataka, komunikacija pomoću računala, učenje na daljinu uz pomoć Moodle-a

Praćenje rada studenataPohađa-nje nastave 0,7 Aktivnost u

nastavi 1 Semi-narski rad Eksperimentalni

rad



1,3 Referat Praktični rad

69


Ocjenjivanje samostalno izrađenih zadataka tijekom vježbi, praktični zadatak, izrada seminarskog rada, pismeni ispit, usmeni ispit po potrebi

Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)A.S. Tanenbaum: Computer Networks. Fourth Edition, Prentice-Hall PTR, Upper Saddle River, N.J., 2003.Čerepinko, D.: Komunikologija. Kratki pregled najvažnijih teorija, pojmova i principa. Veleučilište u Varaždinu, Varaždin, 2012.

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

W. Stallings: Data and Computer Communications, MacMillan Publishing, New York, 2002.Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu


A.S. Tanenbaum: Computer Networks. 2 10Čerepinko, D.: Komunikologija. 2 10


70


Nositelj predmeta mr. sc. Marija Bubalo, viša predavačica

Naziv predmeta Baze podataka za komunikologe






Ciljevi predmetaUpućivanje studenata u način oblikovanja baza podataka, te korištenje programa za izradu baza podataka.


Nema.

Očekivani ishodi učenja za predmet Studenti će razumjeti način stvaranja baze podataka, pronalaziti potrebne znanstvene i stručne informacije u bazama, te samostalno izrađivati jednostavne baze na računalu. Sadržaj predmetaUvod u baze podataka. Relacijsko modeliranje podataka. Relacijski model. Pristup na osnovu primarnog ključa. Integritet i sigurnost baze podataka. Čuvanje integriteta.Pojam znanja i informacija, te pohrana u obliku datoteke na elektroničke medije, sustavi za upravljanje bazama podataka, programi za obradu baza podataka na računalu, komunikacija među bazama podataka, očuvanje integriteta podataka i zaštita baze, izrada jednostavnih baza podataka uz pomoć MS Access-a i upoznavanje s već postojećim bazama podataka na Internetu.


x predavanjax vježbe

obrazovanje na daljinu

samostalni zadaci multimedija i mreža

___________________

Komentari

Obveze studenata

Izrada zadataka, komunikacija pomoću računala, učenje na daljinu uz pomoć Moodle-a.


nastavi Semi-narski rad Eksperimental-

ni rad



1 Referat Praktični rad

Portfolio

71

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispituOcjenjivanje samostalno izrađenih zadataka tijekom vježbi, praktični zadatak, izrada seminarskog rada, pismeni ispit, usmeni ispit po potrebi.

Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)M. Varga : Baze podataka, konceptualno, fizičko i logičko modeliranje podataka, Drip, Zagreb, 1994.S. Tkalac : Relacijsko model, DRIP, Zagreb, 1993.

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Jednačak G. Brzi vodič kroz Access 2002. Bug, Zagreb, 2002.C. J. Date: An Introduction to Database Systems, 7th Edition. Addision-Wesley, Reading MA, 1999.



Broj studenata

Baze podataka, konceptualno, fizičko i logičko modeliranje podataka 2 10

Relacijsko model 2 10Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i

kompetencijaProvedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika.Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unapređivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.

72

4.2. STRUKTURA STUDIJA, RITAM STUDIRANJA, UVJETI ZA UPIS STUDENATA U SLJEDEĆI SEMESTAR, UVJETI ZA UPIS POJEDINIH PREDMETA

Struktura studija i ritam studiranja

Studij traje četiri semestra, a završetkom se stječe 120 ECTS (zajedno s drugim dvopredmetnim studijem). Program studija pokriva komunikološke, ali i prevoditeljske sadržaje kojima se dodatno razvijaju jezične i komunikacijske kompetencije studenata. U tematskom su smislu navedeni sadržaji prisutni u svakom semestru (osim 4., koji je osiguran za pisanje diplomskog rada), pri čemu se iz semestra u semestar nadograđuju i proširuju. Omjer predavanja i seminara/vježbi je 50:50%. U okviru kolegija teorijskog sadržaja studenti se u prvom semestru upoznaju s osnovama teorije komunikacije i teorije prevođenja (Teorija komunikacije 1., Uvod u teoriju prevođenja). U drugom se semestru nastavlja kolegij Teorija komunikacije 2. U tom se semestru kao obvezni kolegiji slušaju još Osnove multimedija i Stručno prevođenje. U trećem se semestru kao obvezni kolegiji pojavljuju Socijana psihologija, Analiza govora i Književno prevođenje. Svaki nastavni semestar planiran je na takav način da omjer obaveznih i izbornih predmeta s obzirom na ECTS bude okvirno 70:30%: studenti u svakom semestra obavezno uzimaju 1 do 2 izborna kolegija (u prvom semestru 3) pri čemu imaju mogućnosti izabrati kolegije iz užeg područja komunikacije (Tiskovni žanrovi, Tehnike pregovaranja, Osnove nakladništva i knjižarstva, Komunikacija pomoću Interneta, Baze podataka za komunikologe), prevoditeljstva (Konsekutivno prevođenje, Strojem potpomognuto prevođenje, Hrvatsko-mađarska komparatistika u kontekstu prevođenja), lingvistike u širem smislu (Suvremeni mađarski jezik 1., i 2., Kontrastivna lingvistika, Stilistika i tehnika pisanja), ili kulturologije (Kontakti Mađarske kulture u regiji Alpe-Jadran), a u skladu s njihovim osobnim interesima.

Uvjeti upisa studenata u sljedeći semestar

Uvjeti upisa studenata u sljedeći semestar studija utvrđuju se sukladno Pravilniku o studijima i studiranju na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku . Uvjeti upisa semestra na diplomskom studiju Mađarskog jezika i književnosti utvrđeni su u tablici 3., a uvjeti za upis pojedinih kolegija u tablici 4.

Tablica 3. Uvjet za upis semestra na dvopredmetnom preddiplomskom studiju Mađarskog jezika i književnosti

Semestar Uvjeti za upis semestra

Prvi semestarUvjeti upisa u prvi semestar istovjetni su onima koji definiraju upis na studij u poglavljima 3.8. i 3. 17.

Drugi semestar Student može upisati drugi semestar studija ako su svi nastavnici potpisom u indeksu ovjerili uredno izvršenje studijskih obveza propisanih studijskim programom na prvom semestru studija.

Treći semestar Student upisuje treći semestar sukladno odlukama Senata Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

Četvrti semestar

Student može upisati četvrti semestar studija ako su svi nastavnici potpisom u indeksu ovjerili uredno izvršenje studijskih obveza propisanih studijskim programom na trećem semestru studija.

74

Tablica 4. Uvjeti za upis pojedinih predmeta

Predmet Uvjeti upisa predmetaSvi predmeti Nema

4.3. NAČIN ZAVRŠETKA STUDIJA

Diplomski studij Mađarskog jezika i književnosti završava polaganjem svih ispita te izradom diplomskog rada u skladu sa studijskim programom.

4.4. UVJETI POD KOJIMA STUDENTI KOJI SU PREKINULI STUDIJ ILI SI IZGUBILI PRAVO STUDIRANJA NA JEDNOM STUDIJSKOM PROGRAMU MOGU NASTAVITI STUDIJ

Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij. Ti se uvjeti utvrđuju sukladno Pravilniku o studijima i studiranju na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku.

Zahtjev za odobrenjem nastavka studija student može podnijeti do 15. rujna tekuće akademske godine. Uz zahtjev student mora priložiti indeks ili odgovarajuću studentsku ispravu, ovjeren prijepis ocjena i ECTS bodova. Nastavak studiranja ili prijelaz studentu odobrava Vijeće Filozofskog fakulteta u Osijeku na prijedlog voditelja Studija.

75

5. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

5.1. MJESTO IZVOĐENJA STUDIJSKOG PROGRAMA

Dvopredmetni diplomski studij Mađarskog jezika i književnosti izvodit će se na Filozofskom fakultetu u Osijeku, L. Jägera 9, 31000 Osijek.

5.2. ISPRAVE O VLASNIŠTVU, PRAVU KORIŠTENJA, ZAKUPU ILI DRUGOJ VALJANOJ PRAVNOJ OSNOVI

Zgrada Filozofskoga fakulteta u Osijeku vlasništvo je Filozofskoga fakulteta.

5.3. DOKAZ O OSIGURANOM PROSTORU ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI VISOKOG OBRAZOVANJA

Zgrada Filozofskoga fakulteta u Osijeku izgrađena je 1897., a rekonstruirana 1978. godine. Već je desetljećima prepoznatljiva kao obrazovna institucija koja zadovoljava obrazovne potrebe stanovništva istočnoga dijela Hrvatske, ali i šire. Ukupna površina zgrade Fakulteta iznosi 4.417,88 m, a u planu je izgradnja nove zgrade u dvorišnom prostoru Fakulteta.

Fakultet raspolaže s 23 predavaonice i svečanom dvoranom u kojoj se također svakodnevno održava nastava (v. tablicu 5). Tijekom proteklih nekoliko godina temeljito je obnovljeno pet predavaonica, a još pet opremljeno je novim namještajem i tehničkom opremom. U sve je predavaonice instalirana suvremena tehnička oprema, te se u svakoj predavaonici Fakulteta nalazi računalo s projektorom. Tri su predavaonice računalne učionice, s funkcionalnim računalima i instaliranom odgovarajućom programskom podrškom za izvođenje nastave.

Knjižnica Fakulteta sastoji se od glavne knjižnice i knjižnice za strane jezike. Glavna je knjižnica smještena na ukupnoj površini od 250m2 sa sljedećim sastavnicama: čitaonica za tihi rad (30 radnih mjesta za individualni rad i 6 računalno opremljenih radnih mjesta), čitaonica za skupni rad (24 radna mjesta za rad u skupinama i 8 radnih mjesta opremljenih računalnom opremom), odjel monografskih publikacija, periodike i referente literature te posudbeni odjel. Knjižnica za strane jezike (za potrebe studija engleskoga jezika i književnosti, studija njemačkoga jezika i književnosti i studija mađarskoga jezika i književnosti) smještena je na prostoru od 88m2 na kojem se nalaze čitaonica sa četiri radna mjesta s računalima i jednim pisačem, 18 radnih mjesta za učenje te posudbeni odjel. Knjižnica posjeduje i skladišni prostor gdje je smještena građa koja se rjeđe koristi.

Obvezna literatura za potrebe izvođenja dvopredmetnog diplomskog studija Mađarskog jezika i književnosti smještena je u Knjižnici za strane jezike Filozofskog fakulteta. Detaljan prikaz broja primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji pohađaju nastavu na predmetu za svaki je kolegij dan je u opisu obvezatnih i izbornih predmeta. Obvezna literatura za studij mađarskog jezika i književnosti nabavlja se iz raznih fondova Republike Mađarske. Od početka djelovanja Studija, nabavljen je 341 naslov, od toga 130 od privatnih darovatelja.

76

5.4. DOKAZI O OSIGURANOJ VLASTITOJ OPREMI

Tablica 5. Opis prostornih i kadrovskih uvjeta za izvođenje studijskog programa

PROSTOR I OPREMA

Zgrada visokog učilišta

Identifikacija zgrade Lokacija zgrade Godina izgradnje

Godina dogradnje ili

rekonstrukcijeUkupna površina u m2

L. Jägera 9 L. Jägera 9 1897. 1978. 4.417,88 m2

Predavaonice

Identifikacija zgrade

Redni broj ilioznaka

predavaonicePovršina u m2 Broj sjedećih

mjesta za studente

Broj sati korištenja u

tjednu

Ocjena opremljenosti*

(od 1 do 5)L. Jägera 9 7 58,38 17 + 22 55 5

L. Jägera 9 9 66,43 48 + 8 60 4

L. Jägera 9 15 64,77 55 + 8 60 4

L. Jägera 9 16 68,64 21 60 5

L. Jägera 9 25 67,08 30 50 5

L. Jägera 9 31 68,64 50 + 2 60 5

L. Jägera 9 32 68,64 54 70 5

L. Jägera 9 34 64,08 17+10 45 5

L. Jägera 9 42 64,80 50 + 2 50 5

L. Jägera 9 44 64,80 52 + 2 70 5

L. Jägera 9 46 67,72 31 + 10 70 5

L. Jägera 9 47 67,08 56 80 4

L. Jägera 9 53 67,08 90 + 5 65 3

L. Jägera 9 54 67,08 95 75 3

L. Jägera 9 56 64,08 50 65 4

L. Jägera 9 58 60,84 54 60 4

L. Jägera 9 60 208,06 190 50 5

L. Jägera 9 62 64,80 56 + 4 60 5

L. Jägera 9 66 67,72 90+12 65 4

L. Jägera 9 67 68,25 41 + 10 65 3

L. Jägera 9 82 72,00 28 + 20 65 3

L. Jägera 9 84 53,64 24 + 20 65 3

L. Jägera 9 96 53,64 28 + 10 65 3

L. Jägera 9 UKUPNO 1695,93 1275+147=1422

*pod opremljenošću predavaonice podrazumijeva se kvaliteta namještaja, tehničke i druge opreme

Oprema računalnih učionica

77

Broj novijihračunala

(do 3 godine)

Broj starijih računala od

3 godine

Ocjena funkcionalnosti (od

1 do 5)

Ocjena održavanja (od 1 do 5)

Ocjena mogućnosti korištenja izvan

nastave38 - 5 5 ne koriste se

- 38 3 3 5

Nastavnički kabineti

Identifikacija zgrade

Broj nastavničkih kabineta

Prosječna površina

(u m2)

Ocjena opremljenosti (od 1 do 5)

Prosječna površina u m2

po stalno zaposlenom nastavniku/suradniku*

L. Jägera 9 47* 15,02 3 4,29*ili broj nastavnika/suradnika koji dijele nastavnički kabinet

Knjižnični prostor i njegova opremljenosta) podatci o knjižničnom prostoru

Ukupna površina (u m2)

Broj zaposlenih Broj sjedećih mjesta

Broj studenata koji koriste knjižnicu

Postoji li računalna baza podataka vaših

knjiga i časopisa

338 6 90 većina (oko 1.500 studenata) DA

b) podatci o opremljenosti knjižničnog prostora

Broj naslova knjiga

Broj udžbenika*

Ocjena suvremenosti

knjiga i udžbenika (od 1 do 5)

Broj naslova inozemnih časopisa

Broj naslova domaćih časopisa

Ocjena funkcionalnost

i kataloga knjiga i

časopisa (od 1 do 5)

Ocjena opremljenosti (od 1 do 5)**

Ocjena kvalitete i

dostupnosti elektroničkih sadržaja***

45.000 229 4 tekućih 40; ukupno 140

tekućih 40; ukupno 325 4 4 4

* Pod brojem se udžbenika misli na sve naslove bez obzira na broj primjeraka.** Mogućnosti umnožavanja za nastavnike i studente, nabava kopija iz drugih knjižnica, katalozi radova nastavnika i si.*** Pod elektroničkim se sadržajima podrazumijevaju elektronička izdanja knjiga i časopisa, baze podataka, ali i katalozi vlastitei vanjskih knjižnica.

Studentska referada

Ukupna površina (u m2) Broj zaposlenih Radno vrijeme

40 5 7.30-14.00

78

5.5. PROSTORNI KAPACITETI ZA IZVOĐENJE NASTAVE

U akademskoj godini 2009./2010. na Fakultetu je studiralo ukupno 1445 studenata, a prostorni su kapaciteti u predavaonicama iznosili 1695,93 m2 upotrebljivog prostora. Toj se površini možedodati i 175 m2 upotrebljivog prostora u čitaonicama (prostor za učenje), što ukupno iznosi1870,93 m2 upotrebljivog prostora. Stavljanjem broja studenata u odnos prema veličini upotrebljivog prostora proizlazi da na svakog studenta dolazi 1,17 m2 upotrebljivog prostora.

5.6. OPTIMALNI BROJ STUDENATA

Optimalan broj studenata koji mogu upisati dvopredmetni preddiplomski studij Mađarskog jezika i književnosti s obzirom na prostor, opremu, broj nastavnika i specifičnosti studija je 20.

5.7. POPIS NASTAVNIKA I SURADNIKA KOJI ĆE SUDJELOVATI U IZVOĐENJU NASTAVE PRI POKRETANJU STUDIJA

Popis nastavnika i suradnika koji će sudjelovati u izvođenju nastave i ostali relevantni podatci predočeni su u tablici 5. (Opis prostornih i kadrovskih uvjeta za izvođenje studijskog programa), tablici 6. (Opis kadrovskih uvjeta), tablici 7. (Popis i opterećenje nastavnika zaposlenih navisokoobrazovnoj ustanovi koji sudjeluju u izvedbi studijskog programa), tablici 8. (Popis i opterećenje vanjskih suradnika koji sudjeluju u izvedbi studijskog programa) i tablici 9. (Popis i kvalifikacije suradnika iz nastavnih, istraživačkih i stručnih baza (radilišta). Bitno je napomenuti da se Preddiplomski studij mađarskog jezika i književnosti izvodi temeljem posebnog sporazuma o suradnji između Filozofskog fakulteta u Osijeku i Filozofskog fakulteta u Pečuhu (v. prilog 4.)

Tablica 6. Opis kadrovskih uvjeta

Godina izvođenja studijskog programa1. 2.

1. Ukupni broj nastavnika 11 11

1.1. Stalno zaposleni nastavnici 8 8

1.2. 30% ugovorni odnos – –

1.3. 50% ugovorni odnos – –

2. Ukupni broj redovitih studenata 20 20

2.1. Uz potporu MŽOŠ-a – –

2.2. Samostalno financiranje studenata – –

3. Ukupan broj izvanrednih studenata – –

4. Ukupan broj studenata (2 + 3) 20 20

79

Tablica 7. Popis i opterećenje nastavnika zaposlenih na visokoobrazovnoj ustanovi koji sudjeluju u izvedbi studijskog programa

NASTAVNICI ZAPOSLENI NA VISOKOOBRAZOVNOJ USTANOVI

Znan

stve

no-

nast

avno

zva

nje

Ime i prezime Predmet Semestar

PlanP+V+S

Izvedba P+V+S

Nor

ma

sati

Uku

pno

opte

reće

nje

na

stud

ijsko

m

prog

ram

u

Uku

pno

opte

reće

nje

na

viso

ko

izva

nred ni

Zoran Velagić Osnove nakladništva i knjižarstva

izborni kolegij 2+1+0 2+1+0 5 I = 75,0 435,0

DO

CE

NTI

ZsomborLábadi

Teorija komunikacije 1 1.(zimski) 1+0+1 1+0+1 3,5

O = 157,5I = 52,5 532,5

Teorija komunikacije 2 2.(ljetni) 1+0+1 1+0+1 3,5

Stilistika i tehnika pisanja izborni kolegij 1+0+1 1+0+1 3,5

Analiza govora 1.(zimski) 1+0+1 1+0+1 3,5

ZoltánMedve

Uvod u teoriju prevođenja 1.(zimski) 1+0+1 1+0+1 3,5

O = 105,0I = 52,5 488,8Književno prevođenje 1.

(zimski) 0+3+0 0+3+0 3,5

Hrvatsko-mađarska komparatistika u kontekstu prevođenja

izborni kolegij 1+0+1 1+0+1 3,5

Melita Aleksa Varga

Strojem potpomognuto prevođenje

izborni kolegij 1+1+0 1+1+0 3,0 O = 30,0

I = 45,0 435,0Mađarsko-hrvatska kontrastivna lingvistika


Daniela Šincek Socijalna psihlogija 3.

(zimski) 1+0+0 1+0+0 2,0 O = 30 405

AS

ISTE

NTI

AnaLehocki-Samardžić

Mađarsko-hrvatska kontrastivna lingvistika

izborni kolegij 0+0+1 0+0+1 3,5 O = 112,5 307,5

Stručno prevođenje 2.(ljetni) 0+3+0 0+3+0 3,0

Monika Ljubić Molnár

Tehnike pregovaranja izborni kolegij 0+2+0 0+3+0 2,0

I = 75,0 225,0Tiskovni žanrovi izborni

kolegij 0+0+2 0+0+2 3,0

LEK

TOR

I

Hajnalka Kispéter

Konsekutivno prevođenje izborni kolegij 0+2+0 0+2+0 2,0

I = 120,0 555,5Suvremeni mađarski jezik 1


Suvremeni mađarski jezik 2


VIŠ

I P

RE

DA

VA

ČMarija BubaloKomunikacija pomoću Interneta


I = 90,0 426,0Baze podataka za komunikologe


80

Tablica 8. Popis i opterećenje vanjskih suradnika koji sudjeluju u izvedbi studijskog programa

VANJSKI SURADNICI

Znan

stve

no-

nast

avno

zva

nje

Ime i prezime Predmet Semestar PlanP+V+S

Izvedba

P+V+S

Nor

ma

sati

Uku

pno

opte

reće

nje

na

stud

ijsko

m

prog

ram

uU

kupn

o op

tere

ćenj

e na

vi

soko

ob

razo

vnoj

IZV

AN

RE

DN

I P

RO

FE

Károly LábadiKontakti Mađarske kulture u regiji Alpe-Jadran

izborni kolegij 2+0+0 2+0+0

4,0I = 60,0 465,0

VIŠ

I A

SIS

TEN

Beatrix Lábadi Socijalna psihologija 3(zimski) 1+0+1 0+0+1 1,5 O = 22,,5 22,,5

AS

ISTE

NTI

Attila Doboviczki Osnove multimedija 2.

(ljetni) 0+1+2 0+1+2 4,0 O = 60,0 150,0

81

5.8. PODATCI O NASTAVNICIMA KOJI SUDJELUJU U IZVOĐENJU NASTAVE

Ime i prezime nastavnika Károly LábadiNaziv kolegija Kontakti Mađarske kulture u regiji Alpe-JadranMatični broj istraživača 275303E-mail klabadi@ffosWeb stranica http://www.ffos.hr/madjarski Naziv ustanove u kojoj je zaposlenZvanje nositelja kolegija izvanredni profesorDatum zadnjeg izbora u zvanje 25. 02. 2010.Kratki životopisKároly Lábadi rodio se 15. veljače 1950. u Bácsgyulafalva. Osnovnu školu je završio u rodnom selu, a maturirao je u Subotici 1969. godine. Iste godine se upisao na Odsjek mađarskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Na sveučilištu Janus Pannonius u Pečuhu održao je nastupno predavanje 1995. godine i tako je stekao diplomu mađarskog sveučilišta. Na sveučilištu u Debrecenu je 1997. godine doktorirao iz područja etnografije s kvalifikacijom summa cum laude PH. D. Tema je bila : Pučki život i interetničke veze Mađara u Dravskom trokutu. Od 1. siječnja 1994. vodio je istraživanja u okviru Mađarske akademije znanosti. Od 1999 do 2001 godine vodio je istraživanje pod nazivom “Raspršenost”. Od 1991. je godine član Društva mađarski znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj. Mađarska ga Akademija je 2003. godine izabrala za člana Javnog tijela Mađarske akademije. Mađarsko mu je etnografsko društvo odalo priznanje i dobio je nagradu Ortutay za istraživački rad ELTE sveučilišta u Budimpešti. Savez poznavanja domovine ga je odlikovao zlatnom medaljom. Popis radova u posljednjih pet godina

Várdaróc – a rét melletti falu. HunCro, Eszék–Várdaróc, 2008., 108. p. Drávaszög Lexikon. HunCro, Eszék– TIMP, Budapest, 2008., 576 p. Élet a háború után. Etnikai, néprajzi és kulturális jelenségek a horvátországi magyarság

körében az 1991-es déli szláv háború után. Mackensen, Budapest, 2009., 122 p. Kopács, a víz melletti falu. Második, átdolgozottt, bővített kiadás. HunCro Sajtó- és

Nyomdaipari Kft. Eszék, 2010, 632 p. Laskó könyve. Helyi választmány, Laskó, 2011. 315 p.

Popis radova relevantnih za izvođenje kolegija A megtartó emlékezet és hagyomány a drávaszögi magyaroknál (Naodna baština i

ustrajnost u očuvanju iste kod baranjskih Mađara) In Acta Hungarica Universitatis Essekiensis 1. Eszék, 2008. 111–120.

«Csak az láthatja meg igazán a világot, aki távozni készül» Govorkovich János levélváltása a 125 esztendeje született Kosztolányi Dezsővel (Dopisavanja Govorkovich Jánosa s Kosztolányi Dezsőom). In Acta Hungarica Universitatis Essekiensis 2. Eszék, 2010. 80–106.

Kossuth Lajos a nép emlékezetében. Acta Hungarica Universitatis Essekiensis 3. Eszék, 2011. 78–86.

Kárpát-medencei-ismeretek. Pragma, Eszék, 2011, 152 p.

Ime i prezime nositelja kolegija Zoran Velagić

82

Naziv kolegija Osnove nakladništva i knjižarstvaMatični broj istraživača 270364E-mail [email protected] Web stranica http://web.ffos.hr/infoznanosti/Naziv ustanove u kojoj je zaposlen Filozofski fakultet, OsijekZvanje nositelja kolegija izvanredni profesorDatum zadnjeg izbora u zvanje 23. veljače 2011.Kratki životopisRođen je u Bjelovaru 1971. godine gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a magistrirao i doktorirao na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti. Godine 2006. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto docenta, a 2011. godine u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto izvanrednog profesora na Filozofskom fakultetu u Osijeku za područje društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti, grana knjižničarstvo. Od ožujka 2006. do listopada 2010. bio je voditelj Katedre za povijest knjige, nakladništvo i knjižarstvo na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, a od listopada 2010. voditelj je Odsjeka. Predaje na kolegijima Povijest i kultura komunikacije, Osnove nakladništva i knjižarstva, Sociologija knjige i čitanja I, Intelektualno vlasništvo i autorsko pravo i Elektroničko nakladništvo i knjižarstvo na preddiplomskom studiju informatologije te na kolegiju Upravljanje u nakladništvu i knjižarstvu na diplomskom studiju informatologije.Bio je suradnik na dva međunarodna znanstvena projekta (The Impact of Reformation and Counter-Reformation on Cultural and Social History of the Early Modern Period u razdoblju 1995 – 1999.) i (Cultural Exchange in Europe, 1400 – 1700 u organizaciji European Science Foundation u razdoblju 1998 – 2002.)Voditelj je projekta Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke od 1. siječnja 2007. godine (projekt je odobrilo i financira ga Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske), rezultati projekta dostupni su na mrežnim stranicama http://web.ffos.hr/EDICIJA .Izlagao je na 20-ak međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Autor je preko 20 znanstvenih radova objavljenih u časopisima i jedne knjige.Od 2000. do 2005. godine radio je kao urednik izdanja iz povijesti i arheologije te kao glavni urednik redakcije humanističkih i društvenih znanosti u Školskoj knjizi. Uređivao je djela istaknutih hrvatskih znanstvenika i javnih djelatnika. Pokretač je i glavni urednik znanstvenog časopisa „Libellarium. Časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova“ kojeg od 2008. godine izdaje Sveučilište u Zadru. Elektroničko izdanje časopisa dostupno je na stranicama http://ozk.unizd.hr/libellarium .Popis radova u posljednjih pet godina

Velagić, Z.: Važnost čitanja i slavonska knjiga 18. stoljeća. Osječki zbornik 28 (2007), 303 – 310.

Velagić, Z -Gracek, M.: Od plakata do plakatiranja. Libellarium I, 2 (2008), 181 – 202. Velagić, Z.-Kristek, A.: Čitatelji, knjige i tekstovi : oblici interakcije. Osječki zbornik 29

(2009), 337 – 346. Velagić, Z.-Dolfić, N.: Knjižarski oglasi u „Kraljskom Dalmatinu” i „Zori dalmatinskoj”.

Libellarium II,1 (2009), 47 – 63. Velagić, Z.: The hidden author: forms of authors’ “I” at the early modern front pages. (M.

Willer i M. Tomić ured.): Summer School in the Study of Old Books: Proceedings Sveučilište u Zadru, Zadar, 2010. Str. 43 – 70.

Velagić, Z.: Reading aloud. Between Oral and Literate Communication. (L. Kontler i J. Miller ured.): Friars, Nobles and Burghers – Sermons, Images and Prints. Studies of Culture and Society in Early-Modern Europe, In Memoriam István György Tóth. CEU Press, Budimpešta-New York, 2010. Str. 379 – 388.

83

Velagić, Z.: Pisac i autoritet. Bit autorstva i sustav autorizacije vjerskih knjiga u 18. stoljeću. Naklada Ljevak, Zagreb, 2010.

Velagić, Z.-Barišić, M.: Uvod u nakladništvo. Filozofski fakultet, Osijek, 2012. (rad u postupku objavljivanja).

Popis radova relevantnih za izvođenje kolegija Velagić, Z -Gracek, M.: Od plakata do plakatiranja. Libellarium I, 2 (2008), 181 – 202. Velagić, Z.-Kristek, A.: Čitatelji, knjige i tekstovi : oblici interakcije. Osječki zbornik 29

(2009), 337 – 346. Velagić, Z.: Reading aloud. Between Oral and Literate Communication. (L. Kontler i J.

Miller ured.): Friars, Nobles and Burghers – Sermons, Images and Prints. Studies of Culture and Society in Early-Modern Europe, In Memoriam István György Tóth. CEU Press, Budimpešta-New York, 2010. Str. 379 – 388.

Velagić, Z.: Pisac i autoritet. Bit autorstva i sustav autorizacije vjerskih knjiga u 18. stoljeću. Naklada Ljevak, Zagreb, 2010.

Velagić, Z.-Barišić, M.: Uvod u nakladništvo. Filozofski fakultet, Osijek, 2012. (rad u postupku objavljivanja).

Ime i prezime nastavnika Zoltán Medve

Naziv kolegija Uvod u teoriju prevođenja, Književno prevođenje, Mađarsko-hrvatska komparatistika u kontekstu prevođenja

Matični broj istraživača 337706E-mail [email protected] stranica -Naziv ustanove u kojoj je zaposlen Filozofski fakultet, OsijekZvanje nositelja kolegija docentDatum zadnjeg izbora u zvanje 01. 09. 2009.Kratki životopisZoltán Medve rođen je u Pečuhu (Republika Mađarska) 25. lipnja 1961. Studij Mađarskog i ruskog jezika i književnosti završio je 1984. godine na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta Janusa Pannoniusa u Pečuhu, studij Mađarskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Eötvösa Lóránda u Budimpešti 1986. godine. Doktorirao je (dr. univ.) iz ruske književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Janusa Pannoniusa u Pečuhu 1993. godine (O pogledu na svijet romana M. Bulgakova Majstor i Margarita). PhD disertaciju je obranio na Filozofskom fakultetu Pečuškog Sveučilišta 2008. godine (Doprinosi komparativnom istraživanju suvremene hrvatske i mađarske proze).Radio je kao lektor za mađarski jezik na Pedagoškom (sada Filozofskom) fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku (1999.-2004.); kao adjunkt 2 (2004.-2009.) i docent (2009.-2012.) na Katedri mađarskog jezika i književnosti na Pedagoškom fakultetu Eötvösa Józsefa u Baji. Od 2009. godine vanjski je suradnik u docentskom zvanju na Odjelu za Kulturologiju i od 2010. godine na Katedri za mađarski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Od 2012. zaposlen je na Katedri za mađarski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku kao docent.Popis radova u posljednjih pet godina Monografije

Fejezetek a kortárs magyar prózáról. Pragma, Eszék, 2011. Kontextusok és annotációk. Adalékok az újabb horvát próza történeti-komparatív

vizsgálatához. Kijárat Kiadó, Budapest, 2009. Struktúrák, nyelviség, hagyomány. A huszadik század végének magyar

(próza)irodalmáról. EJF Kiadó, Baja, 2009. Radovi

84


„U nas i u druge nacije.“ Nekoliko natuknica o hrvatskoj i mađarskoj književnosti prve polovice 19. stoljeća. In Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić, Andrea Meyer-Fraatz (ured.): Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIV. (Romantika – ilirizam – preporod). Književni Krug Split – Odsjek za komparativnu književnost filozofskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2012., 110.-120.

A magyar és horvát fin de siécle. Acta Hungarica Universitatis Essekiensis 4. Eszék, 2011., 27.-36.

Janko Polić Kamov, Géza Csáth i Sándor Bródy: dekadencija, demitologizacija i deziluzionizam. In C. Pavlović, V. Glunčić-Bužančić i A. Meyer-Fraatz (ured.): Poetika i politika kulture nakon 1910. godine. Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIII. Književni krug, Split, 2011., 126.-134.

(De)mitologizacija, pamćenje i trenutak povijesti. Nekoliko aspekata Leksikona YU mitologije. In Stjepan Blažetin (ured.): IX.Međunarodni kroatistički znanstveni skup. Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Pečuh, 2010. 197.-201.

Tematizirati izazove zbilje – „zbiljatizirati“ izazove teme. Nacrt o novijim hrvatskim i mađarskim dramama. In Branko Hećimović (prired.): Krležini dani u Osijeku 2009. Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU – Odsjek za povijest hrvatsog kazališta – Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek, Zagreb – Osijek, 2010., 245.-250.

Uskladiti radnju s riječima, riječi s radnjom. Isto a ipak različito: o prozi Ede Popovića i Lászlóa Garaczija. In C. Pavlović, V. Glunčić-Bužančić i A. Meyer-Fraatz (ured.): Istodobnoost raznodobnog. Tekst i povijesni ritmovi. Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XII. Književni krug – Filozofski fakultet, Zagreb, Split – Zagreb, 2010., 384.-393.

„Treći jezik“ i kanon. In Stjepan Lukač (prired.): Kanoni doma i vani. ELTE, Bubimpešta, 2010., 145.-154.

Novo i pseudo. „Povijesni romani“ Nedjelka Fabrija i Lászlóa Mártona. Književna republika, 10.-12./2009., 125.-147.

Ludizmus, nosztalgia, identitás Dubravka Ugrešić műveiben. Jelenkor, 7-8/2009., 799.-808.

Új és pszeudo. Nedjeljko Fabrio és Márton László történelmi témájú regényeiről. Jelenkor, 4/2009., 442-460.

Paralele i asimetreije: o nekim pitanjima kanonizacije hrvatske književnosti u Mađarskoj. In C. Pavlović i V. Glunčić-Bužančić (ured.): Smjerovi i metodoligije komparativnog proučavanja hrvatske književnosti. Komparativna književnost. Zbornik radova X. Književni krug, Split, 2008. 345.-357.

Popis radova relevantnih za izvođenje kolegija Monografije

Tradicija, jezik, pripovijedanje. Suvremena mađarska (kratka) priča. MH, Osijek, 2008. Kontextusok és annotációk. Adalékok az újabb horvát próza történeti-komparatív

vizsgálatához. Kijárat Kiadó, Budapest, 2009. Radovi

„Treći jezik“ i kanon. In Stjepan Lukač (prired.): Kanoni doma i vani. ELTE, Bubimpešta, 2010., 145.-154.

Paralele i asimetreije: o nekim pitanjima kanonizacije hrvatske književnosti u Mađarskoj. In C. Pavlović i V. Glunčić-Bužančić (ured.): Smjerovi i metodoligije komparativnog proučavanja hrvatske književnosti. Komparativna književnost. Zbornik radova X. Književni krug, Split, 2008. 345.-357.

Trenutci povijesti: suvremena hrvatska proza u mađarskim prijevodima od devedesetih. In C. Pavlović i V. Glunčić-Bužančić (ured.): Hrvatska književnost XX. toljeća u rijevodima: emisija i recepcija. Komparativna književnost. Zbornik radova IX. Književni krug, Split, 2007, 126.-136. ISBN 978-953-163-294-2

Paralele i asimetreije: o nekim pitanjima kanonizacije hrvatske književnosti u Mađarskoj. In Komparativna književnost. Zbornik radova X. Književni krug, Split, 2008. 345.-357.

85

Szöveg-világ-fordítás. In MANYE XVI. Nyelvi modernizáció. Gödöllő-Pécs, 2007, 599.-604.

Teškoće prevođenja. In: Oslamingu – drugi, Osijek, 2006, 123.-130.

Ime i prezime nastavnika Zsombor Labadi

Naziv kolegija Teorija komunikacije, Stilistika i tehnika pisanja, Analiza govora

Matični broj istraživača 297276E-mail [email protected] stranica -Naziv ustanove u kojoj je zaposlen Filozofski fakultet OsijekZvanje nositelja kolegija docentDatum zadnjeg izbora u zvanje 30.06.2011.Kratki životopisRođen u Osijeku 1974. godine. Srednju školu je pohađao u Pečuhu. Godine 1994. upisao se na Odsjek mađarskog jezika i književnosti Sveučilišta Janus Pannonius u Pečuhu. Nakon završetka studija upisao se na postgradualni program komparativne književnosti i umjetnosti Doktorske škole Filozofskog fakulteta u Pečuhu. U travnju godine 2007. uspješno je obranio doktorsku radnju ocjenom summa cum laude. Od 2003. sudjelovao je u oblikovanju i pokretanju studija mađarskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Autor je prvog plana i programa preddiplomskog i diplomskog studija mađarskog jezika i književnosti. Urednik mađarskog časopisa Rovátkák i zbornika Acta Hungarica Universitatis Essekiensis. Potpredsjednik Kruga Mađarskih Znanstvenika i Umjetnika u Hrvatskoj. 2011. g. izabran je na Katedri za mađarski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku u zvanje docenta. Voditelj je studija za mađarski jezik i književnost od 2007. do 2010. godine, a drugi put od 2012. godine.Popis radova u posljednjih pet godina

Lábadi Zsombor: Kívül-belül a nyelveken. Megértés, nyelvi közvetítés, fordítás a hermeneutika szempontjából. Pragma Könyvek 9. Pragma, Osijek, 2013. str. 6–22.

Lábadi, Zsombor: Lamellák. Pragma – HMTMK, Osijek, 2012. (knjiga) Lábadi, Zsombor: Új jelenségek az eszéki magyar felsőoktatásban. Pragma Könyvek 7.

Pragma, Osijek, 2012. str.40–47. Lábadi, Zsombor–Vaci, Dajana: Útleírás és történelmi emlékezet Garády Viktor

írásaiban. Rovátkák, 2012.3. str. 81–92. Lábadi, Zsombor: Farahó János: egy amerikai kivándorló emlékezete. Rovátkák, 2012. 4.

str. 2–14. Lábadi, Zsombor: Irodalom, beszéd, szöveg. Pragma – Horvátországi Magyar

Tudományos és Művészeti Kör, Eszék, 2011. (knjiga) Lábadi, Zsombor: A várost pedig ne féltsétek, a város végig ott volt bennetek” (Helena

Sablić Tomić – Goran Rem: Kortárs horvát irodalom. Költészet és rövidtörténet 1968-tól napjainkig). Alföld, 6(2011), str.122–128.

Lábadi, Zsombor: Szent Ágoston elmélkedései a hazugságról. In Acta Hungarica Universitatis Essekiensis 3.2011. str. 5–13.

Lábadi, Zsombor: A hit hallásból vagyon. Vörösmarti Mihály megtérése. Rovátkák, 1(2011), str.34–43.

Lábadi, Zsombor: Az univerzalitás alapjai Babits Mihály és Alain Badiou irásaiban. Vigilia, 7(2010), str.537–544.

Lábadi, Zsombor: Partikularitas, esemény, elkülönböződés (Žižek, Derrida, Badiou). Magyar Lettre, 1(2010), str.72–75.

Lábadi, Zsombor: Testek, események, világ (Alain Badiou inesztétikaja). In Thomka–86

symposion. Ünnepi kötet Thomka Beata köszöntésére. Kalligram Kiadó, Pozsony, 2009. str.385–390.

Lábadi, Zsombor: Művészet az igazságban. Vázlat a babitsi humanitásról. Acta Hungarica Universitatis Essekiensis 2. 2009. str. 37–45.

Lábadi, Zsombor: A lebegés iróniája. Sziveri-szinopszis. Vajdasági Magyar Felsőoktatási Kollégium. Újvidék, 2008. (knjiga)

Lábadi, Zs. Odakünn a lélekben. Sziveri János Magánterület című kötetéről. Magyar Szó (2008) Kilátó, str. 22–23.

Lábadi, Zsombor: A Másik Balkán. Tolnai Ottó Balkáni babér kötetéről. In Jelháló. Kontextus Könyvek, VMFK, Újvidék. 2008. str.49–64.

Lábadi, Zsombor: Az eszéki Magyar Nyelv és Irodalom Tanszék indulása és jelentősége. Eruditio – Educatio. János Selye University, 4(2008). str.63–66.

Lábadi, Zsombor: Az eszéki Magyar Tanszék megnyitásának története. Acta Hungarica Universitatis Essekiensis 1. 2008. str.7–10.

Lábadi, Zsombor: Az irodalom fogalma és szerepe. Acta Hungarica Universitatis Essekiensis 1. 2008. str.43–53.

Popis radova relevantnih za izvođenje kolegija Lábadi, Zsombor: Lamellák. Pragma – HMTMK. Osijek, 2012. (knjiga) Lábadi, Zsombor: Irodalom, beszéd, szöveg. Pragma – Horvátországi Magyar

Tudományos és Művészeti Kör. Eszék, 2011. (knjiga) Lábadi, Zsombor: Az irodalom fogalma és szerepe. Acta Hungarica Universitatis

Essekiensis 1. 2008. str.43–53. Lábadi, Zsombor: Élettörténet és önazonosság. Hungarológiai Közlemények, (1)2001.

str.95-100. Lábadi, Zsombor: Közösségek, nyelvek, maximák. Hungarológiai Közlemények (2)2001.

str.124-130.

Ime i prezime nastavnika Melita Aleksa VargaNaziv kolegija Strojem potpomognuto prevođenjeMatični broj istraživača 275404E-mail [email protected] stranica -Naziv ustanove u kojoj je zaposlen Filozofski fakultet OsijekZvanje nositelja kolegija docentDatum zadnjeg izbora u zvanje 23.02.2011.Kratki životopisRođena 8. travnja 1978. godine u Đakovu, Republika Hrvatska. Materinski su joj jezici hrvatski i mađarski. Na Doktorsku školu za lingvistiku, smjer Primijenjene lingvistike pri Filozofskom fakultetu u Pečuhu upisuje se 2001. godine, doktorski rad brani 2009. godine i steče titulu doktora znanosti s ocjenom summa cum laude. Od 2000. do 2003. godine zaposlena je u Prosvjetno-kulturnom centru Mađara u Republici Hrvatskoj na radnome mjestu profesora engleskoga i njemačkoga jezika, a od 1. rujna 2003. godine na Filozofskome fakultetu u Osijeku na Odsjeku za germanistiku. Povjeravane su joj vježbe i seminari iz sljedećih kolegija: Metodika nastave njemačkoga jezika, Tvorba riječi u suvremenom njemačkom jeziku, Glotodidaktika, Izrada nastavnih materijala u nastavi njemačkoga jezika, Nastava njemačkoga jezika u ranoj školskoj dobi, Strojno prevođenje i Dvojezičnost. Voditeljica je metodičke izobrazbe za nastavnike u trajanju od 30 školskih sati pod nazivom Poučavanje mađarskoga kao stranoga jezika učenicima 1.-4. razreda, 2006. godine.Popis radova u posljednjih pet godina

"A horvát melléknévi rendszer nyelvtani leírása és automatikus számítógépes kezelése". 87


U: Heltai Pál (ur.) (2007). MANYE XVI. Nyelvi modernizáció. Vol 3/2. Pécs-Gödöllő, 1257-1263.

"Kontár szótár: Horvát-magyar kifejezésszótárak vizsgálata". U: Lendvai Endre (ur.) (2007). Kultúrák dialógusa a soknyelvű Európában III. (http://translat.btk.pte.hu/downloads/translat/translat_2007_nov.pdf)

"Die Problematik des bilingualen Erstspracherwerbs bei kroatisch- ungarischen Schülern: Eine Untersuchung der schriftlichen Korpora in kroatischer Sprache". U: Balaskó Maria, Szatmári Petra (ur.) (2007). LE 59: Sprach- und Literaturwissenschaftliche Brückenschläge - Vorträge der 13. Jahrestagung der GESUS in Szombathely, 12.-14. Mai 2004 Szombathely. München: Lincom Verlag, 209-217.

"Az interkulturális kommunikációról és nehézségeiről". U: Lendvai Endre (ur.) (2007). Kultúrák dialógusa a soknyelvű Európában II. (http://translat.btk.pte.hu/downloads/translat/translat_2007_nov.pdf) (suautor: Hrisztova-Gotthardt Hriszalina).

"A humor jelentéskörébe tartozó kifejezések horvát nyelvű kollokációi, és ezek taxonómiai rendszerben való elhelyezése". U: Daczi Margit , T. Litovkina Anna, Barta Péter (ur.) (2008): Ezerarcú humor. Budapest: Tinta Könyvkiadó, 186-196.

"HUMOR als Basis für maschinelle Übersetzungsprogramme: Morphologische Analyse der kroatischen und deutschen Adjektivformen". U: Karabalić, Vladimir, Omazić, Marija (ur.) (2008). Istraživanja, izazovi i promjene u teoriji i praksi prevođenja – Explorations, Challenges and Changes in Translation Theory and Practice – Theorie und Praxis des Übersetzens: Alte Fragen und neue Antworten. Osijek: Sveučilište J.J.Strossmayera – Filozofski fakultet, 219-232.

"Finding Anti–Proverbs in Large-Scale Corpora". U: Soares, Rui J.B., Lauhakangas, Outi (ur.) (2008). ICP07 Proceedings, Tavira, 298-308.

"Zu einer computergestützten Bearbeitung es kroatischen Deklinationssystems". U: Karin Pittner (ur.) (2008). Beiträge zu Sprache und Sprachen 6. Vorträge der 16. Gesus-Tagung in Bochum. München: Lincom Europa, 131-141.

"The Language Learning Context: Beginning of a Research in Croatia". U: Lendvai Endre, Wołosz Robert (ur.) (2009). Translatologia Pannonica I., 222-230. (suator: Vesna Bagarić).

"Antiproverbiumok fogadtatása német nyelvű területen" U: Lendvai Endre, Wołosz Robert (ur.) (2009). Translatologia Pannonica I., 239-245. (suautori: Hrisztova-Gotthardt Hrisztalina, T. Litovkina Anna)

"Automatische Suche nach phraseologischen Einheiten in kroatischen und polnischen Texten." U: Födes Csaba (ur.) (2009). Disciplinary and Interdisciplinary Phraseology (CD-ROM). Veszprém: University of Veszprém, 79-88. (suautor: Wołosz Robert)

"The Reception of Anti-Proverbs in the German Language Area". U: Soares, Rui J.B., Lauhakangas, Outi (ur.) (2009). ICP08 Proceedings, Tavira, 83-98. (suautori: T. Litovkina Anna, Hrisztova-Gotthardt Hrisztalina)

"Befolyásolható-e a humorérzékünk? Német antiproverbiumok fogadtatásának értékelése". U: T. Litovkina Anna, Barta Péter, Hidasi Judit (ur.) (2010). A humor dimenziói. Budapest: Tinta könyvkiadó-BGF Külkereskedelmi Kar, 104-110. (suatori: Hrisztova-Gotthardt Hrisztalina, T. Litovkina Anna)

"Methoden und Tools zur Erstellung eines korpusbasierten Kollokationsworterbuchs (am Beispiel des Kroatischen)". U: Stefaniya Ptashnyk, Erla Hallsteinsdóttir, Noah Bubenhofer (ur.) (2010). Korpora, Web und Datenbanken. Corpora, Web and Databases: Computergestützte Methoden in der modernen Phraseologie und Lexikographie. Computer-Based Methods in Modern Phraseology and Lexicography. Hohengehren: Schneider Verlag Gmbh, 151-162.

Discourse and Dialogue – Diskurs und Dialog / Karabalić, Vladimir; Aleksa Varga, Melita; Pon, Leonard (ur.). Frankfurt am Main, Berlin, Bern, Bruxelles, New York, Oxford, Wien : Peter Lang Verlag, 2012 (zbornik).

Diskurs i dijalog: teorije, metode i primjene / Karabalić, Vladimir; Aleksa Varga, Melita; 88

http://translat.btk.pte.hu/downloads/translat/translat_2007_nov.pdf


Pon, Leonard (ur.). Osijek : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku i Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2011 (zbornik)

Popis radova relevantnih za izvođenje kolegija "A horvát melléknévi rendszer nyelvtani leírása és automatikus számítógépes kezelése".

U: Heltai Pál (ur.) (2007). MANYE XVI. Nyelvi modernizáció. Vol 3/2. Pécs-Gödöllő, 1257-1263.

"Kontár szótár: Horvát-magyar kifejezésszótárak vizsgálata". U: Lendvai Endre (ur.) (2007). Kultúrák dialógusa a soknyelvű Európában III. (http://translat.btk.pte.hu/downloads/translat/translat_2007_nov.pdf

"Az interkulturális kommunikációról és nehézségeiről". U: Lendvai Endre (ur.) (2007). Kultúrák dialógusa a soknyelvű Európában II. (http://translat.btk.pte.hu/downloads/translat/translat_2007_nov.pdf) (suautor: Hrisztova-Gotthardt Hriszalina).

Ime i prezime nastavnika Daniela ŠincekNaziv kolegija Socijalna psihologijaMatični broj istraživača 284590E-mail [email protected] stranica -Naziv ustanove u kojoj je zaposlen Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u OsijekuZvanje nositelja kolegija docentDatum zadnjeg izbora u zvanje 07. 11. 2012. Kratki životopisDiplomirala psihologiju 2000 (profesorica psihologije), magistrirala (2009) i doktorirala (2011) u području socijalne psihologije. Znanstveni interesi obuhvaćaju socijalne utjecaje, atribuiranje ponašanje, rizično i društveno neprihvatljivo ponašanje. Radno iskustvo: znanstvena novakinja na Katedri za zajedničke sadržaje Pedgoškog fakulteta (2001-2002); psihologinja na Odjelu za prevenciju i tretman djece i mladeži s poremećajima u ponašanju (2002-2006), asistentica na Studiju psihologije FFOS-a (2006-2012), docentica na Odsjeku za psihologiju FFOS-a (2012-). Trenutno predsjednica Katedre za metodologiju, opću i socijalnu psihologiju i zamjenica voditeljice Odsjeka za psihologiju.Popis radova u posljednjih pet godina

Šincek, D. i Ajduković, M.: Razlike među mladićima s ranim i kasnim javljanjem društveno neprihvatljivog ponašanja. Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja, 21(2), (2012), str. 421-441.

Šincek, D. i Vuletić, G.: Važnost socijalne podrške za kvalitetu života: istraživanje kvalitete života emigranata i osoba koje žive u vlastitoj domovini. In G. Vuletić (ur.), Kvaliteta života i zdravlje (str . 52-72), Filozofski fakultet u Osijeku, Osijek, 2011.

Marčinko, I., Vuletić, G. i Šincek, D. Kvaliteta života studenata. In G. Vuletić (ur.), Kvaliteta života i zdravlje (str . 73-94), Filozofski fakultet u Osijeku, Osijek, 2011.

Klobučar, J., Ajduković, M. i Šincek, D. Percepcija potrebe za supervizijom i očekivanja ravnatelja centara za socijalnu skrb. Ljetopis socijalnog rada, 18(2), (2011), 281-303.

Ručević, S., Ajduković, M. i Šincek, D.: Razvoj Upitnika samoiskaza rizičnog i delinkventnog ponašanja mladih (SRDP-2007). Kriminologija i socijalna integracija, 17(1), (2009), 1-11.

Ajduković, M., Ručević, S. i Šincek, D.: Istraživanje rasprostranjenosti rizičnog i delinkventnog ponašanja djece i mladih u urbanim sredinama-dodatni poticaj za ciljanu prevenciju. Dijete i društvo, 10(1-2), (2008), 27-47.

Popis radova relevantnih za izvođenje kolegija89




Šincek, D. i Ajduković, M.: Razlike među mladićima s ranim i kasnim javljanjem društveno neprihvatljivog ponašanja. Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja, 21(2), (2012), str. 421-441.

Šincek, D. i Vuletić, G.: Važnost socijalne podrške za kvalitetu života: istraživanje kvalitete života emigranata i osoba koje žive u vlastitoj domovini. In G. Vuletić (ur.), Kvaliteta života i zdravlje (str . 52-72), Filozofski fakultet u Osijeku, Osijek, 2011.

Ručević, S., Ajduković, M. i Šincek, D.: Razvoj Upitnika samoiskaza rizičnog i delinkventnog ponašanja mladih (SRDP-2007). Kriminologija i socijalna integracija, 17(1), (2009), 1-11.

Ajduković, M., Ručević, S. i Šincek, D.: Istraživanje rasprostranjenosti rizičnog i delinkventnog ponašanja djece i mladih u urbanim sredinama-dodatni poticaj za ciljanu prevenciju. Dijete i društvo, 10(1-2), (2008), 27-47.

Ime i prezime nastavnika Ana Lehocki-Samardžić

Naziv kolegija Mađarsko-hrvatska kontrastivna lingvistika, Stručno prevođenje

Matični broj istraživača 311832E-mail [email protected] stranica -Naziv ustanove u kojoj je zaposlen Filozofski fakultet, OsijekZvanje nositelja kolegija asistenticaDatum zadnjeg izbora u zvanje 01. 11. 2008. Kratki životopisAna Lehocki-Samardžić rođena je 4. studenog 1978. u Osijeku gdje je maturirala 1996. godine u Klasičnoj gimnaziji - Osijek. Nakon mature, počinje studij u Republici Mađarskoj na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Janus Pannonius u Pečuhu (kasnije: Sveučilište u Pečuhu). Na Katedri za hrvatski jezik i književnost diplomirala je 2003. na temu prve hrvatske gramatike, na Studiju klasične filologije diplomirala je 2006. s temom usporedbe starogrčkog i staroslavenskog glagolskog sustava prikazanom na sakralnim tekstovima, te će na Katedri za mađarski jezik i književnost diplomirati 2012. godine. Doktorsku školu lingvistike pohađala je na Filozofskom fakultetu Eötvös Loránd u Budimpešti, a disertacija joj je na na temu utjecaja klasičnih gramatičnih uzora na prvu hrvatsku i prvu mađarsku gramatiku u svjetlu imenskih kategorija riječi. Od 2008. godine radi kao asistentica na Studiju mađarskog jezika Filozofskog fakulteta u Osijeku.Popis radova u posljednjih pet godinaKnjiga

Lehocki-Samardžić, Ana: A fordítás elmélete és gyakorlata. Pragma – Horvátországi Magyar Tudományos és Művészeti Kör. Osijek, 2011. (120 stranica)

Studije Ana Lehocki-Samardžić. Szófaj vagy beszédrész? A hagyományos nyelvtani kategóriák

mai szemmel. U izdanju Acta Hungarica Universitatis Essekiensis 4. Lehocki-Samardžić, Ana. Padežni sustav Kašićeve gramatike u odnosu na opis

padežnih sustava europskih gramatika humanizma i reprezentativnih djela antičke gramatikografije. U izdanju Hrvatskog znanstvenog zavoda u Pečuhu.

Lehocki-Samardžić, Ana. Kategorija gramatičkog roda u europskim jezicima u odnosu na hrvatski jezik i prvu hrvatsku gramatiku // Hrvatski bez kompleksa. Jubilarni zbornik posvećen Ernestu Bariću /ur.: Timea Bockovac: Filozofski fakultet Sveučilišta u Pečuhu, Katedra za kroatistiku-Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj. Pečuh. (2011.), str.134-143.

Lehocki-Samardžić, Ana. A grammatikai nem kategóriája az indoeurópai 90

nyelvekben //Acta Hungarica Universitatis Essekiensis /ur.: Karolj Labadi/: Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, Osijek. (2011.), str. 134-143.

Lehocki-Samardžić, Ana. A magyar és a horvát grammatikográfia kezdetei a klasszikus európai nyelvtanirodalom tükrében //Acta Hungarica Universitatis Essekiensis/ur.: Karolj Labadi: Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, Osijek. (2010.), str. 52-66.

Lehocki-Samardžić, Ana. Kultúrális különbség jelei az üdvözlési formulákban és ebből következett fordítási és értelmezési nehézségek, // Acta Hungarica Universitatis Essekiensis /ur.: Karolj Labadi): Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, Osijek. (2008.), str. 95.-111.

Lehocki-Samardžić, Ana. Dvojezičnost i prevođenje. // Istraživanja, izazovi i promjene u teoriji i praksi prevođenja /ur.: Vladimir Karabalić i Marija Omazić: Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, Osijek. (2008.), str. 337.-359.

Lehocki et alii: A család fogalma a világ magyar nyelvi képében (egy kérdőíves anyag tükrében.) // Segédkönyvek a nyelvészet tanulmányozásához 86./ ur. Nyomárkay István. Budapest: Tinta Kiadó. 2008. str. 202.-212.

Popis radova relevantnih za izvođenje kolegijaKnjiga

Lehocki-Samardžić, Ana: A fordítás elmélete és gyakorlata. Pragma – Horvátországi Magyar Tudományos és Művészeti Kör. Osijek, 2011. (120 stranica)

Studije: Ana Lehocki-Samardžić. Szófaj vagy beszédrész? A hagyományos nyelvtani kategóriák

mai szemmel. U izdanju Acta Hungarica Universitatis Essekiensis 4. Lehocki-Samardžić, Ana: A fordítás elmélete és gyakorlata. Pragma – Horvátországi

Magyar Tudományos és Művészeti Kör. Osijek, 2011. (120 stranica) Lehocki-Samardžić, Ana. Padežni sustav Kašićeve gramatike u odnosu na opis padežnih

sustava europskih gramatika humanizma i reprezentativnih djela antičke gramatikografije. U izdanju Hrvatskog znanstvenog zavoda u Pečuhu.

Lehocki-Samardžić, Ana. Kategorija gramatičkog roda u europskim jezicima u odnosu na hrvatski jezik i prvu hrvatsku gramatiku // Hrvatski bez kompleksa. Jubilarni zbornik posvećen Ernestu Bariću /ur.: Timea Bockovac: Filozofski fakultet Sveučilišta u Pečuhu, Katedra za kroatistiku-Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj. Pečuh. (2011.), str.134-143.

Lehocki-Samardžić, Ana. A grammatikai nem kategóriája az indoeurópai nyelvekben //Acta Hungarica Universitatis Essekiensis /ur.: Karolj Labadi/: Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, Osijek. (2011.), str. 134-143.

Lehocki-Samardžić, Ana. A magyar és a horvát grammatikográfia kezdetei a klasszikus európai nyelvtanirodalom tükrében //Acta Hungarica Universitatis Essekiensis/ur.: Karolj Labadi: Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, Osijek. (2010.), str. 52-66.

Lehocki-Samardžić, Ana. Kultúrális különbség jelei az üdvözlési formulákban és ebből következett fordítási és értelmezési nehézségek, // Acta Hungarica Universitatis Essekiensis /ur.: Karolj Labadi): Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, Osijek. (2008.), str. 95.-111.

Lehocki-Samardžić, Ana. Dvojezičnost i prevođenje. // Istraživanja, izazovi i promjene u teoriji i praksi prevođenja /ur.: Vladimir Karabalić i Marija Omazić: Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, Osijek. (2008.), str. 337.-359.

Ime i prezime nastavnika Hajnalka KispeterNaziv kolegija Konsekutivno prevođenje

91

Matični broj istraživača -E-mail [email protected] stranica -Naziv ustanove u kojoj je zaposlen Filozofski fakultet, OsijekZvanje nositelja kolegija lektoricaDatum zadnjeg izbora u zvanje 01. 09. 2009.Kratki životopisHajnalka Kispeter rođena je 13. prosinca 1981. godine u Šiklošu. Srednjoškolsko obrazovanje završila je 2001. u Pečuhu. Iste je godine upisala Filozofski fakultet Sveučilišta u Pečuhu gdje je diplomirala 2007. na Odsjeku za mađarski jezik i književnost i – usmjerenje hungarologija i Odsjeku za hrvatski jezik i književnost (diplomski rad: O prevođenju- kritički). 2008. godine upisala je doktorski studij na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Pečuhu. Od 2009. godine radi kao strani lektor na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Popis radova u posljednjih pet godina

Megszólítási stratégiák a magyar és a horvát nyelvben. In Pečuški horizont. Pécs, 2009/1. 3.,

Az általános intelligencia és nyelvi képeségek összefüggésének vizsgálata horvátországi óvodák nagycsoportjában. In Nyelvészeti Doktorandusz Füzetek 7., Pécs, 2009.

Dundo Maroje na mađarskoj pozornici. In: IX. međunarodni kroatistički znanstveni skup. Pécs, 2010.

Popis radova relevantnih za izvođenje kolegija

Ime i prezime nastavnika Monika Molnar LjubićNaziv kolegija Tehnika pregovaranja, Tiskovni žanroviMatični broj istraživačaE-mail [email protected] stranica -Naziv ustanove u kojoj je zaposlen Filozofski fakultet, OsijekZvanje nositelja kolegija asistenticaDatum zadnjeg izbora u zvanje .Kratki životopisMonika Molnar Ljubić rođena je u Osijeku 4. rujna 1984. Studij Mađarskog jezika i književnosti i studij komunikacije završila je 2012. godine na Filozofskom fakultetu Pečuškog Sveučilišta. Radila je kao novinarka i lektor za HunCro Medijski centar (2006-2012). Od 2012. godine je asistentica na Katedri za mađarski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.Popis radova u posljednjih pet godina


Ime i prezime nastavnika Marija Bubalo

92

Naziv kolegija Komunikacija pomoću Interneta, Baze podataka za komunikologe

Matični broj istraživača 208830E-mail [email protected] stranica www.ffos.hr/Katedra za zajedničke sadržajeNaziv ustanove u kojoj je zaposlen Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u OsijekuZvanje nositelja kolegija viši predavačDatum zadnjeg izbora u zvanje 1. 1. 2013.Kratki životopisMjesto i datum rođenja: Osijek, 23. studeni 1953.g.Sadasnje zvanje, zaposljenja unatrag: viši predavač informatičkih kolegija i voditelj Katedre za zajedničke sadržaje na Filozofskom fakultetu u OsijekuSlužba društvenog knjigovodstva podružnica Osijek - organizator za automatsku obradu podataka, 1977- 1984.g.III gimnazija (matematička) Osijek - profesor informatike, 1985- 1994.g.Filozofski fakultet Osijek - od 1995.Obrazovanje: Diplomski studij: Prirodoslovno matematički fakultet Zagreb, Matematički odjel – diplomirala na smjeru praktična matematika 1977.g. Poslijediplomski studij : Fakultet organizacije i informatike Varaždin, smjer Informacijski sustavi, magistarski rad iz polja informacijske znanosti : Formaliziranje i automatsko odgonetavanje samoreferentnih logičkih zagonetki, 2004.Članstvo u udrugama i strucnim tijelima: Hrvatsko matematičko društvo Zagreb,Odbor za provedbu projekta Informacijski sustav Upravljanje sustavom visoke naobrazbe - IS UVN na Sveučilištu J.J. Strosmayera u Osijeku Popis radova u posljednjih pet godina

Bubalo M. (mrežne stranice, Moddle) Predavanja iz kolegija Osnove informacijske tehnologije 2012.

Bubalo M.: Uvod u rad s računalom. Pedagoški fakultet u Osijeku, Osijek, 2008. (CD i skripta)

M. Čubrilo, M. Bubalo: Modeling and Solving Self-referential Puzzles. Zbornik radova IISO, str. 299-309, Varaždin, 2009.


Bubalo M. (mrežne stranice, Moddle) Predavanja iz kolegija Baze podataka, Pretraživanje interneta, 2011.

Ime i prezime nastavnika Beatrix LabadiNaziv kolegija Socijalna psihologijaMatični broj istraživačaE-mail [email protected] stranica www.pszichologia.pte.huNaziv ustanove u kojoj je zaposlen Znanstveno Sveučilište u PečuhuZvanje nositelja kolegija adjunkt (viši asistent) Datum zadnjeg izbora u zvanje 30.06.2006.Kratki životopis

93

http://www.pszichologia.pte.hu/

http://www.ffos.hr/Katedra

Rođena je 1973. u Hatvanu u Mađarskoj. Završila je studij Psihologije na Sveučilištu u Pečuhu. Godine 2005. doktorirala je s ocjenom summa cum laude na istom sveučilištu. Od 1998. godine radi na Odjelu za psihologiju Filozofskoga fakulteta u Pečuhu. 2006. izabrana je za adjunkta. 2008-2011. bila je dobitnica prestižne državne stipendije Bolyai János Research Grant. Članica je Državnog etičkog povjerenstva psihologa u Mađarskoj. Tajnica je Psihološkog odbora Regionalne akademije znanosti u Pečuhu.Popis radova u posljednjih pet godina

Osváth, Anikó-Lábadi Beatrix-Kosztolányi-Péter-Kállai JánoS: The Study of Infant Temperament: the Hungarian Version of the IBQ-R In B. Lábadi (ed.): Cognition and interpretation. ProPannonia, Pécs, 2008.

Lábadi B.: A cselekvés organizáló szerepe a téri megismerés kibontakozásában. In Gy Kiss E. (szerk.): Generációk tükrében. Budapest, 2008., 119-150.

Lábadi B.: Az arcészlelés fejlődése In Révész Gy. (szerk.): Az emberi arc. Tanulmányok a pszichológia, orvostudomány, mesterséges intelligencia és a képzőművészet területeiről, ProPannonia, Pécs, 2010

Birkás B. és Lábadi B.: Az arcok szerepe a társas megismerési folyamatokban. In Révész Gy. (szerk.): Az emberi arc Tanulmányok a pszichológia, orvostudomány, mesterséges intelligencia és a képzőművészet területeiről. ProPannonia Pécs, 2010.

Györkő E., Lábadi B., Beke A. (2010). Téri viszonyok és nyelvi reprezentáció koraszülötteknél In. Hámori E. (szerk.): Kutatás és terápia metszéspontjai – Várandósságtól a felnőttkorig. Animula, Budapest, 2010., 73-82.

Horváth D.-Lábad,i B.: A közös figyelem funkciója 9 és 12 hónapos korban. In Hámori E. (szerk.): Kutatás és terápia metszéspontjai – Várandósságtól a felnőttkorig, Animula, Budapest, 2010., 66-73.

Györkő E.-Lábadi B.-Beke A.: A téri nyelv fejlődési sajátosságai a 3-5 éves koraszülötött és normal fejlődésmenetű gyermekeknél. In Fóris-Ferenczi R.-Demény P. (szerk.): Új utak és módok az oktatásban. Galaxia Gutenberg, Kolozsvár, 2011., 317-325.

Labadi B.-Horvath Á.D.-Leipold, A.: Language could support spatial reorientation in children. Kokinov, B.-Karmiloff-Smith, A.-Nersessian, N. J. (eds.): European Perspectives on Cognitive Science. 2011.

Lábadi B.: A megérzett Másik - Kapcsolat a pszichoanalízis és az idegtudomány között. Imágó 3. 2011., 39-50.

Györkő E.-Lábadi B.-Beke A.: Téri viszonyok és a nyelvi reprezentáció a koraszülötteknél. Magyar Gyógypedagógiai Szemle. 2012. XL./2. 106-120.

Lábadi B.-Horváth D. Á.-Palotai, R.: Do infants encode featural and geometrical properties of a two-dimensional space? Infant Behavior and Development, 2012., 408-416.

Lábadi B.: A proszociális viselkedés. In Bányai É.-Varga K. (szerk.): Affektív pszichológia. Medicina, Budapest, 2013., 245-256.

Popis radova relevantnih za izvođenje kolegija Lábadi, B.: Lábujjától a feje búbjáig. A testreprezentációról. In Deák A.-Nagy L.-Péley B.

(szerk): Lélek-képek. ProPannonia, Pécs, 2011., 119-131. Lábadi B.: A megérzett Másik - Kapcsolat a pszichoanalízis és az idegtudomány között.

Imágó 3. 2011., 39-50. Lábadi B.: A proszociális viselkedés. In Bányai É.-Varga K. (szerk.): Affektív

pszichológia. Medicina, Budapest, 2013., 245-256. Birkás B. és Lábadi B.: Az arcok szerepe a társas megismerési folyamatokban. In

Révész Gy. (szerk.): Az emberi arc Tanulmányok a pszichológia, orvostudomány, mesterséges intelligencia és a képzőművészet területeiről. ProPannonia Pécs, 2010.

Ime i prezime nastavnika Attila DoboviczkiNaziv kolegija Osnove multimedija

94

Matični broj istraživača -E-mail [email protected]

Web stranica http://www.commonline.hu/oktatok/doboviczki_attila?quicktabs_doboviczki_attila_oktatoi_blokk=2

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen Filozofski fakultet Sveučilišta u PećuhuZvanje nositelja kolegija asistentDatum zadnjeg izbora u zvanje 1.9. 2004.Kratki životopisAttila T. Doboviczki se rodio u Pečuhu 18.12.1970. Diplomirao je na Fakultetu andragogije i humanih resursa Sveučilišta u Pečuhu kao komunikolog i menadžer obrazovanja i andragogije. Diplomski rad pod naslovom Racionalizam koji se razizlazi: komunikološko-antropološko približavanje poimanju Habermasovog racionalizma obranio je 1992. na Fakultetu andragogije i humanih resursa Sveučilišta u Pečuhu. Od 2004. godine radi kao asistent na Katedri komunikologije i znanosti o medijima Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu. Predaje sljedeće kolegije: Vizualna komunikacija, Umjetnost i komunikacija, Teorije novih medija, Audiovizualne vježbe na računalu, Digitalni video, Real-time medija. Stipendije:1997.: Special award on the 23rd National Conference of Scientific Students' Associations1997-98.: Stipendija Tempus, Sveučilište u Beču1998.: Umjetnička stipendija "Soros" 1999-2000.: Istraživačka stipendija "Magyar Alkotóművészek Országos Egyesülete"2001-2004.: Stipendija za pisanje PhD-disertaciju2007- Istraživačka stipendija "Kállai Ernő" za kritičare2006-08.: Stipendija "Nemzeti Kulturális Alap"Popis radova u posljednjih pet godina

A város mint kép, a város mint médium. In Szijártó Zsolt (szerk.): Köz/tér. Budapest, Gondolat, 2010.

Doboviczki Attila T. - Varga Rita (szerk): Temporary City. Kiállítási katalógus. Közelítés Művészeti Egyesület, Pécs, 2010.

Béres István – Doboviczki T. Attila: Közelítések a fotóhoz. A fotóművészetről való szakmai- és tudományos gondolkodás szintjei. Mai Manó Fotográfusok Háza, 2009., Online publikacija: http://www.maimano.hu/dokumentumok/itt_es_most/beres_doboviczki.pdf

Két példa a szobrászat pécsi „társadalmasítására”. sculpturEXPOsition; Horváth Csaba: Szóbuborék. In Nyílt Forráskódok. Szobrászat az építészeti tér mezejében. Műcsarnok, Budapest, 2008.

Független kezdeményezések, folyamatok a hetvenes években. In Régió vagy provincia. Pécs kulturális élete a hatvanas, hetvenes és nyolcvanas években. Művészetek Háza - Pécs Története Alapítvány, Pécs, 2006.

Popis radova relevantnih za izvođenje kolegija Doboviczki Attila T. – Készman József: A digitális fotótechnika és a számítógépes

alkalmazások térhódításának következményei az alkotói magatartás változásaiban a fotóművészet területén; A képzőművészeti fotóhasználat; A digitális technika használatának attitűdvizsgálata. Kérdőíves kutatáson alapuló helyzetkép a hazai fotográfusok technikahasználatáról. Mai Manó Fotográfusok Háza, 2009. http://www.maimano.hu/dokumentumok/itt_es_most/doboviczki_keszman.pdf

Új látásmód – új média. Tudásmenedzsment, 2004/2.

5.9. PROCJENA TROŠKOVA STUDIJA PO STUDENTU: FINANCIJSKA EVALUACIJA

95

http://www.commonline.hu/oktatok/doboviczki_attila?quicktabs_doboviczki_attila_oktatoi_blokk=2

http://www.commonline.hu/oktatok/doboviczki_attila?quicktabs_doboviczki_attila_oktatoi_blokk=2


Tablica 9. Projekcija osiguranih izvora financiranja rashoda predloženog programa visokog učilišta

Financijska evaluacijaTablica 1. Prihodi i rashodi N N+1 N+2 N+3 N+4

1. Prihodi poslovanja

a)

Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države

b) Prihodi od imovine

c)

Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima

d)

Vlastiti prihodi (prihodi ostvareni obavljanjem poslova na tržištu)

e)

Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države

f)

Prihodi iz proračuna za financiranje redovne djelatnosti korisnika proračuna

2. Rashodi poslovanja 1.327.845,96 1.327.845,96

a)

Rashodi za zaposlene (plaće, doprinosi i ostali rashodi za zaposlene) 1.170.489,96 1.170.489,96

b)

Materijalni rashodi (naknade troškova zaposlenima, materijal i energija, rashodi za usluge i ostali rashodi) 157.356,00 157.356,00

c)

Financijski rashodi (kamate i ostali financijski rashodi)

d) Subvencije

e)

Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države

f)

Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade

g) Ostali rashodi

3.Višak/manjak prihoda poslovanja (6 - 3)

a)Prihodi od prodaje nefinancijske imovine

b)

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine građevinski objekti, postrojenja i oprema, prijevozna sredstva, knjige itd.

96

4.

Višak/manjak prihoda od nefinancijske imovine (7 - 4)

a)Primici od financijske imovine i zaduživanja

b)

Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova

5.

Višak/manjak primitaka od financijske imovine i obveza (8 - 5)

6. Ukupni prihodi i primici7. Ukupni rashodi i izdaci

8.Višak/manjak prihoda i primitaka

97

Tablica 2. Izvori financiranja

N N+1 N+2 N+3 N+41. Država 51.000,00 51.000,00a) proračun MZOS-a 51.000,00 51.000,00b) druga nadležna ministarstva i državne institucijec) jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave)2. Vlastiti prihodi a) školarine (participacija studenata)b) istraživački projektic) nakladnička djelatnostd) ostali poslovi iz vlastite djelatnosti3. Donacije 4. Ostalo 5. Ukupno (1+2+3+4)

Tablica 3. Studenti N N+1 N+2 N+3 N+4

Ukupni broj studenata 1) Redoviti a) uz potporu MZOS-a b) samostalno snose troškove2) Izvanredni

98

Tablica 10. Projekcija izvora financiranja programa visokog učilišta

tekuća godina -t t+1 t+2 t+3

1. DRŽAVA UKUPNO

a) Proračun MZOS-a 124.100,00

b) Druga mjerodavna ministarstva i državne institucijec) jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave)

2. Vlastiti prihodi UKUPNO

a) školarine (participacija studenata)

b) istraživački projekti

c) nakladnička djelatnost

d) ostali poslovi iz vlastite djalatnosti

3. DONACIJE

4. OSTALO

SVEUKUPNO (1+2+3+4) 124.100,00

99

5.10. NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE STUDIJSKOG PROGRAMA

Kvaliteta strukture i izvedbe studijskih program na Filozofskom fakultetu kontinuirano se prati kroz sljedeće pokazatelje: opravdanost izvođenja studijskoga programa; usklađenost studijskog programa s poslanjem i strateškim ciljevima Fakulteta; prikladnost naziva studijskog programa i ishoda učenja (općih i posebnih kompetencija) koji su definirani u studijskom programu; kvaliteta strukture studijskoga programa; kvaliteta opisa kolegija u studijskom programu; kvaliteta izvedbe studijskoga programa (studenti, nastavnici, prostor, oprema i novčana sredstava koja su potrebna za izvođenje studijskoga programa, suradnja s drugim ustanovama); razina usporedivosti studijskoga programa s akreditiranim srodnim studijskim programom u Hrvatskoj iu zemljama EU.

Na semestralnoj se razini kvaliteta izvedbe studijskoga programa prati kroz tematske razgovore nastavnika (nositelja i izvođača kolegija te mentora) sa studentima o: sadržajima kolegija i ishodima učenja (svrha odabranih sadržaja, količina sadržaja); načinu obrade sadržaja, tj. prenošenja znanja i vještina; načinu provjere stečenih znanja i vještina i opterećenju studenata.

Na kraju semestra provodi se interna ili sveučilišna studentska anketa koja je anonimna. Studentska anketa nastavnicima pruža dodatne podatke o kvaliteti izvedbe kolegija. Periodično se provodi i nastavnička anketa. Usporedbom rezultata studentske i nastavničke ankete nastavnici dobivaju uvid u pouzdanost procjene kvalitete svoga rada.

Na godišnjoj se razini na sastancima Odsjeka razmatra kvaliteta studijskoga programa i predlažu promjene manjih opsega koje su u skladu s naputkom Senata Sveučilišta J. J. Strossmayera. Sveobuhvatna analiza kvalitete strukture i izvedbe studijskih programa provodi se u ciklusu od pet do osam godina. U akademskoj 2010./2011. godini provedena je sveobuhvatna analiza kvalitete preddiplomskih i diplomskih studijskih programa. Izvješća po samostalnim ustrojbenim jedinicama pohranjena su u Uredu za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete, a izvješće na razini Fakulteta dostupno je djelatnicima Fakulteta na Internet stranici Povjerenstva za kvalitetu. Navedeno je izvješće i sastavni dio Unutarnje prosudbe sustava za kvalitetu na Filozofskom fakultetu u 2010. godini.

5.11. POTPORA KOJU FILOZOFSKI FAKULTET U OSIJEKU PRUŽA STUDENTIMA

Potporu studentima u procesu studiranja pružaju nastavnici, mentori, Knjižnica, Ured za studentska pitanja (referada), Ured za potporu studentima te Studentski zbor. Nastavnici u vrijeme redovnih tjednih konzultacija pružaju studentima potporu u procesu razumijevanja gradiva i pripreme za provjeru razine usvojenosti ishoda učenja u okviru pojedinoga kolegija. Knjižnica s paletom svojih usluga čini sljedeću važnu kariku u lancu potpore studentima u studiranju, osobito u procesu stjecanja i proširivanja znanja. Ured za potporu studentima pomaže studentima ponajprije u prevladavanju problema nastalih u procesu učenja. Tim Ureda čini 9 asistenata Katedre za psihologiju. Mentori studentima pružaju pomoć u procesu učenja, odabira izbornih kolegija, pri pronalaženju informacija o mogućnostima stručnog i znanstvenog usavršavanja i sl. Studentski zbor na Filozofskom fakultetu pruža studentima potporu u procesu studiranja na najširoj osnovi, a djeluje uglavnom kao mehanizam poticaja za poboljšanje uvjeta studiranja, ostvarivanje studentskih prava i slično. Na Fakultetu aktivno djeluju 4 studentska kluba.

100

· web viewseminar-ski rad. eksperimental-ni rad ... narrattívák 7. elbeszélés, játék és...

Documents