09 josipa mihic tea music josipa basic obiteljski rizicni i zastitni cimbenici kod mladih...

8/10/2019 09 Josipa Mihic Tea Music Josipa Basic Obiteljski Rizicni i Zastitni Cimbenici Kod Mladih Nekonzumenata i Konzumen

1/15

49Josipa Mihi, Tea Musi, Josipa Bai: Obiteljski rizini i zatitni imbenici kod mladih nekonzumenata i konzumenata...

Zaprimljeno: 24.05.2013. Izvorni znanstveni lanak

UDK: 364.272

OBITELJSKI RIZINI I ZATITNI IMBENICI KODMLADIH NEKONZUMENATA I KONZUMENATA SREDSTAVA

OVISNOSTI

Josipa MihiTea Musi

Josipa BaiSveuilite u ZagrebuEdukacijsko-rehabilitacijski fakultet

SAETAK

Cilj ovog rada je doprinijeti boljem razumijevanju utjecaja karakteristika obiteljskog okruenja na konzumaciju sredstava ovisnosti

te promovirati vanost ukljuivanja obiteljskog okruenja u strategije prevencije ovisnosti u Hrvatskoj. Istraivanje iji su rezultati

prikazani u ovom radu je provedeno u okviru projekta Unaprjeenje rada na izgradnji sustava prevencije kriminaliteta i podrka

osnivanju koordinacijske jedinice za prevenciju kriminaliteta. Projekt je osmiljen u suradnji Sveuilita u Zagrebu, Edukacijsko

rehabilitacijskog fakulteta, Ureda UNDP-a te Ministarstva unutarnjih poslova RH. U istraivanju je koriten CTC Upitnik za djecu i

mlade (Mihi, Novak, Bai, 2010) primijenjen tijekom rujna i listopada 2010. godine u tri osnovne i tri srednje kole Grada Splita.

U ovom radu su koriteni podaci dobiveni na uzorku uenika 2. i 4. razreda srednjih kola (N=623). Rezultati istraivanja su pokazali

da uestali konzumenti ispitivanih sredstava ovisnosti u znaajno veoj mjeri percipiraju prisutnost obiteljskih rizinih imbenika

u svojoj obitelji (neadekvatna obiteljska pravila, obiteljske konikte, roditelje koji podravaju asocijalno ponaanje i konzumaciju

sredstava ovisnosti) u odnosu na nekonzumente. Isto tako, istraivanjem je utvreno da nekonzumenti nekih sredstava ovisnosti u

odnosu na uestale konzumente u znaajno veoj mjeri zapaaju prisutnost zatitnih imbenika u svom obiteljskom okruenju (obi-

teljsku privrenost, obiteljske prilike za prosocijalan angaman te obiteljske nagrade za prosocijalan angaman). U radu su takoer

ponuene smjernice za osmiljavanje uinkovitih intervencija za prevenciju konzumacije sredstava ovisnosti kod mladih s naglaskom

na obiteljsko okruenje.

Kljune rijei:sredstva ovisnosti, rizini i zatitni imbenici, obitelj, mladi, prevencija

UVOD

Zlouporaba sredstava ovisnosti i bolest ovisnostipredstavljaju jedan od najznaajnijih javnozdrav-stvenih problema u mnogim zemljama svijeta patako i u Republici Hrvatskoj. Iako su na tu temunapisani mnogi znanstveni i struni radovi, prove-dena brojna istraivanja, odrani struni i znanstve-ni skupovi te osmiljeni i implementirani razliiti

preventivni programi, problem konzumacije sred-stava ovisnosti je i dalje aktualan (Ersche, Jones,Williams, Turton, Robbins, 2012; Ivandi- Zimi,2011; Petrovi, 2009; Sakoman, Rabotek-ari,Kuzman, 2002). Ozbiljnost problema ovisnosti seoituje u brojnim zdravstvenim i drutvenim poslje-dicama koje iz njega proizlaze. Sinanovi (2002)

kao zdravstvene probleme vezane uz koritenjepsihoaktivnih tvari istie gubljenje tjelesne teine,

razliita trajna oteenja organizma, poremeajespavanja, kontinuirani umor, ali i bolesti koje semogu javiti kao sekundarna posljedica uporabe

psihoaktivnih tvari to se najee odnosi na bolestiuzrokovane rizinim seksualnim ponaanjem. Osimto utjee na zdravlje pojedinca, koritenje sredstavaovisnosti openito smanjuje kvalitetu ivota ljudi,moe negativno utjecati na drutveni ivot pojedin-ca te na obiteljske odnose. Kao nepoeljne posljedi-ce konzumacije sredstava ovisnosti potrebno je spo-menuti i prometne nesree, posebice kada se radi o

konzumacija alkohola, kao i injenje kaznenih djela,to je najee posljedica manjka financijskih sred-stava potrebnih za pribavljanje psihoaktivnih tvari.


2/15

Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 21 (2013) Br. 1, 1-16550

S obzirom na primijeen stalan porast broja osobalijeenih zbog zlouporabe droga kao i poveanudostupnost sredstava ovisnosti u Hrvatskoj, osmi-ljen je Nacionalni program prevencije ovisnosti zadjecu i mlade u odgojno-obrazovnom sustavu, te

djecu i mlade u sustavu socijalne skrbi za razdobljeod 2010. do 2014. godine1. Nacionalni programje u najveoj mjeri usmjeren na mjere univerzalneprevencije te rano otkrivanje rizinih skupina. Kaoosnovni cilj Programa odreeno je suzbijanje i spre-avanje pojave ovisnosti meu djecom i mladima terizinog ponaanja djece i mladih vezano uz ekspe-rimentiranje sa sredstvima ovisnosti. Za ostvarivanje

postavljenih ciljeva Nacionalnog programa nuna sufundamentalna istraivanja problema ovisnosti poputistraivanja rizinih i zatitnih imbenika koja eomoguiti bolje razumijevanje problema te osmilja-vanje uinkovitijeg preventivnog pristupa problemu.Cilj istraivanja koje e biti prikazano u ovom radu jedoprinijeti boljem razumijevanju utjecaja karakteri-stika obiteljskog okruenja na konzumaciju sredstavaovisnosti te promovirati vanost ukljuivanja obitelj-skog okruenja u strategije prevencije ovisnosti.

Komparativna analiza prevalencije sredstavaovisnosti meu mladima

ESPAD istraivanja2 (European School SurveyProject on Alcohol and Other Drugs) provode sekontinuirano svake etiri godine od 1995. godine u

brojnim europskim zemljama ukljuujui i Hrvatskute predstavljaju znaajan izvor informacija vezanihza konzumaciju sredstava ovisnosti kod mladih.Posljednje ESPAD istraivanje (Kuzman i sur., 2012)

je provedeno 2011. godine te je u njemu sudjelovaloukupno 37 zemalja. Uzorak ine mladi koji u godini

provedbe istraivanja imaju navrenih 16 godina.Rezultati posljednjeg ESPAD istraivanja (Kuzmani sur., 2012) su pokazali da alkohol u najveoj mjerikonzumiraju uenici eke (93%), Danske (92%),

Njemake (89%) i Grke (89%), dok se u odnosu nakonzumaciju alkohola Hrvatska nalazi na 11. mjestu(85%). Iako porast u konzumaciji alkohola u posljed-nja dva mjerenja nije dramatian kao u sluaju mje-renja provedenih 1999. i 2003. godine, prisutnost

pojave pijenja alkohola u Hrvatskoj je u posljednjojtoci ESPAD mjerenja iznad europskog prosjeka. Uodnosu na konzumaciju ilegalnih droga (marihuana,ecstasy, amfetamini, LSD, crack, heroin, kokain)

je u posljednjoj toci mjerenja najvei broj uenikazemalja sudionica istraivanja eksperimentirao sa

psihoaktivnim drogama (marihuanom ili haiom). UHrvatskoj je u prosjeku 21% djeaka i 14% djevoj-ica barem jedanput u ivotu probalo marihuanu tonas svrstava ispod prosjeka ostalih ESPAD zemalja.Kada se radi o konzumaciji LSD-a i ecstasy-ja onda

je situacija u Hrvatskoj nepromijenjena (u odnosuna 2007. godinu), tonije 5% uenika navodi da jekonzumiralo navedena sredstva. Takoer je zanimlji-vo napomenuti da je uoena povezanost (korelacijaiznosi 0.79) izmeu konzumacije LSD-a i ecstasy-jate konzumacije marihuane. S druge strane, vano je

primijetiti kako se Hrvatska nalazi na prvome mjestuu konzumaciji inhalanata. Tonije, 25% djeaka te31% djevojica je barem jednom u ivotu konzumi-ralo navedeno sredstvo u Hrvatskoj.

Uloga obitelji u konzumaciji sredstava ovisnosti

S obzirom na vanost koju obitelj ima u procesurazvoja i socijalizacije pojedinca, obiteljsko okru-enje predstavlja najvaniji kontekst za prevencijumnogih mentalnih, emocionalnih i ponaajnih pro-

blema (Feri-lehan, 2008). Sakoman i sur. (2002)istiu da se poetak uporabe duhana, alkohola idroga obino zbiva tijekom adolescencije te su,zbog specifinosti razdoblja odrastanja, relativnogneiskustva i odreene mladenake sklonosti rizici-ma, adolescenti najugroenija populacijska skupina.Iz tog razloga Sakoman (2009) takoer navodi kako

bi upravo obitelj trebala biti nositelj prevencije ovi-snosti iako istie da taj sustav svojom patologijomili disfunkcionalnosti moe biti jedan od znaajnijihimbenika koji poveavaju rizik za razvoj ovisnostio psihoaktivnim tvarima. Hawkins, Catalano i Miller(1992) istiu kako obiteljsko okruenje na brojnenaine moe utjecati na zlouporabu psihoaktivnihtvari kod mladih. Autori tako navode kako osim

prijenosa genetskih predispozicija za konzumacijualkohola, stavovi i ponaanja roditelja vezani uzkonzumaciju sredstava ovisnosti takoer mogu biti

znaajni za pojavu konzumacije sredstava ovisnostikod djece. Nedosljednost u odgoju djece, konflikti uobitelji te slaba privrenost izmeu roditelja i djecesamo su neke od karakteristika obiteljskog okrue-nja koje mogu uvelike utjecati na pojavu ovisnikog

ponaanja kod djece i mladih (Brook i sur., 1990).

U tablici 1 su prikazani i ostali rizini imbenici uobitelji povezani s konzumacijom sredstava ovisnostiutvreni od strane raznih autora. Potrebno je istaknu-ti kako navedene karakteristike obiteljskog okruenja

predstavljaju rizike za pojavu konzumacije sredstava

1 http://www.uredzadroge.hr/upload/File/Dokumenti/Nacionalni%20program%20prevencije%20ovisnosti/Nacionalni_program_prevencije_ovisnosti_s_koricom.pdf

2 http://www.hzjz.hr/skolska/espad_2011.pdf


3/15


ovisnosti to ne znai kako je rije o prediktorima takvogponaanja. Rizini imbenici se definiraju kao onekarakteristike, varijable ili opasnosti koje, ukoliko su pri-sutne, za odreenog pojedinca postoji vea vjerojatnostda e taj pojedinac, prije nego netko drugi iz ope popu-

lacije, razviti poremeaj u ponaanju (Bai, 2009).

Tablica 1. Rizini imbenici u obitelji za konzumacijusredstava ovisnosti

AUTOR/I RIZINI IMBENICI U OBITELJIGerra i suradnici(2004)

neadekvatna skrb majke i loaprivrenost majci

Donovan (2004) neadekvatni stavovi roditelja premazlouporabi psihoaktivnih tvari

Sakoman, Braja-ganec i Glavak(2002)

neadekvatan odnos roditelj-dijete nepotivanje vlastitih roditelja neadekvatni odnosi meu roditeljima

Braja-ganec isuradnici (2002) loi obiteljski odnosi

Farrington isuradnici (1990)

nizak socio-ekonomski status obitelji

Leavitt (1995) manjak bliskosti izmeu roditelja idjeteta/djece

nedostatak discipline ili nedosljednostu odgoju djece

uporaba sredstava ovisnosti od straneroditelja

sukobi meu roditeljima

Hawkins, Catalanoi Miller (1992)Shillington isuradnici (2005)Birckmayer isuradnici (2004)

zlouporaba sredstava ovisnosti odstrane roditelja ili ostalih lanovaobitelji

slab nadzor roditelja nad djecom slaba privrenost izmeu roditelja i

djece

Chassin i suradnici(2005)

zanemarivanje od strane roditelja

Drug Free

Organization3 nedosljednost ili teko kanjavanje

djece od strane roditelja nedostatak potpore u obitelji neadekvatna oekivanja roditelja prema

djeci nedosljednost roditelja u stavovima

prema sredstvima ovisnosti

Baumrind (1983) nerealna oekivanja od strane roditelja komunikacija s djetetom koja ukljuuje

okrivljavanje, predbacivanje tenepriznavanje uspjeha

S obzirom na rezultate istraivanja koja su prika-zana u tablici 1, kao rizine imbenike za pojavu kon-zumacije psihoaktivnih tvari u obiteljskom okruenjumogue je izdvojiti: loe obiteljske odnose/konflikteu obitelji, neadekvatne odgojne postupke, zloupora-

bu sredstava ovisnosti od strane roditelja ili ostalihlanova obitelji, neadekvatne stavove roditelja premakoritenju sredstava ovisnosti kao i slabu privrenost

izmeu roditelja i djece. Treba takoer naglasiti kakoznaajan rizini imbenik za pojavu konzumacije psi-hoaktivnih tvari predstavlja i nizak socio-ekonomskistatus obitelji, odnosno siromatvo (Farrington i sur.,1990). Kada je rije o vanosti kvalitetnog odgoja i

dosljednosti u odgojnim postupcima, zanimljivo jespomenuti istraivanje Brook i suradnika (1990) koji suutvrdili kako je uloga majke u tom smislu znaajnija oduloge oca. Naime, autori su utvrdili kako djeca majkikoje su dosljedne u odgoju u manjoj mjeri konzumirajumarihuanu u odnosu na djecu majki koje ne primjenjujuadekvatne odgojne postupke te u odgoju esto koristemehanizam izazivanja krivnje kod djeteta kako bi posti-gle eljeno ponaanje. Zanimljivo je takoer navestinalaze istraivanja provedenih 80-tih godina (Hawkinsi sur., 1992) u kojima je utvreno kako osim negativnogutjecaja nedosljednih odgojnih postupaka, na konzuma-ciju sredstava ovisnosti kod djece poticajno moe utje-cati i pretjeran nadzor jednog roditelja te istovremeno

potpuno permisivan odgojni stil drugog roditelja.

U tablici 2 je dan pregled zatitnih imbenika uobitelji znaajnih za prevenciju konzumacije sredsta-va ovisnosti detektiranih od strane razliitih autora.

Zatitne imbenikedefiniramo kao one koji posredu-ju ili usporavaju uinke izloenosti rizinim imbeni-cima i smanjuju incidencije problema u ponaanju(Pollard, Hawkins i Arthur, 1999, prema Bai, 2009).

Tablica 2. Zatitni imbenici u obitelji za konzumacijusredstava ovisnosti

AUTOR/I ZATITNI IMBENICI U OBITELJI

Raboteg-ari,Sakoman i Braja-ganec (2002)Stewart (2002)Birckmayer isuradnici (2004)

blizak odnos s roditeljima roditeljska podrka adekvatan roditeljski nadzor

Nacionalni institutza istraivanjezlouporabe drogaSAD-a4

vrste i pozitivne obiteljske veze nadzor roditelja nad aktivnostima

njihove djece i njihovih vrnjaka jasna pravila ponaanja koja se

dosljedno provode unutar obitelji ukljuenost roditelja u ivot njihove djece

Department

of State Health

Services5

upuenost roditelja u aktivnosti kojimase bave njihova djeca

zajedniko donoenje nekih obiteljskihodluka

Kliewer i Murrelle(2007)

pozitivna interakcija izmeu roditeljai djece

religioznost roditelja

Rezultati istraivanja prikazanih u tablici 2 kaoznaajne zatitne imbenike za konzumaciju sred-

3 http://timetoact.drugfree.org4 http://www.drugabuse.gov5 http://www.dshs.state.tx


4/15


stava ovisnosti istiu: kvalitetne obiteljske odnose,posebice privrenost roditelja i djeteta, adekvatno idosljedno provoenje odgojnih postupaka te infor-miranost roditelja o aktivnostima svoje djece. Brooki suradnici (1990) su u svojim istraivanjima pojave

konzumacije sredstava ovisnosti posebnu pozornostposvetili kvaliteti odnosa izmeu roditelja i djece teprivrenosti obitelji od strane djece. Autori smatrajukako je snana privrenost izmeu roditelja i djeceiznimno znaajna u prevenciji konzumacije sred-stava ovisnosti. Istiu kako je kvaliteta privrenostiroditeljima kljuna za internaliziranje pozitivnihvrijednosti, stavova i ponaanja roditelja. Hawkinsi suradnici (1992) istiu kako povjerenje izmeuroditelja i djeteta, pozitivni obiteljski odnosi teukljuenost roditelja u rast i razvoj svog djeteta

predstavljaju temelj prevencije brojnih problemati-nih ponaanja, pa tako i konzumacije psihoaktivnihsredstava kod djece.

Vano je istaknuti potrebu za kontinuiranimprovoenjem istraivanja imbenika koji utjeu napojavu konzumacije sredstava ovisnosti kod mla-dih. S obzirom na dosadanje studije (Huser, Smalli Eastman, 2008; Brown, 2005; Turner i Sanders,2005; Colosi i Dunifon, 2003; Kumpfer i Alvarado,2003; Riley, 1993) mogue je poblie odrediti smjeruinkovitih roditeljskih programa koji mogu dopri-nijeti prevenciji konzumacije psihoaktivnih tvari

kod djece i mladih: poveanje pozitivnih stavova roditelja prema

djeci i partneru, razvoj obiteljske privrenosti, podrke i emo-

cionalne topline, unaprjeenje komunikacijskih vjetina (komu-

nikacija s partnerom/komunikacija s djetetom), smanjenje obiteljskog stresa, unaprjeenje znanja o razvoju djeteta, postavljanje granica i obiteljskih pravila, promicanje obiteljskih rituala te

stvaranje stimulirajueg i sigurnog okruenjaza razvoj djece.

Brojni autori meutim istiu kako najuinkovitijestrategije prevencije konzumacije sredstava ovisno-sti djeluju kroz vie sustava u koje je mlada osobaukljuena to osim obiteljskog okruenja ukljuuje i

preventivne inicijative u kolskom okruenju, ali i uiroj drutvenoj zajednici (Bai, 2009; Kulis i sur.,2007; Vellemna, Templeton i Copello, 2005; Botvini Griffin, 2003; Coughlan, Doyle i Carr, 2002;Bauma i sur., 2002). Pri tom je potrebno istaknuti

kako je za preventivne programe u svim navedenimokruenjima kljuno da budu znanstveno utemeljenite da njihova uinkovitost bude mjerljiva.

METODE RADA

Cilj, problemi i hipoteze istraivanja

Cilj istraivanja je ispitati obiteljske rizine

i zatitne imbenike kod mladih nekonzumena-ta i uestalih konzumenata alkohola, marihuane,ecstasy-a, inhalanata i LSD-a.

U skladu s definiranim ciljem, postavljeni susljedei istraivaki problemi i hipoteze:

1. Utvrditi postoji li razlika u prisutnosti obitelj-skih rizinih imbenika kod nekonzumenata iuestalih konzumenata alkohola, marihuane,ecstasy-a, inhalanata i LSD-a.

H1:Uestali konzumenti sredstava ovisnosti u odnosuna nekonzumente sredstava ovisnosti u veoj mjeri

percipiraju prisutnost rizinih imbenika u svojojobitelji neadekvatnih obiteljskih pravila, obitelj-ske konflikte te roditelje koji podravaju antisoci-

jalno ponaanje i konzumaciju sredstava ovisnosti.

2. Utvrditi postoji li razlika u prisutnosti obitelj-skih zatitnih imbenika kod nekonzumenatai uestalih konzumenata alkohola, marihuane,ecstasy-a, inhalanata i LSD-a.

H2:Nekonzumenti sredstava ovisnosti u odnosuna uestale konzumente sredstava ovisnosti uveoj mjeri percipiraju prisutnost zatitnih im-

benika u svojoj obitelji obiteljsku privrenost,obiteljske prilike za prosocijalan angaman teobiteljske nagrade za prosocijalan angaman.

Opis istraivanja

Istraivanje je provedeno unutar projektaUnaprjeenje rada na izgradnji sustava prevencije kri-minaliteta i podrka osnivanju koordinacijske jediniceza prevenciju kriminaliteta. Projekt se provodio na

podruju grada Splita tijekom 2010. godine u surad-

nji Programa UN-a za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj,Ministarstva unutarnjih poslova RH te Sveuilita uZagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta (vodi-teljica istraivakog tima: prof.dr.sc. Josipa Bai).Upitnik je primijenjen u razdoblju od rujna do listopada2010. godine. Prije provedbe istraivanja, od uenikasrednjih kola se traio pismeni pristanak za sudjelo-vanje u istraivanju, dok se od uenika osnovnih kolatraio i pismeni pristanak roditelja. Uenici su upitnikispunjavali grupno, tijekom jednog kolskog sata.

Uzorak ispitanika

U istraivanju je sudjelovalo 623 uenika 2. i4. razreda triju srednjih kola u Gradu Splitu -


5/15


I. Gimnazija, V. Gimnazija Vladimir Nazor teTrgovaka kola. Odabir kola se temeljio na kriteriji-ma: veliina kole, opi uspjeh kole te gradska etvrtime se nastojalo postii veu raznovrsnost uzorka.Potrebno je istaknuti kako je unato navedenim kri-

terijima odabira kola reprezentativnost uzorka ogra-niena to se posebice odnosi na raspodjelu uzorkaprema spolu. Starosna dob djece u uzorku se kretalaizmeu 15 i 18 godina ivota. Uzorak je inilo 15,1%uenika u dobi od 15 godina, 37,9% uenika u dobi od16 godina, 15,8% uenika u dobi od 17 te 30,9% ue-nika u dobi od 18 godina. U istraivanje je ukljueno334 (54%) uenika drugih razreda te 282 (46%) ueni-ka etvrtih razreda. Od toga je uzorak inilo 415 osobaenskog (68% ) te 197 osoba mukog spola (32%).

Opis mjernog instrumenta

U istraivanju je koriten CTC Upitnik za djecui mlade (Mihi, Novak, Bai, 2010).Cijeli upitnikini 140 estica koje ispituju percepciju prisutnosti

18 rizinih te 9 zatitnih imbenika kod mladih ras-poreenih u etiri domene: zajednica, obitelj, kolate vrnjaci/individua. Rizini i zatitni imbenicikoje upitnik mjeri predstavljaju kompozitne varijable.Kompozitne varijable obiteljskih rizinih imbenika

koje su bile koritene u ovom istraivanju su: neade-kvatna obiteljska pravila, konflikti u obitelji, neade-kvatni stavovi roditelja prema asocijalnim ponaanji-ma te neadekvatni stavovi roditelja prema koritenjusredstava ovisnosti. Kompozitne varijable obiteljskih

zatitnih imbenikakoritene u istraivanju su: obi-teljska privrenost, obiteljske prilike za prosocijalanangaman te obiteljske nagrade za prosocijalan anga-man. U tablici 3 su prikazane estice koje ine rizi-ne i zatitne imbenike ispitivane u ovom istraivanju.

Kao mjera pouzdanosti subskala rizinih i zatit-

nih imbenika koriten je Cronbachov koeficijentte je utvreno kako se kree u rasponu od .69 do .77- neadekvatna obiteljska pravila (=.74), konflikti uobitelji (=.70), neadekvatni stavovi roditelja premaasocijalnim ponaanjima (=.71), neadekvatni sta-

Tablica 3.Prikaz estica kompozitnih varijabli obiteljskih rizinih i zatitnih imbenika

KOMPOZITNE VARIJABLERIZINIH IMBENIKA

ESTICE

NEADEKVATNA OBITELJSKAPRAVILA

Moji me roditelji pitaju jesam li napravio/la domau zadau. Moji roditelji bi primijetili kada ne bih doao/la na vrijeme kui. Kada nisam kod kue jedan od mojih roditelja zna gdje sam i s kim sam. Pravila u mojoj obitelji su jasna. Moja obitelj ima jasna pravila o koritenju alkohola. Moja obitelj ima jasna pravila o koritenju droge. Moji roditelji bi primijetili kada bih popio/la neto piva, vina ili estokog pia bez njihova

doputenja. Moji roditelji bi primijetili kada bih markirao/la bez njihova doputenja. Moji roditelji bi primijetili kada bih nosio/la oruje.

KONFLIKTI U OBITELJI lanovi moje obitelji esto vrijeaju ili viu jedni na druge. lanovi moje obitelji imaju ozbiljne svae i neslaganja.

NEADEKVATNI STAVOVIRODITELJA PREMAASOCIJALNIM PONAANJIMA

Koliko bi loim tvoji roditelji smatrali da ukrade neto vrednije od 30kn? Koliko bi loim tvoji roditelji smatrali da crta grate, neto pie ili crta po zgradama ili

tuem vlasnitvu (bez vlasnikova doputenja)? Koliko bi loim tvoji roditelji smatrali da se potue s nekim?

NEADEKVATNI STAVOVIRODITELJA PREMASREDSTVIMA OVISNOSTI

Koliko bi loim tvoji roditelji smatrali da pije pivo, vino ili estoka pia redovito (baremjednom ili dvaput na mjesec)?

Koliko bi loim tvoji roditelji smatrali da pui cigarete? Koliko bi loim tvoji roditelji smatrali da pui marihuanu?

KOMPOZITNE VARIJABLEZATITNIH IMBENIKA

ESTICE

PRIVRENOST OBITELJI Ja sam blizak/bliska sa svojom majkom. Svoje osjeaje i razmiljanja povjeravam majci. Ja sam blizak/bliska sa svojim ocem. Svoje osjeaje i razmiljanja povjeravam ocu.

OBITELJSKE PRILIKE ZA

PROSOCIJALNI ANGAMAN Moji roditelji stvaraju mnogo prilika da kao obitelj radimo neke zabavne stvari zajedno. Moji roditelji me pitaju za miljenje prije donoenja obiteljskih odluka koje utjeu na mene. Kada imam neki osobni problem, za pomo se mogu obratiti mami i/ili tati.

OBITELJSKE NAGRADE ZAPROSOCIJALNI ANGAMAN

Moji roditelji primjeuju kada neto radim dobro i daju mi to do znanja tako da me pohvale. Roditelji mi kau kada su ponosni zbog neega to sam napravio/la. Volim provoditi vrijeme sa svojom majkom. Volim provoditi vrijeme sa svojim ocem.


6/15


vovi roditelja prema koritenju sredstava ovisnosti(=.69), obiteljska privrenost (=.75), obiteljske

prilike za prosocijalan angaman (=.76), te obitelj-ske nagrade za prosocijalan angaman (=.77).

Kako bi se ispunio istraivaki cilj ovog rada,

koriteni su i rezultati dobiveni na varijablama kon-zumiranja pojedinih psihoaktivnih tvari u posljed-njih 30 dana i tijekom ivota (alkohol, marihuana,ecstasy, inhalanti, LSD). Tim je varijablama pridru-ena skala Likertovog tipa od est stupnjeva (nika-da, 1-2 puta, 3-5 puta, 6-9 puta, vie od 10 puta ivie od 20 puta). Odgovori ispitanika na pitanja okonzumaciji navedenih sredstava su saeti u dvijekategorije nekonzumente i uestale konzumente.U kategoriju nekonzumenata su ukljueni svi ispi-tanici koji su na navedeno pitanje o konzumaciji

odreenog sredstva ovisnosti odgovorili odgovorom0-puta. U kategoriju uestalih konzumenata suukljueni svi ispitanici koji su na pitanje o kon-zumaciji pojedinog sredstva ovisnosti odgovoriliodgovorom 6-9 puta, vie od 10 puta te vieod 20 puta.

Metode obrade podataka

Kako bi se ispitalo postoje li razlike u prisut-nosti obiteljskih rizinih i zatitnih imbenika kodnekonzumenata i uestalih konzumenata pojedinih

sredstava ovisnosti proveden je hi-kvadrat test.

REZULTATI

Prisutnost obiteljskih rizinih imbenika kodnekonzumenata i uestalih konzumenatasredstava ovisnosti

S obzirom na prisutnost rizinog imbenikaNeadekvatna obiteljska pravila,rezultat hi-kvadrattesta (2=16,70) je pokazao kako uestali konzu-menti alkohola znaajno ee (p


7/15


Prilikom usporedbe percepcije prisutnostiKonflikata u obitelji nekonzumenata i uestalihkonzumenata psihoaktivnih tvari (Tablica 4) utvr-eno je da je u sluaju konzumacije marihuanerezultat hi-kvadrat testa (2=4,42) pokazao kako

uestali konzumenti znaajno ee percipiraju pri-sutnost navedenog rizinog imbenika, pri emu jerazina znaajnosti p


8/15


Rizini imbenik Neadekvatni stavovi roditeljaprema koritenju sredstava ovisnosti (Tablica 6)sepojavljuje u 13,8% sluajeva kod uestalih konzu-menata alkohola dok se kod nekonzumenata nave-denog sredstva ovisnosti percipira u 2,5% sluajeva.

Rezultat hi-kvadrat testa (2=12,19) je pokazaokako uestali konzumenti alkohola znaajno ee(p


9/15


Kod nekonzumenata marihuane postotak onihkoji percipiraju privrenost obitelji je 61,8% te jerazlika u odnosu na uestale konzumente statistikiznaajna. Pri tom je postotak uestalih konzumenatakoji takoer percipiraju navedeni zatitni imbenik

25%, (2=12,33, p


10/15


odnosu na nekonzumente. Treba podsjetiti kako jeu ovom istraivanju pojam neadekvatnih obiteljskih

pravila ukljuivao informiranost roditelja o ponaa-nju djeteta te prisutnost i jasnou obiteljskih pravila.Dobiveni rezultat je u skladu s nalazima istraivanja

provedenih od strane inozemnih autora (Leavitt,

1995; Hawkins i sur., 1992). Kandel i Andrews(1987) su tako utvrdili povezanost izmeu niskeinformiranosti roditelja o aktivnostima djeteta i kon-zumacije psihoaktivnih tvari od strane djeteta. Istiautori takoer istiu negativan utjecaj nedosljednihodgojnih postupaka te izostanka obiteljskih pravila.Baumrind (1983) navodi kako je permisivan odgojnistil vrlo esto povezan s rizinim ponaanjima djecei mladih, pa tako i s konzumacijom psihoaktivnihsredstava. Osim to je vano da roditelji postaveobiteljska pravila te budu dosljedni u svojim odgoj-nim postupcima, nuno je da istovremeno i vlastitim

ponaanjem budu primjer svojoj djeci. Informiranosto djetetovim aktivnostima praena kvalitetnomkomunikacijom i povjerenjem umanjuje vjerojatnostukljuivanja djeteta u problematina ponaanja patako i pojavu konzumacije sredstava ovisnosti.

Do zanimljivih rezultata se dolo ispitivanjempercepcije prisutnosti rizinog imbenikaKonflikatau obitelji. Naime, u ovome sluaju su rezultati sta-tistiki znaajni samo u odnosu na konzumacijumarihuane, odnosno, uestali konzumenti navedenesupstance u 58% sluajeva percipiraju ovaj riziniimbenik za razliku od nekonzumenata kod kojih taj

postotak iznosi 37%. Hawkins i sur. (1992) su utvrdi-

li da su konflikti u obitelji vrlo esto povezani s delin-kventnim ponaanjem djeteta te koritenjem svihsredstava ovisnosti. Meutim, specifinu povezanostkonflikata u obitelji i koritenja marihuane utvrdilisu Kliewer i Mirrelle (2007). Uestale svae u obi-telji te verbalni i fiziki konflikti u svakom sluaju

negativno utjeu na mlade. Mogue je da su djecaiz takvih obiteljskih okruenja sklonija konzumacijiupravo marihuane zbog umirujueg uinka kojiona izaziva. Autori Hyman i Sinha (2008) su utvrdili

povezanost izmeu negativnih ivotnih dogaaja,trauma i neadekvatnih vjetina noenja sa stresomte uestalom konzumacijom marihuane kod mladih.

U odnosu na rizian imbenik Neadekvatnihstavova roditelja prema asocijalnim ponaanji-

ma, rezultati su pokazali da uestali konzumenti,u sluaju konzumacije svih ispitivanih sredstava

ovisnosti, u znaajno veoj mjeri percipiraju prisut-nost tog imbenika u svojim obiteljima. Farrington(1995) je takoer utvrdio kako neadekvatni stavoviroditelja o antisocijalnom ponaanju poveavajuvjerojatnost da e se djeca ponaati antisocijalno.Rezultat dobiven u ovom istraivanju je u skladu s

postavkama Modela socijalnog razvoja (Clevelandi sur., 2008, Catalano i Hawkins, 1996) u okvirukojeg se ponaanje pojedinca pojanjava kroz teori-

je socijalne kontrole, socijalnog uenja te diferenci-jalne asocijacije. Navedeni model pojanjava kakose stavovi, vrijednosti i vjetine pojedinca oblikujukroz interakciju s okolinom. Ukoliko roditelji aso-cijalno ponaanje ne percipiraju negativnim, velika

Tablica 9.Usporedba prisutnosti Obiteljskih nagrada za prosocijalni angaman kod nekonzumenata i uestalih konzu-menata psihoaktivih tvari

OBITELJSKE NAGRADE ZA PROSOCIJALNI ANGAMAN

DA NE 2 df pPijenje alkohola u zadnjih 30 dana. N % N % 18,09 1 ,000**

NEKONZUMENTI 123 83,1 25 16,9UESTALI KONZUMENTI 62 59 43 41

UKUPNO 185 73,1 68 25,9Konzumacija marihuane u posljednjih 30 dana. N % N % 28,01 1 ,000**

NEKONZUMENTI 402 80,9 95 19,1

UESTALI KONZUMENTI 8 34,8 15 65,2

UKUPNO 410 78,8 110 21,2Konzumacija LSD-a u posljednjih 30 dana. N % N % 11,11 1 ,001**



UKUPNO 444 77,8 127 22,2Udisanje ljepila ili drugih inhalanata ikada u

ivotu.

N % N % 12,93 1 ,000**



UKUPNO 411 78,1 115 21,9

**p


11/15


je vjerojatnost da e i njihova djeca iskazivati takvestavove i vrijednosti to moe rezultirati asocijalnim

ponaanjem djeteta, poput injenja krae, nasilja ilikonzumacije sredstava ovisnosti.

Posljednji rizini imbenik iji se utjecaj na

konzumaciju sredstava ovisnosti kod maloljetnikaispitivao jesu Neadekvatni stavovi roditelja premakoritenju sredstava ovisnosti. Rezultati su pokazalida uestali konzumenti svih ispitivanih sredstava ovi-snosti osim konzumenata inhalanata znaajno uesta-lije percipiraju navedeni imbenik u svojoj obiteljiod nekonzumenata. Mnogi autori (Bahr, Hoffman iYang, 2005; Gil, Wagner i Vega, 2000; Leavitt, 1995,te Hawkins, Catalano i Miller, 1992) su utvrdili

povezanost izmeu konzumacije psihoaktivnih tvarii neadekvatnih stavova roditelja prema koritenju psi-

hoaktivnih sredstava. McDermott (1984) ak navodikako adekvatni stavovi roditelja prema konzumacijisredstava ovisnosti imaju znaajniji utjecaj na nekon-zumaciju sredstava ovisnosti djece od nekonzuma-cija sredstava ovisnosti od strane roditelja. Premda,rezultati istraivanja provedenog od strane autoraEllickson i suradnika (2001) ukazuju da je ponaa-nje roditelja, odnosno konzumacija psihoaktivnihsredstava od strane roditelja ipak znaajniji prediktorkonzumacije sredstava ovisnosti kod djece od permi-sivnih stavova roditelja o konzumaciji psihoaktivnihsredstava. U svakom sluaju treba istaknuti kako ovaj

rizini imbenik ukazuje na disfunkcionalnu obiteljkoja predstavlja nezdravo okruenje za razvoj mladihljudi emu svjedoi podatak da izmeu 8% i 50%(ovisno o sredstvu ovisnosti) uestalih konzumenata

percipira prisutnost tog rizinog imbenika. Problemje tim vei iz razloga to je od roditelja s neadekvat-nim stavovima prema koritenju sredstava ovisnostiteko oekivati spremnost na promjenu i ukljuivanjeu roditeljske, odnosno preventivne programe.

S obzirom na sve prethodno iznesene rezultate,proizlazi kako je H1 hipoteza potvrena - uestali

konzumenti sredstava ovisnosti u odnosu na nekon-zumente sredstava ovisnosti u veoj mjeri percipi-raju prisutnost rizinih imbenika u svojoj obitelji izostanak adekvatnih obiteljskih pravila, obiteljskekonflikte te roditelje koji podravaju antisocijalno

ponaanje i konzumaciju sredstava ovisnosti.

Drugi istraivaki problem rada bio je utvrditipostoji li razlika u percepciji prisutnosti obiteljskihzatitnih imbenika kod nekonzumenata i uestalihkonzumenata alkohola, marihuane, ecstasy-a, inha-lanata te LSD-a.

U odnosu na zatitni imbenik Privrenost uobitelji, rezultati ovog istraivanja su pokazali da

prisutnost navedenog imbenika znaajno eepercipiraju nekonzumenti alkohola, marihuane iinhalanata u odnosu na uestale konzumente nave-denih sredstava. Mnoga ranije provedena istraiva-nja su pokazala da su blizak odnos s roditeljima te

roditeljska podrka znaajan zatitni imbenik zakonzumaciju sredstava ovisnosti (Mrug, Gaines,Su, Windle, 2010; Birckmayer, Holder, Yacoubian,Friend, 2004; Raboteg-ari, Sakoman, Braja-ganec, 2002; Stewart, 2002). Kvalitetan odnosizmeu roditelja i djeteta utemeljen na meu-sobnom povjerenju u znaajnoj mjeri umanjujevjerojatnost pojave mnogih problematinih pona-anja djece, ukljuujui i konzumaciju sredstavaovisnosti (Hawksin i sur., 1992). Itkovi i Bilan(1995) su utvrdili da djeca kao jedan od osnovnihrazloga zbog kojeg ne zapoinju s konzumacijomnekog od sredstava ovisnosti navode blizak odnos sroditeljima te elju da ih ne razoaraju. Meutim, uistraivanju prikazanom u ovom radu nisu utvreneznaajne razlike u percepciji prisutnosti privrenostiobitelji kod uestalih konzumenata i nekonzume-nata LSD-a i ecstasy-a. U odnosu na koritenjeecstasy-a, provedeno je nekoliko studija koje su

bile usmjerene iskljuivo na ispitivanje povezanostiizmeu obiteljskih karakteristika i koritenja upravote psihoaktivne tvari (Martins i Alexandre, 2009;Martins i sur., 2008; Puente i sur., 2008; Martins i

sur., 2007). Meutim, niti jedno od tih istraivanjanije ispitivalo povezanost obiteljskih zatitnih im-benika na konzumaciju ecstasy-a, to se odnosi ina procjenu utjecaja obiteljske privrenosti. ini seda su u tom podruju potrebna daljnja istraivanjakako bi se dobio kvalitetniji uvid u specifinostiobiteljskog okruenja mladih koji konzumiraju LSDi ecstasy s posebnim naglaskom na obiteljske zatit-ne imbenike.

Zatitni imbenik Obiteljske prilike za prosoci-jalni angamanje u znaajnoj mjeri vie percipiran

kod nekonzumenata nego kod uestalih konzume-nata alkohola, marihuane, LSD-a te inhalanata.Razlika se nije pokazala znaajnom samo u sluajuecstasy-a. Rezultat ukazuje na to da obitelji kojesvojoj djeci pruaju vie prilika za prosocijalno dje-lovanje te ih potiu na aktivno ukljuivanje u obitelj-ske aktivnosti, mogu oekivati da e njihova djeca umanjoj mjeri koristiti odreena sredstva ovisnosti.Ovaj zatitni imbenik je usko povezan s imbeni-kom privrenosti u obitelji stoga nije neobino tosu u sluaju oba zatitna imbenika utvreni slinirezultati. Hundleby i Mercer (1987) istiu kako jeukljuenost djece u donoenje onih obiteljskih odlu-ka u kojima s obzirom na svoju dob i mogunosti


12/15


mogu sudjelovati vana za osnaivanje privrenostiobitelji te kvalitetnih obiteljskih odnosa.

Posljednji zatitni imbenik u obitelji iji seutjecaj na konzumaciju sredstava ovisnosti ispitivaosu Obiteljske nagrade za prosocijalni angaman.

Nekonzumenti svih ispitivanih sredstava ovisnostiosim ecstasy-a su znaajno vie od uestalih konzu-menata percipirali prisutnost navedenog imbenikau svojim obiteljima. Hawkins i sur. (1992) su utvr-dili da izostanak nagrada za prosocijalno ponaanjeili nekonzistentno nagraivanje poeljnih ponaanjaima negativan uinak na konzumaciju sredstavaovisnosti kod mladih openito. Nagraivanjem za

prosocijalno ponaanje kod djece se razvija stavda se takvo ponaanje isplati, odnosno da je ono

primijeeno i cijenjeno od strane okoline. Iz tog

razloga ona vjerojatno imaju manju potrebu i zakonzumacijom sredstava ovisnosti te odobravanjemod strane vrnjaka koji takvu vrstu sredstava koriste.I u ovom sluaju su potrebna daljnja istraivanjakoja bi omoguila bolje razumijevanje razlika urezultatima u odnosu na konzumaciju ecstasy-a iostalih ispitivanih sredstava ovisnosti.

Iz svih prethodno navedenih rezultata slijedizakljuak da jehipoteza H2 djelomino potvrena uovom istraivanju - nekonzumenti pojedinih ispiti-vanih sredstava u odnosu na uestale konzumente tih

sredstava u veoj mjeri percipiraju prisutnost zatit-

nih imbenika u svojoj obitelji obiteljsku privre-nost, obiteljske prilike za prosocijalan angaman teobiteljske nagrade za prosocijalan angaman.

ZAKLJUAK

Rezultati istraivanja su potvrdili vanost ukljui-vanja obiteljskog okruenja u planiranje i provedbustrategija prevencije koritenja sredstava ovisnostikod mladih. Istraivanjem je utvreno kako su odre-ene karakteristike obitelji ee, odnosno manje

esto percipirane kod uestalih konzumenata poje-dinih sredstava ovisnosti nego kod nekonzumenata.Uestali konzumenti sredstava ovisnosti, u odnosu nanekonzumente, ee u svom obiteljskom okruenju

percipiraju prisutnosti neadekvatnih obiteljskih pra-vila, obiteljskih konflikata, neadekvatnih roditeljskihstavova o antisocijalnim ponaanjima te konzuma-ciji sredstava ovisnosti. S druge pak strane, rezultatiistraivanja su pokazali kako mladi koji u veoj mjeri

percipiraju prisutnost obiteljske privrenosti, obitelj-skih prilika za prosocijalni angaman te obiteljskihnagrada za prosocijalan angaman u svojim obitelji-ma, rjee konzumiraju pojedina sredstva ovisnosti.

Na temelju rezultata dobivenih ovim istraiva-njem mogue je planirati kompleksnija i sveobu-hvatnija istraivanja utjecaja obiteljskog okruenjana pojavu konzumacije psihoaktivnih tvari. Trebanaglasiti kako su istraivanja imbenika koji utje-

u na pojavu konzumacije sredstava ovisnosti unajveoj mjeri usmjerena na ispitivanje rizinihimbenika. Za kvalitetnije razumijevanje pojavekonzumacije psihoaktivnih sredstava i uinkovitiju

prevenciju neophodna su istraivanja koja ispitujui one imbenike koji umanjuju vjerojatnost pojaveovisnosti. to se tie rizinih i zatitnih imbenikau obiteljskom okruenju, u buduim bi istraiva-njima bilo vrijedno detaljnije ispitati utjecaj veeg

broja obiteljskih imbenika na navedenu pojavu.Ona bi mogla biti usmjerena na ispitivanje utjeca-

ja ireg spektra biolokih, psiholokih i socijalnihobiljeja roditelja i obiteljskog okruenja kao to susocio-ekonomski status obitelji ili obiljeja linostiroditelja. Takoer bi bilo korisno i vano u buduaistraivanja direktno ukljuiti i roditelje kako bi sedobio kvalitetniji uvid u karakteristike obiteljskogokruenja. Rezultati ovog istraivanja su ukazalii na prisutnost specifinosti obiteljskih rizinih izatitnih imbenika s obzirom na koritenje razlii-tih sredstava ovisnosti te bi daljnja istraivanja togfenomena bila vrlo znaajna.

Iako su u ovom istraivanju obuhvaeni samo

neki obiteljski rizini i zatitni imbenici koji sedovode u vezu s konzumacijom sredstava ovisnosti,dobiveni rezultati mogu znaajno doprinijeti plani-ranju znanstveno utemeljene prevencije ovisnosti uHrvatskoj. Znanstveno utemeljeni preventivni pro-grami u obiteljskom okruenju bi istovremeno tre-

bali biti usmjereni na smanjenje rizinih imbenikau obitelji kao i na osnaivanje i stvaranje zatitnihimbenika. Parcijalno djelovanje na pojedine rizineili zatitne imbenike ne omoguava postizanje zna-ajnijih preventivnih rezultata. Takoer je potrebno

istaknuti kako je osim preventivnog djelovanja uobiteljskom okruenju potrebno istovremeno pre-ventivno djelovati i unutar kolskog okruenje kao ina razini cijele zajednice.

Izuzetno je vano da se pojavama ovisnosti ikonzumacije psihoaktivnih tvari u Hrvatskoj pri-stupi znanstveno-utemeljenim preventivnim dje-lovanjem koje ukljuuje kontinuiranu provedbuetiolokih i epidemiolokih istraivanja, planiranjevierazinskih, razvojno prikladnih i teorijski uteme-ljenih programa prevencije kao i provoenje eva-

luacije uinkovitosti implementiranih preventivnihintervencija.


13/15


LITERATURA

Bai, J. (2009): Teorije prevencije: prevencija poremeaja u ponaanju i rizinih ponaanja djece i mladih. Zagreb.kolska knjiga.

Bahr, S.J., Hoffman, J.P., Yang, X. (2005): Parental and peer inuences on the risk of adolescent drug use. The Journalof Primary Prevention. 26(6). 529-551.

Bauman, K. Ennett, S., Foshee, V., Pemberton, M., King, T., Koch, G. (2002): Inuence of a family program on adoles-cent smoking and drinking prevalence. Prevention Science. 3 (1). 35-42.

Baumrind, D. (1983). Why adolescents take chancesAnd why they dont. Paper presented at the National Institute forChild Health and Human Development, Bethesda, MD.

Birckmayer, J.D., Holder, H.D., Yacoubian, G.S., Friend, K.B. (2004): A general causal model to guide alcohol, tobacco,and illicit drug prevention: Assessing the research evidence. Journal of Drug Education. 34(2). 121-153.

Braja-ganec A., Raboteg-ari Z., Glavak R. (2002): Spolne razlike u povezanosti izmeu nekih obiteljskih imbeni-ka i zloporabe sredstava ovisnosti u adolescenata. Drutvena istraivanja. 2-3. 58-59.

Botvin, G. J., Grifn, K. W. (2003): Drug abuse prevention curricula in schools. In Z. Sloboda & W. J. Bukoski (Eds.),Handbook of Drug Abuse Prevention: Theory, Science, and Practice (pp. 45-74). New York. Kluwer Academic/

Plenum Publishers.Brook, J. S., Brook, D. W, Gordon, A. S,, Whiteman, M., i Cohen, P. (1990): The psychosocial etiology of adolescent

drug use: A family interactional approach. Genetic, Social, and General Psychology Monographs.

Brown, M. B. (2005): Parent education and support literature review 2005. University of Delaware Cooperative Extension.

Catalano, R.F., Hawkins, J.D. (1996): The social development model: A theory of antisocial behavior. U: Delinquencyand crime: current theories. (Ur.) Hawkins, J.D., Cambridge: Cambridge University Press. 149-197.

Chassin, L., Presson, C.C., Rose, J., Sherman, S.J., Davis, M.J., Gonzalez, J.L. (2005): Parental style and smoking-specic parenting practices as predictors of adolescent smoking onset.Journal of Pediatric Psychology. 30. 333-344.

Cleveland, M.J., Feinberg, M.E., Bontempo, D.E., Greenberg, M.T. (2008): The role of risk and protective factors insubstance use across adolescence. Journal of Adolescent Health. 43(2).157-164.

Colosi, L., Dunifon, R. (2003): Effective parent education programs. Cornell Cooperative Extension.Coughlan, B.J., Doyle, M., Carr, A. (2002): Prevention of teenage smoking, alcohol use and drug abuse. In A. Carr (Ed.),

Prevention: What works with children & adolescents? A critical review of psychological programmes for children,adolescents and their families (pp.320-343). London: Brunner-Routledge.

Donovan, J.E. (2004): Adolescent alcohol initiation: A review of psychosocial risk factors. Journal of Adolescent Health.35(6). 529.

Ersche, K.D., Jones, P.S., Williams, G.B., Turton, A.J., Robbins, T.W. (2012): Abnormal brain structure implicated instimulant drug addiction. Science. 335, 6068. 601-604.

Ellickson, S.L., Tucker, J.S., Klein, D.J., McGuigan, K.A. (2001): Prospective risk factors for alcohol misuse in lateadolescence. Journal of Studies on Alcohol. 62(6).773-782.

Farrington, D.P. (1995): The twelfth Jack Tizard memorial lecture. Journal of Child Psychology and Psychiatry. 36(6).929-964.

Farrington, D. P., Loeber, R., Elliott, D. S., Hawkins, J. D., Kandel, D. B., Klein, M. W, McCord, J., Rowe, D. C., Trem-blay, R. E. (1990): Advancing knowledge about the onset of delinquency and crime. U: B. B. Lahey i A. E. Kazdin(Ur.), Advances in clinical child psychology (Vol. 13, str. 283-342). New York. Plenum Press.

Feri- lehan, M. (2008): Rizini i zatitni imbenici u obiteljskom okruenju: razlike u procjeni mladih i njihovih ro-ditelja. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraivanja. 44 (1). 15-26.

Gerra, G., Angioni, L., Zaimovic, A., Moi, G., Bussandri, M., Bertacca, S., Santoro, G., Gardini, S., Caccavari, R., Ni-coli, M.A. (2004): Substance use among high school students: Relationships with temperament, personality traits,and parental care perception. Substance Use and Misuse. 39:345367.

Gil, A.G., Wagner, E.F., Vega, W.A. (2000): Acculturation, familism, and alcohol use among Latino adolescent males:longitudinal relations. Journal of Community Psychology. 28(4). 443-458.

Hawkins, J.D., Catalano, R.E., Miller, J.Y. (1992): Risk and protective factors for alcohol and other drug problems inadolescence and early adulthood. Implications for Substance Abuse Prevention. 112, (1). 64-105.


14/15


Hundleby, J. D., Mercer, G. W. (1987): Family and friends as social environments and their relationship to young ado-lescents use of alcohol, tobacco, and marijuana. Journal of Clinical Psychology. 44. 125-134.

Hyman, S.M., Sinha, R. (2008): Stress-related factors in cannabis use and misuse: Implications for prevention and tre -atment. Journal of Substance Abuse Treatment. 36(4). 400413.

Huser, M., Small, S. A., Eastman, G. (2008): What research tells us about effective parenting education programs. What

Works, Wisconsin Fact Sheet. Madison, WI: University of Wisconsin Madison/Extension.Itkovi, Z., Bilan, D. (1995): Obitelj, kola, droga. Zadar. Zadarska tiskara.

Ivandi- Zimi, J. (2011): Rizini imbenici za pojavu ovisnosti o drogama s naglaskom na imbenike u obiteljskomokruenju. Kriminologija i socijalna integracija. 19, (1). 65-80.

Kandel, D. B., i Andrews, K. (1987): Processes of adolescent socialization by parents and peers. International Journalof the Addictions. 22. 319-342.

Kliewer, W., Murrelle, L. (2007): Risk and protective factors for adolescent substance use: ndings from a study inselected central American countries. Journal of Adolescent Health. 40. 448 455.

Kulis, S., Nieri, T., Yabiku, S., Stromwall L, Marsiglia, F. (2007): Promoting reduced and discontinued substance useamong adolescent substance users: Effectiveness of a universal prevention program. Prevention Science. 8. 35-49.

Kumpfer, K. L., Alvarado, R., Smith, P., Bellamy, N. (2002): Cultural sensitivity and adaptation in family-based preven-tion interventions. Prevention Science. 3. 241-246.

Kuzman, M., Pavi imetin, I., Pejnovi Franeli, I., Markeli, M., Hemen, M. (2012): Europsko istraivanje o puenju,alkoholu i drogama meu uenicima: Izvjee za Republiku Hrvatsku i Grad Zagreb. Zagreb. Hrvatski zavod za

javno zdravstvo i Grad Zagreb - Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu.

Leavitt, F. (1995): Drugs and behavior. Thousands Oaks. Sage Publications.

Martins, S.S., Alexandre, P.K. (2009): The association of ecstasy use and academic achievement among adolescents intwo U.S. national surveys. Addictive Behaviors. 34, (1). 9-16.

Martins, S.S., Alexandre, P.K., Chilcoat, H.D. (2008): Adolescent ecstasy and other drug use in the National Survey ofParents and Youth: the role of sensation-seeking, parental monitoring and peers drug use. Addictive Behaviors. 33,(7). 919-33.

Martins, S.S., Ghandour, L.A., Chilcoat, H.D. (2007): Pathways between ecstasy initiation and other drug use. AddictiveBehaviors. 32, (7). 1511-8.

Mihi, J., Novak, M., Bai, J. (2010): Zajednice koje brinu: CTC Upitnik za djecu i mlade u procjeni potreba za pre -ventivnim intervencijama. Ljetopis socijalnog rada. 17, (3). 391-412.

McDermott, D. (1984): The relationship of parental drug use and parents attitude concerning adolescent drug use toadolescent drug use. Adolescence, 19, (1). 89-97.

Mrug, S., Gaines, J., Su, W., Windle, M. (2010): School-level substance use: effects on early adolescents alcohol, to-bacco, and marijuana use. Journal of Studies on Alcohol and Drugs. 71, (4). 488-95.

Petrovi, . (2009): Fenomenologija zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj s osvrtom na trenutnu situaciju u svijetu.Kriminologija i socijalna integracija. 17, (2). 1-138.

Puente, C.P., Gonzlez Gutirrez, J.L., Abelln, I.C., Lpez, A.L. (2008): Sensation seeking, attitudes toward drug use,and actual use among adolescents: testing a model for alcohol and ecstasy use. Substance Use and Misuse. 43, (11).1615-27.

Raboteg-ari, Z., Sakoman, S., Braja-ganec, A. (2002): Stilovi roditeljskog odgoja, slobodno vrijeme i rizino pona-anje mladih. Drutvena istraivanja. 11, (2-3). 239-263.

Riley, D. (1993): Some principles for designing effective parenting education/support programs. Wisconsin family im-pact seminars brieng report. University of Wisconsin-Madison: Center for Excellence in Family Studies.

Turner, K.M.T., Sanders, M.R. (2005): Dissemination of evidence-based parenting and family support strategies: Lear-ning from the Triple PPositive Parenting Program system approach. Aggression and Violent Behavior. 11. 176193.

Sakoman, S. (2009): Uloga obitelji u razvoju ovisnikog ponaanja. Medicus, 18, 2, 193-204.

Sakoman, S., Braja-ganec, A., Glavak, R. (2002): Indikatori ranog prepoznavanja visokorizine populacije hrvatskemladei u odnosu na zlouporabu sredstava ovisnosti. Drutvena istraivanja. 11, (2-3). 291-310.


15/15


Sakoman, S., Rabotek-ari, Z., Kuzman, M. (2002): Rairenost zlouporabe sredstava ovisnosti meu hrvatskim sred -njokolcima. Drutvena istraivanja. 11, (2-3). 311-334.

Shillington, A. M., S. Lehman, Clapp, J., Hovell, M.F., Sipan, C., Blumberg, E.J. (2005): Parental monitoring: Can itcontinue to be protective among high-risk adolescents? Journal of Child & Adolescent Substance Abuse. 15(1). 1-15.

Sinanovi, O. (2002): Ovisnost o psihoaktivnim tvarima i Medicina rada. Tuzla. Univerzitetski kliniki centar Tuzla.

Stewart, C. (2002): Family factors of low-income African-American youth associated with substance use: An explora-tory analysis. Journal of Ethnicity in Substance Abuse. 1(1). 97-111.

Vellemna, R. D. B., Templeton, L. J., Copello, A.G. (2005): The role of the family in preventing and intervening withsubstance use and misuse: a comprehensive review of family interventions, with a focus on young people. Drug andAlcohol Review. 24. 93 109.

www.hzjz.hr/skolska/espad_2011.pdf (preuzeto 4.5.2013.godine)

www.timetoact.drugfree.org (preuzeto 17.10. 2012. godine)

www.dshs.state.tx.us/sa/Prevention/riskandprotectivefactortheory.shtm (preuzeto 17.12. 2012. godine)

www.drugabuse.gov (preuzeto 17.10. 2012. godine)

www.uredzadroge.hr/upload/File/Dokumenti/Nacionalni%20program%20prevencije%20ovisnosti/Nacionalni_pro-

gram_prevencije_ovisnosti_s_koricom.pdf (preuzeto 15.5.2013. godine)

09 josipa mihic tea music josipa basic obiteljski rizicni i zastitni cimbenici kod mladih...

Documents