03_04-citljivost
TRANSCRIPT
ČITLJIVOST
• Najvažnija osobina tipografije
• Odnosi se na stupanj percepcije i
ugodnosti ĉitanja teksta kroz duže vrijeme
ELEMENTI
a) Vrste pisama
b) Oblikovna jedinica
c) Bjelina izmeĊu slovnih znakova
d) Odnos veliĉine slova i dužine retka
e) Rastavljanje rijeĉi
f) Razmak izmeĊu rijeĉi
g) Razmak izmeĊu redaka
h) Nepravilni oblici
a) Vrste pisama
• Osnovni pojmovi
• Podjela pisama
• Geometrija slova
• Veliĉina pisma
Osnovni pojmovi
• Pismo - saĉinjavaju ga svi slovni i ostali
znakovi kojima je zajedniĉko da su
jednoobrazni i da svojim oblikom
odgovaraju jedan drugom
• U engleskom jeziku za taj pojam se koristi
termin "typeface"
• Slovo ili slovni znak je glavni element pisma
• Slaganjem slova nastaju reci, slaganjem
redaka nastaju stupci, koji ĉine dio sloga
• U digitalnom pismu pod pojmom slova se
podrazumijeva iskljuĉivo pismovna slika, dok
se u olovnom slogu taj pojam odnosio na
cijeli tzv. olovni stožac
• Pojam slova ne obuhvaća samo slova u
klasiĉnom smislu (alfabet), već i brojke,
znakove interpunkcije, specijalne znakove
i sl., pa ĉak i praznine
• Font - ovaj pojam se danas obavezno koristi kao sinonim za pismo, pa ĉak i za porodicu pisama, potjeĉe iz doba olovnih slova i ima ponešto drukĉije znaĉenje
• U to doba naime se svaka veliĉina slova nekog pisma morala se lijevati odvojeno, a jedna takva skupina slova nazivala se upravo "font", dakle dva skupa znakova istog pisma veliĉine 9 pt i 10 pt ĉine zapravo dva fonta
• Pismovni rez predstavlja naĉin izvedbe pismovne slike tipografskog pisma
- pismovni rez je odreĊena stilizacija nekog pisma
Razlikujemo ih:
a) Prema debljini reza- nježni Futura Light- obiĉni Futura Roman- poludebeli Futura Medium- debeli (krepki) Futura Extra Black
b) Prema širini reza:- uski- obiĉni- široki rez
Arial Narrow Arial Roman Arial Bold Arial Black
• Porodica pisama - porodica nekog pisma
sastoji se od svih rezova nekog odreĊenog
pisma (npr. pismo Futura u svim svojim
rezovima ĉini pismovnu porodicu Futura)
• Futura Light
• Futura narrow
• Futura medium
• Futura extra black
• Times new roman
• Times new roman italic
• Times new bold
• Times new bold italic
• Osnovna pismovna linija (engl. baseline)
jedna je od najvažnijih kategorija za estetski i
harmonizirani, ljudskom oku privlaĉni izgled
pisma
• Zamišljena linija na kojoj leže sva slova nekog
pisma složena u redak teksta
• Na njoj leže slova L, a, b, m, h, H, N, itd., a
ispod nje prolaze silazne linije slova, g, j, p, itd.
• Najvažnija uloga pismovne linije je ta da slova
razliĉitih pisama i razliĉitih veliĉina složena
jedna kraj drugog ne "plešu", već da izgledaju
ujednaĉeno i harmonizirano
Podjela pisama
Dvije ideje oko podjele pisma:
1. pisma se razlikuju po povijesnom kriteriju
2. pisma se dijele prema optiĉkim i
geometrijskim karakteristikama
• klasični princip podjele pisma: serifna,
neserifna (grotesk, polugrotesk),
rukopisna, natpisna i sl.
• Serifna: Grotesk: Polugrotesk:
rukopis rukopis natpisna gotika i
(neformalni) (klasiĉni) pisma fraktura
• Za tiskane materijale:
• Za elektroniĉko komuniciranje (dopisi,
faksevi,...)
• Za PowerPoint prezentacije:
• F. Mesaroš dijeli pisma na: temeljne,
individualne, tehniĉke, posebne, rukopisne
i profilne oblike
Podjela pisama
Temeljni oblici
Individualni oblici
Tehniĉki oblici
Posebni oblici
Rukopisni oblici
Što je pismo?
• Pismo je sredstvo prostorne i vremenske
komunikacije. U širem smislu to je svaki
sistem vidljivih oblika namjerno proizvedenih
u svrhu memoriranja i obavještavanja
• Razlikujemo povijesno nekoliko vrsta pisama:
slikovno
pojmovno (logografsko),
slogovno (pojmovno-silabiĉko)
slovno (alfabet)
tipografsko
1. Slikovno pismo
• Preteĉa pisma je komunikacija pomoću
predmeta - složeno kamenje, prelomljene
granĉice, strelice i sl. Poznatu je i uzlovno pismo
quipu južnoameriĉkih Indijanaca Inka
• Slikovno pismo nastaje kada sliĉice dosegnu
odreĊeni stupanj stilizacije, i kada se takav
slikovni pojam dogovorno poĉinje dosljedno
upotrebljavati uvijek za isti pojam
Piktogrami
• Piktogrami su zapisi - priopćenja naĉinjeni
nizanjem shematskih sliĉica ljudi, životinja,
predmeta, nastamba i sl
Suvremeni piktogrami
Spiljski crteži
2. Pojmovno pismo
Ideografija
• Ideogrami su shematiziraniji oblici slikovnog predoĉavanja koji postaju nositelji pojedinih rijeĉi i pojmova koji se mogu dovoditi u odnose i stvarati asocijacije na apstraktne, afektivne i relacijske pojmove.
Suvremeni ideogrami
Sumerski ideogrami
Klinopis
• Nastalo u Mezopotamiji, oko 3400. pr.n.e.
• U poĉetku su to logogrami, znakovi koji predoĉavaju pojedinu rijeĉ
• Uskoro dolazi do fonetizacije klinastog pisma, znakovi prikazuju glasove ili glasovne skupine
• Time je oko 2500. pr.n.e. klinasto pismo postalo mješavina pojmovnog i slogovnog pisma
Klinasto pismo
Egipatski hijeroglifi
• Egipatsko pismo je brzo izgubilo svoj ideografski
karakter i postalo pojmovno i slogovno
• Egipćani su slikovnim znacima oznaĉavali i
pojedina slova, tj. Glasove
• U 3. tisućljeću pr.n.e. nastaje hijeratsko
(svećeniĉko) pismo, a od 8. do. 5. st.pr.n.e.
koristi se demotsko (narodno) pismo
Egipatsko pismo
Kinesko pismo
• Po svojoj vanjskoj formi kinesko pismo je
slikovno pismo - svaki se pojam bilježi
svojom sliĉicom, ali je po znaĉenju
pojmovno pismo
• U prvo vrijeme se pisalo okomito, a danas
se piše horizontalno slijeva na desno.
Kinesko pismo ima oko 50.000 znakova
3. Slogovno ili silabičko pismo
• Kod slogovnog pisma svaki se znak odnosi na jedan gramatiĉki slog
• Slogovno pismo razvilo se tako da se znak za pojam (ideogram) ili rijeĉ (logogram) poĉeo odnositi samo na prvi slog te rijeĉi, ili se više ideograma kratkih rijeĉi slagalo zajedno da bi se dobilo približni fonetski sastav neke duže rijeĉi.
Kretsko linearno pismo
• Nastalo je poĉetkom 2.
tisućljeća pr.n.e. (prvo
pismo u Europi) pod
utjecajem egipatske
hijeroglifike.
Disk sa Krete, oko 1700.pr.n.e.
Hebrejsko kvadratično pismo
• Kvadratiĉno pismo “Kethabh merruba” zove
se još i asirsko pismo. Sastoji se od 22
znaka za konsonante, piše se s desna na
lijevo, a odsutnost vokala nadoknaĊuje se
dodatnim znakovima, toĉkicama ili crticama
ispod slova
Hebrejsko kvadratično pismo
Devangari
• Razvilo se u sjevernoj Indiji iz pisma brahmi u pismo
devanagari ("pismo božanskog grada"). Ĉita se i piše
slijeva na desno. Dijeljenje rijeĉi nije uobiĉajeno.
Indijsko pismo -Devangari
Arapsko pismo
• Razvilo se u 7. st. Najstariji rukopisi kurana
napisani su kufskim pismom, monumentalnim i
uglatim, prikladnim za urezivanje
• Pisanjem na koži i papirusu izgubilo je svoju
ukoĉenost i pretvorilo se u nashi
• Arapsko se pismo se ĉita s desna na lijevo, a
slova su unutar rijeĉi povezana; dijeljenje rijeĉi
nije uobiĉajeno.
Arapsko pismo
4. Slovno - alfabet
• Alfabet se nalazi na kraju razvojnog lanca pisma
• 26 do 36 znakova su grafemi, koji su znakovi za
pojedine glasove foneme
• Smatra se da su prvi tvorci alfabeta Feniĉani, iako ima i
drugih teorija.
Fenički alfabet
• Feniĉani su trgovali sa svojim susjedima, Egipćanima i
Babiloncima. Poznavali su njihovo pismo, a za potrebe
zapisivanja trgovaĉkih podataka razvili su posve
jednostavne crtovne znakove - 22 slova.
Fenički alfabet
Grčki alfabet
• Trgovaĉkim vezama feniĉko je pismo dospjelo u
Kartagu, Španjolsku i Grĉku. Oko 10. st.pr.n.e. nastao je
grĉki alfabet. Rijeĉ alfabet dolazi od prvih slova grĉkog
pisma - alfe i bete.
Grčki alfabet
Latinica
• Poznato je pismo Rimska kapitala, a razlikujemo:
» monumentalnu
» kvadratičnu
» rustičnu kapitalu
» rimski kurziv
» uncijalu
» Poluuncijalu
• Rimska kapitala uvodi i nove naĉine ukrašavanja slova:
serifima (posebnim završecima slova) i odnosom debljih
i tanjih "preĉki", linija slova
Rimska kapitala s Trojanovog stupa
Rimska unicijala
Karolinška miniskula
• Nakon propasti Rimskog carstva od
poluuncijale nastaju brojna pisma.- insularna miniskula - Irska
- merovinška miniskula - Francuska
- langobardska miniskula - sjeverna Italija
- beneventanska miniskula - srednja i južna Italija
- zapadnogotska (vizigotska) miniskula - Španjolska
- karolinška miniskula - karolina
Karolinška miniskula
Gotička miniskula
• U razdoblju gotike, oko 1150.g. karolinška miniskula se
prilagoĊavala novom stilu: šiljastim tornjevima,
prelomljenim lukovima. Oblici slova postaju sve uži i
vitkiji, a obline sve šiljastije
• Iz gotiĉke miniskule razvijaju se tekstura, rotunda,
Schwabacher i fraktura.
Gotička miniskula
Humanistička miniskula
• U 14. st. humanizam se suprotstavlja feudalno-crkvenoj
ideologiji. Okreću se antici i, smatrajući da je karolina
antiĉkog porijekla, prihvaćaju je i zovu "antiĉko pismo",
littera antiqua, što je dovelo do naziva antikva (naravno,
pogrešno).
Glagoljica
• Glagoljica je slavensko pismo, nastalo u 9. st. na balkanskom poluotoku
• Koristi karakteristiĉne kružiće
• Kao autor glagoljice ĉesto se uzima Konstantin –Ćiril
• Oko 1100. g. na Krku, pored Baške, naĊena je Bašćanska ploĉa s našim najznaĉajnijim glagoljskim natpisom.
Glagoljica s bašćanske ploče
Ćirilica
• Od 36 slova koliko ih ima ćirilska azbuka, 26 je preuzeto iz grĉkog alfabeta, a ostala su slova stilizirana ili preuzeta iz glagoljice
• Autor ćirilice nije utvrĊen; navode se Konstantin-Ćiril, Metodije, episkop Kliment, car Simeon Veliki i dr.
• U 12. st. nastala je bosančica ili bosanska ćirilica, s primjesama glagoljice i latinice. Najstariji spomenik na bosanĉici je Povelja Kulina Bana iz 1189.
5. Tipografsko pismo
• U 15. st. (1450. g.) Johann Gutenberg
pronalazi pomiĉna slova i tiskarski stroj,
što stvara potrebu za jasno izoliranim
svakim znakom, definiranjem njegovog
oblika i smještajem unutar raspoloživog
pravokutnika
Renesansna antikva
• Razvila se iz humanistiĉke miniskule (a ova iz
karoline). Pojavljuje se 1465. na otiscima
štampara Eweinheima i Pannartza iz samostana
Subiaco kraj Rima
Prijelazna antikva
• Prema zamisli kralja Luja XIV bila je
osnovana 1692. komisija francuske
akademije koja je za kraljevsku štampariju
trabala izraditi savršenu antikvu
Klasicistička antikva
• Didotova antikva - 1775. g.
• Bodonijeva antikva
• Iza 1800. g. na razvoj pisma utjeĉe industrijalizacija. Nastaju brojna pisma, npr. grotesk (ispuštaju se serifi). Oko 1900., u razdoblju secesije, Otto Eckmann, profesor na obrtnoj školi razvija dekorativno pismo. Secesijska pisma karakteristiĉna su po svojim biljnim i geometriziranim komponentama nabujalog dekora.
• Spomenimo još i da se do nedavno (oko polovice 20. st.) njegovala kaligrafija ili krasopis, koji se bazirao na mogućnosti pera da vuĉe debele i tanke linije.
Ovako se razvilo slovo “A”
Geometrija slova
• U svim slovnim znakovima možemo pronaći neke oblike
koji su više - manje zajedniĉki
– to su zapravo elementi koji tvore jedno slovo, mada to ne znači
da ćemo u svakom slovu naići na sve te dijelove
a) Temeljni potez
b) Poĉetna ili krovna crta
c) Oblina
d) Završna oblina
e) Kvaĉica
f) Popreĉna crta
g) Ulazni potez (ascender)
h) Silazni potez (descender)
i) Završne crte (serifi)
j) Ruke (arm)
k) Popreĉni dio (bar)
l) Stablo (stem)
m) Popreĉni završeci (cross stroke)
n) Donji dio (tail)
o) Gornji vrh (apex)
p) Donji vrh (vertex)
q) Uho (ear)
r) Trn (spur)
Temeljni i spojni potez
• Temeljni potezi deblje
su oblikovani od
spojnih poteza.
Razlika u njihovoj
debljini glavna je
karakteristika, koja
nam pomaže u
razvrstavanju pisama.
Početna ili krovna crta
• Poĉetnom ili krovnom
crtom zapoĉinju
temeljni potezi
konkretnih slova; crte
mogu biti kose ili
ravne, ali mogu biti i
ispuštene (grotesk)
Završne crte - serifi
• Završne crte ili serifi ograniĉavaju slobodne krajeve temeljnih i spojnih poteza; mogu imati vrlo razliĉit oblik
Kvačica
• Kvaĉica je završni
element nekih
kurentnih slova (a, c, f,
g, j, r); ĉesto ima oblik
koplja
Oblina
• Oblina je zaobljeni dio
slovnih znakova (o, e,
c, b, d, g, p, q, s)
Poprečna crta
• Popreĉna crta je
tanka vodoravna crta
slovnih znakova t, f, đ
Silazni potez - descender
• Silazni potez je temeljni potez koji se
spušta ispod temeljne linije (p, q)
Ulazni potez - ascender
• Ulazni potez je temeljni potez koji se diže iznad temeljne visine kurentnih slova (b, d, h, k, l)
Završna oblina
• Završna oblina je
uvijeni završni dio
kurentnih slova (a, t);
rudimentaran je
ostatak kosog poteza
koji uzajamno
povezuje slova
rukopisnog ili
kurzivnog pisma
• Veličina pisma (engl. size) je mjera koja ĉesto može stvarati noćne more poĉetnicima u radu s tipografijom, jer razliĉita pisma iste veliĉine mogu zauzimati razliĉiti prostor
• To može dovesti do sluĉaja da tekst složen u dva razliĉita pisma zauzima razliĉitu površinu, te da ima razliĉitu visinu, za što je dokaz priložen u nastavku...
Veličina pisma
• Veliĉina pisma mjeri se u tipografskim toĉkama (pt) i
jednaka je plohi koja je dostupna za kreiranje pojedinog
znaka
• Razlog tome treba tražiti u davnoj povijesti pisma: za
vrijeme olovnog sloga
– Naime, veličina pisma je zapravo bila površina gornje
plohe olovnog stošca, a ta praksa se zadržala i do
danas kada u programima za izradu fontova imamo
određenu veličinu plohe na kojoj možemo crtati znak
određene veličine
• Pregled pismovnih veliĉina
u normalnom
(Didotovu) sustavu
b) Oblikovna jedinica
• Slovo – riječ: neposredno isticanje
• Odlomak: posredno isticanje
- naĉin poravnanja teksta
- uvlake
Neposredno isticanje
• Djeluje izravno – pomoću slova, jasnim
kontrastom njihovih oblika (pismovni rez ili
pismovna veliĉina)
• Svako je isticanje nešto neuobiĉajeno, a što
nužno uvjetuje postojanje i neĉeg obiĉnog i
redovnog (normalan izgled slova). Treba
izbjegavati suvišno isticanje. Tamo gdje je sve
istaknuto, nije ništa istaknuto.
• U sluĉaju kad slika rijeĉi, dakle oblik (forma), postaje
važnija od govornog sadržaja, tj. kada se ĉitljivost
(funkcija) zapostavi u cilju da se postigne odreĊena
shematizirana forma, govorimo o formalizmu
Tipiĉan primjer shematskog
oblikovanja:
Ĉitljivost je žrtvovana obliku
i u takvom sluĉaju govorimo
o formalizmu.
• U oblikovanju pismovnih ploha
ne smijemo zaboraviti na ĉitljivost.
Nažalost, skladni oblici
nisu uvijek i maksimalno ĉitljivi
• Pod slovnim znakovima podrazumijevamo sve znakove
koji dolaze u tipografskom pismu
• Slovne znakove dijelimo na
– kurentna slova
– verzalna slova
– naglašena (akcentirana) slova
– brojke
– znakove interpunkcije
– ostale znakove
• Poseban slovni znak predstavlja razmak izmeĊu rijeĉi
• Znak u kontekstu raĉunalnih operativnih sustava
definiran je u fontu koji predstavlja character šifrirani
kod koji se pojavljuje na ekranu, ili kao otisak na papiru
Slovo
• Slovo ili slovni znak je glavni element pisma
– Slaganjem slova nastaju riječi, slaganjem redaka nastaju stupci,
koji čine dio sloga
• Pojam slova u digitalnim pismima, ponešto se razlikuje
od pojma slova u olovnom slogu:
– U digitalnom pismu pod pojmom slova se podrazumijeva
isključivo pismovna slika
– u olovnom slogu taj pojam odnosio na cijeli tzv. olovni stožac
(olovni štapić na čijem se vrhu nalazila izdignuta slika slova s
kojeg bi se vršilo otiskivanje)
Akcentirana slova
• Naglaskom (akcentom) općenito smatramo bilo kakav
znak iznad ili ispod nekog slova (većinom vokala), koji
upućuje na pravilno izgovaranje ili naglašavanje
• Neki od akcentiranih znakova:
– Akut á
– Gravis è
– Trema ü
– Cirkumfleks â
– Tilda ã
– Sedij ç
Kurentna slova
• Razvitkom kurentnih slova (karolinška minuskula u XI.
stoljeću) rijeĉi se poĉinju odvajati razmakom
• Rijeĉ je dobila karakteristiĉnu dužinu i karakteristiĉnu
obrisnu liniju (konturu)
• Direktno ĉitanje (skokovito sricanje ili skandiranje)
zamijenjeno je indirektnim (kontinuirano ĉitanje
prepoznavanjem slike rijeĉi)
Verzalna slova
• Verzalna slova (majuskule) prva su faza u sazrijevanju
alfabetskog pisma
• Slika verzalnih slova podreĊena je strogo definiranim
pismovnim linijama
• Verzalni pismovni retci sastavljeni su od ritmiĉki
nepovezanih pojedinaĉnih oblika
• Nedostatak ritma kod verzalnih slova (pojedine rijeĉi u
verzalnom tekstu razlikuju se samo svojom dužinom)
usporava tok ĉitanja i prisiljava na sricanje ili skandiranje
• Verzalnim poĉetnim slovom obilježavaju se sve one rijeĉi
koje su višeg ranga (npr. poĉetna rijeĉ u reĉenici)
Brojke
• Brojke se javljaju znatno kasnije od slova; njihova pojava
tvori jedno od najzanimljivijih poglavlja u povijesti kulture
• Povijest brojki zapoĉinje u Mezopotamiji na glnenim
ploĉicama na kojima su urezani mnogi rezultati
brojĉano-teorijskih spoznaja
• Promotrimo li najstarije jedinice, dvojke i trojke, odmah
ćemo uoĉiti da su sastavljene od jednog, dva, odnosno
tri poteza
– Horizontalni potez jedinice prešao je kasnije u kosi i konačno u
vertikalni položaj; u tom su obliku jedinicu preuzeli Arapi
Brojke
• Rodovno stablo naših brojki:
Brojke
• Rimske brojke
– Upotrebljavaju se kao alternativni brojevni sustav i to uglavnom
za zapisivanje rednih brojeva
– Rimljani su preuzeli pisanje brojeva od Etrušćana, samo su, za
razliku od njih, poĉeli pisati brojeve s lijeva u desno
– Rimski brojevni sustav obuhvaća sedam znamenki:
I V X L C D M
1 5 10 50 100 500 1000
Brojke
• Arapske brojke
– Pretpostavlja se da su krajem 8. stoljeća istoĉni Arapi prihvatili
indijske brojke i da su one tokom 9. stoljeća općenito prihvaćene
u islamskom svijetu
– Arapske brojke (cifre) dolaze u antikvi u dvije varijante i to:
• normalne brojke:
1234567890
• medievalne ili renesansne brojke:
– Medivalne brojke nisu prikladne za tabelarni slog, a nije ih
uputno upotrebljavati ni uz verzalna slova
Znakovi interpunkcije
• Znakovi interpunkcije (punkture) obuhvaćaju:
– toĉku, zarez, dvije toĉke (kolon), toĉku i zarez (semikolon), crticu
(diviz), crtu (minus), upitnik, uskliĉnik, okrugle zagrade, uglate
zagrade (parenteze), navodnike i apostrof
. , : ; ! ? ‘ “ - _ ( )
Ostali znakovi
• Ostali znakovi jesu paragraf (§), zvjezdica (*), križić (+) i
et-znak (&)
– Osim toga pismo može sadržavati i ligature (lat. Ligare = vezati),
dva ili tri vezana slovna znaka na istom stošcu:
Linije
• Slagarski materijal pismovne visine, koji nosi sliku crte,
nazivamo linijom
• Debljina linija kreće se od 1 do 12 pt, iznimno i više
• Razlikujemo više vrsta linija:
– Jednostavne linije
Linije– Ukrasne linije
– Ukrasne linije mogu biti dekorativne ili ornamentne, kombinirane
i završne linije
Linije– Sigurnosne linije
– Imaju svrhu da onemoguće brisanje i popravljanje upisanog
iznosa (npr. kod vrijednosnih obrazaca, novca itd.)
Linije– Perforirne linije
– To je forma na kojoj se nalaze oštrice koje buše proreze na
papiru. Na primjer karte za koncerte, kino, poštanske markice
Neposredno isticanje (integrirano)
• Inicijal
• Verzalno pismo
• Kontrast:
sjene – bold - “tamne mrlje”
svjetla – s p a c i o n i r a n j e - “svjetle mrlje”
smjera – kurziv, italic
pozadine – boja, raster
Inicijalno slovo (eng. drop cap)
• Inicijalno slovo (eng. drop cap) je u pravilu
poĉetno verzalno slovo odlomka
• Obiĉno je to slovo veće ili iz drugog fonta ili je to
slovo iz ukrasnog pisma a služi za naglašavanje
poĉetka novog sadržaja
Predznak (eng. bullet)
• Toĉka, crtica, kvadratić ili drugi poseban
karakter koji se stavlja na poĉetak retka
• Služe za:
– nabrajanje
– naglašavanje novog podnaslova
– naglašavanje slijedećeg retka s izuzetnim sadržajem
Osnovni font/tekst (eng. body text)
• To je veliĉina i vrsta pisma u nekoj publikaciji kojim je rješena tipografija većine teksta
• Za knjižno ĉitanje s udaljenosti oko 30 cm slova su najĉešće veliĉine od 10 do 12 toĉaka pismovnog reza bez proširenja, nisu kurzivna, nisu podebljana, nemaju nikakve efekte naglašavanja ili ukrašavanja
•
• Zahtijeva se maksimalna ĉitljivost, funkcionalnost i prilagodba sadržaju
Osnovni font/tekst (eng. body text)
• Neki fontovi su jako neĉitljivi (npr. klasiĉna antiqua) i zato se oni nikada ne koriste u službenim dokumentima
• Ĉitljivost takoĊer jako ovisi o pismovnom rezu
• Slova koja koriste 20% prostora u ĉetvercu su najbolja za ĉitanje
Ĉitljivost slova (teksta)
• Ljudsko oko najbolje vidi slova na udaljenosti oko 25-30 cm
• Za idealnu čitljivost slovnih znakova uzima se 52 znaka po retku. Razmak između riječi je slovni znak i ubraja se u tih 52 slova
Slova – pismovni rez
• Poludebela (bold) nisu ĉitljiva ako su mala pa se koriste prvenstveno za naslove i to velika – “tamne mrlje”, ne spacionira se
• Ukošena (kurziv, italic) pisma su manje ĉitljiva pa se upotrebljavaju za naglašavanje, isticanje, prekid ritma ĉitanja najĉešće u osnovnom (body) fontu
• Sužena (eng. condensed) se koriste u ureĊivanju teksta kada naprimjer želimo ugurati više slova u redak ili stisnuti veći tekst na ograniĉen prostor stranice
Kontrast pozadine i slova
• Kontrast pozadine i slova (crna pozadina, bijela
slova) koristi se da se nešto jako istakne jer oko
nije naviknuto na takva slova
Dobro je činiti dobro, ako imate vremena,
novaca i strpljenja za takva dobra djela, i
ako Vam postane dosadno, ne očekujte
da će drugi prema Vama činiti ista dobra
djela.
Verzalno pismo
• Isticanje verzalnim pismom ima prvorazredno
znaĉenje; upotreba mu je ograniĉena na manje
izolirane dijelove teksta i na kraće rijeĉi
Velika slova (eng. small caps)
• Upotreba velikih slova u osnovnom tekstu je nepoželjna pojava – skreću pažnju i odskaĉu od ostatka teksta tako da
njihova nekritiĉka primjena ometa ĉitanje
• Štampana slova po obliku odgovaraju velikim slovima (verzalu), a po veliĉini malim slovima
(kurentu)
Linije i okviri
• U tipografiji se upotrebljavaju kao okviri, za
podcrtavanje, kao ukrasi i kao sigurnosne linije
– Za podcrtavanje nekih važnih djelova teksta se
koriste ravne i valovite linije
– Sigurnosne linije se koriste u službenim dokumentima
– Ukrasne linije su tipiĉne za nacionalna obilježavanja
ODLOMAK
Posredno isticanje
- poravnanje
horizontalno
vertikalno
- uvlake
- okviri
Poravnanje (iskljuĉivanje teksta)
• UreĊivanje teksta poĉinje definiranjem izgleda poravnavanja lijevog i desnog ruba
• Ĉetiri naĉina horizontalnog iskljuĉivanja (alignment):– “lijevo” (align left)
– “desno” (align right)
– “sredina” (center)
– “puni format” (justified)završni redak – jastified, lijevo, centrirano, desno
c) Bjelina između slovnih znakova
• Linearno
• Kerning
• Tracking
- tablica debljinskih vrijednosti
a) Linearno
b) Kerning
• u velikoj mjeri utjeĉe na ĉitljivost teksta
• digitalna pisma dolaze s kritiĉkim parovima
• grafiĉki programi i programi za prijelom
stranice imaju mogućnost ruĉnog
kerniranja
• obavezan je u naslovima koji imaju
povećana slova
• potpuno podrezivanje se naziva
“priljubljuvanje” gdje se slika susjednih
slova dodiruje
c) Tracking
d) Odnos veličine slova i dužine retka
(preračunske tablice)
• Tipografska pravila
• Vrsta grafiĉkog proizvoda
• Namjena grafiĉkog proizvoda
• Vrsta pisma
e) Rastavljanje riječi
• Zona iskljuĉivanja
• Program za obradu rastavljanja rijeĉi
Program za dijeljenje
• Zasniva se na LOGIĈKIM PRAVILIMA, koja se opet
zasnivaju na ponašanju pojedinih SUGLASNIKA
(konsonanata - K) u konsonantskim skupinama
• Teoretski se u tekstu može pojaviti 15 tipova gramatiĉkih
slogova, ali se u tekstu susreće do 10 tipova gramatiĉkih
slogova, od kojih će neki (KV, KKV, KVK, KKVK) dolaziti
daleko ĉešće od ostalih tipova
KONSONANTSKE SKUPINE
V
KV VK
KKV KVK VKK
KKKV KKVK KVKK VKKK
KKKKV KKKVK KKVKK KVKKK VKKKK
KKKKKV KKKKVK KKKVKK KKVKKK KVKKKK VKKKKK
f) Razmak između riječi
• definira se kao slovni znak varijabilne
širine
• najodgovorniji je za ĉitljivost teksta jer se
njime mijenja i podešava ritam ĉitanja
• optimalni razmak izmeĊu rijeĉi ovisi o
dužini rijeĉi
• Dva glavna pravila:
1. razmak izmeĊu rijeĉi trebao bi biti veći od
onog izmeĊu pojedinih slova, a manji od
onog izmeĊu pojedinih redaka teksta
2. razmak bi trebao biti jednak najĉešćem
slovnom znaku u tekstu
g) Razmak između redaka
• razmak izmeĊu osnovnih pismovnih linija dva retka teksta
• veliĉina razmaka meĊu recima se obiĉno mjeri u tipografskim toĉkama
• za standardni razmak se uzima 120% vrijednosti veliĉine korištenog pisma
h) Nepravilni oblici