01 trgovačko pravo - uvod

8/10/2019 01 Trgovako pravo - Uvod

1/96

Trgovako pravo - uvod


2/96

Sadraj predmeta uvod u teorijuprava i drave; statusni dio(ope

odredbe ZTD, drutva osoba, drutvakapitala, statusne promjene, povezanadrutva); steajni postupak; trgovako

ugovorno pravo; vrijednosni papiri(mjenica, ek);


3/96

Literatura: BARBI, J., Pravo drutava, Knjiga prva - opi dio, Zagreb 1999. BARBI, J., Pravo drutava, Knjiga druga drutva kapitala, Zagreb

2005. BARBI, J., Pravo drutava, Knjiga trea drutva osoba, Zagreb2002. FILIPOVI V.,V. Gorenc, Z. Slakoper, V. Brkani, Komentar Zakona o

trgovakim drutvima, Zagreb 2004. GORENC, V., Trgovako pravo ugovori, kolska knjiga, Zagreb

1997.

GORENC, V., Osnove trgovakog prava, Gorenc i dr., Zagreb 2001. LUKI, B., Trgovako pravo, Ekonomski fakultet Split, Split 2003. VRBAN, D., Drava i pravo, Golden marketing, Zagreb 2003. GORENC, V., Gospodarsko pravo, Zagreb SLAKOPER, S., Kaer, H., Luttenberger, A., Osnove prava trgovakih

ugovora i vrijednosnih papira, Zagreg 2009.

MLIKOTIN TOMI, D., Horak, H., Trgovako pravo drutva,Zagreb, 2008.


4/96

Propisi: Zakon o trgovakim drutvima, NN 111/93, 34/99,

52/00, 118/03, 107/07

Zakon o sudskom registru, NN 1/95, 57/96, 45/99

Steajni zakon, NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03,197/03, 82/06

Zakon o obveznim odnosima, NN 35/05

Zakon o mjenici, NN 74/94

Zakon o eku, NN 74/94


5/96

Drava - pojam

Drava drutvena organizacija koja ima svojatijela vlasti putem kojih ostvaruje svoje funkcijete ima mogunost primjenjivati sankcije prema

pojedinim pripadnicima drutvene zajednice akone postupaju u skladu s pravnim pravilima Obiljeja suvremene drave:a) Suverenitet

b) Demokratski legitimitetc) Pravni karakter (Rechtsstaat)

d) Javnost (prevlast javne sfere)


6/96

Elementi drave

Elementi drave:a) Suverena vlast

b) Teritorij

c) Stanovnitvo


7/96

Suverena vlastsuverenitet znaivrhovnu, neogranienu i nedjeljivu

vlast na podruju odreene drave(unutarnji suverenitet)

Vanjski suverenitet se manifestira u

ravnopravnosti odreene drave sostalim dravama koje inemeunarodnu zajednicu


8/96

Teritorijtrodimenzionalni prostor koji sesastoji od zemljine povrine, zranogprostora, zemljine unutranjosti te vodenihpovrina (more, rijeke, jezera) koji jeomeen dravnim granicama, a na kojem seostvaruje suverena vlast odreene drave

Postojanje enklava koje eliminiraju zahtjev

za geografskim kontinuitetom dravnogteritorija (npr. Belgija-Nizozemska, Timor-Indonezija)


9/96

Odreivanje granica prirodne, povijesne, etnike granice Naelo promjene granica na temelju dogovora izmeu dviju

drava, mogunost rjeavanja graninih sporova predmeunarodnim sudovima i arbitraama

Granice na moruKonvencija UN o pravu mora iz 1982. g.,morski pojasevi: unutarnje morske vode, teritorijalno more(obalno moresuverena prava drave, pravo stranih brodovana nekodljivi prolaz), epikontinentalni pojas (morsko dno,odreena gospodarska i suverena prava drave kojasamostalno proglaava odreena obalna drava), gospodarski

pojas (vodena povrina i vodeni stup do dna koji se proteeod vanjske granice teritorijalnog mora do 200 nm, odreenagospodarska i suverena prava drave), otvoreno more


10/96

Stanovnitvo ukupnost osoba koje ive na teritoriju odreenedrave, a koji se dijele na domae dravljane, strance i apatride

Dravljanstvo pravna veza koja postoji izmeu drave i odreenogpojedinca, a koja se manifestira u pravima i obvezama pojedinogdravljanina

Stjecanje dravljanstva:a) Podrijetlom (ius sanguinis, stjecanje dravljanstva sukladno

dravljanstvu roditelja)b) Roenjem (ius soli, stjecanje dravljanstva na temelju injenice

roenja na odreenom dravnom teritoriju)c) Naturalizacijom (stjecanje dravljanstva na zahtjev i uz ispunjenje

odreenih zakonskih uvjeta (duina boravka, poznavanje jezika ikulture i sl.)d) Na temelju meunarodnih ugovora (stjecanje dravljanstva na

temelju meunarodnih ugovora sklopljenih izmeu drava u sluajupromjena dravnih granica, pravo opcije)


11/96

Posebni poloaj stranog diplomatskog ikonzularnog osobljadiplomatski imunitet

Ureenje poloaja apatrida (osoba bezdravljanstva) putem meunarodnihugovora)

Zatita nacionalnih manjina posebno

ureenje poloaja nacionalnih manjina uodreenim dravama njihovim internimpropisima (Italija, Finska, Austrija, Belgija,Hrvatska)


12/96

Klasifikacija drava

prema obliku vladavine Oblik vladavinepodjela drava s obzirom na nain

odreivanja dravnog poglavara i njegov poloaj u odnosu nadruga tijela dravne vlasti - monarhije i republike

Monarhijedravni poglavar se odreuje nasljeivanjem,

njegov mandat nije vremenski ogranien, ranije je vrijedilapravna i politika neodgovornost te nepovredivost monarha Razlikovanje neogranienih i ogranienih monarhija (apsolutne

i ustavne monarhije), pojava parlamentarnih monarhija PrimjeriVelika Britanija, Danska, vedska, Norveka,

Belgija, Nizozemska, Luksemburg, panjolska, Saudijska

Arabija, Katar, Kuvajt, Brunei i dr.


13/96

Republikedravni poglavar se odreuje izboromuz mogunost reizbora, mandat mu je ogranien,poloaj dravnog poglavara u odnosu na druga

tijela dravne vlasti je ureen ustavom, ureenjepostupka kojim se moe traiti opozivpredsjednika (inpeachment)

Vrste republika:

a) Predsjednika republika (SAD)b) Polupredsjednika republika (Francuska)c) Parlamentarna republika (Njemaka, Italija,

Hrvatska)


14/96

Klasifikacija drava prema

dravnom ureenju Dravno ureenje podjela drava s obzirom na

odnos izmeu sredinjih tijela vlasti i tijela vlastipojedinih dijelova drave jednostavne (unitarne) i

sloene drave Jednostavne (unitarne, jedinstvene) drave kao

iskljuivi nositelj suverene vlasti se pojavljuju tijelasredinje dravne vlasti koja obnaajuzakonodavnu, sudsku i izvrnu vlast, dok se tijelima

lokalne vlasti povjeravaju odreeni poslovi nalokalnoj razini

Pitanje decentralizacije dravne vlasti


15/96

Vrste sloenih drava:a) Konfederacija

b) Personalna unija

c) Realna unija

d)

Federacija


16/96

Konfederacijasavez suverenih drava kojena temelju ugovora osnivaju zajednikeorgane (dieta, kongres, skuptina saveza)kojima povjeravaju zajednike poslove negubei pri tome svoju samostalnost;zajedniki organ donosi odluke samo uzpristanak svih drava lanica konfederacije(pravo veta)

PrimjeriSAD (1787.), Nizozemska (1795.),vicarska (1848.), Njemaka (1815.-1866.)


17/96

Personalna unijasavez dviju ili vie drava kojesu povezane osobom zajednikog vladara, alizadravaju svoju samostalnost

PrimjeriHrvatska i Ugarska (1102.-1526.),Engleska i Hannover (1714.-1838.), Nizozemska iLuksemburg (1815.-1890.)

Realna unijasavez dviju ili vie drava koje supovezane osobom zajednikog vladara, odreenimzajednikim organima i poslovima, ali zadravajusvoju samostalnost

PrimjeriAustrija i Ugarska (1867.-1918.),Norveka i vedska (1815.-1905.), Danska i Island(1915.-1945.)


18/96

Federacijasloene drave u kojima postoje dvijeili vie teritorijalnih jedinica na koje je podijeljendravni teritorij i koje imaju vlastito zakonodavstvo,

upravu i sudstvo; razlikovanje izmeu saveznih(sredinjih) tijela vlasti i tijela vlasti federalnihjedinica; ureenje njihovog meusobnog odnosaputem ustava; uspostava saveznih dvodomnihparlamenata

PrimjeriJugoslavija (1945.-1991.), SAD, SRNjemaka, vicarska, Austrija, Belgija, Brazil,Meksiko, Indija, Rusija


19/96

Funkcije drave

Trodioba dravne vlasti:a) Izvrna vlastb) Zakonodavna vlast

c) Sudska vlast


20/96

Izvrna vlast obnaa je Vlada i tijeladravne uprave; ine je svi oni poslovi koji

se ne uvruju u zakonodavnu i sudsku vlast Poslovi provedbe pravnih akata u razliitim

podrujima ivota drutvene zajednice;odluivanje o pravima i obvezamaindividualnih pravnih subjekata u upravnompostupku


21/96

Zakonodavna vlastostvaruje se u zakonodavnompostupku u kojem se donose propisi; nju obnaazakonodavno tijelo (Hrvatski sabor)

Tijek zakonodavnog postupka:

1) Predlaganje zakona (zakonodavna inicijativa)zakonepredlae Vlada ili zastupnici u zakonodavnom tijelu(pojedinci, radna tijela)

2) Rasprava o podnesenim prijedlozimaobavlja se radiuoblienja zakonskog teksta (sustavnost, preglednost,jezina ispravnost, cjelovitost, usklaenost), obavlja se u

radnim tijelima zakonodavnog tijela (odbori, povjerenstva)te u plenumu zakonodavnog tijela3) Glasovanje o usvajanju pravnog aktanaelo obine veine

za donoenje pravnih akata, iznimno za tzv. organskezakone kvalificirana veina (2/3 veina)


22/96

4) Proglaenje (promulgacija) pravnog akta obavlja je dravnipoglavar (predsjednik Republike) kojim se daje jamstvo da jepotovan Ustav i propisani zakonodavni postupak

5) Objava pravnog aktaupoznavanje svih pravnih subjekata sa

sadrajem usvojenog pravnog akta, objava se obavlja uNarodnim novinama, te na web stranicama6) Stupanje na snagu pravnog aktaprotek odreenog vremena

od objave do stupanja na snagu pravnog akta (vacatio legis)radi pripreme adresata za primjenu pravnog akta, u pravilu torazdoblje traje 8 dana od objave, osim ako je zakonomodreeno drugaije


23/96

Sudska vlastprovedba sudskih postupaka u kojima seodluuje o eventualnim sporovima izmeu razliitih pravnihsubjekata (graanski postupak) ili kaznenoj odgovornostipravnih subjekata (kazneni postupak)

Tu vlast obnaaju sudovi, a pored njih i dravno odvjetnitvote odvjetnitvo Vrste sudova:a) Redovni sudovi (opinski, upanijski, Vrhovni sud RH)b) Trgovaki sudovi (ustanovljeni po upanijama, Visoki

trgovaki sud)c) Prekrajni sudovi (Visoki prekrajni sud)d) Upravni sude) Ustavni sud RH


24/96


25/96

Dvostupanjski sudski postupak;mogunost koritenja pravnih lijekova;

sudac pojedinac ili sudsko vijee Izbrani sudovi (arbitrae)


26/96

Vrste tijela dravne vlasti

Sredinja/lokalna tijela dravne vlasti Pojedinana (inokosna)/skupna

(zborna) tijela dravne vlastiVanjska/unutarnja tijela dravne vlasti


27/96

Pravna norma i njeni

dijelovi Hipotezapretpostavka koja opisuje stanje

ili injenice koje se odnose na subjekte iliadresata (uvjet za primjenu dispozicije)

Dispozicija (zahtjev)glavni dio norme kojiodreuje njezin bitan sadraj; zahtjev semoe sastojati u zapovjedi, zabrani iliovlatenju

Sankcijaposljedice koje nastupaju ako sepostupa protivno dispoziciji; norme bezsankcije (leges imperfecta)


28/96

Vrste pravnih normi i

njezini adresati Opa pravna norma apstraktno i openito

pravilo kod kojeg su adresati neodreeni;

pravna pravila koja su upuena svimpravnim subjektima na dravnom teritorijuodreene drave; karakteristina su zaustav i druge ope zakonske propise

Pojedinana (individualna) pravna norma pravno pravilo kod kojeg je tono utvrenadresat


29/96

Nastanak pravne normeobiajnanorma (nastajedugotrajnim vrenjem)/ postavljenanorma(mogue tono odrediti vrijeme nastanka,

donositelja te vrijeme trajanja pravne norme) Oblik pravne normepisana norma (sadrana u

pravnom aktu)/ nepisana norma (nastaje obiajnimputem)

Prostorno vaenje norme generalna norma(univerzalna, vaenje na itavom dravnomteritoriju)/ partikularna norma (primjena naodreenom dijelu dravnog teritorija)


30/96

Intenzivnost (stupanj slobode) pravne normekategorika norma (kogentna, striktna, adresatnema slobodu u pogledu nastanka i sadraja

obveza, odnosno ovlatenja)/ disjunktivna norma(razlikovanje na alternativne i dispozitivne norme,sloboda adresata u ureenju pravnog odnosa; kodalternativnenorme adresat moe izmeu viemogunosti odabrati jednu; kod dispozitivne

norme ona se primjenjuje u sluaju ako adresatisvoj pravni odnos nisu drugaije uredili ugovorom,karakteristine za trgovako pravo)


31/96

Pravna snaga (hijerarhija) normevie inie norme

Vrsta dispozicije pravne normenareujuanorma (nareuje odreenu inidbuadresata) / zabranjujuanorma (zabranjujeodreeno ponaanje adresata) / ovlaujua

norma (daje odreenu ovlast adresatu, aline propisuje nikakvu tetnu posljedicu usluaju nekoritenja ovlasti adresata)


32/96

Pravna norma i

vremenska valjanost Ogranienost valjanosti pravne norme u vremenu

poetak, trajanje i prestanak primjene pravnenorme

Poetak primjene pravne norme stupanje nasnagu 8 dana nakon dana objave, osim ako jezakonom odreeno drugaije (razdoblje vakacije(vacatio legis))

Retroaktivnost pravne normeiznimka, povratnavaljanost (primjena) pravne norme na neku pravnu

situaciju koja je nastala prije donoenja pravnenorme; zabrana retroaktivnosti pravnih normi ukaznenom pravu (naelo zakonitosti)


33/96

Prestanak pravne norme:

a)Abrogacijaizriiti prestanak ranije pravne normedonoenjem nove koja je ukida, pojavljuje se u

prijelaznim i zavrnim odredbama propisab) Derogacijapreutni prestanak ranije pravne

norme donoenjem nove koja je jednaka popravnoj snazi te ureuje isti pravni odnos (lexposterior derogat lex priori)

c) Dotrajalostprestanak pravne norme zbogprestanka postojanja pravnih odnosa koje su oneranije ureivale


34/96

Sistematizacija prava

(pravni sustav) Pravni poredakskup pravnih normi, naela i

vrijednosti koji ine pozitivno pravo neke drave(unutarnje i meunarodno pravo)

Vertikalni pravni sustavukupnost normi i akatakoji su razvrstani po kriteriju pravne snage (ustav,zakoni, podzakonski akti; naelo ustavnosti izakonitosti)

Horizontalni pravni sustavukupnost normi i akatakoji su razvrstani po kriteriju srodnosti materije kojuureuju (grupe (podruja) prava, pravne grane ipravni instituti)


35/96

Grupe (podruja) prava i pravne grane:a) Kriterij sfere vaenja unutarnje i meunarodno

pravo

b) Kriterij sadraja i intenzitet prisile javno(ustavno, upravno, financijsko, sudskoorganizacijsko, postupovno(kazneno, graansko iupravno) i kaznenopravo) i privatnopravo(graansko(opi dio, stvarno, obvezno inasljedno pravo), obiteljsko, trgovako, radnopravo)

c) Kriterij karaktera normematerijalno i formalno(postupovno, procesno) pravo


36/96

Pravna granaskup pravnih normi koje ine onepravne institute namijenjene ureenju slinihpravnih odnosa (npr. graansko pravo)

Pravni institutskup pravnih normi koji ureujejedan ui tip pravnih odnosa (npr. pravo vlasnitva)

Pravna normatemeljni element pravnog sustava Objektivno i subjektivno pravopravo u

objektivnom smislu ini sustav pravnih normi iakata koje donose i provode tijela dravne vlasti, apravo u subjektivnom smislu ini skup ovlasti kojepripadaju odreenom pravnom subjektu, a kojaproizlaze iz objektivnog prava


37/96

Pravna tehnika i

tumaenje prava Pravna tehnikaskup znanja, uputa, postupaka i mjerila koja

su upravljena na stvaranje, primjenu, ostvarivanje,tumaenje, promjenu i prestanak pravnih normi

Primjena pravne normepostupak kojem je svrha

konkretizacija pravne norme kroz njezinu primjenu naodreeno injenino stanje Tumaenje prava postupak u kojem se utvruje svrha

pravne norme, tj. njezino tono znaenje, uklanjanjenejasnoa, dvosmislenosti i proturjenosti u pravnimnormama

Razlozi tumaenja pravnih normi jezik, dinamika drutvenih iekonomskih odnosa, formalni izvori prava (interpretacija opihnormi)


38/96

Vrste tumaenja prava:

a) Izvorno (originarno, autentino) tumaenje obavlja gasam zakonodavac, uklanjanju se eventualne nejasnoe koje

se javljaju u pogledu odreenih pravnih normi, zakonskotumaenje koje najee daje neko mjerodavno pomonotijelo zakonodavca (npr. Odbor za zakonodavstvo Hrvatskogsabora)

b) Povijesno tumaenje valjanost pravne norme u vremenu,nastoje se istraiti okolnosti u kojima je nastao odreeni

pravni akt, odnos namjere zakonodavca i sadanjihdrutvenih okolnosti u primjeni pravne normec) Sustavno (sistematsko) tumaenje poloaj odreene

pravne norme u pravnom sustavu, odnos pravne normeprema ostalim pravnim granama i pravnim pravilima, tuukljuujemo i analogiju


39/96

d) Teleoloko (ciljno) tumaenje utvrivanje cilja pravnenorme, objektivno tumaenje pravne norme

e) Jezino (gramatiko) tumaenje analiza teksta pravnenorme u cilju utvrivanja znaenja rijei

f) Logiko tumaenje nadovezuje se na jezino, a obavlja seprimjenom pravila logike (argumenum a contrario,argumentum a minor ad maius, argumenum a maiori adminus, conclusio)

g) Doslovno, proireno i sueno tumaenje :doslovno(deklarativno) tumaenje se ograniava na sadraj

pravne norme koji naznaen u tekstu;proireno(ekstenzivno) tumaenje dovodi do primjene pravnenorme na iri krug subjekata, odnosno pravnih odnosa, odonoga to je odreeno pravnom normom;

sueno(restriktivno) tumaenje ograniava i suzuje primjenupravnog pravila


40/96

Popunjavanje pravnih prazninapojavaodreenih drutvenih odnosa koji nisuregulirani pravnim normama

Pretpostavke za postojanje pravne praznine:

a) zakonodavac nije svjesno zaobiao nekedrutvene odnose;

b) radi se o vanoj pravnoj grani koja nijeregulirana, a trebala bi biti; c) popunjavanje praznine ne proturjei

osnovnim naelima pravnog poretka


41/96

Metode popunjavanja pravnih praznina:1. Analogijazakljuivanje po slinosti, na odreeni drutveni

odnos se primjenjuju postojea pravna pravila koja ureujuneki slian pravni odnos; razlikovanje zakonske analogije kod

koje se polazi od zakonskog teksta te se znaenje pravilaproiruje i pravne analogije gdje se radi o primjeni naela iopih postavki koje vrijede za odreenu pravnu granu;analogija je zabranjena u kaznenom pravu (naelozakonitosti)

2. Primjena obiajnog prava3. Davanje ovlasti sucu da stvara pravna pravila za konkretni

sluaj uz primjenu postojee sudske prakse, pravnih naela,obiajnog prava i pravne doktrine (karakteristikaangloamerikog prava)


42/96

Pravni izvori

Pravni izvori u materijalnom smisluimbenici koji utjeu na stvaranje prava

(drutveni odnosi, volja zakonodavca) Pravni izvori u formalnom smislupojavni

oblici u kojima se pojavljuju pravne norme

Razlikovanje propisa, autonomnih izvora

prava, sudska prakse i pravne doktrine


43/96

Propisi pravni izvori koje donosi zakonodavac; hijerarhija propisa: Ustav, zakoni, podzakonski akti

Ustavnajvii pravni akt koji ureuje dravno ustrojstvo,

odnose izmeu razliitih tijela dravne vlasti, temeljna prava islobode graana te pravna naela na kojima poiva odreenipravni poredak; poseban postupak donoenja i izmjene ustava(kvalificirana veina)

Zakonipropisi koje donosi zakonodavac, a koji podrobnijerazrauju odredbe Ustava; naelo ustavnosti i zakonitosti;

apstraktni karakter pravnih pravila u zakonima Podzakonski aktidonose ih u pravilu izvrna tijela vlasti

(Vlada); slue za provedbu zakonskih propisa; pravilnici,uredbe, odluke, naredbe


44/96

Autonomni izvori pravastvaraju ih sami adresatina koje e se oni i primjenjivati

Vrste autonomnih izvora:

a) Obiaji opa i dugotrajna primjena, svijest oispravnosti (opinio necessitatis)

b) Uzancekodificirani obiaji, ope i posebneuzance

c) Opi uvjeti poslovanja (formularno pravo) opiuvjeti poslovanja u uem smislu, tipski ugovori,ugovori po pristupu (adhezijski ugovori), termini(klauzule)


45/96

Sudska praksa i pravna znanost kaoposredni izvori pravadjeluju snagom

svoje uvjerljivosti


46/96

Pravni subjekti

Pravni subjektinositelji prava iobveza u pravnom prometu, podjela

na pravne i fizike osobe Fizike osobe pojedinci Pravne osobedrutvene tvorevine

kojima pravni poredak priznaje

svojstvo pravnog subjekta (trgovakadrutva, ustanove, fondovi)


47/96

Fizika osoba pojedinac koji stjee pravnisubjektivitet roenjem, a trajno ga gubi smru

Pravna fikcija neroenog djeteta neroenomdjetetu se priznaje svojstvo fizike osobe ako serodi ivo kada se radi o njegovim imovinskimpravima (nasljedno pravo)

Proglaenje nestale osobe umrlom pravni institutkojim se u sluaju nestanka odreene osobe iispunjenja odreenih zakonskih pretpostavki,

provodi postupak utvrivanja nestale osobeumrlom; mogunost naknadne izmjene takveodluke u sluaju ako je nestala osoba iva


48/96

Pravna sposobnost fizike osobe svojstvopojedinca da bude nositelj prava i obveza, stjee seroenjem, a gubi smru

Djelatna sposobnost fizike osobesvojstvo fizikeosobe da svojim injenjem ili proputanjem stjeeprava i preuzima obveze; razlikovanje poslovnesposobnosti kao sposobnosti da se sklapaju pravniposlovi i poduzimanju pravne radnje radi zatite

prava, i deliktne sposobnosti koja znaiodgovornost za tetu i protupravne radnje


49/96

Poslovna sposobnost fizike osobestjee se nastupanjem punoljetstva (unas 18 godina) te traje do smrti (mogunost ogranienja ili potpunog gubitkaposlovne sposobnosti u posebnom postupku)

Sklapanje braka maloljetne osobe koja je navrila 16 godina dovodi dostjecanja pune poslovne sposobnosti prije navrenih 18 godina (sud moe uizvanparninom postupku dopustiti sklapanje braka osobi koja je navrila 16godina ivota, ako utvrdi da je mentalno i tjelesno zrela za brak, te da zazakljuenje braka postoji opravdan razlog, prijedlog za donoenje odluke odoputenju sklapanja braka moe podnijeti samo maloljetna osoba, upostupku e sud sasluati maloljetnog podnositelja prijedloga, njegoveroditelje, odnosno skrbnika i osobu s kojom namjerava sklopiti brak tepribaviti miljenje centra za socijalnu skrb i ispitati okolnosti znaajne zaodluku)

Priznavanje ograniene poslovne sposobnosti maloljetnim osobama snavrenih 14 godina ivota, prije toga dijete nema poslovnu sposobnost te gazastupa zakonski zastupnik ili skrbnik (sklapanje ugovora o radu iraspolaganje s plaom s navrenih 15 godina, sposobnost za izradu oporuke16 godina, pristanak djeteta od 12 godina u postupku posvojenja)

Provedba posebnog postupka radi ogranienja ili potpunog oduzimanjaposlovne sposobnosti zbog duevne bolesti uz imenovanje zakonskihzastupnika ili skrbnika


50/96

Identificiranje fizike osobe a) Ime i prezime

b) Matine knjige (roenih, vjenanih i umrlih) JMBG

c) Evidencije o dravljanstvud) Prebivalite mjesto u kojem osoba stalno ivie) Boravite mjesto privremenog boravka osobe

izvan prebivalitaf) Osobna iskaznica

g) Putovnica


51/96

Bitni elementi koji se moraju ispunitida bi govorili o pravnoj osobicilj

(svrha), imovina, identitet i tijelapravne osobe

Naini osnivanja pravnih osoba: sustav

koncesije, sustav slobodnogudruivanja, normativni (zakonski)sustav


52/96

Pravna sposobnost pravne osobestjee seu trenutku osnivanja pravne osobe; pravneosobe ne mogu stupati u osobne, obiteljske

ili nasljednopravne odnose; ultra viresdoktrina

Djelatna sposobnost pravne osobestjeese u trenutku osnivanja pravne osobe;

ostvaruje se putem tijela pravne osobe kojaine fizike osobe ili putem zastupnika kojise angairaju na temelju ugovora


53/96

Deliktna sposobnost fizike osobe odgovornost zaprotupravna djela i uzrokovanu tetu; naziva se iubrojivou; stjee se s 14 godina (podjela ma

mlae maloljetnike (14-16 g.) i starije maloljetnike(16-18 g.)), prije toga za dijete odgovaraju roditeljiili skrbnici (iznimno djetetu od 12 godina koje poinitee kazneno djelo moe se odrediti mjera odgoja uustanovi)

Iskljuenje ubrojivosti u sluaju duevne bolesti,poremeenosti ili nedovoljnog duevnog razvitka


54/96

Zastupanje pravnihsubjekata

Pravni subjekti nastupaju u pravnomprometu samostalno (fizike osobe i tijelapravnih osoba), ali mogu angairati i tree

osobe koje e ih zastupati u pravnomprometu S obzirom na pravnu osnovu na kojoj poiva

zastupanje razlikujemo zakonsko i ugovornozastupanje

Zastupnici (punomonici) sklapaju pravneposlove u ime i za raun opunomoenika(pravnih subjekata)


55/96

Zakonsko zastupanje fizikih osoba maloljetne osobe (manjeod 18 godina) nemaju poslovnu sposobnost pa se kao njihovizakonski zastupnici pojavljuju roditelji, odnosno skrbnici; usluaju djelominog ili potpunog liavanja poslovnesposobnosti punoljetne osobe imenuju joj se zakonski

zastupnici (skrbnici) U sluaju prekoraenja ovlasti zakonskog zastupnika pri

sklapanju pravnih poslova u ime i za raun fizike osobe,ocjenjuje se tetnost za zastupanog, a postupanje treihosoba se prosuuje prema naelu savjesnosti i potenja

Ugovorno zastupanje fizike osobe zasniva se ugovorom o

zastupanju (punomoi), zastupnik moe biti samo potpunoposlovno sposobna osoba


56/96

Vrste punomoi:a) Opa (generalna) i posebna (specijalna) punomo vrste

poslova koji se sklapajub) Neograniena i ograniena punomo potreba pribavljanja

uputa i odobrenja za sklapanje ugovorac) Oroena (vremenski ograniena) i neoroena (vremenski

neograniena) punomo vrijeme trajanja punomoid) Formalna i neformalna punomo propisivanje posebnog

oblika za sklapanje ugovora ovisno o glavnom poslu Ako punomonik uini neto izvan danih ovlasti, to ne

obvezuje opunomoenika, osim ako to naknadno odobri uprimjerenom roku; takvi pravni poslovi vrijede za treeosobe, osim ako su znale ili morale znati da je pravni posaosklopljen izvan dane punomoi


57/96

Prestanak punomoi ispunjenjeovlasti iz punomoi, smrt

opunomoenika ili punomonika,opoziv od strane opunomoenika,otkaz punomonika, prestanak

punomonika, gubitak ili ogranienjeposlovne sposobnosti punomonika iliopunomoenika


58/96

Zakonsko zastupanje pravnih osobazastupnici po zakonu, pravne osobe

ostvaruju svoju poslovnu sposobnostputem svojih organa

Trgovaka drutva drutva osoba

(komplementari), drutva kapitala(uprava)


59/96

Ugovorno zastupanje pravnih osobaugovor o zastupanju ureen ZOO, ZTD

poznaje prokuru, punomonika pozaposlenju, trgovakog punomonika itrgovakog putnika


60/96

Zastupnici po punomoi- zastupnik po zakonu trgovakogdrutva moe dati punomo drugoj osobi; punomo se moedati u granicama ovlasti zastupnika koje su upisane usudskom registru; ako ZTD-om nije drugaije odreeno,punomo se daje sukladno odredbama propisa kojima se

ureuju obvezni odnosi; na zastupnike po punomoi seprimjenjuje ogranienje sklapanja ugovora sa samim sobom Punomonik po zaposlenju- osoba ija je dunost da kao

radnik trgovakog drutva obavlja poslove koji po redovitomtijeku stvari ukljuuju i sklapanje odreenih ugovora, odnosnopoduzimanje odreenih pravnih radnji, ovlatena je da kao

punomonik drutva sklapa i te ugovore i poduzima te pravneradnje u granicama poslova koje obavlja; na punomonika pozaposlenju primjenjuje se ogranienje sklapanja ugovora sasamim sobom


61/96

Prokura

Prokura - prokura je trgovaka punomo iji su sadraj iopseg ovlasti odreeni ZTD-om; prokuru moe dati samopravna i fizika osoba koja je trgovac u smislu ZTD-a; prokurase daje na nain predvien izjavom o osnivanju drutva ilidrutvenim ugovorom, odnosno statutom trgovakog drutvaiu pisanom obliku

Prokurist - prokura se moe dati svakoj punoljetnoj i potpunoposlovno sposobnoj osobi, bez obzira na dunost koju obnaai poslove koje obavlja, izuzev ako to drugo nije predvienoizjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom,odnosno statutom trgovakoga drutva; prokura se ne moe

dati pravnoj osobi


62/96

Pojedinana i skupna prokura- prokura se moe dati jednoj ilivie osoba; ako je prokura dana dvjema ili vie osoba beznaznake da se radi o skupnoj prokuri, svaka od tih osoba jeprokurist koji samostalno zastupa trgovako drutvo ugranicama ovlasti utvrenih ZTD-om; prokura dana dvjema ili

vie osoba smatrat e se skupnom prokurom samo ako jetako izriito naznaeno u prokuri; izjave volje ili pravne radnjekoje uine skupni prokuristi proizvode pravne uinke samoako ih uine svi skupni prokuristi zajedno(bit e valjane izjavevolje ili pravne radnje koje uini jedan od skupnih prokuristauz izriitu prethodnu suglasnost ili izriito naknadno odobrenje

ostalih skupnih prokurista); izjava volje ili pravna radnjauinjena prema jednom prokuristi ima pravni uinak kao da jeuinjena prema svima


63/96


64/96

Sklapanje ugovora sa samim sobom - prokurist nemoe bez posebne ovlasti trgovakog drutvanastupati kao druga ugovorna strana i s drutvom

sklapati ugovore u svoje ime i za svoj raun, usvoje ime a za raun drugih osoba, ili u ime i zaraun drugih osoba.

Prijenos prokure - prokura nije prenosiva na druguosobu

Opoziv prokure - prokura se moe u svako vrijemeopozvati, bez obzira na sadraj ugovora ili drugogpravnog posla na temelju kojega je dana


65/96

Prokura trgovca pojedinca - trgovac pojedinac dajeprokuru osobno i ovlast davanja prokure ne moeprenijeti na drugu osobu; prokura koju je daotrgovac pojedinac ne prestaje u sluaju smrtivlastodavca niti ako je vlastodavcu oduzeta iliograniena poslovna sposobnost

Upis prokure - davanje prokure i njezin opozivupisuju se u sudski registar, te se prilae odluka odavanju odnosno opozivu prokure; u sudski registar

upisuju se ime i prezime prokuriste; prema treimosobama koje nisu znale niti morale znati da jeprokura opozvana opoziv prokure djeluje od danaupisa opoziva u sudski registar


66/96

Trgovaka punomo

Pojam trgovake punomoi- trgovaki punomonik je radnik utrgovakom drutvu ili druga osoba koju trgovac ovlasti da vodi cijeloili dio njegovog poduzea; trgovaka punomo daje se u pisanomobliku

Ovlasti iz trgovake punomoi- trgovaki punomonik ovlaten je

sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje koje su uprometu uobiajene pri voenju poduzea ili dijela poduzea na kojese odnosi njegova punomo ili koje su za to potrebne; trgovakipunomonik ne moe bez posebne ovlasti otuiti ni opteretitinekretnine svoga vlastodavca, mjenino niti ekovno ga obvezati,preuzeti obveze iz jamstva, uzeti za njega zajam, nagoditi se nitivoditi spor; ogranienja ovlasti trgovakog punomonika, osim onihprethodno navedenih, nemaju uinka prema treim osobama koje zanjih nisu znale niti su morale znati; ogranienje za sklapanje ugovorasa samim sobom odnosi se i na trgovakog punomonika; bezizriitog ovlatenja vlastodavca trgovaki punomonik ne moeovlasti iz punomoiprenijeti na drugu osobu

P t k


67/96

Punomo trgovakomputniku Trgovac moe svome radniku ili drugoj osobi dati punomo

kao trgovakom putnikuu pisanom obliku Ovlasti iz punomoi trgovakom putniku- trgovaki putnik

ovlaten je u ime i za raun vlastodavca sklapati ugovore oprodaji vlastodaveve robe, isporuivati robu, naplaivaticijenu iz tih ugovora, te primati izjave od kupaca glede robekoja je predmet ugovora to ga je trgovaki putnik sklopio zavlastodavca; trgovaki putnik ovlaten je u ime i za raunvlastodavca davati izjave i poduzimati druge pravne radnjeradi ouvanja vlastodavevih prava iz ugovora to ga jesklopio u njegovo ime i za njegov raun; ogranienje ovlasti

trgovakog putnika nema uinka prema treoj osobi koja za tonije znala niti morala znati; trgovaki putnik ne moe bezposebne ovlasti prodavati robu uz plaanje na poek ili uobrocima; ogranienjesklapanja ugovora sa samim sobomodnosi se i na trgovakog putnika


68/96

Pravni odnos

Pravni odnosdrutveni odnos koji jeureen pravnim pravilima; nastaje onogtrenutka kada ga pravni poredak prizna i

uredi ime se omoguuje gospodarskokretanje

Pravne injenice injenice za koje pravo

vee postanak, promjenu ili prestanakpravnog odnosa, a u svezi s tim postanak,prestanak ili promjenu subjektivnih prava


69/96


70/96

Vrste pravnih injenica s obzirom na funkciju:a) Pretpostavkapravna injenica koja je doista kao injenica

realno nastala u stvarnosti, a potrebna je da bi nastao,promijenio se ili prestao odreeni pravni odnos

b) Pravna osnovabitna pretpostavka za koju se veepostanak, promjena ili prestanak subjektivnih pravac) Presumpcija (predmnijeva)pravna injenica koja se

smatra dokazanom dok se ne dokae protivno (npr.proglaenje nestale osobe umrlom, stanje u zemljinimknjigama)

d) Fikcija

pravna injenica za koju se zna da se uope nijedogodila ili da se nikad nee ni dogoditi, ali se uzima kao da

se dogodila da bi mogao nastati, promijeniti se ili prestatineki pravni odnos (npr. prava neroenog djeteta)


71/96

Subjektivno pravo

Subjektivno pravo - ovlatenja koja pravnomsubjektu u odreenom pravnom odnosu priznajunorme objektivnog prava; njime se izraavajumeusobni odnosi pravnih subjekata u odreenompravnom odnosu

Sadraj subjektivnog prava pripadanje objekta iovlatenje subjekta prema objektu; interes (ciljovlatenja)

Zahtjevobjektivnim pravom zajamena

mogunost da se od drugog trai in ili propust kojiistodobno znai ostvarenje naeg subjektivnogprava


72/96

Vrste prava u subjektivnom smislu:a) Apsolutna (djeluju prema svima, erga omnes) i relativna

(djeluju izmeu odreenih stranaka, inter partes)b) Prenosiva i neprenosiva (strogo osobna prava)

c) Glavna i sporedna (njihov nastanak, prijenos i prestanakovisi o postojanju nekog drugog subjektivnog prava,akcesorna prava)

d) Preobraajna (ovlatenje pravnog subjekta dajednostranom izjavom volje zasnuje, promijeni ili okonapravni odnos s drugim subjektom bez njegovog pristanka,npr. prihvat ponude, izbor kod alternativnih obveza, otkazugovora)


73/96

Pravni objekti

3 vrste: stvari, inidbe i imovina Stvarimaterijalni dijelovi prirode, koji se mogu osjetilima

primijetiti, koji su prostorno ogranieni i koji postoje usadanjosti, ili za njih postoje pretpostavke da e doistanastati u budunosti

Vrste stvari:a) Stvari u prometu (res in commercio) i stvari ograniene u

prometusposobnost stvari da se pojave kao objektisubjektivnih prava te kao objekti pravnih poslova

b) Pokretne (mogu mijenjati poloaj u prostoru, a da se pritome ne uniti njihova bit, odnosno da im se ne promijenidosadanja struktura) i nepokretne stvari (ne mogu mijenjatipoloaj, a da im se pri tome ne uniti bit ili ne promijenidosadanja struktura)


74/96

c) Zamjenjive (generike stvari; u prometu se odreuju povrsti, rodu, broju i mjeri) i nezamjenjive stvari (u prometudolaze kao strogo odreena pojedinost, individualnost)

d) Potrone (jednokratnom upotrebom se unitavaju ili im sevidljivo smanjuje supstancija) i nepotrone stvari (one seprvom normalnom upotrebom ne unitavaju niti im sevidljivo smanjuje supstancija)

e) Djeljive (mogu se rastaviti na vie istovrsnih dijelova takoda im se ne uniti prvobitna bit ili im se nerazmjerno neumanji vrijednost) i nedjeljive stvari (diobom se unitavanjihova bit ili im se nerazmjerno umanjuje vrijednost)

f) Jednostavne (one ine jedinstvo) i sastavljene stvari(nastaju spajanjem jednostavnih (samostalnih) stvari ujednu novu cjelinu, ali tako da upotrijebljeni dijelovi negube svoju dosadanju fiziku egzistenciju)


75/96

Pripadak ili pertinencijasporedna stvar koja jeodreena da trajno slui gospodarskim svrhamaneke glavne stvari, ada pri tome ne postaje njezinsastavni dio

Plodoviproizvodi koji na odreeni nain nastajuod neke stvari, a odreeni su da se od same stvariodijele

Ukupnost stvarizbroj fiziki samostalnih i

meusobno koordiniranih stvari koje su ujedinjenezajednikom gospodarskom svrhom i u prometu sejavljaju pod zajednikim nazivom


76/96


77/96

Imovinaskup subjektivnih imovinskih pravapredstavljenih jednim nositeljem (pravnoodreenje); skup dobara koja pripadaju odreenomsubjektu (ekonomsko odreenje)

Funkcije imovinejamstvena funkcija; olakanjeprometa

Karakteristike imovinejedinstvenost (odreenipravni subjekt moe imati samo jednu imovinu);identitet (ona pravno ostaje jednaka samoj sebimakar pojedini dijelovi iz nje izlazili, a drugi u njuulazili)


78/96


79/96

c) Naplatni (onerozni, kod kojih se zainidbu trai protuinidba) i besplatni(lukrativni, kod kojih se za inidbu nedaje protuinidba)

d) Kauzalni (vidljiva je svrha sklapanjaposla) i apstraktni poslovi

e) Formalni ili neformalni poslovida lije odreen oblik pravnog posla


80/96

Sadraj pravnog posla bitni sastojci (nuni zaodreeni tip pravnog posla), prirodni sastojcipravnog posla (sastojci koji se podrazumijevaju jerproizlaze iz same prirode odreenog pravnog

posla), nuzgredni sastojci (sastojci koji vrijede samoako ih stranke ugovore; uvjet, rok i nalog) Uvjetuinak pravnog posla zavisan o nekoj

buduoj i neizvjesnoj okolnosti Vrste uvjetasuspenzivni (odgodni), rezolutivni

(raskidni); afirmativan, negativan; potestativan(ovisi o volji i odluci uvjetno ovlatenog), kazualni(ovisi o prirodnom dogaaju ili volji treeg),mjeoviti


81/96

Rokuinak pravnog posla ogranien vremenom,tj. uinak pravnog posla nastaje tek od odreenogvremena ili traje do odreenog vremena; odgodni(poetni) i raskidni (zavrni ) rokovi

Raunanje rokova ako su odreeni u danima nerauna se prvi dan, a ako zavretak pada u neradnidan, uzima se kao posljednji dan idui radni dan;ako je rok odreen u tjednima, mjesecima ili

godinama, rok zavrava na isti datum po istekuodreenog vremena, a ako tog datuma nema umjesecu, tada posljednji dan u mjesecu


82/96

Nalog (namet)uzgredna odredbadodana besplatnom pravnom poslu

kojom se stjecatelju namee nekadunost


83/96

Oblik oitovanja volje

Oblik oitovanja volje oblici i mogunosti u kojima unutarnjavolja subjekta dolazi do vanjske manifestacije

Usmeno oitovanje volje oitovanje volje pomou iveizgovorene rijei

Pisano oitovanje volje oitovanje volje dano pomoupisanih rijei (potpis, paraf, faksimil, rukoznak)

Oitovanje volje znacima (klimanje glavom, kretnja rukom,mimika)

Oitovanje volje konkludentnim radnjama (neizravnooitovanje, iz odreenog ponaanja se moe sigurno zakljuitio volji oitovatelja)

utnja


84/96

Oblik pravnih poslova

Usmeni oblik pravnog posla

Pisani oblik pravnog posla

Pravni posao sklopljen pred svjedocima (npr.

oporuka) Sudjelovanje tijela dravne vlasti ili tijela s

javnopravnim ovlastima kao oblik pravnog posla(npr. sud (zapisnik), javni biljenik (ovjera(solemnizacija) isprava i ovjera potpisa)

Svrha propisivanja oblika pravnog poslavaljanostpravnog posla, utuivost pravnog posla,dokazivanje pravnog posla, upis u javni registar

Valjanost i nevaljanost


85/96

Valjanost i nevaljanostpravnih poslova

Pretpostavke valjanosti:

a) Pravna i poslovna sposobnost

subjekatab) Valjano i suglasno oitovanje voljec) Mogua, doputena, odreena ili

odrediva inidbad) Doputena osnovae) Oblik pravnog posla


86/96


87/96


88/96

c) Nemogunost, nedoputenost, neodreenost ili neodredivostinidbe -

nedoputenost inidbe (zabranjeni pravni poslovi, nemoralnipravni poslovi, zelenaki pravni poslovi)

d) Nepostojanje i nedoputenost osnove osnova je pravni ciljkojem stranke tee i koji je isti kod iste vrste ugovora

e) Nedostatak potrebnog oblika Djelomina nitetnost nitetnost odreene odredbe ugovora,

uz uvjet da to ne utjee na valjanost ugovora u cjelini Posljedice nitetnosti obveza restitucije, odgovornost za

tetu Sve zainteresirane osobe imaju pravo pozivati se na nitetnosti bez vremenskog ogranienja


89/96

Pobojnostpravni poslovi koji proizvode pravne uinke kao ivaljani, ali se mogu, iz propisima predvienih razloga i upredvienom roku, ponititi

Razlozi pobojnosti:a) Ograniena poslovna sposobnostb) Mane volje (prijetnja -jedna strana ili netko trei, stavljanjem uizgled nekog zla, izaziva opravdani strah kod druge strane zbog

ega ona zakljuuje odreeni pravni posao; zabluda pogrenapredodba o nekoj okolnosti; bitnost zablude (ona se odnosi nabitna svojstva predmeta, na osobu s kojom se sklapa pravniposao, okolnosti koje se po obiajima u prometu ili po namjeristranaka smatraju odlunim za sklapanje pravnog posla, pobudu

za preuzimanje obveze kod besplatnih pravnih poslova);neskrivljenost zablude (strana koja je bila u zabludi je postupila sdunom pozornou); prijevara


90/96

c) Povreda naela jednake vrijednosti inidabad) Pravne radnje dunika na tetu vjerovnika Posljedice pobojnostirestitucija i

odgovornost za tetu Ovlast isticati pobojnost imaju samo stranke

u poslu, a iznimno tree osobe, te seodreuje subjektivni i objektivni rok zaisticanje tube za povijanje; rokovi suprekluzivne naravi


91/96

Konvalidacijaosnaenje nevaljanih pravnihposlova; nitavi pravni poslovi mogu konvalidiratisamo iznimno, dok pobojni pravni poslovi u pravilukonvalidiraju to ovisi o ponaanju stranaka

Konverzijakad nitavi pravni posao udovoljavapretpostavkama za valjanost nekog drugog pravnogposla, meu strankama e vrijediti taj drugi posaoako je to u skladu s ciljem koje su stranke imale na

umu pri sklapanju posla i ako se moe uzeti da bione sklopile taj posao da su znale za nitavostsvojeg posla


92/96


93/96

Gubitak pravaodvajanje subjektivnih graanskih prava odnositelja (relativni gubitakjedan subjekt gubi, a drugi stjeepravo; apsolutni gubitakjedan subjekt gubi pravo, ali gadrugi istodobno ne stjee)

Zastara pravagubitak zahtjeva zbog nevrenja sadraja

subjektivnog prava kroz zakonom odreeno vrijeme Pretpostavke zastarenepodizanje tube i protek zastarnog

roka (opi rok 5 godina, posebni 3, 2, i 1 godina) Zastoj zastarenastup okolnosti zbog kojih zastara ne moe

zapoeti ili zbog kojih zapoeta zastara prestaje tei dok teokolnosti ne otpadnu

Prekid zastarenastup okolnosti zbog kojih zastara prestajetei, a proteklo se vrijeme ne uraunava (priznanje duga,podizanje tube, prigovor prijeboja)

PRAVO-pitanja i odgovori za 1.kolokvij

1 t j b t t l b t?


94/96

1. ta je pravna sposobnost, a ta poslovna sposobnost?

Pravnasposobnost je svojstvo biti nositeljem prava i obveza. Poslovna

sposobnost jesvojstvo osobe vlastitim oitovanjem volje stjecati prava i

obveze tj. sposobnost sklapanjapravnih poslova. 2. Odgovaraju li pravne osobe za kaznena djela?

Pravne osobe odgovaraju za kaznena djela, ija je odgovornost ureenaZakonom oodgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.

3. Nabrojati izvore trgovakog prava?

Propisi, autonomno pravo, sudska i arbitrana praksa, pravna znanost i aktipojedinih dravnih tijela tzv. javne ovlasti.

4. Kakav je izvor prava sudska praksa?

Neformalan izvor prava.

5. Koja je razlika izmeu tipskog i adhezijskog ugovora.

Tipskiugovor je ponuda za sklapanje ugovora u kojoj ponuditelj doputaodstupanje odpredloenog formulara ugovora, dok kod adhezijskogugovora ponuditelj ne pristaje nabilo kakvu promjenu. Druga strana moepredloeni sadraj prihvatiti ili odbiti u cijelosti.

6. Navesti oblike autonomnog trgovakog prava.

Poslovni obiaji, uzance i razliiti oblici formularnog prava.

7. Razlika izmeu glavnih i sporednih djelatnosti ?

Sporedne djelatnosti: obavljaju se u manjem opsegu, uz glavne djelatnosti i nisu

upisane u sudski registar


95/96

upisane u sudski registar.

8. Koje vrste punomoi ureuje ZTD?

Prokura, trgovaka punomo, punomo trgovakom putniku i punomo po zaposlenju.

9. ta je prokura? Trgovaka punomo sa zakonski ureenim sadrajem i opsegom ovlasti prokurista.

10. ta je sudski registar?

Javna knjiga koju vodi trgovaki sud u koju se upisuju subjekti odreenizakonom,odreene injenice o njihovom osnivanju promjenama i prestanku te drugipodaci o subjektima upisa koji su vani za pravni promet

.11. Koji su temeljni oblici voenja posla (businessa)? Trgovac pojedinac, ortatvo i trgovako drutvo.

12. ta je ortatvo?

Drutvo graanskog prava, ugovor izmeu dvije osobe ili vie njih kojim seuzajamnoobvezuju uloiti svoj rad ili imovinu radi postizanja nekog zajednikog cilja uzajednicuosoba i dobara koja nije pravna osoba.

13. Koji je temeljni akt javnog trgovakog drutva? Temeljni akt je drutveni ugovor.

14. Kako lan javnoga trgovakog drutva odgovara za obveze drutva?

Svaki lan javnog trgovakog drutva odgovara vjerovnicima drutva za obvezedrutvaosobno i neogranieno solidarno cijelom svojom imovinom


96/96

Izvori TP-a su:

zakon

autonomno trgovako pravo obiaji

uzance opi uvjeti poslovanja klauzule i termini

sudska i arbitrana praksa pravna znanost

01 trgovačko pravo - uvod

Documents