03 klasicno i instrumentalno uvjetovanje

PSIHOLOGIJA UENJA J JI POUAVANJAJKlasino i instrumentalnoKlasino i instrumentalno uvjetovanjeuvjetovanje

f d T j Lj bi G l bprof.dr.sc. Tajana Ljubin Golub

26/09/2011 1PSIHOLOGIJA UENJA I POUAVANJA

to je klasino uvjetovanje?to je klasino uvjetovanje?

podraaje po uincima na nae reakcije dij li t i k t ijdijelimo u tri kategorije: ekscitatorni podraaji koji pobuuju odgovore p j j p j g neutralni koji nemaju utjecaja na reakciju inhibitorni oni koji ih koe koji se suprotstavljaju inhibitorni oni koji ih koe, koji se suprotstavljaju

tendenciji odgovaranja

klasino uvjetovanje je uenje u kojem neutralni podraaj postaje ekscitatorni ilineutralni podraaj postaje ekscitatorni ili inhibitorni


Jeste li znali?Jeste li znali?

ruski fiziolog Ivan Petrovi Pavlov, ro.1849., je dobitnik Nobelove nagrade (1904.) za istraivanja u g ( ) jvezi probavnih procesa

do otkria klasinog uvjetovanja doao je sluajno... hti j i t iti lij fl k k ji dhtio je istraiti naslijeene reflekse koji se odnose na luenje sline kada pas okusi hranu te je psima kirurki ugradio posudicu u koju je kapala slina; psikirurki ugradio posudicu u koju je kapala slina; psi su nakon nekog vremena slinili ve kad su vidjeli ili uli laboranta

poeo eksperimentirati davati psu hranu zajedno sa zvoncem

eksperimente u svezi klasinog uvjetovanja provodio je oko 30 godina


Jedan od Pavlovljevih pasaJedan od Pavlovljevih pasa

jedan od jedan od Pavlovljevih pasa moguepasa, mogue Baika, PavlovljevPavlovljev muzej, Rusija


Korak 1: od prije postoji prirodna vezaKorak 1: od prije postoji prirodna veza izmeu nekog podraaja i reakcije hrana ---------------------> slinjenje

b j t i d j > b j t i d bezuvjetni podraaj ---> bezuvjetni odgovor bezuvjetni" se naziva tako jer su podraaj i odgovor

i di t i i ij k d l j dpo prirodi stvari povezani, uvijek dolaze zajedno bezuvjetni" znai da je nenaueni, od prije prisutan,

tj. ta veza postojala i prije nego li smo poeli taj bezuvjetni podraaj uparivati s neim ne bi li naeg

ilipsa neemu nauili Pavlov je izluivanje sline na laboranta nazvao

j t k ij d j juvjetovanom reakcijom, a podraaj je nazvao uvjetovanim podraajem


Korak 2: proces kondicioniranja u kojemKorak 2: proces kondicioniranja u kojem se novi podraaj povezuje sa vezom BP-BR

zvono (uvjetni podraaj) + zvono (uvjetni podraaj) hrana -----------------------> slinjenje bezuvjetni podraaj------> bezuvjetni refleks


Korak 3: stvoreni je nova veza: stariKorak 3: stvoreni je nova veza: stari refleks javlja se na novi podraaj

zvono ----------------> slinjenje uvjetni podraaj ---> uvjetni odgovor uvjetni podraaj ---> uvjetni odgovor


Razlika klasinog uvjetovanja i operantnogRazlika klasinog uvjetovanja i operantnog uvjetovanja

klasino uvjetovanje ne govori nita oklasino uvjetovanje ne govori nita o kaznama i nagradama, nema niti takve terminologije niti se takvo neto impliciraterminologije, niti se takvo neto implicira

klasino uvjetovanje se odnosi na stvaranje j j jveze putem asocijacija tijekom ponavljanja


Tko uvjetuje koga?Tko uvjetuje koga?


Klasino uvjetovanje u svakodnevnomKlasino uvjetovanje u svakodnevnomivotu:

kuni ljubimci dolaze ve na zvuk otvaranja konzerve (pa i krive) kuni ljubimci dolaze ve na zvuk otvaranja konzerve (pa i krive) propaganda automobila (uparivanje s oskudno obuenom

plavuom (bezuvjetni podraaj). BP izaziva povoljno, blagoplavuom (bezuvjetni podraaj). BP izaziva povoljno, blago uzbueni osjeaj (BR) kod veine mukih. A ideja proizvoaa je da se taj osjeaj ugode spoji s proizvodom. k j j d i j l k l i d li ii t li j ena koja je doivjela seksualni napad ne eli ii tom ulicom jer doivljava stanje neugode (emocije se lako kondicioniraju, naroito neugodne, dakle jai bezuvjetni podraaj tj trauma g , j j p j jizaziva jau bezuvjetnu reakciju)

ovjek dobije napad alergije ne kremu koja izgleda kao j j i l ij jmajoneza, jer ima alergiju na majonezu


Kako pomou klasinog uvjetovanjaKako pomou klasinog uvjetovanja smanjiti (eliminirati) neko ponaanje?

prestanite uparivati UP sa BP, kako bi se unitila stvorena veza, no za to treba vremena i moe doi do spontane obnove prije uspostavljene veze, tj. navike. zamijeniti novostvoreni UP

eliminirati reakciju na podraaj: ova tehnika naziva se eliminirati reakciju na podraaj: ova tehnika naziva se sistematska desenzitivizacija cilj ove klasine metode za lijeenje je eliminirati odgovor koji je nepoeljan (npr. eliminirati f bij ili d k i k ij ) t d t ji t dfobije ili druge anksiozne reakcije), metoda se sastoji u tome da se koristi tehnika praga osobi se pokazuje podraaj na koji ona ima takvu nepoeljnu reakciju (npr. zmija) ali tako jako daleko i u p j j ( p j ) jtakvom kavezu da osoba nema reakciju; onda se polako poveava intenzitet podraaja (prag) odnosno u sukcesivnim ponavljanjima zmija se (u kavezu) dovodi sve blie sve dokponavljanjima zmija se (u kavezu) dovodi sve blie, sve dok anksiozna reakcija ne nestane u potpunnosti a zmija bude blizu


Kako pomou klasinog uvjetovanjaKako pomou klasinog uvjetovanja smanjiti (eliminirati) neko ponaanje?

dekondicioniranje se moe izvesti i tako da prethodnu reakciju zamijenimo novom koja je po prirodi stvari suprotna prethodnoj, i naravno, mora biti jaa da bi ta veza prepeglala onu prvo stvorenu recimo, osobu se trenira da koristi relaksacijskustvorenu recimo, osobu se trenira da koristi relaksacijsku tehniku u situaciji koja je njoj prethodno izazivala anksioznost

dekondicioniranje metodom iscrpljivanja: podraaj se ponavlja t lik t d k b ij d i (h bit ij )toliko puta dok osoba nije ve preumorna da reagira (habituacija) cilj ove metode je da se na odreeni podraaj dobije "nulta reakcija", odnosno neodgovaranje na podraaj (npr. kroenje j , g j p j ( p jkonja kada jaha ostaje u sedlu sve dok konj na to prestane reagirati; uitelj kanjava dijete koje je pljuvalo da ostane nakon kole i baca ih sve dok ih dijete vie nije u stanju bacati; zamrzikole i baca ih sve dok ih dijete vie nije u stanju bacati; zamrzi hranu koje se prejede)


Koja je razlika izmeu generalizacije iKoja je razlika izmeu generalizacije i diskriminacije? generalizacija podraaja odnosi se na pojavu da se desi transfer,

odnosno da se uvjetovani odgovor proiri i na druge podraaje j g p g p jnpr. netko tko se boji operacije moe zelene kute lijenika iz operacijske sale generalizirati tako da se boji raznih objekata zelene boje; dijete koje se naui da se ponaa pristojno kod kue tako e iboje; dijete koje se naui da se ponaa pristojno kod kue, tako e i vani; tko se boji zubara, moe se bojati svih u bijeloj kuti; djevojka koju je seksualno napastovao mladi moe generalizirati mrnju na druge mladiedruge mladie

diskriminacija podraaja je upravo suprotan fenomen radi se o pojavi kada organizam naui da treba odgovoriti na jedan podraaj, p j g g j p ja ne treba odgovoriti na neki njemu jako slini podraaj npr. Pavlovljeve pse se moglo nauiti da razlikuju koji je od dva slina zvuka povezan s hranom i da stoga na njih razliito reagiraju, dazvuka povezan s hranom i da stoga na njih razliito reagiraju, da visoki ton poveu s hranom (i da sline) a da nii ton ne poveu s hranom (i ne sline); nauio da razlikuju krug od elipse


B F Skinner (1904-1990) amerikiB.F. Skinner (1904-1990), ameriki psiholog, najpoznatiji teoretiar i predstavnik (pobornik) biheviorizma

" We take advice, heed warnings, observe rules, gand obey laws, and our behavior then comes under the control of consequences which would otherwise not be effective.effective.

Obrazovanje je ono to preostane kad zaboravite sve to stezaboravite sve to ste nauili u koli


Skinner je proveo znaajan eksperimentalan Skinner je proveo znaajan eksperimentalan rad sa takorima i golubima i postigao i i j h t i j i ti jizniman uspjeh u treniranju ivotinja u izvoenju "cirkuskih" majstorija, npr. goluba j j j p gnauio da plee i sl.zamislite takora u kavezu to je zapravo zamislite takora u kavezu to je zapravo poseban kavez, tzv. Skinnerova kutija (koju je izmislio dok je radio na Harvardu)


Ovako to izgleda uivoOvako to izgleda uivo


Princip operantnog uvjetovanjaPrincip operantnog uvjetovanja

operantno uvjetovanje radi na sistemu tk lj j i k ipotkrepljenja i kazni

princip operantnog uvjetovanja kae:princip operantnog uvjetovanja kae: posljedica koja slijedi nakon odreenog ponaanja moe smanjiti ili poveatiponaanja moe smanjiti ili poveati vjerojatnost pojavljivanja tog ponaanja


Primjeri:Primjeri:

takor dobije hranu svaki put kad stisne l i ti j f k ijpolugu i stie ju sve veom frekvencijom

nakon nekog vremena prestane dobivati nakon nekog vremena prestane dobivati hranu makar stie doe do gaenja reakcije jer se ponaanje ne potkreplj jereakcije jer se ponaanje ne potkrepljuje

dijete te pozdravi kad doe kui, a cijeli je j p , j jstan u neredu od igraaka, ti urla na dijete i to se desi? sljedei put je manje vjerojatnoto se desi? sljedei put je manje vjerojatno da e te doi pozdraviti


Potrepljenje nije isto to i nagrada!Potrepljenje nije isto to i nagrada!

S f Skinner je potkrepljenje definirao kao posljedicu koja poveava vjerojatnost p j j p j jpojavljivanja ponaanja, to nije isto to i nagradanagrada


POTKREPLJENJAPOTKREPLJENJApoveavaju vjerojatnost

ponaanja

POZITIVNA NEGATIVNA USKRAIVANJEMOZADAVANJEM ugodnih podraaja

USKRAIVANJEMneugodnih podraaja


Pozitivna i negativna potkrepljenja?Pozitivna i negativna potkrepljenja?

pozitivno potkrepljenje (zadavanje d ih d j ) k d d b kiugodnih podraaja): npr. kada doemo baki

ona nas doeka s kolaem negativno potkrepljenje (izostanak

neugodnih podraaja): kada oekujemoneugodnih podraaja): kada oekujemo neugodu, a ona izostane to isto djeluje potkrepljujue za to ponaanje; npr kadapotkrepljujue za to ponaanje; npr. kada nismo kanjeni za preveliku brzinu, a to smo oekivali; oslobode se uenici ispita jer suoekivali; oslobode se uenici ispita jer su marljivo pisali zadae tijekom tjedna


to su potkrepljenja za ljude?to su potkrepljenja za ljude?

primarna potkrepljenja: zadovoljavaju nae t b k hosnovne potrebe, kao npr. hrana

sekundarna potkrepljenja: uimo ih sekundarna potkrepljenja: uimo ih uparivati s primarnim ili nekim drugim ve usvojenim sekudarnim potkrepljenjimausvojenim sekudarnim potkrepljenjima

tri osnovne vrste sekundarnih potkrepljenja:p p j j socijalna potkrepljenja: npr. osmijeh

potkrepljivake aktivnosti: pristup zabavi potkrepljivake aktivnosti: pristup zabavi simbolika potkrepljenja: novac


Premackovo naeloPremackovo naelo

tk lji j j d kti ti d potkrepljivanje jedne aktivnosti drugom, privlanijom aktivnostip j(kad pospremim sobu, ii u se igrati na raunalo)raunalo)



je li ista nagrada za svakog ista nagrada?npr ako obeate djetetu da e nakonnpr. ako obeate djetetu da e nakon napravljene zadae moi se igrati na dvorite, je li to nagrada koja je jednako privlana za svu djecu?privlana za svu djecu?



ista nagrada nije jednako nagraujua za svakogasvakoga

najuspjenije djeluje ono potkrepljenje za koje znamo da ga osoba osobito cijenig j dakle, moramo znati to je na cijeni kod pojedinog

uenikauenika


KAZNEKAZNEsmanjuju vjerojatnost

ponaanja

ZADAVANJEM USKRAIVANJEMugodnih podraajaneugodnih podraaja

ugodnih podraaja


Kazne zadavanjem i uskraivanjemKazne zadavanjem i uskraivanjem

kazna zadavanjem (zadavanje neugodnih podraaja): npr. fizike kazne, psiholoke kazne (neprihvatljivo); djeca trebaju oistitikazne (neprihvatljivo); djeca trebaju oistiti hodnik jer su se po njemu nabacivali s hranomhranom

kazna uskraivanjem (uskraivanje j ( joekivane ugode): npr. razredu se ukine maturalni izlet jer su viekratno markirali smaturalni izlet jer su viekratno markirali s nastave


Zato nagrade ne djeluju uvijek?Zato nagrade ne djeluju uvijek?

potkrepljenje nije uvijek jednako privlano.p p j j j j j p mama kae sinu: ako bude spavao u svom

krevetiu 3 dana, dobit e novi kamion... dijete 3 d k ti i k d d bij k idana spava u svom krevetiu i kad dobije kamion doe roditeljima: Mama, sad sam dobio kamion. Sad bih htio opet spavati u vaem krevetu!Sad bih htio opet spavati u vaem krevetu!

to nagraujete? dresura konja: dadete mu kocku eera svaki put dresura konja: dadete mu kocku eera svaki put

kad je bio ok na treningu, nakon nekog vremena on pone stajati na trening (eka eer, jer ga uvijekpone stajati na trening (eka eer, jer ga uvijek dobije kad stane, tj. kad je trening gotov)


Raspored potkrepljenjaRaspored potkrepljenja

tipovi Skinnerovog potkrepljenja:

kontinuirani

u intervalima (pravilni ili nepravilnim)

u omjeru (pravilnom ili nepravilnom) u omjeru (pravilnom ili nepravilnom)



kontinuirano potrepljenje: eljeno ponaanje potkrepljuje se svaki put kad ga subjekt pokaesubjekt pokae

raspored s pravilnim omjerom: ovo je bilo Ski tk i k j t kprvo Skinnerovo otkrie... ako je takor

pritisnuo pedalu recimo triput, dobio je p p p jnagradu ili ako je pritisnuo 10 puta ili x puta postojao je pravilan omjer izmeu ponaanjapostojao je pravilan omjer izmeu ponaanja i potkrepljenja: 3 za 1 ili 10 za 1 itd.



raspored s pravilnim intervalima: ako takor pritisne polugu najmanje jednom tijekom nekog odreenog intervala (npr. 25 sekundi), dobije jednu porciju hrane, ako ne pritisne, ne dobije; no, ako pritisne 20 puta unutar tog intervala opet dobije p p g p jsamo jednu porciju hrane

takori poinju pokazivati tendenciju da sami sebe takori poinju pokazivati tendenciju da sami sebe "podeavaju" (engl. pace): neposredno nakon to dobe hranu prorijede ponaanje a ubrzaju kako sedobe hranu prorijede ponaanje, a ubrzaju kako se vrijeme za nagradu pribliava



raspored s varijabilnim omjerom: ovo znai da se mijenja x npr. prvi puta je trebalo 3 x stisnuti da se dobije hrana, drugitrebalo 3 x stisnuti da se dobije hrana, drugi puta 10, trei puta 1, pa 7 i tako dalje

d ij bil i i t l raspored s varijabilnim intervalom: u ovom rasporedu se po sluaju mijenja interval kada p p j j jse dobiva potkrepljenje prvi puta je 20 sekundi drugi puta 5 pa 35 pa 10 i takosekundi, drugi puta 5, pa 35, pa 10 i tako dalje


Primjena biheviorizma u edukacijiPrimjena biheviorizma u edukaciji

jasni ciljevi koji se trebaju fokusirati na jasni ciljevi, koji se trebaju fokusirati na ponaanje studenta, trebaju biti mjerljivi te d bj j j d k ji j ti dano objanjenje pod kojim uvjetima e se ponaanje javiti i koji je kriterij prihvatljivog p j j j j j p j gponaanjauitelji e lake razviti ciljeve koji e se uitelji e lake razviti ciljeve koji e se pomaknuti od obinog upamivanja, prema evaluaciji


Primjena biheviorizma u edukacijiPrimjena biheviorizma u edukaciji

i j tk j ilj programirano uenje: na poetku jasan cilj, mali koraci, napredovanje vlastitom brzinom, uenik aktivan i povratna informacija odmah, tekstovi forsiraju pozitivno potkrepljenje)tekstovi forsiraju pozitivno potkrepljenje)

uenje do visoke razine (mastery learning): student mora posve nauiti jednu lekciju prije nego ide daljenego ide dalje

ugovor sa studentom: dogovor koji tono ifi i t t i d t d t i k jspecificira to se trai od studenta i koje su

posljedicep j26/09/2011 35PSIHOLOGIJA UENJA I POUAVANJA

03 klasicno i instrumentalno uvjetovanje

Documents