02 - b

Upload: deko-magi-apostolovski-sofkovska

Post on 15-Jul-2015

276 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

BB, b drugo slovo nae irilice i nae latinice (V, b); kao skraenica: b= bene, bonus, beatus, ba so; V. S.= vaso kontinuo; Vso= banko; Btto= bruto; log. V=predikat (dok A oznaava subjekat); huz. V=snieni ton N; fiz. Bq = jedinica za merenje ra-dioaktivnosti; hen. =bor, a=barijum, Ve= beril, Bi= bizmut, Bk= berkljum, Vg=bor. bab (pere.) vrata, kapija; moreuz. baba-kan (pere.) kraljev otac; naroito u upotrebi kao poasna titula visokog svetenstva. babel (hebr. babel) nered, zbrka, zabuna; bezbonost, izopaenost, razvrat. Babilon, v. Vavilon. babiola (fr. babiole) deja igraka; fig. detinjarija, sitnica, kojetarija. ba-ble (fr. bas-bleu) plava arapa; fig. ue-na gospa, vajna spisateljka. babo (tur. baba otac, pere. baba otac, deda) otac. baborak (e. baborok) omiljena eka narodna igra, eka brza mazurka. ba-breton (fr. bas-breton) keltski dijalekat kojim se govori u Bretanji. babu (ind.) indijska titula: gospodar, knez. babuvizam socijalno-politika doktrine koju je osnovao veliki franc. revolucionar Fransoa Noel Babef (17601797): svaki ovek ima jednako pravo da zadovolji svoje potrebe i da uiva sva dobra prirode; drutvu je cilj da pojaa i odri tu jednakost. Bav (lat. Bavius) v. Bavijus. bavela (ital. bavella, bava) trg. otpaci od svile. Bavijus (lat. Bavius) ime dvojice ravih pesnika i drskih kritiara koji su pretenciozno kritikovali Horacijeve pesme; otuda: rav pesnik i pakostan kritiar. bavo (fr. bavoche) neist tamparski otisak; neisto izraen bakrorez; neista izrada. bavoirati (fr. bavocher) praviti neiste otiske, neisto tampati. bagav (tur. bagmak) hrom, opav; bangav. bagavata (ind. bhagavata) v. panaratra. bagaa (fr. bagage, nlat. baggagium) prtljag, stvari; fig. olo, grad, nevaljalstvo, manguparija. bagasa (fr. bagasse) isceena eerna trska; otpaci koji ostanu pri fabrikaci-ji eera; kom od groa, ljiva, maslin-ki i dr. bagat, pagat (ital. bagata) u taroku: prvi od 22. taroka ili aduta. bagatela (fr. bagatelle, ital. bagatella) sitnica, malenkost, igraka, triarija, sit-narija; jevtina cena: mali i lak muziki komad. bagatelisati (fr.) ne mariti za nekoga ili neto, ne obzirati se na . . . , potcenjiva-ti, uzimati koga ili to suvie olako, nipodatavati. bagdalin vrsta arene pamune tkanine, sline bagdadskim alovima, po emu je i na zvana. bager (hol. bagger) jaruar, sprava za vaenje peska sa renog dna, za ienje renog korita i dubenje prokopa, kanala i sl. radi isuivanja zemljita. bagerovati (hol.) jaruariti, vaditi pesak iz reke; istiti reno korito od peska, mulja. baget (fr. baguette tap, motka) vrsta dugakog tankog hleba. badava (tur. bedava) besplatno, vrlo jevtino; uzalud, uzaman. badavadisati (tur.) besposlkiti, lenstvo-vati, traiti vreme uludo, ne radei nita. badem (tur. badem) bog. poznato drvo i plod iz porodice kamenika. badminton v. bedminton. badar (tur. bacdar od pere. bagdar, badar) naplaiva carine troarinac, carinik; mera, kantardija; kontrolor mera. badarina (tur. bacdar od pere. badar) l. taksa badaru, merau; 2. carina. baza (gr. basis) osnova, temelj, podloga jedne stvari; arh. podnoje stuba, kipa ili svoda; mat. osnova stepena, potencije ili loga-ritma; geom. strana ili povrina na kojoj zamiljamo da lei poligon ili polie-dar; geod. prava linija duga vie kilometara koja se, pomou motaka za merenje, tano izmeri i koja onda slui kao osno-

bazalt

97

bajagi Rimljana: zgrada za trgovanje i pravne poslove koja se sastojala iz dve dvorane na stubovima, jedne za publiku, a druge za sudije (tribunal); tip prvih hrianskih crkava; saborna, glavna crkva (takoe: vasilika); aiat. glavna vena na pakoru-ici. Bazilike (gr. Basileus) pl. zakonik cara Basilijusa (Vasilija) Velikog za grko carstvo, objavljen 887. god. bazilikalan (gr. basilike) u obliku bazili-ke, slian bazilici. bazilisk (gr. basiliskos) zool. kraljevski zmaj, vrsta nekodljivog gutera u Junoj Americi i Aziji; mit. legendarni kraljevski zmaj koji je, toboe, svojim pogledom zadavao smrt. baziotrib (gr. basis, tribe trljanje) med. akuerski instrumenat za lomljenje detinje glave u materici i za izvlaenje deteta (upotrebljava se kod tekih poroaja kada je to jedini izlaz); baziotriptor, kefalo-trib, kefalotripzor. baziotripsija (gr. basis, tripsis trljanje) ned. u sluajevima naroito tekog poroaja: lomljenje detinje glave u materici i vaenje deteta baziotribom. baziotriptor (gr. basis, tribo trljam) med. v. baziotrib. bazirati (gr. basis) osnovati, osnivati, zasnovati, utemeljiti; osloniti se, oslanja-ti se na koga ili to, pouzdati se, pouzda-vati se u, poivati. bazitst (gr. basis) i. v. bazeitet. baziti (gr. basis) pl. kol. eruptivno kamenje sa neto malo bazalta, dolerita itd.; bazno kamenje. bazicitet (gr. basis) hen. v. bazeitet. bazni (gr. basis) pr. v. bazalni. bazran (tur. bazirgan od pere. bazergan) stareina trgovaca, predstavnik trgovaca. bazran-baa (pere.-tur. bezirganbasi) stareina trgovakog esnafa. bazuka voj. runi reaktivni baca. baitilije (gr. baitylia, sem. bethel) pl. nebesno kamenje, meteori koje su stari po-sveivali bogovima ili ih samo oboava-li (nazvano po kamenu na kome je Jakov spavao i usnio anela, Moje. I, 28, 19); betilije. bajagi (tur. bayagl) toboe. bajadere (port. bailadeira) pl. javne igraice i pevaice u Indiji, koje su, u isto vreme, i javne enske; igraice na slubi u ind. hramovima (ind. dewa-dasis = sluavke bogova) koje se odmalena posveuju slubi bogovima i u svakom hramu ih ima 812; vrsta malih marama. bajat (tur. bayat) koji vie nije sve, ustajao, stari. baja (tur. baymak) vraati, opsenariti (u svrhu leenja); varati.

va triangulacije; etr. uvodna stihovna stopa; hen, tvar (materija, supstanca, elektropozitivna) koja se jedini sa kiselinom i neutralie je gradei so; up. baze; voj. mesto ili zemljite sa koga jedinice neke vojske napreduju, odakle dobivaju pojaanja i potrebe svake vrste, i odakle svi putevi vode ka raznim oruanim odeljenjima kako ova napreduju; odreen put na zemlji (npr. duine od 3000 t) koji slui za merenje brzine leta aviona, brzine automobila ili drugog motornog vozila; fil. po Marksu: ukupnost proizvod-nih odnosa u ljudskom drutvu, koji ine privrednu strukturu drutva, realnu bazu, na kojoj se podie pravna i politika nadgradnja i kojoj odgovaraju odreeni drutveni oblici svesti". bazalt (lat. basaltes, po Pliniju re afri-kog porekla) vulkanska stena sastavljena od plagioklasa, augita, i magnetita, javlja se u obliku slivova, kupa itd., odlian materijal za graevine bazana (fr. basane) uinjena ili obojena jagnjee, ovija, ili telea koa za kori-enje knjiga; konta na konjikim akirama. bazanirati (fr. basaner) obojiti ili uiniti kou (jagnjeu, oviju, teleu) za kori-enje knjiga; obojiti crno. bazanit (gr. basanos probni kamen) tvrd crni kamen od koga su stari Egipani izraivali kipove. bazar (pere. bazar) pijaca, vaarite, pokrivena arija na Istoku; u Evropi: radnja naroito sa luksuznom robom; duan sa svakovrsnom robom; modni list sa mustrama za haljine. bazarn (fr. bazarne) vrsta finog burgund-skog vina. baze (gr. basis) pl. hen. jedinjenja koja sa kiselinama obrazuju soli (njihovi rastvori u vodi pokazuju veinom alkalnu reakciju); up. baza. Bazedovljeva bolest ned. hronina bolest kao posledica oboljenja titaste lezde, sa znacima: uveana titasta lezda, krupne buljave oi, ubrzan rad srca, drhtanje prstiju, znojenje, proliv, pojaana probava materija, mravljenje i dr. (nazvana po nem. lekaru K. Bazedovu, 17991854, koji ju je prvi utvrdio i opisao). bazeitet (gr. basis) hen. svojstvo kiselina da se sa izvesnim koliinama baznih oksida pretvaraju u soli; prisustvo jedne hemijske baze. bazen (fr. bassin) v. basen. bazen (fr. basin, bombasin) trg. vrsta finog i jakog porheta, koji se upotrebljava naroito na Istoku. bazeologija (gr. basis, logia) nauka o osnovi-ma tela; osnovno uenje. bazilika (gr. basilike) prvobitno kod starih Grka: dvorana sa seditem arhonta basileusa u Ateni; potom, kod Grka i7 Leksikon

bajaco

98

bal

bajaco (ital. bajaccio) lakrdija, aljivina, arlekin, klovn u napuljskoj narodnoj komediji, pajac. bajdaki (rus. baidaki) pl. lae sa neobino velikim krmama na Dnjepru, Dnjestru i Bugu. bajdara (rus. baidara) mali sibirski amac od riblje kosti ili lakog drveta, prevuen koama. bajlbrif (hol. Bylbrief) pismeni ugovor o gradnji broda; uverenje graditelja broda ili nadlenih vlasti da je brod propisno izraen; priznanice o novcu primljenom za gradnju broda. bajonet (fr. baionnette) voj. dug no sa dva reza ili vie rezova, koji se mee na puku (pronaen u Bajoni 1640. god.) bajrak (tur. bayrak) v. barjak. Bajram (pere. bejram) v. Barjam. bajroiizam shvatanje ivota i umetnosti koje odgovara shvatanju velikog engl. pesnika Dorda Gordona Bajrona (Vugop 17881824), naroito njegovom pesimistikom shvatanju sveta i ivota. bajc (nem. Beize) hem. 1. moenje, luenje; 2. moilo, rastvor neke kiseline ili soli u koji se zamae ili kojim se premazuje neki predmet da bi se boja za nj uvrstila. baka (nem., hol. Bake) znak (obino komad drveta, fenjer ili bure) koji pliva na vodi i oznaava lai put po opasnim mestima; up. boja. baka (lat. bacca) bog. bobica, jagoda. bakalaureat (nlat. baccalaureatum) dostojanstvo bakalaureusa. bakalaureirati (nlat. baccalaureatum) pola-gati (ili: poloiti) bakalaureus. bakalaureus (nlat. baccalaureus, bacca laureus lovorova bobica) na nem., fr. i eng. univerzitetima: najnii akademski stepen, ispit koji prethodi licencijatu, ma-gistriranju i doktoratu; ispit zrelosti. bakalin (tur. bakkai) trgovac namirnicama. bakana (ital. Vasso Bahus, baccana) obina vinarnica, rakidinica, krma. bakara (fr. baccarat) francuska hazardna igra karata. bakbord (engl. backboard) mor. leva strana broda kad je ovek okrenut licem pramcu. bakvuds (engl. backwoods) pl. praume, divlji i neobraeni krajevi na zapadu Sje-dinjenih Amerikih Drava. bakvudsmeni (engl. backwoodsmen) pl. gortaci, belci naseljeni po divljim i neobraenim krajevima Sjedinjenih Amerikih Drava; up. bakvuds. baklave (tur. baklava, arap. baqlawa) vrsta slatke pite sa dosta meda i rastopljenog eera, mlevenih oraha, lenika i dr. baklaa (fr. baclage) mor. taksa koju plaaju brodovi za pristajanje u luku. bakler (fr. bacleur) zatvara luke, pristanita. bakra (tur. bakraf od bakir bakar) posuda od bakra, bakreni kotao (i uopte kotao).

bakralije (tur. bakraclz) stremen, uzengija, ono na emu jaha dri nogu kad jae konja. baksuz (tur. bahtsiz) nesrean, zlosrean ovek; ovek koji drugome donosi nesreu; nesrea, nevolja, baksuzluk. bakteriemija (gr. bakteria palica, haima krv) med. prodiranje bakterija kroz krvne i limfne sudove u krvotok. bakterije (gr. bakteria) biol.-med. najmanja, jednoelina iva bia, prostim okom nevidljiva i slina tapiu, koja sive kao gotovani i izazivaju rastvaranje i esto teke bolesti; pripadaju biljnom carstvu, a ima ih pokretljivih i nepokre-tljivih. bakterioze (gr. bakterion tapi, dem. od bakterfa batina) pl. opti naziv za biljne bolesti koje prouzrokuju bakterije. bakterioliza (gr. bakteria, lysis rastvaranje) hem. rastvaranje bakterija imunim se-rumom. bakteriolizini (gr.) pl. hem. sastojci imunog seruma koji imaju mo da rastvaranjem ubijaju bakterije. bakteriolog (gr. bakterfa, logos) naunik koji prouava osobine i ivot bakterija. bakteriologija (gr. bakterfa, logfa) nauka koja se bavi prouavanjem osobina i ivota bakterija (osnivai: Luj Paster i Robert Hoh). bakterioterapija (gr. bakterfa, therapefa) leenje pomou bakterija. bakteriofagi (gr. bakterfa, phagos) pl. biol. klicoderi, veoma sitna, mikroskopski nevidljiva bia koja ive u telu i unitavaju zarazne klice. bakteriocidi (gr. bakterfa, lat. caedere ubiti) biol. klicomori, unitai zaraz-nih klica; up. bakteriocidnost. bakteriocidnost (gr. bakterfa, lat. caedere) biol. osobina nekih ivih bia, materija i sokova u telu da unitavaju zarazne klice; up. bakteriocidi. bakteriurija (gr. bakteria, uron mokraa) med. prisustvo bakterija u mokrai, mokrenje zaraznim klicama. bakulacija (nlat. baculatio) batinanje, kanjavanje batinom, tapom. bakulometrija (lat. baculum tap, gr. metra) merenje pomou tapa, motke. bakulus (lat. baculus) tap, prut, palica, batina. bakfi (nem. Backfisch prena riba); fig. mlada devojka, iparica. Bakhus (gr. Bakchos) kit. v. Bahus. bakciferan (lat. bacca bobica, fero donosim) bog. koji rodi bobicama. bakciforman (nlat. bacciformis) u obliku bobice, bobiast, jagodiast. baki (tur. bah$i) dar, poklon, napojnica, nagrada za uinjenu uslugu. bal (fr. bal, ital. balio, nlat. ballare igrati) igranka, zabava sa igrankom; bal an mask (fr. bal en masque) igranka pod maskama;

bala

99

balzamirati

krabuljii ples, igranka pod obrazinama; bal pare (fr. bal rage), otmena igranka, bal u sveanom ruhu; balagetr(fr. bal champetre) igranka u polju. bala (fr. balle) denjak, sveanj. balagan (rus. balagan, pere. balabane) daara, baraka, atra, naroito cirkuska. balada (fr. ballade, ital. ballata pesma uz igru) doet. prvobitno: pesma koja se uz igranje pevala (balar=igrati); docnije se razvila u pesmu lirsko-epske sadrine, koja, sluei se i dijalokom formom, pria neki dogaaj i u isto vreme izaziva lirsko raspoloenje; pesnika pripovetke. baladen (fr. baladin) aljivina, lakrdija; glumac; baletski igra. baladine (gr. balio, nlat. ballare) pl. sluavke u azijskim hramovima, vrsta hljerodula, koje se posetiocima hramova nude za novac; up. bajadere. balazor trg. vrsta istonoindijske pamune tkanine. balalajka (rus. balalaika) muz. ruski narodni instrumenat, slian gitari, sa trou-glastom kutijom, dugim vratom i tri ice u koje se udara prstima. balander (hol. Balander) plitka dereglija sa jednom katarkom (u Holandiji). balanitis (gr. balanos ir) med. zapaljenje glavia i unutranje pokoice mukog spolnog organa. balanoblenorea (gr. balanos, blenna sluz, geb curim) zagnojavanje glavia. balanoidan (gr. balanos, ejdos) koji ima oblik ira, irolik. balanopostitis (gr. balanos, posthion kapi-ca) med. zapaljenje glavia i kapice. balanofag (gr. balanos, phagos) zool. onaj koji se hrani irom, iroder. balave (fr. balance, lat. bilanx) ravnotea; nedoumica, kolebanje, neodlunost; korak u igri kad telo stoji na jednoj nozi, figura u plesu (u lansu i kadrilu); astr. Terazija u Zodijaku; trg. bilans, konani raun; kor. podaci mornara o robi koju su natovari li. balanse (fr. balance) u plesu: igraevo njihanje s noge na nogu u mestu. balansiranje (fr. balancement) kolebanje; ravnotea; muz. drhtanje, treperenje; njihanje, ljuljanje. balansirate (fr. balancer) uravnoteavati, uravnoteiti, drati u ravnotei; kole-bati se, ustezati se, biti neodluan; slik. delove slike skladno predstaviti i ra-sporediti; trg. praviti (ili: napraviti) zakljuni raun; up. bilans. balansje (fr. balancier) etalica, klatno; sprava ije kretanje odreuje pokret neke maine; motka za odravanje ravnotee kod igraa na uetu; izraiva terazija, vaga, kantara. balast (kelt. bal pesak, lasd tovar) teke mase peska ili kamena u lai radi odra-

vanja ravnotee; dakovi peska koji se stavljaju u vazdune lae radi reguli-sanja dizanja balona; fig. svaki nepotreban i suvian teret, stvar za odbacivanje. balata (nlat. balata) l. materija veoma slina kauuku i gutaperki, ali elastinija od ovih, upotrebljava se za elektrine izolatore, mainske kaie, onove i u zubarstvu (dobiva se od sasuenog mlenog soka gujanskog drveta mimusops balata). balata (ital. ballata) 2. muz. pesma uz igranje. balboa novana jedinica Paname (=100 centimosa). bal-boj (eng. ball-boy) ot. deko koji, kod tenisa, kupi lopte i donosi igraima. balbutirati (lat. balbutire) med. tepati, mucati, zamuckivati, nejasno izgovarati, preplitati jezikom. balbucijes (nlat. balbuties) ned. mucanje, zamuckivanje, preplitanje jezikom. baldahin (ital. Baldacco, baldacchino) pokriva nad prestolom ili krevetom od skupocene materije; nebo" koje stoji pred oltarom i nosi se na litijama (naziv po zlatotkanoj materiji koja se najpre izraivala u Bagdadu). balena (fr. baleine, lat. balaena) zool. kit; vitka ipka iz kitovih usta (fibajn). balenologija (lat. balaena, gr. logfa) zool. opis, prouavanje kita i njegovih osobina, nauka o kitovima. baleioptera (lat. balaena, gr. ptern) pl. zool. kitovi koji imaju samo jedno leno peraje. balerina (ital. ballerina) umetnica u igra-nju, baletska igraica. balerine (ital. ballerino) uitelj igranja; umetnik u igranju, baletski igra. balet (fr. ballet, ital. balletto) umetniki ples, igra na pozornici, bilo kao umetak u operi, ili u vezi sa pantomimom, samostalna radnja u kojoj se nemim pokretima i ritminim kombinacijama pokuavaju umetniki da prikau ljudska oseanja i strasti. baleteza (fr. balleteuse) pozorina, baletska igraica; up. balerina. balet-majster (fr. ballet, nem. Meister majstor) voa balega; prvi igra u baletu. balet-tencer (fr. ballet, nem. Tanzer igra) igra u baletu, baletski igra. balzam (gr. balsamon) xex. prirodna smesa biljnih smola sa eterinim uljima, a delom i aromatinim kiselinama, jaka i veinom prijatna mirisa; takoe: vetaka kompozicija radi ublaavanja bolova i leenja rana. balzamika (nlat. balsamica) pl. far, balzam-ska sredstva, balzamski lekovi. balzaminke (nlat. balsaminaceae) pl. bog. bilj-na vrsta, u kojoj je naroito poznat tzv. lepi ovek" (nazvala po tome to su neke od nje nekada upotrebljavate kao lek za rane). balzamirati (gr. balsamon, biljka roda Bal-| samodendron i miriljave smola tih

balzamovati

100

balueter

drveta) namazati mirisnim mastima i uljima; naroito, po obiaju starih Egi-pana, Asiraca i Persijanaca: uiniti da tela umrlih budu sauvana od truljenje (danas se ubrizgava u arterije sublimatov rastvor i dr., utroba se ispere karbolnom kiselinom, a telesna upljina napuni sveim drvenim ugljem). balzamovati v. balzamirati. balzamum anodinum (nlat. balsamum anodynum) far, balzam za uminjavanje, utiavanje bolova. balzamum kordijale (nlat. balsamum cordi-ale) far, balzam za jaanje srca. balzamum oftalmikum (nlat. balsamum ophtalmicum) fark. balzam za oi. balizam (gr. ballizo, ballismos igranje") bolesna, histerina elja za igranjem kod pojedinaca ili masa (u revolucionarnim vremenima); med. trzanje, drhtanje, grenje, bacakanje. Balila (ital. Balilla) faistika omladinske organizacija za deake od 814 godina, nazvana po deaku Ba l ili, koji je 1746. godine u enovi, prvi poveo odlunu borbu italijanskog naroda protiv Austrijanaca. belina (fr. balle, baline) vunena materija za pakovanje, sargija od vune. balista (lat. ballista, gr. balio bacam, hitam) bacaica, ratna sprava starih Rimljana za bacanje kamena. balistike (gr. balio bacam) voj. teorija bacanja, gaenja; nauka o kretanju baenih tela (puanog ili topovskog zrna), nauka koja se bavi prouavanjem kretanja zrna od trenutka kad ono, pod pritiskom barutnih gasova, napusti svoje leite i krene kroz cev pa sve do pogotka cilja. balistiki (gr. balio) koji se tie balistike, koji spada u balistiku; balistkka kriva (linija) fiz. linija kojom se kree telo baeno u atmosferu i koja, usled dejstva vazdunog otpora, kosije pada nego to se penje; balistiki problem zadatak da se odredi putanja tela baenog u neku otpornu sredinu; bvlistkko klatno na-prava koja slui za odreivanje valjano-sti baruta i poetne brzine zrna. balistogram (gr. balio bacam, gramma slovo) u sudskoj medicini: snimak napravljen pomou balistoskopa, koji slui kao identifikacija izmeu oruja (puke, revolvera) i ispaljenog zrna. balistoskop (gr. balio bacam, skopeo gledam) u sudskoj medicini: aparat pomou koga se utvruje iz kojeg je vatrenog oruja ispaljen metak (u sluajevima gde je u pitanju vie oruja istog modela i istog kalibra). balkanijada sp. takmienja u atletici predstavnika balkanskih naroda (Albanije, Bugarske, Grke, Jugoslavije, Rumunije i Turske); odravaju se od 1929. god. balkanistika v. balkanologija.

balkanologija nauka o Balkanu, naroito nauka koja se bavi prouavanjem zajednikih pojava u jeziku, knjievnosti, fol-kloru, drutvenom i istorijskom razvitku balkanskih naroda. balkon (ital. balcone) apx. nepokriven, ista-knut deo na spratu neke graevine; doksat; poz. produenje prve i druge galerije do pozornice; mor. zadnji deo velikog parobroda. balneografija (lat. balneum kupatilo, gr. grapho) opisivanje banja, kupalita. balneologija (lat. balneum, gr. logfa) prouavanje banja, nauka o mineralnim izvorima koji slue kao lek (pijenjem, kupanjem i dr.). balneoterapija (lat. balneum, gr. therapeia) primenjivanje mineralnih izvora u leenju bolesnika, banjsko leenje. balneotehnika (lat. balneum. gr. technike) vetina podizanje i celishodnog ureenja banja, banjsko graevinarstvo. balneum (lat. balneum) banja, kupatilo. balneum arene (lat. balneum arenae) peano kupatilo. balneum vaporis (lat. balneum vaporis) nap-no kupatilo, kupanje u pari. balneum lakonikum (lat. balneum laconicum) znojno kupatilo, kupanje znojenjem. balneum cineris (lat. balneum cineris) ne-pelno kupatilo, kupanje u toplom pepelu. balio (fr. balnot) vrsta burgundskog vina. balo (ital. balio) l. igranka, ples, bal; muziki komad za ples. balo (fr. balle, ballot) 2. denjak, sveanj, bala trgovake robe. balon (fr. ballon) uplje, okruglo telo, naroito vazduni balon napunjen gasom lakim od vazduha (aerostat); okrugla, bokasta boca za tenosti; geogr. uvik, glavica; lged. beika od gume ili svile prot-kane gumom, za olakanje poroaja; balon d'ese (fr. ballon d'essai) mala vazdune lopta za ispitivanje pravca vetra; fig. novinski lanak koji se objavljuje da bi se opipalo raspoloenje i miljenje javnosti; balon kaptif (fr. ballon captif) vezani balon, kojim se moe popeti samo do izvesne visine i spustiti na mesto polaska. balota (fr. ballotte) kuglica za glasanje, glasaka kuglica. balotada (fr. baliotade) skok konja ispruenim nogama. balotaa (fr. balio ttage) biranje (ili: glasanje) pomou kuglica razne boje; izbor kod koga nijedan kandidat nema potrebnu veinu, zbog ega se mora ponovo glasati. balotirati (fr. ballotter) ubacivanjem bele ili crne kuglice u posudu ili kutiju glasati za" ili protiv", glasati kugli-cama. baluster (fr. balustre, ital. balustra, gr. balaustion cvet divljeg nara) vrh. lepo izraen stubi, sojica.

balustrada

101

banknota

balustrada (gr. balaustion, fr. balustrade) arh. naslon, priruje, ograda na altanima, balkonima, stepenicama. balustrirati (fr. balustrer) ograditi stu-biima, postaviti balustradu. balhornizirati (nem. ballhornisieren) hteti neto popraviti, pa napraviti gorim no to je bilo (po Johanu Balhornu, tampa-ru, 1531 1599). balak (tur. balak) drka od sablje ili maa. bambino (ital. bambino) detence, malo dete, lutka; naroito drvena lutka koja predstavl>a malog Hrista, u crkvi Ara Coeli na Kapitolu u Rimu. bamboade (ital. bambocciade) pl. rave, neuspele slike holandskih slikara koje predstavljaju seoske krme, vaare, seljake igranke i sl. bambus (malaj. bambu, mambu, eng. bamboo) vrsta trske, esto visoka do 20 m i po 6070 st debela, raste u Indiji. banalan (fr. banale) obian, izvetao, otr-can, svakodnevni, opti; banalna fraza otrcana, suvie ponavljana reenica. banalizirati (fr. banaliser) nainiti otrcanim, svakidanjim. bavalitet (fr. banalite) v. banalnost. banalnost (fr. banalite) otrcanost, svakidanjost; banalitet. bavana (p. banana) bog. malajsko ime poznate istonoazijske zeljaste biljke, iji je plod po obliku slian krastavcu, a po ukusu dinji. banarij (nlat. bannarium) pravo prisiljavanja, prinudno pravo (razliito od jus kogens). banauzija (gr. banausia) bavljenje naukom ili umetnou samo zanatski, bez ljubavi prema samoj stvari i bez nekog vieg cilja; filistarstvo. banauzijski (gr. banausos) zanatski, filistarski, prosto, obino. banda (ital. banda) eta, odred; gomila, druina (lopovske); putujue drutvo sviraa, glumaca; vojna muzika. bandaa (fr. bandage) med. zavoj; zavijanje, previ j anje;,utega (kod maevalaca i boksera); obru na naplatku, okov na toku; veza, spojnica. bandairati (fr. bandager) ned. zaviti, pre-viti, previjati; sp. staviti utege (u maevanju i boksu); metnuti obru na naplatak, okov na toak. bandaist (fr. bandagiste) proizvoa, prodavac hirurkih aparata, naroito zavoja, utega i sl. banderilja (i. banderilla) koplje sa zastavicom, koje se upotrebljava u borbi s bikovima. banderiljero (p. banderillero) borac s bikovima naoruan banderiljom. banderola (fr. banderole) kita ili gajtan na trubi; konjika zastavica; zastava na ka-

tarci; vetrokaz; ovek koji se upravlja prema vetru; remnik na puci; opasa na kome stoji fieklija, redenik; omota na cigarpapiru i na kutiji sa cigaretama; unakrstan povez na potanskim poilj-kama; reklamna traka na omotu knjige; trg. tablica sa cenom neke robe. bandist(a) (ital. banda) lan (svira) u vojnoj muzici; up. banda. bandit (ital. bandito) razbojnik, drumski razbojnik, plaeni ubica; pustahija, nevaljalac, propalica, skitnica. banditizam (fr. banditisme) razbojniko-vanje, hajdukovanje, hajduija; pustahij-stvo, nevaljalstvo. bandleta (fr. bandeletette) uzan zavoj, zavoji; mala traka, traica; pruga u boji; gra. pljosnata mala ipka. bandola (ital. bandola, p. el bandola) muz. gitari slian muz. instrument sa 4 do 10 metalnih ica, upotrebljava se naroito u Sev. Americi i Meksiku; up. mandora, mandola. bandolin mast za kosu, da bi bila glatka i sjajna. bandoneon muz. v. bandonion. bandonion muz. etvorougaona harmonika za razvlaenje sa veim brojem glasova (130 tonova) nego obian akordeon (nazvan po pronalazau, Hajnrihu Bandu); bandoneon. bandu ra (rus. bandura) muziki instrument Ukrajinaca i Poljaka, slian gitari i balalajci, samo sa vie ica (8^24). bank (ital. banco, fr. banque) uplaeni novac svih igraa u hazardnoj igri karata; up. banka. banka (ital. banco, fr. banque, nem. Bank) novani zavod, ustanova koja radi s novcem; posreduje u kreditnim poslovima, prima novac na tednju, daje zajmove uz kamatu, kupuje i prodaje hartije od vrednosti, strani novac itd., tedionica; kod nas i novanica od 10 dinara; zgrada u kojoj se nalaze prostorije jednog novanog zavoda; up. bank. bankar (fr. banquier) lice koje se bavi novanim, kreditnim i efektnim poslovima, sopstvenik banke, menja, saraf; igra koji dri bank. bankvaluta (ital. banco, valuta) bankovni novac kao fingirana novana jedinica. banket (fr. banquet, ital. banchetto) sveani obed nekome i neemu u ast, gozba; oprotajna gozba. banketa (fr. banquette) voj. stupnjevita uzviica iza grudobrana za strelce; uzviena peake staza pored kolovoza na putu; unutranji naslon na prozoru. bankijeri (ital. banchieri) pl. v. lazaroni. baikir (fr. banquier, nem. Bankier) v. bankar. banknota (ital. banco, nota) vrsta menice koju neka novana banka izdaje na samu sebe, obavezujui se da e njenom donosio-cu isplatiti u metalnom novcu iznos na

banko-konto

102

barbarski

koji ta uputnice glasi; papirni novac, novanica. banko-konto (ital. banco-conto) trg. knjiga u koju trgovac belei svoje poslove sa bankom radi obraunavanje. bankokrat (ital. banco, gr. kratos snaga) pristalica vladavine i uticaja novanih ljudi i predstavnika novanih zavoda na javni ivot i poslove. bankokrat (ital., gr.) zastupnik shvatanja da banke odnosno njihovi predstavnici treba da imaju odluujui uticaj u dravi i da odreuju njenu politiku; sprovodilac vladavine banaka i novanih ustanova. bankokratija (ital. banco, gr. krateo vladam, gospodarim) gospodareve banaka dravnim poslovima, vladavina velikih novanih zavoda i njegovih predstavnika. bankrot (ital. bancarotta, nlat. bancus klupa, rumpere slomiti) slom banke, obustava plaanja, nesposobnost plaanja i odgovaranja svojim novanim obavezama, postradalost; fig. potpuna propast, stradanje; bankrotstvo. bansek (nem. Band-sage) zan. mainska testera traara; bonsek. bantam (eng. bantam petli) sp. bantam kategorija bokser, rva i diza tereta teak izmeu 50,75 i 53,5 kg (nazvan po bantam-kokokama najsitnijoj vrsti kokoaka, moda poreklom sa Jave). bando (eng. banjo) kuz. v. bendo. baobab (amh.) bog. dinovsko hlebno drvo, visoko do 20 m i debelo do 9 t, sa osveavajuim plodovima, raste u arkim krajevima Afrike; plod, lie i kora slue i kao lek, naroito protiv groznice (nlat. Adansonia digitata). baptizirati (gr. baptfzo, fr. baptiser) krstiti, krtava ti; nadenuta ime. baptizma (gr. baptisma) crkvena tajna krtenja; krtenje, krtavanje. baptisterij(um) (gr. baptisterion) krstioni-ca, kapele pored crkve ili deo crkve u kome se obavlja krtenje. baptisti (gr. baptizo) pl. lanovi hrianske sekte koji odbacuju krtavanje dece, trae da se krtavaju samo odrasli, tj. oni koji su svesni akta koji se nad njima vri. bar (gr. baros teina, pritisak, teret) 1. dinamika jedinica za merenje atmosfer-skog pritiska. bar (eng. bar) 2. krma, livnica, kafana sa alkoholnim i drugim piima; amerikan--bar krma bez stolova i stolica, u kojoj se pije i jede stojei. bara (fr. barre) poluga; motka, ipka; pregrada, brana u sudnici; gomila peska ili stenja na uu reke ili na ulazu u prista-nite, sprud naslaga; pregrada izmeu konja u konjunici. bara (fr. barrage) brana, ustava; pregrada, greda kojom se zapreava put, rampa; kaldrmarina; taksa za prelazak preko mosta,

mostarina; voj. barana vatra zaprena vatra, preprena vatra. baraist(a) (fr. barragiste) uvar brane, rampe. baraka (fr. baraque) daara, trona kuica, straara; duan od dasaka, obino u blizini vojnikih logora i mesta gde radi vei broj radnika itd. barakan (arap. barakan, ital. barracano, fr. bouracan) tkanina od kostreti i vune ili kamilje dlake, veoma gusta i teka, slina platnu; iroka arabljanska haljina od te tkanine; up. berkan. barakirati (fr. baraquer) smestiti u barake; stanovati u logorskim kolibama, daarama. baranda (tl. barranda) ograda u areni gde se izvode borbe s bikovima. barat (ital. baratto, fr. barat) trgovanje, razmena, trampa. baraterija (ital. baratteria) kor. svaka nepotena ili protivzakonita radnja kapetana ili mornara koja ide na tetu sopstvenika broda i ostalih zakonitih interese-nata; podvala, prevara, potkradanje, kri-jumarenje. baratirati (ital. barattare) trgovati davanjem robe za robu, trgovati razmenom, trampiti. barato-trgovina (ital. baratto) razmena, trampa, trgovina kod koje se daje roba za robu, naroito uobiajena u knjiarstvu. barba (lat. barba, ital. barba brada) ika, ia (u Dalmaciji); in barbam (lat. in barbam) u bradu, tj. u brk, u lice. barbakana (fr., ital. barbacane, nlat., nm. barbacana) voj. spoljanji zid utvrenja sa pukarnicama; straarske kula; propust za vodu, za svetlost. barbar (gr. barbaros) v. varvarin. barbarizam (gr. barbarismos) gran. upotreba stranih rei i izraza u govoru i pisanju, naroito za ona znaenja za koja imamo nau re, npr.: najder, uster; bez da sam znao, pola tri, imate li to za jesti, nazvati telefonom itd., gruba jezika greka, na tetu jasnosti i istote jezika; kovanica, pogreno upotrebljene re; varvarizam. barbarizirati (gr. barbarfzo) uiniti neto barbarskim, pobarbariti; greiti se o previla i istotu jezika, govoriti u kovanicama, iskvareno, nepravilno; var- ' varizirati. barbarin (gr. barbaros) kod starih Grka: svaki onaj koji nije znao da govori grki, dakle tuinac, stranac; kod Rimljana: narodi koji nisu imali grkog ni rimskog obrazovanja; danas: neobrazovan, grub, surov ovek, divljak; barbar, varvarin. barbarski (gr. barbarikos) prvobitno: strani, tuinski; neovean, grub, surov, divlji; protivan duhu i pravilima jezika; barbarski ornament gotski, keltski i

barbarstvo

103

barkarola (ulice, mostove) u cilju odbrane; dizati (ili: praviti) barikade; barikadirati se ograditi se, zatvoriti se dobro; fig. izdvojiti se, usamiti se. barilalija (gr. barys teak, laleo govorim) med. teko, oteano govorenje, teko izgo-varanje rei. barilja (um. barilla) hen. neista panska soda koja se dobiva sagorevanjem morskih biljaka. barimetrija (gr. barys teak, metria) v. barometrija. bariolaa (fr. bariolage) arenilo, naa-ranost; neukusno, suvie areno slikarstvo. bariolirati (fr. barioler) arati, naara-ti, proarati, protkati arenilom. barioni fiz. opti naziv za dve grupe elementarnih estica, i to za: nukleone i hiperone. barisomatija (gr. barys teak, soma telo) med. tromost, ugojenost, gojaznost. barister (eng. barrister) titula engleskih advokata koji vode sporove pred visokim sudovima. barisfera (gr. barys, sphaira lopta) geol. Zemljine jezgro, sastoji se, verovatno, od tekih elemenata, nikla, gvoa i dr. baritimija (gr. barythymfa) zlovolja, seta, tuga, neraspoloenje. bariton (gr. barys jak, dubok, tonos ton) muz. duboki tenor ili visoki bas, muki glas izmeu basa i tenora, koji se kree otprilike izmeu A" do a"; muziki instrument sa icama, eufonijum (u vojnoj muzici). baritonirati (gr. barytoneo naglasim gravisom) gram. jedan slog, naroito poslednji slog rei, ostaviti nenaglaen; muz. pevati bariton. baritonist(a) (gr. barys, tnos) muz. peva koji peva bariton. baritonon (gr. barytonon) gram. re kod koje je poslednji slog nenaglaen. barifon (gr. barys, phone glas) muz. peva koji peva dubok glas, tj. bas, basist. barifonija (gr.) muz. dubok glas, bas; med. tekoa govorenja kao bolesno stanje. baricentrum (gr. barys, kntron) fiz. teite. barjak (tur. bayrak) zastava, steg; eta vojnika; bajra. Barjam (pere. bejram) dva velika muhamedanska praznika u godini; prvi se slavi odmah posle posnoga meseca ramazana; drugi, kurban bar jam, praznik rtve, zove se zbog toga to se tada kolju ovnovi koji se dele sirotinji, a slavi se 70 dana posle prvog barjama; Bajram. barka (ital. barca, fr. barque) un, mali amac, laica; velika trgovaka laa sa tri katarke. barkarola (ital. barcaruola) vesela pesma venecijanskih gondolijera; pesma u e-

ovima slini oblici ornamenata; varvarska. barbarstvo (gr. barbaros) neobrazovanost, neuljuenost; grubost, surovost, divlja-tvo; varvarstva. barbirati (fr. barbe, barbifier) brijati, i-ati; kuv. skidati krljut sa ribe. barbiton (gr. barbiton) muziki instrument starih Grka sa mnogo ica, slian liri; ua. polihord. bard (eng. bard, kelt. bardd) pesnik i peva starih Gala i ostalih keltskih naroda, koji je pevao, uz pratnju harfe, u slavu junaka i bogova; pesnik. bardak (tur. bardak) zemljani sud za vodu; drveni, zemljani ili bakarni sud u kome se dri rakija ili vino. bardiljo (ital. bardiglio) vrsta veoma tvrdog belog florentinskog mramora. bardit (nlat. barditus) ubojna pesma barda. guslarska pesma. bardo (fr. bardot, ital., p. barda, arap. albarda) tovarna ivotinja, mlada mazga; fig. ovek koji izvlai sve na svojim leima, pepeljuga. barelo (ital. bargello) ranije: palata guvernera (podestata) u Florenci; zatim: sedite kapetana policije i zatvor; danas: narodni muzej za talijansku umetnost i kulturnu istoriju. bare (fr. barege) prvobitno: laka vunena tkanina, na zvana po mestu Bare u Pirinejima; sada: sve slino tkane materije od vune, svile i pamuka. barel (eng. barrel bure, burence) anglosaksonska jedinica zapremine za merenje tenosti (163,55 1 u Engleskoj, 158,98 1 u SAD) bareljef (fr. bas-relief) plii, slabije ispupen vajarski rad na ravnoj povrini; up. reljef. bereta (fr. barrette, ital. berretta, nlat. barretum) kapa uopte; okasta ili okrugla kapa bez tita, kakvu nose na slubi sudije, svetenici itd. bari- (gr. barys) predmetak u sloenicama sa znaenjem: teak. baribal zool. vrsta malih, crnih medveda u Sev. Americi, Japanu i dr. bariglosija (gr. barys teak, glossa jezik) med. v. barilalija. barijera (fr. barriere) pregrada, brana, branik; pregrada od reetaka; granica, mea; pogranine utvrenje; zaklon, odbrana; varoka kapija, ulaz gde se plaa troa-rina, eram; fig. smetnja, prepona, prepreka. barij(um) (nlat. baryum, gr. barys teak) hem. element, atomska masa 137,34, redni broj 56, znak Va. barikada (fr. barricade) brana, pregrada uzanih mesta (ulica, mostova) u cilju odbrane; fig. graanski rat, ulina borba; smetnja, prepreka. barikadirati (fr. barricader) pregraditi, prepreiti, zatvoriti uzane prolaze

barkasa

104

baso obligato baron (nlat. baro, fr. baron, ital. barone) plemika titula, stepen plemstva izmeu grofa i plemia; fig. jak, hrabar ovek, junak, vitez. baronat (nlat. baro) posed za koji je Vezana baronska titula; baronija. baronese (ital. baronessa) baronova ki. baronet (eng. baronet) titula engleskog naslednog plemstva; lan nieg plemstva, izmeu barona i viteza. baronija (fr. baronnie) v. baronat. baroskop (gr. baros, skopeo) stariji naziv barometra; danas: naroita vrsta barome-tra (sa kamforom, niadorom i alitrom koji su preliveni alkoholom) kod koga se po talogu poznaje hoe li vreme biti vedro ili mutno; up. dazimetar. barotermometar (gr. baros, thermos topao, metron) termometar za merenje take kljuanja vode, koja je nia to je visina na kojoj se ona odreuje vea; up. hipsotermo-metar. barotropizam (gr. baros, trpos obrt, pravac) bog. v. geotropizam. barofon (gr. baros, phone glas) ovek koji ima dubok ili grub glas. bartolinitis med. zapaljenje bartolinijskih, usminskih lezda. Bartolomejska no ili Pariski krvavi pir, no od 24. avgusta 1572, na dan sv. Bartolomeja, kada su hugenoti pobijeni u Parizu. barut (tur. barut) prah za vatreno oruje. bas (ital. basso, gr. basson, dorski kompa-rativ od bathys dubok) kuz. najdublji muki glas; najdublji glas u vieglasnim vokalnim i instrumentalnim komadima, osnova harmonije; instrument koji proizvodi bastonove. basamak (tur. basamak) preaga na lestvama, stepenica na stepenitu. basa otava (ital. bassa ottava) pl. uz. mesta koja treba izvoditi za jednu oktavu nie. basen (fr. bassin, ital. batino) reno korito; voda vetaki ograena (u parkovima i sl.); mesto u pristanitu gde stoje lae; kotlina; bazen. baset (ital. bassetto) kuz. mali kontrabas sa tri ice. baseto (ital. bassetto) kuz. duboki tenor, bariton; up. bastaj. basileus (gr. basileus) kralj; titula drugog arhonta u staroj Ateni. basist(a) (fr. bassiste) peva koji peva bas; svira koji svira bas. baskitbol (eng. basket-ball) sp. koarka. bas-lis (fr. basse-lisse) vrsta vunenih ili svilenih zidnih tepiha sa dubokom osno-vom. basma (tur. basma) l. tanka arena pamuna tkanina, cic; 2. tampa, tampana knjiga. bason (fr. basson) muz. v. fagot. baso obligato (ital. basso obbligato) mu?, glas basa koji vodi melodiju.

tnjama po vodi (peva se uz pratnju gitare, mandole i dr.); takoe: barkerola. barkasa (tl. barcaza) hor. najvei amac na ratnim brodovima, sa katarkama, jedrima i malim topovima. barkerola (ital. barcherolla) etni amac bez katarke, gondola; up. barkarola. barketa (ital. barchetta) un, mali amac, laica, barkica. barmen (eng. barman) vlasnik ili poslovoa bara; kelner u baru. barne (nem. Vaggep, fr. barres) al. gimnastike sprava: dve okrugle, paralelne (i vodoravne) motke, svaka uvrena na dva stuba, razboj. baro- (gr. baros) predmetak u sloenicama sa znaenjem: teina, pritisak. barogram (gr. baros, gramma slovo, pismo), hartija na kojoj je barograf ispisao liniju vazdunog pritiska. barograf (gr. baros, grapho) eteor. aparat koji belei promene u vazdunom priti-sku, barometar koji sam sebe registruje pravei tzv. barografsku krivulju; up. barogram. barok (port. barrocco) apx. v. barokni stil. barokan (port.) nepravilan, nastran, udan, smean; baroknim naziva ju se one pojave u ivotu i umetnosti koje svojim preteranostima, iskrivljenostima i protivre-nostima izmeu sredstava i cilja, materije i forme, izazivaju utisak neega na-stranog i ludog; barokna poezija uena, dvorske, visokoparna poezija koja je cvetala za vreme trajanja baroknog stila u arhitekturi i umetnosti. barokni stil (port. barrocco, gr. stylos) epoha u istoriji umetnosti koja obuhvata kraj XVI, HUP vek i prvu polovinu HU veka, dobila ime po nazivu koji su Portu-galci dali biseru nepravilna oblika (barrocco); ovaj stil je potisnuo renesansu i predstavlja njenu degeneraciju, pri-bliujui se gotskoj umetnosti XV veka sa njenim pretpostavljanjem krive linije pravoj; barok. baromakrometar (gr. baros teina, makros visok, metron) vaga za decu, koja meri u isto vreme i visinu i teinu. barometar (gr. baros, metron) fiz. sprava za merenje vazdune teine, vazdunog pritiska. barometarski (gr.) koji se tie barometri-je; barometarski maksimum najvii vazduni pritisak, najvie stanje barome-tra; barometarski minimum najnii vazduni pritisak, najnie stanje barome-tra. barometrija (gr. bros, metrfa) merenje vazdunog pritiska; vetina rukovanja barometrima; barimetrija. barometrograf (gr. baros, metron, grapho) barometar koji sam registruje promene u vazdunom pritisku; up. barograf.

baso ostivato

105

baton

baso ostinato (ital. basso ostinato) muz. stalno ponavljanje jedne teme u basu. baso profondo (ital. basso profondo) ta dubok glas. baso ripijeno (ital. basso ripieno) kuz. bas koji prati. basta! (ital. basta) dosta! dosta o tome! bastaj (fr. bassetaille) muz. glas izmeu bari-tona i basa, dubok bariton; takoe: ba-reljef. bastard (ital., nm. bastardo) vanbrano dete, kopile; zool. melez koji dolazi od spari-vanja razliitih vrsta (npr. konja i magarca, vuka i psa); vot. biljka koja je postala spolnim ukrtanjem dveju razliitih biljnih vrsta; trg. vrsta fine i guste pamune tkanine; bastardna vuna, najslabija vuna na ovijem krznu; bastardna menice lana menica, sa potpisom lica koje ne postoji; bastardni prozor prozor sa jednakom ili manjom visinom nego irinom. bastardirati (ital. bastardo) bog. razmnoa-vati se putem ukrtanja razliitih vrsta. bastilja (fr. bastille) tvrava, kula, utvren zamak s kulama koji slui kao tamnica; Bastilja uvena pariska tamnica koju je podigao u XIV veku Karlo V i koja je razorena 14. jula 1789. za vreme Luja XVI. bastion (fr. bastion) fort. utvrenje, grudo-bran. bastionirati (fr. bastion) voj. utvrditi, podignuti utvrenje (ili grudobran). bastonada (fr. bastonnade) batinanje; batinanje po tabanima u Turskoj. bastovirati (ital. bastonare) batinati, naroito po tabanima. bat novana jedinica u Tajlandu (1 bat=100 satanga). batavija polusvilena tkanina koja se izrauje na Javi; ime dobila po gradu Bata-viji. bataliti (tur. battalmak) pokvariti neto, poremetiti; fig. okaniti se ega, napustiti (neku nameru, zamisao i sl.). bataljon (lat. battuere biti se, tui, fr. bataillon) voj. odred vojske koji predstavlja, prema formaciji, treinu ili etvrtinu peadijskog puka, obino sa 8001000 vojnika, podeljenih u 4 ete. batard (fr. batarde) pokrivena laka beka kola na gibnjevima, federima; voj. vrsta starih topova; borbeni ma koji se u borbi drao u jednoj ruci; tip. poluleea francuska slova izmeu rond i anglez. batardo (fr. batardeau) voj. privremen zaklon, nasip od kamena. batarizam (gr. battarizo mucam) med. mucanje, zamuckivanje, brzoplet govor. batelaa (fr. batelage) opsenarstvo, maioniarstvo, prevara; hor. tovarenje i istovarivanje lae amcima; brodski saobraaj; brodarina, prevoznina.

baterija (fr. batterie) voj. vie topova (48) iste vrste, sa potpunom opremom i priborom, koji predstavljaju jednu borbenu jedinicu; kremen, ognjilo na starim pukama; elektrina baterija vie lajdenskih boca koje se, radi veeg elektrinog punjenja, spoje tako da su sve spoljanje obloge s jedne strane i sve unutranje obloge s druge strane meu sobom povezane; galvan-ska baterija spoj vie galvanskih elemenata u istom provodniku radi dobijanja jae struje ili vieg napona (paralelne ili uzastopno spajanje). batibij(us) (gr. bathys dubok, bios ivot) biol. onaj koji ivi u dubini, izraz koji je napravio engleski prirodnjak Tomas Hak-sli (Huxley 18251895) i njim nazvao organsku prasluz, koje ima u morskim dubinama i koja ne spada ni u ivotinje ni u biljke, nego predstavlja neko neutral-no meucarstvo prabia ili protista, jedno jednoelijsko organsko bie u morskoj dubini. batimetrija (gr. bathys, metron) merenje dubine; batometrija. batirati (fr. battre, ital. battere, lat. battuere udariti, lupiti) ma. izbiti protivniku ma iz ruke. batiskaf (gr. bathys dubok, skaphos brod, laa) dubinski brod", ureaj valjkastog oblika na samostalni pogon opremljen specijalnim aparatima za prouavanje mora i okeana na velikim dubinama. batist (fr. batiste) vrsta veoma finog i gustog platna. batisfera (gr. bathys dubok, sphalra lopta, kugla) 1. morska dubina; 2. aparat za merenje i ispitivanje morskih dubina; 3. morski omota Zemlje. batifon (gr. bathys, phone) muz. duvaki instrument sa dubokim tokovima (pronaen 1829. u Berlinu). batli (pere.-tur. bahth) srean; koji donosi sreu. batman (fr. battement) udaranje ruku i nogu pri igranju; lupanje srca; ma. udar po protivnikovom mau; nuz. dvostruki udar; zamajni udar klatna na asovniku. bat-metal belouta meavina od 55 procenata bakra i 45 procenata cinka (upotrebljava se za svenjake i druge predmete). batoar (fr. battoir) mlat, tuak za loptu; pljosnata maka, prakljaa. batoliti (gr. bathos dubina, lithos kamen) pl. geol. potpuno kristalisane najdublje gromade plutonskih stena, ponajvip!e grani-toidnih. batologija (gr. battologia) nepotreban govor, lupetanje, truanje, naklapanje. batomstar (gr. bathos dubina, metron) sprava za merenje morske dubine. batometrija (gr. bathos, metrfa) v. batimetrija. baton (fr. baton, nlat. basto) tap, prut, palica, naroito maralska palica; muz.

batonda

106

beatikum

dirigentova palica za davanje takta; znak za mirovanje. batovda (ital. battere) u cirkusu: saltomor-tale preko konja; up. batuta. batos (gr. bathos dubina) niskost, prostota u govoru i pisanju. batofobija (gr. bathos, phbos strah) med. strah od dubine ili visine, obino praen vrtoglavicom. batrahij(um) (gr. batrachos aba) med. v. batrahus. Batrahomiomahija (gr. Batrachomiomachfa) Boj aba sa mievima", uveni grki komini junaki ep, koji se pogreno pripisuje Homeru, parodija Ilijade. batrahus (gr. batrachos aba) med. prit ispod jezika; batrahijum. batrij(um) (gr. bathron postolje; klupa, sedite) med. hirurka postel>a, klupa; sprava za nametanje iaenih udova. batrum (gr. bathron) med. v. batrijum. batuta (ital. battuta) muz. udarac za takt; ma. jak udarac du protivnikovog maa kome je cilj da se protivnikov ma izvede iz napadne linije ili da se napravi mesta za izvoenje udara na protivnika; skok pri kome konj samo malo dodiruje zemlju kopitama; saltomortale napravljen preko konja. bauer (nem. Bauer seljak) u ahu: peak, pion. Bauhaus (nem. Bauhaus) kola za arhitektu-ru i umetniko odlikovanje koju je 1919. god. u Vajmaru osnovao arhitekta V. Gro-pijus sa ciljem da se ostvari jedinstvo likovnih umetnosti i da se one, a naroito arhitekture, tenje priblie zanat-stvu i funkcionalnosti. Po dolasku na-cista na vlast 1933. kola je raspupggena i 1937. nastavila rad u ikagu. baft (pere. baft) trg. vrsta istonoindijskih, obino belih katunskih tkanina. Bah (gr. Bakchos) kit. v. Bahus. bahaizam napredni pravac u babizmu, koji ima pristalica i u Evropi i Americi. bahanalije (lat. Bacchanalia) pl. kod starih Rimljana: orgijske i mistine sveanosti u ast boga Baha; fig. pijanke, terevenke, burno veselje. bahant (gr. Bakchos, lat. bacchans) Bahov svetenik kod starih Riml>ana. bahanti (gr. bakchos, lat. bacchans) pl. kod Rimljana: uesnici u Bahusovim sveanostima; u srednjem veku: putujui aci (vaganti). bahija (p. bahio) zaliv; vrsta finog duvana koji se dovozi iz brazilijanske pokrajine Bahija. bahijus (gr. Bakcheios) metrika stopa od jednog kratkog i dva duga sloga (bahijski stih upotrebljavan je naroito u himnama bogu Bahu). bahur (hebr. bachur) jevrejski student koji se bavi prouavanjem Talmuda, poznavalac hebrejskih zakona.

Bahus (lat. Bacchus, gr. Bakchos)' mit. bog vina, sin Zevsa i Semele; fig. vino; dobar vinopije, pijanica, bekrija (Grci su ga zvali i Dionizos). bacilarije (nlat. bacillaria) pl. v. bacili. bacili (lat. bacillum pruti, tapi) med. bakterije koje imaju oblik tapia, iza-zivai tifusa, tetanusa, srdobolje; vrenja buterne kiseline i dr.; bacilarije. bacilofobija (lat. bacillum tapi, gr. phbos strah) med. preteran strah od zaraz-nih klica (bacila), osobina onih koji su u stalnom strahu da e se zaraziti klicama bolesti (pri rukovanju, dodiru nekog predmeta, vonji javnim saobraajnim sredstvima i dr.). baca (tur. baca, pere, bage) dimnjak; pukarnica. ba (tur. bas) l. prednji kraj lae; 2. u polu sloe nicama: glavni, najstariji: ba-knez; ba-arija i dr. baa (tur. basa) stareina, poglavar. baiboz(l)uk (tur. basibozuk) ist. vojnici neredovne turske vojske; nedisciplinova-na vojska. baka (tus. baska) napose, odvojeno, zasebno, posebno. balik (tur. bahk) marama koja pokriva glavu, vrat i ramena. bamalik (tur. basmaklik) novac za papue", deo prihoda sultanije koji se sastojao od novanik kazni za umske krivice. bata (tur. bahce) v. baa. batovav (tur. bahcivan) onaj koji se bavi gajenjem povra, vrtar, povrtar. baa (tur. bahce) vrt, gradina; bata. ba-arija (tur. bacarz) glavni trg, obino pokriven. ba-au (tur.) narednik u turskoj vojsci. bdelometar (gr. bdella pijavica, metron) med. staklena sprava za isisavanje krvi, koja zamenjuje lekarsku pijavicu. bdelotomija (gr. bdella, temno seem) zasecanje lekarske pijavice koja se nasisala krvi ispred zavretka repa sa trbune strane, radi ispranjavanja i odranja ivotinje. beanizam (nlat. beanus) glupo i neotesano dranje (ili: ponaanje). beanus (nlat. beanus, fr. bec-jaune, bejaune) novajlija, utokljunac, poetnik; student prve godine, bruco; glup i neotesan ovek. beata (lat. beata) blaena, srena; im. bogomoljka. beata virgo (lat. beata virgo) blaena devi-ca, tj. majka boja, bogorodice. beate memorije (lat. beatae memoriae) blaene, svete uspomene (pokojnik). beatizam (lat. beatus blaen) pravljenje svecem, tobonje svetost, licemerstvo. beatikum (lat. beaticum) poslednja pomast, priest samrtnika kod katolika.

beati posidentes

107

bekerel

beati posidentes (lat. beati possidentes) sreni su oni koji imaju, blago onima koji imaju. beatitudo vestra (lat. beatitudo vestra) Vata Svetosti (oslovljavanje pape). beatifikacija (lat. beatificatio) posvei-vanje, proglaenje za sveca, uvrenje u red blaenih od strane pape, posle ega dolazi akt kanalizacije; fil. elektrina beatifikacija elektrini eksperiment koji se sastoji u stvaranju svetlog sveti-teljskog venca (aureole). beatifikovati v. beatificirati. beatificirati (lat. beatificare) posvetiti, proglasiti svecem, uvrstiti u red svetitelja. bebi (eng. baby) malo dete, detence, beba. bevanda (ital. bevanda) vino, naroito crno, pomeano s vodom (u Dalmaciji). beg (tur. bey) 1. veliki posednik i vlastelin, plemi u staroj Turskoj; 2. zapovednik, upravnik jedne oblasti, knez; 3. titula, koja se stavlja obino iza imena, gospodin, gospodar. begevisati (tur. begenmek) l. svideti se, dopasti se, dopadati se; 2. izabrati, oda-brati neto po svom ukusu; 3. odobriti, odobrava, biti saglasan s neim. beging (eng. begging) platno za pakovanje. begine (nlat. baga, eng. beggar) pl. vrsta katolikih kaluerica naroito rairenih u XI i H veku, najstariji red posveen bogougodnom radu, negovanju bolesnih itd.; fig. bogomoljke, one koje se prave sveticama; betuine, begute. beglerbet (tur. beylerbeyi) vrhovni zapovednik vojni i graanski, stareina neke oblasti, pokrajine u staroj Turskoj. begluk (tur. beylik) 1. tursko dravno imanje; 2. begov posed (dobiven od sultana); 3. besplatan rad raje na begovom imanju; 4. stoni trg. begoglija (tur.) begov sin. beguine (eng. beggar) pl. v. begine. begum (tur.) udova-carica, udovica velikog gospodina; titula jedne indijske kneginje. begute (eng. beggar) hi. v. begine. bedak (pere. bedak tur. bedaf) glupak, luda, budala; pr. bedast. bedevija (arap. badawiyy, tur. bedevi beduinski) kobila dobre pasmine, obino arapske. bedeker putni vodi, knjiga, prirunik za turiste (prema imenu nemakog izdavaa K. Baedecker-a). bedinerka (nem. Bedienerin) kuna pomoni-ca samo u odreene dane ili sate; bedine-. rica. bediverica v. bedinerka. bedlemit (eng. Bedlam, bedlamite) ludak, onaj koji ivi u ludnici (po velikoj london-skoj ludnici Bedlem). bedminton (eng. badminton) sp. igra slina tenisu; igra sa reketima i lopticama sa

usaenim perima na jednoj strani, preko mree razapete 155 st od zemlje. beduina (arap. badawiyyun) kod. enski ogrta slian arabljanskoj nonji. beduivi (arap. badawiyyun) pl. stanovnici pustinje, skitalaka arapska plemena u arabijskim, sirijskim i severoafrikim pustinjama, koja su ivela od stoarstva i pljake. Be-dur (ital. B-dur) kuz. tvrdo zvuanje sa osnovnim tonom b; suprotno: Be-mol. be (fr. beige) koji je bledosmee boje; neobojen, prirodne boje. bez (hebr. beth-din) l. jevrejska sudnica, tribunal koji sainjavaju rabineri radi religioznih i obrednih pitanja. bez (tur. bez) 2. platno. bezbeli (tur. besbelli) dabome, zaista, naravno. beze (fr. baiser) poljubac; kuv. vrsta kolaa punjenih penom od jaja i eera. bezemon (hol. bezemschoon) trg. odbitak na ime onoga to ostaje u sanducima ili buriima pri ispranjavanju, naroito kod nepreraenog eera. bezeta (fr. bezette) crvena minka, fino tanko platno, jako obojeno koenilom boja koju upotrebljavaju poslastiari za bo-jadisanje kolaa. bezistan (pere. bezistan) trg, trite, deo trga pod krovom, pokrivena arija, naroito u Carigradu; bezisten. bezisten (pere. bezistan) v. bezistan. bezmen (fr. baisemain) celivanje ruke, rukoljub; vazalsko, klevetniko celivanje ruke gospodaru u znak poniznosti ili kao dvorski ceremonijal. bezoan (fr. besoin, ital. bisogno) potreba, potrebnost, nuda, oskudica, siromatvo; o bezoan (fr. au besoin) u sluaju potrebe, kad bude nuno; adres o bezoan (fr. adres-se au besoin), trg. na menicama: adresa po potrebi, tj. upuivanje menice na tree lice, ako bi trasat odbio primanje. bezoar (fr. bezoard, pere. padzehr) fark. vrsta protivotrova sastavlena od konkre-cija iz stomaka raznih sisavaca. bezoardika (nlat. bezoardica) pl. far, protivotrovi. bejzbol (eng. base-ball) nacionalna sportska igra u SAD loptom i palicom, u kojoj na svakoj strani igra devet igraa; lopta za tu igru. bek (eng. back) sp. igra iz ue odbrane fudbalskog tima (svaki tim ima dva beka, levog i desnog). bekasina (fr. becassine) zool. barska ljuka, ritska ljuka. Be-kvadrat muz. etvoroutlasto V", razreavajui znak kojim se jedna poviena ili sniena nota vraa na prvobitni stepen. bekerel (skr. Bq) fiz. jedinica za merenje aktivnosti radioaktivnih supstanci u Meunarodnom sistemu; predstavlja jedan

bekon

108

bengalo

radioaktivni raspad u sekundi; naziv po francuskom nauniku A.A. Bekerelu (18521908); ranija jedinica kiri. bekon (eng. bacon) kora slanine, osuena polovina (strana) svinje, bez glave, kime, butne kosti i lopatice. bekuordejn (eng. backwardation) trg. u trgovini dravnim hartijama: interes koji prodavac mora da snosi; up. deport. bekrija (arap. bukraiyy, tur. bekri) pijanica, lola. bel jedinica za merenje jaine zvuka (po Aleksandru Grahamu Belu, izumitel>u telefona); oznaka b; up. decibel. beladona (ital. bella donna lepa ena") bog. (Atropa Belladonna) velebilje, bun, balan, paskviza, kurjaa, vinika, ludaa; bela-donaekstrakt sok koji se spravlja od sveeg soka lia ove biljke, glavni sastojak atropina. beladonin (ital. bella donna) hen. organska baza koja se dobija od korena i lia velebilja; upotrebljava se, kao sredstvo za ulepavanje, radi poveanje zenica. belaj (arap. bala tur. bela) l. nesrea, zlo, jad, nevolja, patnja, muka; 2. fig. avo, vrag. belanda (ital. belanda, fr. belandre) mor. vrsta nordijskih plitkih jedrilica. belvedere (ital. belvedere lep izgled) kula, ardak na kui, letnjikovcu ili kakvom uzvienom mestu odakle je lep izgled (belvi); deo Vatikana u kome se nalazi uveni kip Apolonov. belvi (fr. bellevue) v. belvedere. belegija (tur. belegi) brus za otrenje kose. beledin trg. vrsta levantskog pamuka slabog kvaliteta. belelaks trg. vrsta istonoindijske svilene tkanine, sline taftu. belemniti (gr. belemnon oruje za hitanje, strela) geol. fosilni ostaci izumrlih se-pija iz perioda Jure i Krede. belenzuka (tur. bilezik) 1. narukvica, grivna; 2. karika, pavta; 3. al. okovi na nogama, lisice. bel-espri (fr. bel-esprit) lep duh, tj. pametan i duhovit ovek. beletrist(a) (fr. belles lettres, belletriste) onaj koji se kao pisac bavi beletristikom, zabavni pisac. beletristika (fr. belles-lettres knjievnost) ona grana literature koja ne slui ni religioznim, ni naunim, ni praktinim ciljevima, dakle pesnipggvo u stihu i prozi, zabavna knjievnost svake vrste, feljton, estetska i knjievna kritika. Belzebub (hebr. Baal-Sebub) mit. boanstvo starih Filistinaca; kod Jevreja i u Novom zavetu: arhiavo, avolski poglavica. beli (arap. bala, tur. belli) poznato, jasno, izvesno, bez sumnje. belikozan (lat. bellicosus) ratoboran, ratniki. bel kanto (ital. bel canto) kuz. lepo pevanje; pravac u muzici koji tei za to savre-

menijom reprodukcijom tona i za virtuoznou u izvoenju. belmontin hen. ist parafin koji se dobija od petroleuma; upotrebl>ava se naroito za pravljenje svea. belogardejac (rus. belogvardeec) beli gar-dist", nezvanian i podrugljivo-prezriv naziv za vojnika Denjikinove, Vrangelove i dr. vojske koja se, za vreme graanskog rata u Rusiji, borila protiv boljevike; fig. vojno lice koje se smatra kao protivnik sadanjeg reima u SSSR. belomantija (gr. belos strela, manteia) gatanje (ili: proricanje) iz strela (na Istoku). Belona (lat. Bellona) mit. boginja rata kod Rimljana, sena Marsova. belt (skand. Belt) tesnac, moreuz. belim (tur. belki) moda, valjda, verovatno. beluga (rus. beluga) zool. riba jesetra-mo-runa; kao kamen tvrda masa koja se u veliini kokoijeg jajeta ponekad nalazi u bubrezima velikih jesetrimoruna; beluga kavijar najfinija vrsta kavijara. belum internecinum (lat. bellum internecinum) rat do istrage. belum omnijum kontra omnes (lat. bellum omnium contra omnes) rat sviju protiv svih, opti rat; fil. prvobitno prirodno stanje oveanstva, pre obrazovanje drutva (Hobsova pretpostavka). belite (p. belchite) vrsta panske vune, nazvane po gradu Belite. bema (gr. bema uzvienje) pregraeno mesto za svetenike u grkim pravoslavnim crkvama, naroito vladiin sto. bematin-svee pl. svee izraene od neke meavine parafina i stearina. Bembaa (tur. bend-baci glavna brana) predgrae Sarajeva gde reka Milucka ulazi u grad (nekad je na tom mestu postojala velika brana koja je sluila za dovod vode). Be-mol (ital. Be-moll) uz. zvuanje sa osnovnim tonom b; suprotno: Be-dur. ben (hebr. ben sin) kod semitskih osobnih imena stavlja se pred ime oevo; npr. Solomon ben David=Solomon, Davidov sin. bena (tur. bon) budala, luda, glupan. benares (ind. Benares) istonoindijska srebrna tkanina, brokat, nazvala po gradu Benaresu. bengal (eng. bengal) polusvilena tkanina, mus-lin sa prugama u vie boja. bengali (eng. Bengal) pl. engleske trupe u Indiji sastavljene od uroenika. Bengalija (eng. Bengal) oblast u severoisto-nom delu Indije. bengalo (beng. bangla, eng. bungalow) jednospratna kua, na Dalekom istoku, od lakog materijala (bambusove trske ili dasaka), s krovom od slame ili crepa; slui za turiste, lovce itd.

bengalske vatra

109

bergonizacija

bengalske vatra poznata vatrometna smesa alitre i sumpora, gori lagano crvenim, utim, zelenim ili belim plamenom. bengal strajp (eng. bengal stripe) trg. muslin sa prugama u vie boja. bendi (eng. bandy) sp. igra na ledu palicama i tvrdom lopticom, pretea hokeja; igra se u Skandinaviji i SSSR. beneluk (pers.-tur. bengilik, bencilik) 1. opojna trava (napitak); 2. maije, ini. bene (lat. bene) dobro, val>ano, lepo. bene va lete! (lat. bene valete) iveli! budite zdravo! beneventana (po ital. kneevini Benevento) vrsta latinskog srednjovekovnog pisma; javilo se (u drugoj polovini U v.) u benediktinskom samostanu u Monte Kasi-nu, odakle se proirilo najpre u kneevini Benevento, a onda i po celoj junoj Italiji; to pismo je iz Italije prelo i u Dalmaciju, gde se u mestimino] upotrebi zadralo do XTV v. benevole lektor (lat. benevole lector) blagonakloni itaoe! benevolentan (lat. benevolens) blagonaklon, naklonjen, odan. benevolencija (lat. benevolentia) blagonaklonost, naklonjenost, milostivost. benevreke (alb. benevrek) uske suknene akire; benevreci. benediktiner (fr. benedictin, nem. Benediktipeg) vrsta finog likera (nazvane po tome to su ga najpre poeli spravljati kalueri jednog benediktinskog manastira u Francuskoj). benediktinci al. kaluerski red sv. Bene-dikta (480543), osnovan u VI veku u Monte Kasinu. benedikpija (lat. benedictio) u katolikoj crkvi: blagoslov, blagosiljanje. benedikpija apostolika (lat. benedictio apostolica) apostolski blagoslov koji papa, pravei znak krsta, daje triput godinje celom katolikom svetu. benedicirati (lat. benedicere) blagosloviti, blagosiljati. benedicite (lat. benedicite) molitva pre obreda u katolikim manastirima; blagosiljanje, blagoslov. benemerit (lat. bene meritus) vrlo zasluen ovek. benefaktor (vlat. benefactor) dobrotvor, dobroinilac. benefakcija (lat. benefactio) dobroinstvo, dobrotvorstvo, beneficancija. benefis (fr. benefice) predstava u korist nekog glumca. benefic (lat. beneficium) dobit, zarada, korist; prihod; prvenstvo, povlastica; predstava u korist nekog glumca ili kakvog dobrotvornog cilja, korisnica. bensficija (lat.) dobit; povlastica. beneficijalni (nlat. beneficialis) koji pripada crkvenim prihodima ili se tie crkvenih prihoda.

beneficijant (nlat. beneficians) dobroini-lac, dobrotvor. beneficijar (nlat. beneficiarius) onaj koji prima prihod od nekog benefica, napr. od neke predstave korisnice; primalac prihoda crkve; up. beneficijat. beneficijat (nlet. beneficiatus) v. beneficijar; takoe: ak koji prima stipendiju, blagodejanje, blagodejanac. beneficij(um) (lat. beneficium) v. benefic. benzin (nlat. bezoe) hen. tena i lako zapaljiva smea ugljovodonika, dobija se iz nafte, rastvara se u alkoholu, slui kao pogonsko gorivo kod eksplozivnih motora i u hem. industriji. benzol hem. tean, bezbojan, aromatian ugljovodonik, S6N6, lako isparljiv i za-paljiv, dobija se iz katrana kamenog uglja. benignitet (lat. benignitas) dobrota, dobrodunost, dareljivost; med. bezopasnost, prolaznost bolesti. ben-mari (fr. bain-marie) kuv. zagrevalo vodom, posuda vrue vode u koju se stavljaju sudovi sa jelom da bi se odrala toplota. bentonit (po Fort Benton-, SAD) vrsta gline, sadri vie od 50% montmorilonita; upotrebljava se pri vaenju nafte, izradi kalupa za livnice, eliane i dr. bentos (gr. bentlos dubina) biol. ivotinje i biljke koje ive na morskom dnu. bendo (eng. .banjo) gitari slian severnoameriki crnaki muz. instrument sa 57 crevnih ica; naroitu ulogu danas ima u dez muzici. belje (fr. beignet) kuv. utipak, priganica, krofna. benjovr (fr. baignoire) l. kupalite, kupatilo, banja; poz. loe u parteru graene u obliku kade, tj. spreda uzane, a pozadi iroke; 2. kada za kupanje. beotski (gr. Boiots) pril. iz Beotije, tj. glupo, nespretno, tromo. Beoani (gr. Boiotos) stanovnici starogr-ke pokrajine Beotije koje su stari smatrali tromim i glupim ljudima; otuda: ne-spretakovii, glupaci. berat (arap. bara t) carsko pismo ili povelja kojom se nekom daju naroite povlastice; carsko pismo kojim se neko postavlja na neki poloaj; pismo kojim se davala eg-zekvatura evropskim diplomatskim predstavnicima u Turskoj. beraha (hebr. beracha) jevrejska molitva zahvalnicu. berberiva (nlat. berberis) uta boja koja se dobija iz korena biljke utike. berberis (nlat. berberis vulgaris) bog. utika. bergami (ital. bergamo) pl. zidni tepisi izraeni u talijanskoj pokrajini Bergamo. bergamota (ital. bergamotto) carska kruka, vrsta plemenitih kruaka koje su iz Turske preneseno u Italiju. bergonizacija med. v. elektrogimnastika.

berdanka

110

bertijonaa

berdanka (eng. Berdan) puka ostragua, nazvana po pronalazau Amerikancu Berdanu ( + 1893), ranije upotrebljavani u ruskoj i srpskoj peadiji. bere (fr. beret) plitka i okrugla francuska kapa; beretka. berekin (ital. birichino) rasputen deak, deran, mangup. bereta (ital. berretta) v. bere. berera (fr. bergere) pastir ka; iroka, postavljena naslonjaa; ukras za glavu; fig. ljubavnica, dragana. bererak (fr. Bergerac) vrsta finog francuskog vina, nazvana po istoimenom de-partmanu na Dordonji. bererija (fr. bergerie) tor za ovce; ovar-stvo; pastirska pesma i igra. berza (fr. bourse, ital. borsa, nlat. bursa koa, krzno; tulum za vino) mesto gde se redovno sastaje poslovni i trgovaki svet radi zakljuivanja poslova, naroito sa menicama i hartijama od vrednosti (efek-tna berza), zatim sa robom: itom, ugljem i sl. (produktna berza); novana pijaca, novanik; berzijanck ljudi koji se bave berzanskim poslovima, koji trguju na ber-zi; berza rada ima za zadatak da utie na trite radne snage time to usredsreuje ponudu i tranju i, na taj nain, utie na suzbijanje besposlice; up. burza. berzanski uzvisi trg. mesni obiaji koje je utvrdila uprava jedne berze, a koji vae za poslove obavljene na toj berzi. berzerkeri (nord. ber-serkr) tig. oni koji se pojavljuju u koi medveda", polumitske linosti u Norvekoj i na Islandu, ljudi koji, kada pobesne, dobiju snagu za dvanaest ljudi: strahoviti junak i njegovih dvanaest sinova koji su ili u boj bez oklopa, samo u medveoj koi, i odlikova-li se u borbi divljim besom; fig. besni, plahovita ljudi i ratnici. berzijanci (fr. bourse, nem. Bersianer) pl. v. pod berza. beriberi (ind. beri) med- veoma rairena krvna bolest u Sev. Africi, Australiji i ist. Indiji, koja se javlja kao posledica hranjenja samo kuvanim pirinem, koji nema u sebi vitamina be"; glavni joj je znak: potpuno rasulo u funkcionisanju ivanog sistema koji se javlja u koenju donjih delova tela i slavljenju srca; = beli skorbut, beavitamknoza. beril (gr. beryllos) min. heksagonalni mine-ral, neprovidan, mutnozelene boje; plemeniti beril je ili divne zatvorenozelene boje (smaragd), ili zelenkastoplave (akva-marii). berilij(um) (gr. beryllos, nlat. berylliumj hem. element, atomska masa 9,02, redni broj 4, znak Ve; beo metal koji ulazi u sastav berila. berilistika (gr. beryllos) gatanje, prori-canje budunosti iz arobnog ogledala (napravl>enog iz berila).

berit-mila (hebr. berit savez, zavet, mila od glagola mal obrezati pokoicu penisa) crkveno-verski obred kod Jevreja; uvo-enje u zavet praoca Avrama, zavet obre-zanja, obrezanje. beriet (arap. baraka, tur. bereket) l. letina, plod, rod; 2. srea, napredak. berkan (ital. berracano) gusta i teka tka-nina od vune, kostreti ili kamilje dlake za prevlaenje nametaja. berkelijum v. berklijum. berklijum hen. transuranski element, proizveden vetaki u laboratoriji Kali-fornijskog univerziteta u Berkliju (Veg-kley), otuda i naziv; redni br. 97, hem. znak Bk. berkovec (rus. berkovec) mor. ruska mornarska mera od 10 puda = 400 ruskih funti = 163,805 kg. berkir (eng. berkshire) po eng. gradu Berk-iru nazvana rasa crnih svinja, proizve-denih ukrtanjem sijamske, kitajske i napolitanske rase. berlengo (fr. berlingot) polu-berlina, lake karuce sa dva sedita, bez prednjeg sedita; up. brelengo. berlina (fr. berline) vrsta lakih kola sa etiri sedita i sa zavaljenim arnjevima, berlinska kola. berlingoca (ital. berlingare, berlingozza) italijanski narodni ples. berma (lat. firmare) krizma, crkveni in kojim se krtenje potvruje miropoma-zanjem; up. birma. bermet (nem, Wermut) aromatino desertno vino s pelenom, pelinkovac; up. vermut. berna (fr. berne) kor. zastava kojom se mornari pozivaju da se vrate s kopna na lau; zategnute ebe kojim se neko baca uvis (stara francuska igra). bernardinac (nem. Bernhardiner) rasa pasa izmeu doge i ovarskog psa, duge dlake, crvene i bele; upotrebljuju ih kao putovoe kroz snene meave na Sv. Bernhardu (vajcarska) i za spasavanje putnika nastradalih u snenim vejavicama. bernardinci pl. bela braa, kalueri katolikog kaluerskog reda, osnovanog 1098. u Francuskoj. berneskan (ital. bernesco) v. bernijeskan. bernijeskan (ital. Berni, bernesco) udljiv, nastran (po nainu pisanja ital. pesnika Bernija, koji je preradio Bojardov ep Zaljubljeni Rolando"). bersaljeri (ital. bersaglieri) pl. strelci (vrsta peadije u ital. vojsci, osnovana 1836. god.). berseza (fr. berceuse) kuz. uspavanka. bert-brodovi (hol. beurt) pl. holandski potansko-trgovaki brodovi koji vre redovan saobraaj na odreenim linijama i imaju povlasticu za prevoenje putnika i robe. bertijonaa (fr. bertillonage) u kriminali-stici: utvrivanje istovetnosti (identi-

besa

111

bibliognozija mirani beton prethodno napregnut na pritisak zatezanjem eline armature (nosi-vost mu je vea od armiranog). bear (pere. bi-kar bez posla, tur. bekar) l. neoenjen ovek, neenja, momak; 2. lola, bekrija; mangup; 3. najamni radnik, nadniar; 4. ist- najamni vojnik. dehaizam napredni pravac u babizmu, koji ima pristalica i u Evropi i Americi. behar (tur. behar prolee, list i cvet voke) cvet, naroito cvet ia vokama. behika (gr. bex, bexos kaalj) pl. med. sredstva, lekovi protiv kalja. becirk (lat. cirkus, nem. Bezirk) srez, kvart, odeljak. bea (tur. besa) mana, nedostatak, greka. beika (tur. besik) detinja kolevka; mehur. belija (tur. besli) l. straar; 2. pripadnik plaene konjice. betek (nem. Besteck) pribor za jelo: no, viljuka, kaika, tanjiri i ubrus. bi- (lat. bis) predmetak u sloenicama koji kazuje da se znaenje drugog dela sloeni-ce dvaput javlja, npr. biandrija, bilupa itd. biangularan (lat. angularis uglovni, kutni) dvougli. biandrija (lat. bi-, bis, gr. aner, andros mu) zakonom zabranjeni brak jedne ene sa dva mua u isto vreme. bianuelan (lat. bi-, annus godina, fr. biannuel) koji izlazi dvaput godinje, npr. asopis. biarda maina za tkanje, razboj (naziv po pronalazau). biartikularan (lat. bi-, articulus zglob) koji ima dva zgloba, dvozgloban. biarhija (lat. bis, gr. arhe vlada) dvovla-e, istovremeno vladanje dvojice vladara u jednoj zemlji; up. diarhija. bibacitet (nlat. bibacitas) elja (ili: strast) za piem, sklonost piu. bibere (lat. bibere) piti; bibere greko stope (lat. bibere graeco more) piti po grkom obiaju (tj. kada se u ije zdravlje pije onoliko aa koliko njegovo ime sadri slova ili koliko mu se jo eli godina ivota); bibere ad numerum(lat. bibere ad numerum) ispita uz zdravicu odreen broj aa. biberon (fr. biberon) pijanac, vindija; sisaljka, boca sa cuclom. bibi (fr. bibi) enski eir sa malim titom; muki eir sa uzanim obodom. Biblija (gr. bibHon knjiica, knjiga, biblia knjiice, knjige) Sveto pismo, knjige koje sainjavaju Stari (na hebrejskom) i Novi zavet (na grkom); biblijska arheologija nauka koja ispituje nain ureenja i ivota, obiaje, umetnost i sl. onih naroda koji se u Bibliji pominju. bkblio- od gr. to biblion u znaenju knjiica, knjiga. bibliognozija (gr. biblion, gnosis poznavanje) poznavanje knjiga, razumevanje u knjige.

fikacija) neke linosti putem antropometrijske metode (naziv po fr. antropolo-gu Alfoisu Bertijonu, 18531914). besa (fr. baisse) l. trg. padanje cena i kurseva dravnih papira, akcija i drugih hartija od vrednosti, kao i robe koja se kotara na berzi. besa (alb.) 2. kod Albanaca: tvrda vera, tvrda re; nekome dati besu dati nekome tvrdu re da mu se nee nikakvo zlo dogoditi od onoga koji je dao besu. besar (fr. baisser) trg. v. besje. bes-bol (eng. base-ball) sp. severnoamerika narodna igra loptom, igra se na igralitu u obliku romboida ije su strane duge 27 t, i sa dva tima sa po devet igraa. besee (po fr. skra.: BCG od bacil CalmetteGuerin) vakcina protiv tuberkuloze. Besemerov aparat aparat za proizvoenje elika i bakra. Besemerova metoda postupak pri proia-vanju sirovog gvoa pomou toplog vazduha; v. Besemerov elik. Besemerov elik elik koji se dobija oksidacijom sirovog gvoa, nazvan po vedskom hemiaru Henri Besemeru (Nepgu Bessemer, 18131898). besje (fr. baissier) trg. igra na berzi koji pekulie padanjem vrednosti berzan-skih artikala; besar. beskompromisan (lat. compromissum) koji ne pravi kompromise, nepopustllv, nepomirljiv. bestija (lat. bestia) zver, ivotinja; grubo, divlje; neovek, zver-ovek. bestijalan (lat. bestialis) zverski, ivotinj-ski; grub, divlji, surov, neovean. bestijalnost (lat. bestia) ivotinjstvo, zver-stvo, zverska priroda, skotstvo, skotsko ponaanje, neovenost; skotolotvo. bestijarij(um) (nlat. bestiarium) knjiga sa slikama ivotinja, knjiga sa priama iz ivotinjskog sveta. bestijarijus (lat. bestiarius) borac sa zvero-vima u areni (kod starih Rimljana). bestseler (eng. best najbolji, seli prodavati, trgovati) delo koje u odreenoj vrsti postigne najvei broj prodatih primeraka. bega (gr. beta) ime drugog slova grkog alfabeta (R=nae b"); beta-zraci fiz. vrsta radioaktivnih zraka, potiu iz atomskog jezgra radioaktivnih elemenata u tzv. procesu beta-raspada, a sastavlje-ni su od beta-estica, elektron ili pozi-tron koji izlee iz atomskog jezgra zajedno s neutronom ili antineutronom; up. alfa-zraci, gama-zraci. beton (lat. bitumen, fr. beton) smesa od ljunka i cementa koja ima svojstvo, poto se ovlai, da se stvrdne kao kamen (u novijoj graevinskoj tehnici igra jednu od najvanijih usluga); armirani beton kada se u betonsku smesu doda jo i gvoe, radi pojaanja; prednapregiuti beton ar-

bibliognost(a)

112

bigotirati

bibliognost(a) (gr.) poznavalac knjiga, onaj koji se razume u knjige. bibliograf (gr. biblion, grapho piem) poznavalac knjiga; pisac (ili: sastavljam) spiska knjiga jedne struke. bibliografija (gr.) poznavanje knjiga, pomona nauka koja se bavi to potpunijim sakupljanjem i opisivanjem tampanih dela ili jedne naune oblasti, ili celokupne knjievnosti jednog naroda; ona moe biti azbuna, hronoloka ili sistemat-ska; obino se sastoji u jednostavnom ispisivanju naslova dela, a ree donosi i kritike napomene. bibliolater (gr. biblion, latreuo sluim) ovek koji voli i ceni knjige; ovek koji preterano potuje Sveto pismo. bibliolatrija (gr. biblion, latreia sluba) preterano i zanesenjako potovanje Svetog pisma; slepo verovanje svemu to je napisano ili tampane. biblioliti (gr. biblfon, Ifthos kamen) pl. geol. okamenotine lia; otisci lia na kamenu; rukopisi koje je Vezuv (vulkan) zatrpao u Herkulanumu i Pompejima, pa su dobili mineralan izgled. bibliologija (gr. bibliologia) nauka o knjizi i knjiarstvu uopte, poznavanje Svetog pisma (Biblije); nauka o Svetom pismu; rasprava o raznim izdanjima Biblije. biblioman (gr. biblion, mafnesthai ushii-vati se) onaj koji strasno skuplja knjige iz isto spoljnih obzira, npr. radi origi-nalnosti tampe, starosti, retkosti, tehnike opreme, njihove sudbine itd. bibliomanija (gr. biblion, mania ushienje) bolesna strast za skupljanjem knjiga iz isto spoljnih obzira, knjigoljublje. bibliomantija (gr. biblion, manteia proricanje) proricanje iz mesta na koja najpre padne oko kad se knjiga, naroito Sveto pismo, nasumce otvori. bibliopeja (gr. biblfon, poieo inim) vetina sastavljano (ili: pisanja) knjiga, spisateljstvo; pravljenje (ili: izrada) knjiga. bibliopol (gr. bibliopoles) knjiar, prodavac knjiga. bibliotaf (gr. biblfon, taphos grob) ,,sahranjiva knjiga", tj. onaj koji svoje knjige nerado pozajmljuje. biblioteka (gr. bibliotheke zbirka knjiga) knjinice, zbirka knjiga. bibliotekar (gr.) knjiniar, upravnik, rukovalac bibliotekom. bibliotekografija (gr. bibliotheke, grapho opisujem) opisivanje biblioteka; nauka o ureenju biblioteka. bibliotekonomija (gr. bibliotheke, nomfa) nauka o ureenju biblioteka i upravljanju bibliotekama. bibliofil (gr. bibliophilos ljubitelj knjiga) onaj koji strasno skuplja knjige radi njihove stvarne, bitne vrednosti za nauku ili predmet koji skupljaa posebno interesuje.

bibliofilija (gr. biblfon, philia ljubav) ljubav prema knjigama radi njihove stvarne vrednosti. biblist(a) (nlat. biblista) poznavalac Biblije, objanjava Biblije; onaj koji se dri samo Biblije, bez obzira na predanje. biblioteka (gr. biblfon) struno poznavanje Svetog pisma; nauka o Svetom pismu. biblicizam (gr.) pravac u evangelikoj teologiji koji shvata Bibliju kao po sebi jedinstven otkriveni sistem misli ili ivota. biblicitet (gr.) neodstupanje od Svetog pisma (u propovedima). bibron (fr. biberon) v. biberon. biva Jiuz. japanski narodni instrumenat, sro-dan lauti, sa 4 ice, po kojima se udara drvenim maljiem. bivak (fr. bivouac) voj. poljski logor; stanovanje vojske pod malim atorima. bivakirati (fr. bivouaquer) okolovati, biti u okolu, logorovati u polju; provesti (ili: provoditi) no pod vedrim nebom. bivalentan (nlat. bi-, valens koji vredi, valere vredeti) he*, dvovredan, od dve vrednosti, koji ima dve vrednosti, naziv za sve one elemente kod kojih se jedan atom spaja sa dva atoma vodonika, odnosno dva atoma drugog nekog jednovalentnog elementa, ili se zamenjuje dvama atomima vodonika, kao npr. kiseonik, sumpor, bakar, cink, olovo, elezo i dr. biver (eng. beaver) trg. engleska pamuna materija, tkana kao oja (upotrebl-ava se za zimske akire). bivertin (eng. beaverteen) trg. grub vuneni porhet. bivijum (lat. bivium) mesto gde se stiu dva puta, raskra, raskrsnice. bigamija (lat. bis, gr. gamos brak) dvobranost, stupanje u nov brak pre no to je prvi razveden, dvoenstvo, dvomuitvo. bigamist(a) (lat. gr.) ovek koji ima dve ene, dvoenac. bigamistki&a (lat. gr.) ena koja ima dva mua, dvomuica. bigarirati (fr. bigarrer, nlat. bivariare) arati, iarati, ukrasiti arama. bigenerian (lat. bis, genus rod, bigener), dvospolan, koji ima dva spola; up. hermafroditski. biglisati (gr. biglao, biglizo) pevati, izvi-jati melodiju (ptice, naroito slavuji). bigot (fr. bigot) onaj koji slepo veruje; bogomoljac; onaj koji se pravi da je strogo religiozan, licemer. bigotan (fr.) koji preteruje u pobonosti, verski zatucan; licemeran. bigoterija (fr. bigoterie) verska zatucanost, preterana pobonost, bogomoljstvo; licemerstvo. bigotizam (fr. bigotisme) tobonja svetost, licemerstvo; bogomoljstvo. bigotirati (fr. bigot) praviti se svecem, pretvarati se, licemeriti.

bigotnost

113

bikonkavav

bigotnost (fr.) v. bigotizam. bide (fr. bidet, ital. bidetto) sud za intimno ispiranje sena; kada u kojoj se kupa sedei; konje, mali konj. bidens (lat. bi-dens) dvozubac, dvozube vile, dvozube rogulje. biduum (lat. biduum) vreme od dva dana; rok od dva dana; intra biduum (lat. intra biduum) u roku od dva dana. biu (fr. bijou) nakit, ukras, dragocenost, dragulj, dragi kamen. biuterija (fr. bijouterie) trgovina dragocenostima, zlatarske radnja, juvelirska radnja; nakit, dragocenost, dragulji; juvelirska roba. biugje (fr. bijoutier) trgovac dragoceno-stima, zlatar, juvelir. bizam (nlat. bisamum, hebr. besem) gust sok jaka i prijatna mirisa koji se nalazi kod nekih ivotinja, naroito u mokavca, u jednoj kesi u blizini mara (upotrebljava se kao miris, i kao lek za jaanje ivaca); up. mous. bizantijski (gr. Byzantikon) koji se tie grkog ili istonorimskog carstva; fig. koji kadi, koji se ulaguje starijima od sebe, ulagivaki, udvoriki, puzavaki; vizantijske bizantinizam (gr. Byzantion) 1. bizantijska umetnost; 2. sistem vladavine slian onome u Istonorimskom Carstvu, gde je neo-granieni vladar bio u isto vreme glava drave i crkve, i doputao svojim dvora-nima i ljubimcima da vre uticaj na najvanije dravne poslove; 3. fig. pokorno sluenje i udvaranje vladarima i njihovim prohtevima, puenje pred nitima a nadmenost prema niim od sebe; Bizantinizam. bizantinci (gr.) 1. pl. grki pisci koji su pisali od vremena Konstantina Velikog (325) pa do pada Carigrada (1453), tj. do propasti Bizantijskog Carstva, i radili na istoriji, analistici, geografiji, ar-heologiji, filozofiji, teologiji, retori-ci i poeziji; 2. zlatnici grkih careva; vizantinci. bizantolog (gr. Byzantion, logos) naunik koji se bavi prouavanjem duhovne i materi j alne kulture u staroj Bizantiji; vi-zantolog. bizantologija (gr. Byzantion, logia) nauka koja se bavi prouavanjem celokupnog ivota (duhovne i materijalne kulture) u staroj Bizantiji; vizantologija. bizar (fr. bizarre) udak, osobenjak, nastran ovek. I bizaran (fr.) udljiv, nastran, osoben; udnovat, udesan, neobian. bizarerija (fr. bizarrerie) udnost, neobinost, osobenost; up. bizarnost. bizarnost (fr.) v. bizarerija. bizmut (lat. bismutum) hen. element, atomska masa 208,980, redni broj 83, znak Bi (upotrebljava se i kao antiseptino sred-

stvo, pri leenju od sifilisa i dr.); vizmut. biznis (eng. business) posao, trgovaki posao. bizon (gr. bfson) zool. divlji bivo, zuber (u Evropi); bufalo, ameriki divlji bivo. bizoialan (lat. bi-, gr. zone pojas, oblast) koji je podeljen na dve zone, koji se sastoji od dve zone. bizonjo (ital. bisogno, fr. besoin) nuda, potreba; al bizonjo (ital. al bisogno) trg. u sluaju potrebe (na menicama). bije (fr. billet) trg. v. bilet; bije a ordr (billet a ordre) vlastita menica, menice koja se isplauje samo izdavaocu; bije o porter (billet au porteur) priznanica ili menica koja se isplauje donosiocu; bije d' bank (billet de banque) banknota, novanica. bijenalav (lat. biennis) dvogodinji. bijenale (lat. biennale) kulturne manife-stacija koja se odrava svake druge go-,dine. bijenalije (lat.) pl. bog. dvogodinje biljke. bijenij(um) (lat. biennium) vreme od dve godine. bijon (fr. billon) legura od srebra i bakra, ali sa znatno vie bakra, od koje je ranije pravljen sitan novac; bakarni novac sa neto srebra; srebrni novac bez propisne koliine srebra. bijonaa (fr. billonnage) nedoputena trgovina novcem male vrednosti; krivotvo-renje novca; proturanje lanog novca. bijoner (fr. billonneur) proturiva nepropisnog ili lanog novca. bijonirati (fr. billonner) proturati nepro-pisan ili laan novac. bikamerizam (lat. bi-, camera) dvodomni sistem u ureenju drave. bikarbonat (nlat. bicarbonas) hen. karbonat sa dva ekvivalenta ugljene kiseline prema jednom baznom, npr. bikarbonat sode. bikvadrat (lat. bi-quadratus) kat. etvrti stepen (etvrta potencija) jedne veliine; bikvadratne jednaine jednaine etvrtog stepena; bikvadratii koren etvrti koren neke veliine. bikefalan (lat. bis, gr. kephale glava) dvoglav; up. bicefalan. bikini (po ostrvu Bikini u Tihom okeanu, na kome su 1946. vreni opiti atomskom bombom) vrsta dvodelnog enskog kupaeg kostima ija je veliina svedena na najmanju meru. bikoloran (lat. bicolor) bog. dvobojan, u dve boje. bikonveksan (nlat. bi-convexus) om. dvogubo ispupen, ispupen s obe strane, npr. bikonveksno soivo. bikonjugiran (lat. bi-conjugatus) dvostruko sparen, dvogubo spregnut. bikonkavan (nlat. bi-concavus) om. dvogubo izdubljen, s obe strane izdubljen, npr. bikonkavno soivo.

bikornan

114

bimetalizam

bikornaa (lat. bi-cornis) zool. dvorog, sa dva roga. biksin (nlat. bixa) ham. v. orlean. bil (eng. bili, fr. bille, nlat. billa, lat. bulla) predlog, zakonski predlog (u Engleskoj), koji se, tek poto bude triput proitan i primljen u oba doma, podnosi kralju; takoe: pisamce, cedulja, priznanice, menica. bilabijal (lat. bi-, labium usna) gran. sugla-snik koji se izgovara s obe usne, dvousneni suglasnik (b, p, m). bilabijalan (lat. bilabialis) gram- koji se izgovara uz uee obeju usana, dvousneni (suglasnik). bilans (fr. bilan, ital. bilancio, lat. bi-lanx sa dva tasa) trg. poreenje prihoda i rasho-da na kraju jednog rauna, zavrni raun o prihodima i gubicima koji se izvodi s vremena na vreme, obino krajem svakog meseca i svake godine; fig. krajnji ishod neega; up. saldiranje, saldo. bilansirati (lat. bilaroc) trg. izvesti zavrni raun, izvriti sravnjenje prihoda i rashoda u trg. knjigama; zakljuiti neki posao, izvesti zakljuak o svrenom poslu. bilanca (nem. Bilanjz) v. bilans. bilardirati (fr. billarder) na bilijaru: jednim udarcem takom loptu dvaput dodirnuti; jednim udarcem udariti dve lopte; o konju: izbacivati prednje noge napolje. bilateralan (lat. bis, latus strana, nlat. bilateralis) dvostran, obostran, upravljen na suprotne strane; bipateralnikontrakt ugovor koji obavezuje obe ugovarake strane. bilboke (fr. bilboquet) igra u kojoj se lopta hvata na tap; figurice od zovine sri sa olovom na dnu, tako da uvek stoji uspravno; tip. sitni tamparski poslovi (karte, posetnice i sl.); drveni pruti kojim se mee zlato pri pozlaivanju. bilet (fr. billet) pisamce, cedulja; trg. priznanica; ulaznica; eleznika (ili: tramvajske) karta; etiketa. bileta (fr.) v. bilet. biletar (fr. billetier) poz. prodavac ulaznica za predstave; izdavalac karata (elez-nikih itd.); up. bileter. biletarnica (fr. billet) blagajna, mesto gde se izdaju karte, ulaznice. bileter (fr. billetier) v. biletar. biletirati (fr. billeter) stavljati na robu ceduljice sa cenom; izdavati ulaznice, eleznike karte i dr. biletura (fr. billet) izdavanje ulaznica, eleznikih karata; prodavnica ulaznica, eleznikih karata itd. biliverdin (lat. bilis u, fr. vert zelen) hen. uno zelenilo, zelena bojena materija ui. bilieran (lat. bilis, fr. biliaire) koji se tie ui, uni. bilijar (fr. billard) vodoravna tabla na etiri kratke noge, prevuena zelenom

ojom, etvrtasta i zarubljena, na kojoj dve osobe ili vie njih igraju loptama od slonove kosti koje udaraju takovima (keovima); igra na bilijaru. bilijarda (fr. billiarde) hiljadu biliona. bilijariti (fr. billard) igrati na bilijaru. bilin (lat. bilis) hen. glavni sastojak ui. bilingvizam (lat. bilinguis dvojezian) v. bilingvitet. bilingvitet (lat. bis, lingua jezik) dvojezinost; upotreba dvaju jezika u govoru; fig. pritvornost, prepredenost, dvolinost. bilingvian (lat. bilinguis) dvojezian; koji govori dva jezika; fig. pritvoran, dvolian, prepreden. biliozan (lat. biliosus, bilis) uan, pun ui; utozelen; fig. ustar, prek, na-| prasit, razdraljiv, mrzovoljan. I bilion (fr. billion) milion miliona j (1.000.000.000.000). bilirubin (lat. bilis, nlat. rubinus) he, uno crvenilo, crvena bojena materija ui. bilis (lat. bilis) med. u, fig. gnev, jed, ljutina. bilifulvin (lat. bilis, ulvus, mrkout) hen. uno utilo, crvenouta bojena materija ui. bilokacija (lat. bi-, locus) istovremena prisutnost na dva mesta. bilten (fr. bulletin, ital. bullettino) dnevno saoptenje; kratak, zvanian dnevni izvetaj (npr. o stanju zdravlja, o stanju na frontu, o sednici ministarskog saveta, o aktuelnim politikim pregovorima i sl.); izborni listi; listak, cedulja; potvrda, priznanice. bilupa (lat. bis, fr. loupe) opt. lupa sa dva soiva. bild (eng. bilge) mor. ravno dno u sredini lae, donji deo lae. biljur (ar. ballur kristal, lat. beryllus, gr. beryllos beril) gorski kristal; kristalno staklo. biman (lat. bis, manus, nlat. bimanus) dvobimbaa (tur. binbasi) komandant po evropskom uzoru ureenih trupa u Turskoj, zapovednik tabora koji je obino imao hiljadu vojnika; major. bimembrian (lat. bimembris) koji ima dva uda; sa dva lana, dvolan. bimenzan (lat. bimemsis) dvomeseni. bimenzis (lat.) vreme od dva meseca, dvomeseje; up. bimester. bimester (lat. bimestre, se. tempus) v. bimenzis. bimestran (lat. bimestris) dvomeseni. bimetalizam (lat. bis, dvaput, metallum) dvojki novani sistem jedne zemlje, po kojem zlato i srebro imaju stalnu i odreenu vrednost u meusobnom odnosu, i oboje . slue kao podloga papirnom novcu; nepot-duniili hropot bimetalizam ona] kod koga i zlatni i srebrni novac vai kao kupov-no i plateno sredstvo s tim to zlato

bin

115

biologist(a)

vai kao osnova i to se moe neogranieno kovati, dok je kovanje srebrnog novca zakonom ogranieno; suprotno: monometalizam. bin v. ibn. bina (nem. Bijhne) pozornica; pozorite. binaran (lat. bini po dva, binarius koji sadri dva, od dva) dvojki, od dva dela, koji se sastoji od dve jedinice, dvojedinini; up. bineran. binda (nem. Binde) veza, vrpca, povoj, zavoj; petlja; okovratnik; pojas. binen-regulator (nem. Biinne, nlat. regulator) poz. aparat za udeavanje svetlosti na pozornici i u pozoritu. binerav (lat. bini, fr. binaire) v. binaran. binokl (fr. binocle) cviker, naoari; dogled za oba oka; med. zavoj za oba oka. binokularan (lat. bini, oculus oko) sa oba oka, koji je udeen za oba oka u isto vreme. binom (lat. bi-, gr. nomos zakon) mat. veliina koja se sastoji iz dva dela, npr. a+ br, padinom od dva lana, dvolani izraz. bivomizam (lat., gr.) fil. shvatanje da postoje dve vrste zakonskih odnosa: kauzalni (uzroni) odnosi, na kojima se osnivaju prirodne pojave, i njima odgovarajui zakoni na kojima se osnivaju duevne (psihike) pojave. binomski (lat., gr), mat. sa dva lana, dvolani; koji se tie binoma. binub (lat. binubus) ovek koji se dvaput eni. binjekta (tur. binek tasi) veliki kamen kod stepenica koji slui konjaniku da se lake popne ili sie sa konja. binji (tur. bini?) graanski veliki ogrta od crvene ohe bez ukrasa, nosila ga je poglavito turska konjica, a i Srbi'. bio- (gr. bfos) predmetak u sloenicama sa znaenjem: ivot, ivotni. bioaritmetika (gr. bfos ivot, arithmetike) nauka koja se bavi sraunavanjem prosenog trajanja ovejeg ivota. biobibliografija (gr. bios, biblion knjiga, graphfa) spisak dela i knjiga koje se odnose na ivot i rad nekog oveka (pesnika, filozofa, vladaoca i dr.). bioblasti (gr. bfos, blaste klica) pl. biol. ivotne jedinice manje od elija ivih bia, poslednja sedita svih ivotnih pojava (elija je, po uenju Altmana, kolo-nija bioblasta); up. biofori. biogen (gr. bfos, genos poreklo) biol. ovako je nazvao profesor Maks Fervorn (1903) veoma komplikovana belanevinasta tela koja su pravi i glavni nosioci ivota: ivot se sastoji u neprestanom raspadanju i obnavljanju tih biogena. biogeneza, (gr. bfos, genesis postanak, poreklo, raanje) razvitak ivota. biogenetian (gr. bios, genos) koji se tie razvitka ivota; biogenetini zakon zakon po kome je ontogeneza ili razvoj

jedinke kratko i brzo, zakonima naslea i prilagoavanja uslovljeno, ponavljanje filogeneze ili razvoja svih predaka, koji ine predaki lanac dotine jedinke" (Hekl). biogenija (gr.) istorija razvitka ivota. biogeografija (gr. bfos, ge zemlja, graphfa), nauka o geografskoj rasprostranjenosti ivih bia; deli se u fitogeografiju (geografiju bilja), zoogeografiju (geografiju ivotinja) i antropogeografiju (geografiju oveka). biograf (gr. bfos, grapho piem) onaj koji opisuje ivot, ivotopisac, pisac biografije; opt. fotografski prikaziva stvari i osoba u kretanju (kinematograf). biografija (gr. biographfa) opisivanje (ili: opis) ivota, ivotopis. biografika (gr. bfos, grapho) vetina opisivanja ivota, vetina pisanja biografija. biodinamika (gr. bfos, dynamis sila) nauka o ivotnim silama i ivotnoj delatnosti; pr. biodinamiki. bioenergetika (gr. bfos, energefa) fil. energetika svega ivoga, svih ivotnih procesa, zbivanja. biozofija (gr. bfos, sophfa) v. biosofija. bioininjering (gr. bfos, eng. engineering) v. genetiki ininjering. biokibernetika (gr. bfos, kibernao upra-vljam, krmanim) deo kibernetike koji prouava tokove informacija i sisteme regulacije u ivim organizmima. bioklimatika (gr. bfos, to klima nagib; predeo u pogledu geografskog poloaja) nauka koja prouava uticaje atmosfer-skih promena, raznih zrakova na oveji organizam i uopte na sve to ivi. bioklimatologija (gr. bfos, klfma, logfa) nauka koja prouava uticaj klime na iva bia, kao i uticaj ivih bia, posebno biocenoza i vegetacije, na klimu. bioliti (gr. bfos, Ifthos kamen) kol. kamenje koje je uglavnom postalo od okamenj