PR

EVEN

CIJ

A I

OT

KLA

NJA

NJE

KV

AR

OV

A U

RA

SHLA

DN

IMP

OST

RO

JEN

JIM

A S

A H

ERM

ETIÈ

KIM

KO

MP

RES

OR

IMA

Kompresor/sustav ne radi (starta)

2

Iskljuèenje na glavnomprekidaèu

Pregorio osiguraèKratak spoj na kuæištuNeispravan motorKvar na uvodniku strujeElektro oprema

Kompresor Motor kompresora ili njegova zaštita mehanièkiblokiranaPreoptereæenje

Napon/frekvencijaNeodgovarajuæi tlakTip rashladnog sredstvaIzjednaèavanje tlakaKvar ventilatora

Presostati niskog i visokog tlaka Mehanièka neispravnostPogrešno povezivanjePogrešno podešena diferencaPogrešno podešeno iskljuèivanjeNeodgovarajuæi tlak

Termostat Mehanièka neispravnostPogrešno povezivanjePremala diferencaPogrešno podešena vrijednost iskljuèivanja

3

U pravilu, zaštita motora je ugraðena u motoresvih kompresora. Ukoliko zaštita iskljuèi motoruslijed topline akumulirane u njemu, period is-kljuèenosti moe biti relativno dug (od 30 minu-ta do 2 sata). Ukoliko motor više ne radi, mjere-njem otpora se moe utvrditi da li je u pitanju is-kljuèenje od strane zaštite ili je došlo do kvarana namotajima motora. Mehanièki zastoj u radukompresora moe se prepoznati po uèestalimpokušajima starta praæenim velikom potrošnjomenergije i visokom temperaturom namotaja, usli-jed èega dolazi do iskljuèenja na zaštiti motora.

Ukoliko doðe do iskakanja glavnog osiguraèa,neophodno je pronaæi uzrok. Najèešæe je u pita-nju defekt na namotajima ili u zaštiti motora,kratak spoj sa kuæištem ili pregorjeli elektro kon-takti (uvodnik struje). Ukoliko motor kompreso-ra ne starta, uvijek prvo izmjerite otpor. Kodsvih kompresora glavni i startni namotaji su loci-rani kao što je prikazano na crteu. Vrijednostiotpora su dane u uputama CN.10.D9.02''Elektrièni otpor u motorima kompresora''.

4

Preoptereæenje kompresora se moe prepoznatipo ne moguænosti starta ili zaustavljanju vrlo br-zo nakon starta (na zaštiti motora). Ukoliko sekompresor koristi izvan svog opsega rada, dolazido preoptereæenja. Granice opsega rada poputtolerancije u naponu, frekvencije, temperatu-re/tlaka i rashladnog sredstva, dane su u uputa-ma CB.32.B4.02. U sustavima u kojima nepostoji zaštita pomoæu presostata visokog tlakana tlaènoj strani, neispravan (ili iskljuèen) venti-lator moe dovesti do preoptereæenja kompreso-ra. Takoðer je veoma vano precizno odreditikolièinu rashladnog sredstva. U sustavima sakapilarnom cijevi, najsigurnija metoda je mjere-nje temperature na isparivaèu i usisnoj grani.

U sustavima sa termostatskim ekspanzijskimventilima, punjenje se mora kontrolirati pomoæukontrolnog stakla. U oba sluèaja, kolièina ras-hladnog sredstva mora biti manja od one koja semoe smjestiti u slobodni prostor tlaène grane.

5

Kompresori koji se koriste u sustavima sa kapi-larnom cijevi, najèešæe su opremljeni PTCLST startnim ureðajem. Pokretanje pomoæuPTC-a zahtjeva potpuno izjednaèenje tlaka iz-meðu stane visokog i niskog tlaka prije svakogpokretanja. Osim toga, PTC zahtijeva periodmirovanja od 5 minuta kako bi se njegove kom-ponente dovoljno ohladile, u cilju postizanjamaksimalnog startnog obrtnog momenta. Ukoli-ko doðe do prekida dovoda struje neposrednonakon pokretanja ''hladnog'' kompresora, dolazido konflikta izmeðu PTC-a i zaštite motora.Obzirom da motor zadrava toplinu, moe pro-æi i do 20 minuta prije nego što start ponovo po-stane moguæ.

U sustavima gdje nije moguæe osigurati izjedna-èenje tlaka, kompresor mora biti opremljenHST startnim ureðajem. Isto vai i za sustavesa kapilarnom cijevi sa periodom mirovanja ma-njim od 5 minuta. Neispravni ili pogrešni startnikondenzatori mogu izazvati probleme prilikompokretanja ili iskljuèivanje motora od strane za-štite. Uvijek provjerite podatke vezane za kom-presor koje izdaje proizvoðaè. Ukoliko se starteruèini neispravnim, neophodno je zamijeniti cje-lokupnu opremu, ukljuèujuæi relej i startni kon-denzator.

6

Startni kondenzator se, takoðer, moe provjeritiprikljuèivanjem na strujnu mreu u trajanju odnekoliko sekundi, a potom pravljenjem kratkogspoja na njegovom izlazu. Ukoliko se pojavi is-kra, kondenzator je ispravan.

PTC (25 Ω za 220 V odnosno 6.5 Ω za 115V) moe se provjeriti upotrebom ohmmetra.

Startni relej se moe provjeriti pomoæu lampe(vidi crte). Relej je ispravan ukoliko se lampane upali kada je relej u uspravnom poloaju.Relej je takoðer ispravan ukoliko se lampa upalikada je relej postavljen naopako.

7

Do iskljuèenja sustava moe doæi i uslijed kvaraili loše podešenosti/izabranog termostata. Ukoliko doðe do gubitka punjenja, ili ako je po-dešena temperatura previsoka, sustav neæe star-tati. Ako je podešena preniska temperaturna di-ferenca, period mirovanja kompresora æe bitikratak, i moe doæi do problema prilikom pokre-tanja sa LST startnim ureðajem, ili skraæivanjaradnog vijeka kompresora sa HST startnim ure-ðajem. Preporuèeno vrijeme za izjednaèavanjetlaka pri korištenju LST je 5 do 8 minuta zahladnjake i 7 do 10 minuta za zamrzivaèe.

Ukoliko se koristi HST startni ureðaj, cilj jepostiæi što manji broj iskljuèenja na sat. Ni ukom sluèaju se ne smije dozvoliti da broj ukljuèi-vanja tijekom jednog sata bude veæi od 10. Po-gledati: ''Upute za instalatere, Knjiga 2 - Ter-mostati'' za sve informacije u vezi podešavanjatermostata i otklanjanja kvarova.

Na našem trištu, Danfoss nudi kondenzacijskeagregate sa kombiniranim presostatom niskog ivisokog tlaka koji štiti kompresor od previsokogtlaka na tlaènoj i preniskog tlaka na usisnoj gra-ni. Ukoliko je presostat visokog tlaka iskljuèiosustav, treba provjeriti da li je došlo do poreme-æaja tlaka. Ukoliko je iskljuèenje izvršeno odstrane presostata niskog tlaka, razlog moe bitinedovoljno punjenje rashladnog sredstva, ispu-štanje, naslage leda na isparivaèu, i/ili djelomiè-no zaèepljenje termostatskog ekspanzijskog ven-tila. Ukoliko ne postoje odstupanja u tlakovima,na strani visokog ili niskog tlaka, neophodno jeprovjeriti i sam presostat. (Vidi knjigu 1 ''Preso-stati'').

8

Kompresor/sustav radi, ali sasmanjenim rashladnim uèinom

Kompresor Isticanje rashladnog sredstvaStvaranje kiselina

Nestabilnost tlaka ZaèepljenjePrisustvo nekondenzirajuæih plinovaVlaga u sustavuPrisustvo neèistoæaNeispravan ventilatorGubitak punjenja rashl. sredstvaPreviše punjenja rashl. sredstvaLed na isparivaèu

Ekspanzijski ureðajKapilarna cijev/termostatski ekspanzijski ventil

Podešavanje statièkog pregrijavanjaVelièina sapnice / promjerNeodgovarajuæi tlakoviTemperaturaTip rashladnog sredstva

9

Èest uzrok smanjenja rashladnog uèina je poja-va naslaga izgorjelog ulja što dovodi do skraæe-nja radnog vijeka kompresora i pucanja brtvi uventilima kompresora.Do pojave naslaga izgorjelog ulja najèešæe dola-zi uslijed prisustva vlage u sustavu. Pri visokimtemperaturama, prisustvo vlage dovodi i do po-jave patine na bakrenim dijelovima instalacije.Do pucanja brtvi dolazi uslijed previsokog tlakakondenzacije i izuzetno kratkih ali visokih tlaè-nih udara > 60 bar (hidraulièki udar).

U principu, svi komercijalni rashladni sustavimoraju u sebi imati filtere sa èvrstim jezgromnpr. DML/DCL. Vidjeti pod:''Upute za insta-latere, knjiga 5 (Filteri i pokazna stakla)''. Filtersušaè se mora zamijeniti nakon svake intervenci-je na instalaciji. Prilikom zamjene filtera - patro-ne (èesto korišteni u friiderima), mora se pove-sti raèuna da je materijal filtera kompatibilan sarashladnim sredstvom, i da ga ima dovoljno.

Mi preporuèujemo ugradnju kvalitetnih filter su-šaèa. Ukoliko je sušaè lošeg kvaliteta, doæi æe donjegovog trošenja, a te èestice mogu dovesti dodjelomiènog zaèepljenja kapilarne cijevi ili ter-mostatskog ekspanzijskog ventila, a takoðer i doošteæenja kompresora.

10

Loše lemljeni spojevi mogu dovesti do istjecanjarashladnog sredstva i samim tim, pojave naslagaizgorjelog ulja. U rashladnom sustavu, postotaknekondenzirajuæih plinova ne bi smio biti veæiod 2%, jer æe u suprotnom, doæi do poveæanjatlaka. Svrha vakumiranja instalacije je odstranji-vanje nekondenziranih plinova, prije punjenjarashladnim sredstvom. Time se, takoðer postiei sušenje instalacije. Vakumiranje se moe izve-sti i sa usisne i tlaène strane, ili samo sa usisnestrane. Vakumiranjem sa obje strane postie sebolji efekt. Prilikom vakumiranja sa usisne stra-ne teško se odrava vakuum na tlaènoj grani. Utom se sluèaju preporuèuje meðuispiranje ras-hladnim sredstvom dok se ne postigne izjedna-èenje tlaka.

Nekvalitetno lemljenje takoðer moe dovesti dozaèepljenja sustava. Uvjeti za dobro lemljenje jekorištenje kvalitetnih materijala sa odgovaraju-æim postotkom srebra. Upotrebu praška trebasvesti na minimum, dok se preporuèuje lemlje-nje u plinskoj zaštiti.

11

Veoma je vano precizno odrediti kolièinu ras-hladnog sredstva, posebno u sustavima sa kapi-larnom cijevi. Preporuka je da temperatura naulazu u isparivaè mora biti, koliko god je to mo-guæe, ista kao i temperatura na izlazu, a da sepregrijavanje odvija na dijelu instalacije izmeðuisparivaèa i usisa kompresora. (temperatura naulazu u kompresor mora biti oko 10K nia odtemperature kondenzacije).

Neèistoæa na kondenzatoru i kvar na motoruventilatora, mogu uzrokovati visok tlak konden-zacije i samim tim, smanjiti rashladni uèin susta-va. U tom sluèaju ugraðeni presostat visokogtlaka prua zaštitu od preoptereæenja na stranikondenzatora.Panja: Ugraðena zaštita motora ne osiguravaodgovarajuæu zaštitu ukoliko tlak kondenzacijeporaste uslijed kvara na motoru ventilatora.Temperatura na zaštiti motora ne raste dovoljnobrzo da osigura iskljuèenje. Ovo se takoðer od-nosi na situaciju kada je punjenje rashladnogsredstva veæe od onog koje se moe smjestiti uslobodni prostor tlaène grane.

12

Optimalna efikasnost rashladnog sustava se po-stie upotrebom usisnog izmjenjivaèa topline,kako bi se osiguralo pothlaðivanje: oko 5K u su-stavima sa termostatskim ekspanzijskim ventili-ma, odnosno oko 3K u sustavima sa kapilarnomcijevi. U sustavima sa termostatskim ekspanzijskimventilom, usisna grana i tekuæinski cjevovod mo-raju biti spojeni lemljenjem na duini od 0,5 do1,0 m. U sustavima sa kapilarnom cijevi, kapi-lara i usisni cjevovod moraju biti spojeni lemlje-njem na duini od 1,5 do 2,0 m.

Situacije sa nedovoljnim punjenim sustavom surijetke, osim ukoliko je prisutno isticanje iz su-stava. Nepravilno stvaranje leda na isparivaèu jeèesto znak nedovoljnog punjenja sustava. Ova-kve naslage leda, smanjuju rashladni uèin ipredstavljaju poteškoæu u procesu otapanja jertermostat otapanja ne registrira prisustvo leda.Iz tog razloga, precizno odreðivanje kolièinerashladnog sredstva, je neophodno kako bi seosigurala ravnomjerna raspodjela leda po povr-šini isparivaèa.

Prekomjerno punjenje rashladnog sredstva u su-stavima sa termostatskim ekspanzijskim ventili-ma postaje kritièno kada je kolièina rashladnogsredstva u tekuæinskom stanju veæa od one kojase moe smjestiti u sakupljaè, to uzrokuje sma-njenu površinu kondenzacije a time rast tlakakondenzacije.

13

Prevelika potrošnja energije

Kompresor Znaci istrošenosti kompresoraKvar motoraSmanjen rashladni uèinHlaðenje kompresora

Nestabilnost tlaka ZaèepljenjePrisustvo nekondenzirajuæih plinovaVlaga u sustavuPrisustvo neèistoæaNeispravan ventilator

Preoptereæenje Poddimenzioniran sustavNapon/frekvencija

14

Konstantno preoptereæenje dovodi do pojaveistrošenosti leajeva kompresora i sustava venti-la. Preoptereæenje koje izaziva èesto iskljuèiva-nje zaštite namotaja motora, takoðer moe dove-sti i do poveæanog broja elektriènih iskljuèenja.U sluèaju poddimenzioniranja sustava, sustav semora prilagoditi. To se postie npr. upotrebomtermostatskog ekspanzijskog ventila sa MOPkarakteristikom, èime se ogranièava tlak ispara-vanja, regulator usisnog tlaka ili regulator tlakakondenzacije. Pogledati poglavlje 4 (Termo-statski ekspanzijski ventili) i poglavlje 6 (KVregulatori tlaka).

Neodgovarajuæi tlakovi u sustavu i preoptereæe-nje, èesto mogu dovesti do kvara na kompreso-ru, koji se mogu detektirati poveæanom potro-šnjom energije. Na prethodnim stranama danesu informacije o problemima sa neodgovaraju-æim tlakovima i preoptereæenju kompresora saaspekta cijelog sustava.Poveæani tlakovi isparavanja i kondenzacije do-vode do preoptereæenja motora kompresora, štodovodi do poveæanog utroška energije. Ovaj seproblem javlja i u sluèaju kada kompresor nijedovoljno hlaðen, ili ako doðe do ekstremnog po-veæanja ili pada napona u el. mrei.

15

Oprema u komercijalnim rashladnim ureðajimatreba biti hlaðena pomoæu ventilatora. Normal-na preporuèena brzina strujanja zraka prekokondenzatora i kompresora iznosi 3 m/s.

Takoðer se preporuèuje redovno servisiranjerashladnih sustava, ukljuèujuæi èišæenje konden-zatora.

Statièko hlaðenje (u nekim sluèajevima hlaðenjeuljem) je dovoljno za pravilno funkcioniranje ve-æine kuænih rashladnih ureðaja, pod uvjetom dasu ispunjeni svi uvjeti i preporuke proizvoðaèa,naroèito oni koji se odnose na ugradbene mode-le hladnjaka.

16

Buka

Kompresor TlakRazina uljaÈišæenje: klip/cilindarSustav ventila

Ventilator Deformirane eliseIstrošenost leajevaPostolje

Ventili ''Zvidanje'' termostatskog ekspanzijskogventila''Zujanje'' elektromagnetskog ili nepovrat-nog ventila

Buka u sustavu Šum tekuæine(najèešæe u isparivaèu)

Ugradnja CjevovodNosaèi kompresora, ventilatora i kon-denzatora

17

Buka u sustavu je vaan èinioc u kuænim instala-cijama. Ovdje je karakteristièan šum tekuæine naulazu u isparivaè. Lokacija kvara u sustavu mo-e predstavljati problem, jer se radi o velikim se-rijama u proizvodnji opreme. Ukoliko je filterpostavljen vertikalno, poeljno je postaviti ga uhorizontalan poloaj. Podsjeæamo Vas da bukakoja se stvara u sustavu moe biti pojaèana odstrane samog ureðaja, naroèito ako se radi ougradbenim rashladnim ureðajima. U tom slu-èaju, najbolje je kontaktirati proizvoðaèa.

Rijetki problemi sa bukom najèešæe nastaju kaoposljedica tvornièke greške, npr. tlaèna granadodiruje kuæište kompresora, razina ulja je pre-više visoka/niska, višak prostora izmeðu klipa icilindra, pogrešno spojen sustav ventila. Takavuzrok buke se lako otkriva upotrebom odvijaèakao ''stetoskopa''.

Razina buke koju stvaraju Danfoss kompresorii, što je još vanije, ventilatori kondenzatorskihjedinica zadovoljava i najstroe zahtjeve trišta.U nekolicini sluèajeva, kada je pritubi i bilo,radilo se o buci koju je stvarala instalacija uslijedgrešaka pri izvoðenju.

18

Ventilatori se najèešæe koriste u komercijalnimrashladnim ureðajima. Buka se javlja ukolikodoðe do deformacije elisa ili ukoliko one dodiru-ju rebra izmjenjivaèa topline. Istrošenost leaje-va takoðer dovodi do pojave buke. Osim toga,ventilatori moraju biti dobro prièvršæeni, kako sene bi pomjerali u odnosu na svoje nosaèe. Obiè-no, razina buke koju proizvode ventilatori je ve-æa od onog koju stvara kompresor. U nekim slu-èajevima je moguæe umanjiti buku postavljanjemmanjeg ventilatora, ali to je moguæe samo u slu-èajevima kada je kondenzator predimenzioni-ran.

Kako bi se sprijeèilo prenošenje buke, neophod-no je sprijeèiti kontakt cjevovoda sa oplatom, iz-mjenjivaèem toplote ili kompresorom.Prilikom ugradnje kompresora, neophodno jekoristiti fitinge i podloške koji se isporuèuju uzkompresor, kako bi se sprijeèilo prekomjerno sa-bijanje gumenih podloški jer time gube svojesvojstvo prigušivanja buke.

19

Ukoliko buka dopire iz ventila, najèešæe je u pi-tanju loše dimenzioniranje. Elektromagnetske inepovratne ventile nikada ne treba dimenzioni-rati prema promjeru cjevovoda, veæ na osnovuodgovarajuæe kv vrijednosti. Time se osiguravaminimalni pad tlaka, neophodan za otvaranjeventila i njegovo zadravanje u otvorenom polo-aju. Ako je pad tlaka na elektromagnetskim inepovratnim ventilima premali oni æe stvaratibuku neprestanim otvaranjem i zatvaranjem a toneminovno smanjuje njihov radni vijek. Drugifenomen koji se javlja u rashladnim instalacija-ma je i ''zvidanje'' u termostatskom ekspanzij-skom ventilu. U tom sluèaju je neophodno pro-vjeriti da li velièina sapnice odgovara karakteri-stikama sustava i da li postoji dovoljno pothlaði-vanje tekuæine ispred ventila (oko 5K).