0_tekst kaštela-trogir- idejno rješenje - rev. 0

NARUČITELJ:

KOMISIONAR:

HRVATSKE VODE

SUSTAV ODVODNJE I PROČIŠĆAVANJA AGLOMERACIJE

KAŠTELAKAŠTELAKAŠTELAKAŠTELA----TROGIRTROGIRTROGIRTROGIR

IDEJNO RJEŠENJE KANALIZACIJSKE MREŽE

NOSITELJ UGOVORA:

S P L I T

p r o j e k t i r a n j e � n a d z o r

IZVODITELJ:

Split, prosinac 2010. godine

HIDROING d.o.o.,Trg Hrvatske bratske zajednice 2, 21000 Split p r o j e k t i r a n j e • g r a ñ e n j e • n a d z o r

—————————————————————————————————————————

—————————————————————————————————————————

HIDROING d . o . o . S p l i t , T r g H B Z 2 , 2 1 0 0 0 S p l i t p r o j e k t i r a n j e • g r a ñ e n j e • n a d z o r

HR, 21000 Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 2 Tel.: +385 (0)21 480-385, 480-386 Tel. /fax: +385 (0)21 480-387 E-mail: [email protected]

naručitelj: VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Split

komisionar: HRVATSKE VODE, Zagreb

projekt: SUSTAV ODVODNJE I PROČIŠĆAVANJA AGLOMERACIJE KAŠTELA - TROGIR

faza projekta: IDEJNO RJEŠENJE KANALIZACIJESKE MREŽE

oznaka projekta: T.D. 031/10

nositelj ugovora: AKVAPROJEKT d.o.o. Split

izvoditelj: HIDROING d.o.o. Split

koordinator projekta: Aljoša Fuštar dipl. ing. gra ñ.

voditelj projektnog tima: Zdenko Čelan dipl. ing. gra ñ.

projektni tim: Antonio Ljubas dipl. ing. gra ñ. Željko Šari ć dipl. ing. gra ñ. Luka Čelan dipl. ing. gra ñ Borica Perica ing. gra ñ. Ivica Radman gra ñ. tehn. Lorendina Lu čin gra ñ. tehn.

mjesto i datum: Split, prosinac 2010. godine

direktor: Zdenko Čelan dipl. ing. gra ñ.

Naručitelj: Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split Sustav odvodnje i pročišćavanja aglomeracije Kaštela-Trogir Komisionar: Hrvatske vode Zagreb Idejno rješenje kanalizacijske mreže

Nositelj ugovora: Akvaprojekt d.o.o. Split T.D. 031/10 Izvršitelj: Hidroing d.o.o. Split Sadržaj str. 1

SADRŽAJ:

OPĆI PRILOZI Registracija tvrtke Projektni zadatak TEKSTUALNI PRILOZI

1 UVOD.............................................................................................................. 1

2 IZVORI PODATAKA.............................................................................................. 4

2.1 PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA............................................................4 2.1.1 Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije ............................................4 2.1.2 Prostorno-planska dokumentacija za područje Grada Kaštela ........................4 2.1.3 Prostorno-planska dokumentacija za područje Grada Trogira.........................4 2.1.4 Prostorno-planska dokumentacija za područje priobalnog dijela Općine Seget ...5 2.1.5 Prostorno-planska dokumentacija za područje Općine Okrug .........................5 2.1.6 Prostorno-planska dokumentacija za područje naselja Slatine (dio Grada Splita) 6 2.1.7 Lokacijska dozvola za I. fazu kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir ................6

2.2 STUDIJSKA I PROGRAMSKA DOKUMENTACIJA.......................................................6 2.2.1 Vodoopskrbni plan Splitsko-dalmatinske županije.......................................6 2.2.2 Studija zaštite voda i mora Splitsko-dalmatinske županije............................6 2.2.3 Ostala studijska i programska dokumentacija............................................6

2.3 PROJEKTNA DOKUMENTACIJA ........................................................................7 2.3.1 Tehničko-ekonomska optimalizacija Kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir.......7 2.3.2 Idejna rješenja .................................................................................8 2.3.3 Glavni i izvedbeni projekti ...................................................................8

2.4 OSTALA DOKUMENTACIJA ........................................................................... 10 2.4.1 Vodopravne dozvole Hrvatskih voda...................................................... 10 2.4.2 Statističke analize turističkog prometa ................................................. 10 2.4.3 Kategorizacija turističkih objekata....................................................... 10

2.5 GEODETSKE PODLOGE ............................................................................... 10 2.5.1 Kartografske podloge........................................................................ 10 2.5.2 Fotogrametrijske podloge .................................................................. 11

3 POSTOJEĆE STANJE ODVODNJE OTPADNIH VODA .....................................................12

3.1 UVOD ................................................................................................... 12 3.2 KANALIZACIJSKA MREŽA ............................................................................. 13

3.2.1 Grad Kaštela .................................................................................. 13 3.2.2 Grad Trogir.................................................................................... 13 3.2.3 Općina Seget – priobalni dio ............................................................... 14 3.2.4 Općina Okrug.................................................................................. 14 3.2.5 Naselje Slatine (dio grada Splita)......................................................... 14

3.3 ZAJEDNIČKI OBJEKTI ................................................................................. 14

4 PLANSKI ELEMENTI ............................................................................................17

4.1 PODRUČJE OBUHVATA ............................................................................... 17 4.2 PLANSKO RAZDOBLJE I ETAPE IZGRADNJE ........................................................ 17 4.3 KORISNICI KANALIZACIJSKOG SUSTAVA ........................................................... 18 4.4 STANOVNIŠTVO ....................................................................................... 19

4.4.1 Stalno stanovništvo .......................................................................... 19 4.4.2 Povremeno stanovništvo .................................................................... 29

4.5 TURIZAM ............................................................................................... 34 4.5.1 Postojeće stanje.............................................................................. 34 4.5.2 Planirani turistički kapaciteti turista visoke i niske kategorije..................... 36 4.5.3 Planirani turistički kapaciteti u kampovima i lukama nautičkog turizma......... 42

4.6 INDUSTRIJA I OSTALO GOSPODARSTVO ........................................................... 44



4.6.1 Industrija ...................................................................................... 44 4.6.2 Ostalo gospodarstvo ......................................................................... 46

4.7 OSTALI KORISNICI..................................................................................... 48 4.8 UKUPNI KORISNICI KANALIZACIJSKOG SUSTAVA ................................................. 49

4.8.1 Dugoročno rješenje .......................................................................... 49 4.8.2 I. etapa ........................................................................................ 52

5 MJERODAVNE KOLIČINE OTPADNIH VODA................................................................56

5.1 METODOLOGIJA PRORAČUNA....................................................................... 56 5.1.1 Sušni period ................................................................................... 56 5.1.2 Kišni period ................................................................................... 57 5.1.3 Tuñe vode ..................................................................................... 58

5.2 JEDINIČNE NORME OTPADNIH VODA ............................................................... 58 5.3 VARIJACIJE KOLIČINA OTPADNIH VODA ........................................................... 59

5.3.1 Koeficijenti dnevne neravnomjernosti- Kd.............................................. 59 5.3.2 Koeficijent satne neravnomjernosti- Ks ................................................. 59

5.4 PREGLED USVOJENIH PARAMETARA I USPREDBA S OPTIMALIZACIJOM........................ 60 5.5 MJERODAVNE KOLIČINE OTPADNIH VODA......................................................... 62

5.5.1 Dugoročno rješenje .......................................................................... 62 5.5.2 I. etapa ........................................................................................ 63

6 OBUHVAT I. ETAPE IZGRADNJE KANALIZACIJSKE MREŽE S PROCJENOM TROŠKOVA ...........64

6.1 OBUHVAT I. ETAPE IZGRADNJE KANALIZACIJSKE MREŽE ....................................... 64 6.2 PROCJENA TROŠKOVA IZGRADNJE I. ETAPE ..................................................... 65

6.2.1 Jedinične cijene .............................................................................. 65 6.2.2 Troškovi izgradnje I. etape................................................................ 73

7 HIDRAULIČKI PRORAČUN.....................................................................................75

7.1 KRITERIJI ZA DIMENZIONIRANJE KANALIZACIJSKE MREŽE ...................................... 75 7.1.1 Crpne stanice ................................................................................. 75

7.2 DIMENZIONIRANJE .................................................................................... 80 7.2.1 Crpne stanice ................................................................................. 80

DODATCI Dodatak 1 – Obuhvat I. etape kanalizacijske mreže

Dodatak 2 – Detaljan troškovnik izgradnje I. etape

Dodatak 3 – Hidraulički proračun - Dugoročno rješenje

Dodatak 4 – Hidraulički proračun – I. etapa



GRAFIČKI PRILOZI

1. Pregledna situacija ...................................................... 1:25.000

2. Urbanističke podloge .................................................... 1:15.000

2.1. Grad Kaštela 2.2.1. Grad Trogir, Općina Seget-priobalni dio, Općina Okrug

i naselje Slatine- sjeverni dio 2.2.2. Grad Trogir, Općina Seget-priobalni dio, Općina Okrug

i naselje Slatine- južni dio

3. Situacija - Obuhvat I. etape kanalizacijske mreže .................. 10.000 3.1. Općina Seget - priobalni dio 3.2. Grad Trogir

3.3. Grad Kaštela - zapad 3.4. Grad Kaštela - istok

3.5. Općina Okrug 3.6. Naselje Slatine

4. Situacija - Postojeće stanje ............................................ 1:10.000 4.1. Općina Seget - priobalni dio

4.2. Grad Trogir 4.3. Grad Kaštela - zapad

4.4. Grad Kaštela - istok 4.5. Općina Okrug

4.6. Naselje Slatine

5. Situacija - Tehničko rješenje........................................... 1:10.000 5.1. Općina Seget - priobalni dio 5.2. Grad Trogir

5.3. Grad Kaštela - zapad 5.4. Grad Kaštela - istok

5.5. Općina Okrug 5.6. Naselje Slatine


Nositelj ugovora: Akvaprojekt d.o.o. Split T.D. 031/10 Izvršitelj: Hidroing d.o.o. Split




OPĆI PRILOZIOPĆI PRILOZIOPĆI PRILOZIOPĆI PRILOZI






TEKSTUALNITEKSTUALNITEKSTUALNITEKSTUALNI PRILOZI PRILOZI PRILOZI PRILOZI


Nositelj ugovora: Akvaprojekt d.o.o. Split T.D. 031/10 Izvršitelj: Hidroing d.o.o. Split str. 1

1 UVOD

Općenito Sustav odvodnje i pročišćavanja aglomeracije Kaštela-Trogir nalazi na indikativnoj listi projekata Republike Hrvatske čija bi se izgradnja trebala sufinancirati iz EU fondova u razdoblju 2012.-2013. godine Aglomeracije Kaštela-Trogir obuhvaća područje Grada Kaštela, Grada Trogira bez Velikog i Malog Drvenika, priobalni dio Općine Seget, Općina Okrug i naselje Slatine (dio Grada Splita), a pokriva je sustav odvodnje i pročišćavanja, koji se sastoji od: kanalizacijske mreže, 2 ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda i podmorskog ispusta. U cilju realizacije predmetnog projekta u gore spomenutom razdoblju do kraja 2011. godine neophodno je izraditi idejne projekte za lokacijsku dozvolu, glavne projekte te ishodovati lokacijsku dozvolu i potvrde glavnih projekata. Izradu ove dokumentacije na javnom natječaju dobio je konzorcij tvrtki na čelu s tvrtkom Akvaprojekt d.o.o. Split. Istovremeno s izradom projektne dokumentacije potrebno je napraviti i Studiju izvedivosti, aplikaciju za EU fondove i ocjenu o procjeni izrade studije utjecaja na okoliš. Ove elaborate izrañuju drugi izvoditelji. Prije izrade idejnih projekta za lokacijsku dozvolu i glavnih projekata potrebno je prema Projektnom zadatku:

� novelirati (potvrditi) aktualnu koncepciju sustava odvodnje i pročišćavanja aglomeracije Kaštela-Trogir, kako za dugoročno razdoblje tako i za I. etapu izgradnje i

� definirati obuhvat I. etape izgradnje Ovo je prvenstveno moguće definirati kroz Studiju izvodljivosti, koja je u izradi i čiji se rezultati očekuju polovinom 2011. godine. Meñutim, izrañivači idejnih i glavnih projekta ne mogu čekati njen završetak jer neće moći završiti predmetnu dokumentaciju u ugovorenom roku, pa su odlučili izraditi ovo idejno rješenje i to samo kanalizacijske mreže. Cilj idejnog rješenje kanalizacijske mreže Idejnim rješenjem bi se definiralo sljedeće:

� koncepcija kanalizacijske mreže, i to za dugoročno rješenje i I. etapu izgradnje

� vrsta, broj i raspored korisnika u prostoru sustava odvodnje i pročišćavanja, i to za dugoročno rješenje i I. etapu izgradnje

� mjerodavne količine ( u dugoročnom razdoblju i u I. etapi)

� preliminarno dimenzioniranje crpnih stanici � obuhvat I. etape izgradnje � procjena troškova I. etape izgradnje



Pristup izrañivača idejnih i glavnih projekata da se prije izrade Studije izvedivosti definira koncepcija i obuhvat I. etape izgradnje kanalizacijske mreže. To je moguće jer su glavni objekti kanalizacijske mreže već izgrañeni i imaju dvije čvrste dovodne točke: na području Divulja i južnu stranu Čiova (uvala Orlice) neovisno o mogućim koncepcijama ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda. Grad Kaštela i kopneni dio Trogira, te priobalni dio Općine Seget u svakom slučaju dolaze na Divulje, dok Općina Okrug, sjeverna strana Čiova (dio Grada Trogira) skupa s naseljem Slatine (dio Grada Splita) dolaze na južnu stranu Čiova. Prema tome, ovim idejnim rješenjem kanalizacijske mreže u potpunosti će se definirati parametri sustava za dugoročno razdoblje i I. etapu izgradnje i predmetno idejno rješenje će poslužiti kao podloga za izradu Studije izvedivosti i izradu idejnih projekta kojim će se detaljnije obraditi odabrana koncepcija iz Studije izvedivosti

Nakon prihvaćanja ovog idejnog rješenja kanalizacijske mreže od strane jedinica lokalne samouprave, odnosno Projektnog tima Naručitelja, izrañivačima idejnih i glavnih projekata će se omogućiti izrada geodetskih radova i idejnih projekta za lokacijsku dozvolu ne čekajući rezultate Studije izvedivosti, a sve u cilju ispunjavanja zadanih rokova. Rezultati idejnog rješenje kanalizacijske mreže U ovim idejnom rješenju izvršena je analiza postojeće prostorno-planske dokumentacije i na temelju nje odreñene su kategorije korisnika kanalizacijske mreže, njihov broj, postotak priključenosti, raspored u prostoru i na kraju mjerodavne količine za dimenzioniranje, kako za dugoročno rješenje tako i za I. etapu izgradnje. Mjerodavne količine otpadnih voda odreñenu su na temelju ulaznih parametara iz Vodoopskrbnog plana Splitsko-dalmatinske županije, slično kao što je Optimalizacija iz 2002. rañena na temelju ulaznih parametara iz Studije podobnosti Split/Solin/Kaštela/Trogir - poboljšanje i dogradnja vodoopskrbnog sustava. U odnosu na Optimalizaciju iz 2002. god., na temelju koje je izgrañena I. faza1 izgradnje kanalizacijskog sustava Kaštela - Trogir, mjerodavne količine su nešto promijenile. Tako je znatno manja količina otpadnih voda koja dotječe na CUPOV Divulje, prvenstveno jer su dosta smanjene otpadne vode industrije. S druge strane, znatno se povećala količina otpadnih voda koje dotječu na UPOV Čiovo zato jer se znatno povećao planirani broj stanovnika i pogotovo turista na području Okruga i Slatina. U nastavku se daje pregled opterećenja po ureñajima izražen u ekvivalent stanovnicima (ES) i to prema ovom idejnom rješenje i prema Optimalizaciji:

1 Radi razlikovanja izraz "I. faza" korist će se za isključivo objekte koji su izgrañeni u sklopu EKO projekta Kaštelanski zaljev, dok će se izraz "I. etapa" koristit za objekte koji se grade u sklopu ovog projekta.



Dugoročno rješenje: CUPOV Divulje – sada: 125.000 ES – prije: 140.000 ES, dimenzioniran na 4×40.000 ES (prema Optimalizaciji) UPOV Čiovo – sada : 35.000 ES – prije: 20.000 ES, dimenzioniran na 2×10.000 ES (prema Optimalizaciji) I. etapa: CUPOV Divulje – sada: 52.000 ES – prije: I. faza 1×40.000 ES, II. faza 2×40.000 ES (prema Optimalizaciji) UPOV Čiovo – sada:10.000 ES – prije: I. faza 1×10.000 ES (prema Optimalizaciji) Ovim idejnim rješenjem u obuhvatu I. etape izgradnje planirano je izgraditi:

� dva ureñaja za pročišćavanje ( CUPOV Divulje i UPOV Čiovo) � 12 crpnih stanica

� 74.216 m kanalizacijskih kolektora i tlačnih cjevovoda � te 7.000 m vodovoda

Ukupna cijena troškova izgradnje objekata u obuhvatu I. etape izgradnje procijenjena je na iznos oko 46,3 milijuna €. Pri tome treba uzeti u obzir da su cijene ureñaja okvirno odreñene jer je nemoguće sada, dok još nisu odreñene koncepcije ureñaja, dati bolju procjenu.

Detaljni pregled objekata u obuhvatu I. etape izgradnje i troškova izgradnje dan je kraju tekstualnih priloga u Dodacima 1 i 2 ovog idejnog rješenja.



2 IZVORI PODATAKA

Pri izradi ovog Idejnog rješenja korištena je razna projektna i planska dokumentacija. U tekstu se često poziva na odreñenu dokumentaciju pa se ovdje daje pregled cjelokupne korištene dokumentacije s punim nazivom, izrañivačem i datum nastanka dokumentacije, te skraćenim nazivom koji se u daljnjem tekstu koristi.

2.1 PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA

2.1.1 Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije Plan prostornog ureñenja Splitsko-dalmatinske županije (PP SDŽ) (Županijski zavod za prostorno ureñenje, studeni 2002.). – Odluka o donošenja objavljena u Službenim novinama SDŽ br. 1/2003., uključujući izmjene i dopune:

� Usklañenje Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije s Uredbom o ureñenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04), Zavod za prostorno ureñenje, Split, travanj 2005. – Odluka objavljena u Službenim novinama SDŽ br. 5/2005.

� Izmjene i dopune Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije - Odluka objavljena u Službenim novinama SDŽ br. 13/2007.

2.1.2 Prostorno-planska dokumentacija za područje Grada Kaštela

Prostorno planska dokumentacija na snazi � PPU Grada Kaštela (GISplan d.o.o. Split, travanj 2006.), � Izmjene i dopune PPU-a Grada Kaštela (GISplan d.o.o. Split, ožujak 2009.), � GUP Kaštela (GISplan d.o.o. Split, travanj 2006.), � Izmjene i dopune GUP-a Kaštela (GISplan d.o.o. Split, ožujak 2009.), � DPU Riva-K. Sućurac (Arh. radionica centar d.o.o. Split, srpanj 2002), � DPU Sokolana-K. Sućurac (Arh. radionica centar d.o.o. Split, prosinac 2003), � DPU Đardin-K. Stari (GISplan d.o.o. Split, veljača 2004.), � DPU Brce-K. Lukšić (Prostor-Split d.o.o. Split, travanj 2008.), � DPU turističke zone Štalija (GISplan d.o.o. Split, prosinac 2009.);

Prostorno-planska dokumentacija – trenutno u izradi Izmjene i dopune PPU-a Grada Kaštela, Izmjene i dopune GUP-a Kaštela, UPU br. 2 Divulje, UPU br. 3 Resnik, UPU br. 4 Rudine, UPU br. 5 K. Stari-K. Novi, UPU br. 6 Radun, UPU br. 7 K. Stari-K. Lukšić, UPU br. 8 K. Stari-Centar, UPU br. 9 K. Lukšić-K. Kambelovac, UPU br. 10 K. Lukšić- K. Kambelovac 2, UPU br. 11 K. Kambelovac-sjever, UPU br. 12 K. Kambelovac- Centar, UPU br. 13 K. Kambelovac-Centar 2, UPU br. 14 K. Gomilica-K. Sućurac, UPU br. 15 K. Gomilica-sjever, UPU br. 16 K. Gomilica - K. Sućurac jug, UPU br. 17 Giričić, UPU br. 19 Krtine, UPU br. 20 Peca, UPU br. 21 Stražbenik, UPU br. 22 K. Sućurac Centar, UPU br. 23 Brižine I, UPU br. 24 Gorica, UPU br. 25 Idra, UPU br. 26 Brižine II te UPU br. 27 radne zone K. Lukšić;

2.1.3 Prostorno-planska dokumentacija za područje Grada Trogira

Prostorno planska dokumentacija na snazi � Prostorni plan ureñenja Grada Trogira (UIH, Zagreb, svibanj 2006) � Izmjene i dopune PPU Grada Trogira (URBOS Split, kolovoz 2008.)



� Odluke o dopunama od 28.09.2009 godine i 28.12.2009. godine, � UPU Plano 1 (Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb, 2004.), � UPU poslovne zone POS 3 (UPU 10) na području MO Plano (IGH PC Split,

rujan 2009.), � UPU ugostiteljsko-turističke zone Sv. Križ (UPU 17) na području MO Arbanija

(IGH PC Split, prosinac 2009.), � DPU Brigi-Lokvice (DPU 5) na području MO Travarica (URBOS Split, ožujak

2010.), � UPU Mastrinka I (UPU 6.1.) na području MO Žedno-Mastrinka (URBOS Split,

ožujak 2010.), � UPU naselja Plano (UPU 18) na području MO Plano (ARCHING Split, rujan

2010.) � UPU poslovne zone POS 2 (UPU 15) na području MO Plano (ARHEO Zagreb,

studeni 2010)

Prostorno-planska dokumentacija – trenutno u izradi UPU naselja Trogir (UPU 1) na području Mjesnih odbora Travarica i Čiovo, UPU naselja Arbanija (UPU 5), UPU dijela naselja Mastrinka (UPU 6.2.), UPU naselja Žedno (UPU 9), UPU poslovne zone POS 4 (UPU 16) na području MO Plano, DPU povijesne jezgre Trogira, te DPU I. faze obale od Madirazzinog mula do Duhanke

2.1.4 Prostorno-planska dokumentacija za područje priobalnog dijela Općine Seget

Prostorno planska dokumentacija na snazi � PPU Općine Seget (Arching d.o.o. Split, svibanj 2004.), � UPU Ureñenje obale – privezište Kuštalovac-Pećine (Arching d.o.o. Split,

siječanj 2007.) na području MO Seget Donji, � UPU Mićine – dio Seget Vranjice (PIS Inženjering d.o.o. Split, lipanj 2007.), � UPU Pećine (Arching d.o.o. Split, studeni 2008.) na području MO Seget

Donji, � UPU Centar-Seget Vranjica (Arching d.o.o. Split, srpanj 2008.), � UPU Istok Barbušinac (Studio R d.o.o. Split, srpanj 2005.) na području MO

Seget Donji, � DPU Hotel Jadran-rekonstrukcija (Arching d.o.o. Split, prosinac 2008.) na

području MO Seget Donji;

Prostorno-planska dokumentacija – trenutno u izradi UPU Centar-stari Seget, UPU Sv. Danijel, UPU Balancane

2.1.5 Prostorno-planska dokumentacija za područje Općine Okrug

Prostorno planska dokumentacija na snazi � PPU Općine Okrug (GISplan d.o.o. Split, siječanj 2007.), � Izmjene i dopune PPU Općine Okrug te prečišćeni tekst (GISplan Split,

2009.), � Program mjera za unapreñenje stanja u prostoru Općine Okrug (za razdoblje

lipanj 2007. – lipanj 2011.) (GISplan d.o.o. Split, srpanj 2007.), � UPU poslovne zone Rasove (MO Okrug Gornji) (GISplan Split, prosinac 2009.), � UPU turističke zone Racetinovac (MO Okrug Gornji) (IGH PC Split, travanj

2010. godine);

Prostorno-planska dokumentacija – trenutno u izradi UPU turističke zone uvala Duboka, UPU turističke zone uvala Široka, UPU turističke zone Kava, UPU dijela uvale Mavarčica, UPU obalnog dijela Rožac-Kuzmića vala,



UPU-ovi br. 5, 8 i 9 zona mješovite namjene (pretežno stambene) (MO Okrug Gornji), UPU-ovi zona mješovite namjene (pretežno stambene) br. 1 (MO Okrug Donji), 2, 3 i 4 (MO Okrug Gornji) te UPU br. 7 zona mješovite namjene (pretežno stambene) (MO Okrug Gornji),

2.1.6 Prostorno-planska dokumentacija za područje naselja Slatine (dio Grada Splita)

Prostorno planska dokumentacija na snazi � PPU Grada Splita (GISplan d.o.o. i URBOS d.o.o. Split, studeni 2005.);

Prostorno-planska dokumentacija – trenutno u izradi UPU turističke zone Slatine –istočni dio naselja, UPU uvala Duboka Garma (mješovita namjena) i UPU-i naselja Slatine;

2.1.7 Lokacijska dozvola za I. fazu kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir Lokacijska dozvola za I. fazu kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir u gradovima Kaštela i Trogir u Splitsko-dalmatinskoj županiji (Klasa: UP/I-350-05/02-01/0126; Ur. broj: 531-08-02-19 GR od 30. rujna 2002.) čiji je sastavni dio Stručna podloga za ishoñenje lokacijske dozvole za I. fazu realizacije kanalizacijskog sustava Kaštela- Trogir (Hidroing d.o.o. Split, Grañevinski fakultet Split, Foramen d.o.o. Split, Akvaprojekt d.o.o. Split i Projektni biro Split d.o.o. Split, srpanj 2002),

2.2 STUDIJSKA I PROGRAMSKA DOKUMENTACIJA

2.2.1 Vodoopskrbni plan Splitsko-dalmatinske županije "Vodoopskrbni plan Splitsko-dalmatinske županije" izradili su: "Institut grañevinarstva hrvatske" d.d. Zagreb, "Hidroing" d.o.o. Split, "Akvaprojekt" d.o.o. Split, "Infra projekt" d.o.o. Split i "Geoprojekt" d.d. Split za naručitelja "Hrvatske vode" Zagreb, u prosincu 2008. god. U nastavku će koristiti kratica VP SDŽ ili Vodoopskrbni plan SDŽ. Iz ovog plana korišteni su podaci o jediničnim normama potrošnje vode i planiranom broju korisnika na području obuhvata kanalizacijskog sustava radi analize broja korisnika.

2.2.2 Studija zaštite voda i mora Splitsko-dalmatinske županije "Studiju zaštite voda i mora Splitsko-dalmatinske županije" izradio je "Akvaprojekt" Split u suradnji s tvrtkama "Geo-Rudus" Zagreb i "Grañevinsko-arhitektonskim fakultetom u Splitu" u travnju 2009. god. za naručitelja "Hrvatske vode" Zagreb. U nastavku će za ovu studiju koristiti kratica : SZVM SDŽ. Iz ove studije korišteni su podaci o planiranom broju korisnika na području obuhvata kanalizacijskog sustava radi analize broja korisnika.

2.2.3 Ostala studijska i programska dokumentacija

� Analiza i usporedba mogućih varijanti rješenja dispozicije otpadnih voda Kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir (“Projektant” Split i Grañevinski fakultet Split, srpanj 1998.),

� Izmjene i dopune studija o podobnosti kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir prema novom konceptu: knjige I – VII/2 (Grañevinski fakultet Split, “Foramen” d.o.o. Split, “Hidroing” d.o.o. Split, veljača 2000.),

� Studija utjecaja na okoliš Kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir (IGH d.d. PC Rijeka, lipanj 2002.),



2.3 PROJEKTNA DOKUMENTACIJA

2.3.1 Tehničko-ekonomska optimalizacija Kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir "Tehničko-ekonomsku optimalizaciju Kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir" izradile su tvrtke: "Hidroing" Split,"Grañevinski fakultet" Sveučilišta u Splitu, "Foramen" Split, "Akvaprojekt" Split i "Projektni biro Split" Split u svibnju 2002. godine za Investitora "Vodovod i kanalizacija" Split i naručitelja "Agencija EKO – Kaštelanski zaljev", Ustanova Split ( nastavku će se koristiti kratica: Optimalizacija). Obzirom da je ovo ključni elaborat na temelju kojeg je izrañene sva daljnja projektna dokumentacija i na temelju kojeg je vršena izgradnja I. faze kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir dat će podrobniji njegov opis. Elaborat se sastoji od tri sveska:

• Svezak A/ Tehničko-ekonomska optimalizacija dugoročnog rješenja • Svezak B/ Tehničko-ekonomska optimalizacija I. faze realizacije sustava • Svezak C/ Idejno rješenje elektroenergetskih objekata I. faze realizacije

sustava Svezak A/ Tehničko-ekonomska optimalizacija dugoročnog rješenja sadržavao je osam knjiga: 1. Kanalizacijski sustav Kaštela/Trogir - Osnovne karakteristike rješenja 2. Ureñaj za pročišćavanje 3. Prijelaz Kaštelanskog zaljeva 4. Tunel – Čiovo 5. Podmorski ispust 6. Kanalizacijska mreža područja Kaštela 7. Kanalizacijska mreža Grada Trogira, Općine Seget i naselja Slatine 8. Kanalizacijska mreža Općine Okrug Svezak B/ Tehničko-ekonomska optimalizacija I. faze realizacije sustava sadržavao je sedam knjiga: 1. Kanalizacijski sustav Kaštela/Trogir - Osnovne karakteristike rješenja 2. Ureñaj za pročišćavanje 3. Prijelaz Kaštelanskog zaljeva 4. Tunel – Čiovo 5. Podmorski ispust 6. Kanalizacijska mreža područja Kaštela 7. Kanalizacijska mreža Grada Trogira Svezak C/ Idejno rješenje elektroenergetskih objekata I. faze realizacije sustava 1. Elektroenergetsko napajanje crpnih stanica i ureñaja kanalizacijskog sustava 2. Povezivanje objekata svjetlovodnim kabelima Na temelju ove dokumentacije izrañena je Stručna podloga za ishoñenje lokacijske dozvole za "Kanalizacijski sustav Kaštela – Trogir – I. faza" koju je izradio "Hidroing" Split u srpnju 2002. god. za naručitelja "Agencija EKO – Kaštelanski zaljev", Ustanova Split. Stručna podloga je podijeljena u tri knjige:



1. Tekstualni prilozi 2. Grafički prilozi

A/ Funkcionalna cjelina A - Podsustav zajedničkih objekata 3. Grafički prilozi

B/ Funkcionalna cjelina B - Podsustav Kaštela C/ Funkcionalna cjelina C - Podsustav Trogir D/ Funkcionalna cjelina D - Podsustav Čiovo

Na temelju ove Stručne podloga dobivena je lokacijska dozvola i nakon toga su izrañeni glavni projekti na temelju kojih se izvode objekti koji su ušli u obuhvat I. faze izgradnje.

2.3.2 Idejna rješenja � Idejno rješenje odvodnje otpadnih voda s područja Grada Kaštela (IGH PC

Rijeka, 2008. godina), � Idejno rješenje Dodatna fekalna kanalizacijska mreža područja Grada

Trogira (Proning DHI Zagreb, 2006. godina), � Idejno rješenje odvodnje otpadnih voda naselja Seget Vranjica i dijela

naselja Seget Donji koji gravitira CS Medena (Hidroing d.o.o. Split, lipanj 2010. godine),

� Idejno rješenje: Kanalizacijski sustav Općine Okrug, Prijelazna rješenja odvodnje otpadnih voda zapadnog dijela otoka Čiovo (Hidroing d.o.o. Split, travanj 2008. godine),

U izradi � Idejno rješenje ureñenja obalnog pojasa od uvale Tatinja do uvale Orlice, � Idejno rješenje ureñenja obalnog pojasa od uvale Toć do Kuzmića vale.

2.3.3 Glavni i izvedbeni projekti

Zajednička dokumentacija za Kanalizacijski sustav Kaštela-Trogir

� Podmorski ispust sa difuzorskom sekcijom – glavni i izvedbeni projekt te snimak izvedenog stanja,

� Hidrotehnički tunel Čiovo – glavni i izvedbeni projekt te snimak izvedenog stanja,

� Podmorski prijelaz kopno-Čiovo – glavni i izvedbeni projekt te snimak izvedenog stanja,

� Centralni ureñaj za pročišćavanje otpadnih voda (CUPOV) Divulje – I. A faza – glavni i izvedbeni projekt te snimak izvedenog stanja,

� CUPOV Divulje – I. B faza – idejni i glavni projekt, � Crpna stanica „Divulje-Ureñaj – idejni, glavni i izvedbeni projekt te snimak

izvedenog stanja, � Pristupna cesta CUPOV Divulje sa gravitacijskim kolektorom i regulacija

potoka Slanac – glavni i izvedbeni projekt te snimak izvedenog stanja;

Područje Grada Kaštela � CS Resnik sa tlačnim cjevovodima i gravitacijskim cjevovodima – idejni,

glavni i izvedbeni projekt s projektom izvedenog stanja za prvi dio predmetne cjeline te dopuna idejnog i glavnog projekta za drugi dio predmetne cjeline,



� CS-e “Nehaj”, “K. Novi”, “K. Stari” i “K. Lukšić II” sa tlačnim cjevovodom i gravitacijskim kolektorima – glavni i izvedbeni projekt te projekt izvedenog stanja,

� Gravitacijski kolektor “K. Lukšić” – glavni i izvedbeni projekt te projekt izvedenog stanja,

� CS “K. Lukšić I” sa tlačnim cjevovodom i gravitacijskim kolektorima (u sklopu ureñenja ulice dr. J. Omašića u K. Lukšiću) – glavni i izvedbeni projekt te projekt izvedenog stanja,

� CS-e “K. Kambelovac” i “K. Gomilica” sa tlačnim cjevovodom i gravitacijskim kolektorima – glavni i izvedbeni projekt te projekt izvedenog stanja,

� Gravitacijski kolektori na području K. Sućurac, K. Gomilica, K. Kambelovac – glavni i izvedbeni projekt te projekt izvedenog stanja,

� CS “K. Sućurac II” sa tlačnim cjevovodom i gravitacijskim kolektorima – glavni i izvedbeni projekt te projekt izvedenog stanja,

� CS “K. Sućurac I” sa tlačnim cjevovodom i gravitacijskim kolektorima – glavni i izvedbeni projekt te projekt izvedenog stanja,

� Dodatna kanalizacijska mreža područja grada Kaštela: gravitacijski kolektori 1. grupe – glavni projekt,

� Dodatna kanalizacijska mreža područja grada Kaštela: gravitacijski kolektori 2. grupe, tlačni cjevovod i crpna stanica – glavni projekt;

Područje Grada Trogira � Gravitacijski kolektori i CS Brigi sa tlačnim cjevovodom – glavni i izvedbeni

projekt te projekt izvedenog stanja, � Gravitacijski kolektor i CS “Soline” s tlačnim cjevovodom – glavni i izvedbeni

projekt te projekt izvedenog stanja, � Gravitacijski kolektori te CS-e “Čiovo” i „Saldun“ s tlačnim cjevovodima –

glavni i izvedbeni projekt te projekt izvedenog stanja, � Gravitacijski kolektor Brigi (ex-Jadranska turistička cesta) – glavni projekt, � Gravitacijski kolektor Plano – glavni projekt, � Gravitacijski kolektori te CS-e “Miševac”, Sv. Križ“ i „Arbanija“ s tlačnim

cjevovodima – glavni i izvedbeni projekt te projekt izvedenog stanja, � Gravitacijski kolektor Žedno – glavni projekt, � Dodatna fekalna kanalizacijska mreža područja Grada Trogira: prioritetni

kolektori Trogir kopno-istok – glavni projekt, � Dodatna fekalna kanalizacijska mreža područja Grada Trogira: prioritetni

kolektori Trogir kopno-zapad – glavni projekt, � Dodatna fekalna kanalizacijska mreža područja Grada Trogira: prioritetni

kolektori Trogir otok – glavni projekt,

Područje priobalnog dijela Općine Seget � Podsustav Trogir – područje Seget Donji: G1 – kolektor K3.4’ – glavni projekt; � Podsustav Trogir – područje Seget Donji: CS Seget Donji (CS 11) s tlačnim

cjevovodom (T 11), istočnim (K 11.2) i zapadnim (K 11.1) obalnim kolektorima te istočnim cestovnim kolektorom (K 3.41) – glavni projekt,

� Podsustav Trogir – područje Seget Donji: CS Medena (CS 10) s tlačnim cjevovodom (T 10) i istočnim obalnim gravitacijskim kanalom (K 10.1) – glavni projekt,

Područje Općine Okrug � Kanalizacijska mreža Općine Okrug uz Saldunski zaljev – glavni projekt s

troškovnikom – Grañevinski i strojarski projekt (HIDROING Split, TD 001/09, lipanj 2009.);



Naselje Slatine (područje Grada Splita) � Podsustav Čiovo – područje Slatine: CS Slatine 1 s tlačnim cjevovodom i

zapadnim gravitacijskim kolektorom – idejni i glavni projekt, � Podsustav Čiovo – područje Slatine: CS Slatine 2 i 3 s tlačnim cjevovodima i

pripadajućim gravitacijskim kolektorima – idejni i glavni projekt;

2.4 OSTALA DOKUMENTACIJA

2.4.1 Vodopravne dozvole Hrvatskih voda � ADRIACHEM d.d. Kaštel Sućurac � DALMACIJACEMENT d.d. za Pogon Sveti Juraj i pripadajući dio pogona Rudnik � HOTEL MEDENA d.d. Seget Donji � MARINE KAŠTELA d.o.o., Kaštel Gomilica � VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Split � ACI CLUB d.d., Opatija za ACI marinu TROGIR � APARTMANI MEDENA d.d. Seget Donji � BRODOTROGIR d.d., Put Brodograditelja 16, Trogir � KLUB SEGET d.o.o., Hrvatskih žrtava 121, Seget Donji za Kamp Seget, Seget

Donji � PROPLIN d.o.o., Zagreb za PJ DC Kaštel Sućurac � RESNIK HOTEL d.o.o., Kaštel Štafilić � VIKTORIA HOTELI d.o.o., Seget Donji za TN HOTEL JADRAN, Seget Donji � VRANJICA BELVEDERE d.d., Seget Vranjica za turističko naselje (kamp i

apartmani) u Seget Vranjici � ŽELJEZARA SPLIT – poduzeće za proizvodnju i preradu čelika d.d.

Kaštel Sućurac

2.4.2 Statističke analize turističkog prometa "Statističke analize turističkog prometa u 2009. godini" – Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije, Split, ožujak 2010. godine "Statističke analize turističkog prometa u 2008. godini" – Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije, Split, ožujak 2009. godine

2.4.3 Kategorizacija turističkih objekata "Popis kategoriziranih turističkih objekata, hotela, kampova i marina u Republici Hrvatskoj" (stanje 28. 7. 2010.), Ministarstvo turizma RH

2.5 GEODETSKE PODLOGE

Za izradu predmetnog elaborata korištene su sljedeće geodetske podloge:

2.5.1 Kartografske podloge 1. Rasterski digitalizirana Topografska karta područja u mjerilu 1:25.000 2. Vektorski digitalizirana Hrvatska osnovna karta za područje Kaštela u mjerilu

1:5.000 3. Rasterski digitalizirana Hrvatska osnovna karta za područje Trogira, Segeta,

Okruga i Slatina u mjerilu 1:5.000



2.5.2 Fotogrametrijske podloge 1. Digitalni ortofoto za područje Kaštela u mjerilu 1:1.000 2. Digitalni ortofoto za područje za područje Kaštela Trogira, Segeta, Okruga i

Slatina u mjerilu 1:5.000



3 POSTOJEĆE STANJE ODVODNJE OTPADNIH VODA

3.1 UVOD

Postojeća kanalizacijska mreža aglomeracije Kaštela-Trogir razvijala se dugi niz godina. U početku parcijalno po pojedinim naseljima, bez zajedničkog dugoročnog koncepta. Osnivanjem, odnosno početkom rada Agencije EKO-Kaštelanski zaljev (1998. godine) započela je ozbiljnija izgradnja glavnih objekata sustava odvodnje i pročišćavanja. Najprije je postavljen i usvojen dugoročni zajednički koncept aglomeracije Kaštela-Trogir (2002. godine), a zatim se pristupilo izradi projektne dokumentacije I. faze izgradnje kako zajedničkih objekata, tako i glavnih objekata kanalizacijske mreže. Sama izgradnja započela je 2005. godine, traje i danas, a predviña se da će objekti koji se realiziraju kroz Agenciju EKO-kaštelanski zaljev biti izgrañeni i pušteni u funkciju do kraja 2011. godine. (vidi grafičke priloge od 4.1 do 4.6), i to:

• EKO - I. faza (izgrañeni glavni objekti sustava odvodnje i pročišćavanja, a nisu u funkciji, na grafici crna boja)

• EKO-legalizacija i sanacija (objekti koje su izgradili gradovi i općine, a njihovu legalizaciju i sanaciju preuzela je Agencija EKO-kaštelanski zaljev, na grafici siva boja)

• EKO-dodatna mreža (objekti u izgradnji čiju realizaciju vodi Agencija EKO-kaštelanski zaljev i za njih posjeduje grañevinske dozvole, na grafici zelena boja)

Osim objekata koji se realiziraju kroz Agenciju EKO-kaštelanski zaljev nakon 2005. godine postoje izgrañeni objekti koje su realizirali gradovi i općine na svom području. Ti objekti su na grafici označeni ljubičastom bojom. Iz gore iznijetog može se zaključiti da se sustav odvodnje i pročišćavanja aglomeracije Kaštela-Trogir razvijao u dva (2) vremenska razdoblja, i to:

• Izgrañeni objekti do 2005. godine (to su svi oni objekti koji se nisu realizirali kroz Agenciju EKO-kaštelanski zaljev, na grafici u boji tanjih linija)

• Izgrañeni objekti ili objekti u izgradnji nakon 2005. godine (realizacija kroz Agenciju EKO-kaštelanski zaljev, gradove i općine)

U ovom elaboratu, vrlo je važno napomenuti da se svi gore navedeni objekti, za oba vremenska razdoblja prije i poslije 2005. godine tretiraju kao postojeće stanje, i da će biti u funkciji krajem 2011. godine. To je važno iz razloga, kako bi se objekti koji su predmet ovoga projekta (obuhvat I. etape izgradnje), nakon izgradnje mogli pustiti u funkciju. U nastavku teksta dat će se kratak opis izgrañenih objekata sustava odvodnje i pročišćavanja aglomeracije Kaštela-Trogir.



3.2 KANALIZACIJSKA MREŽA

3.2.1 Grad Kaštela Na području grada Kaštela odvodnja otpadnih voda rješavana je parcijalno. Izgrañene su mreže manjeg obima izmeñu stare kaštelanske ceste i mora sa direktnim ispustima u more ili bujične tokove, uz veliki broj septičkih jama. Nakon 1986. godine, započelo se s ozbiljnijom izgradnjom dijela sustava za odvodnju otpadnih voda s područja Kaštel Sućurca, Kaštel Gomilice i Kaštel Kambelovca prema projektnoj dokumentaciji izrañenoj u skladu s Idejnim rješenjem odvodnje otpadnih voda grada Kaštela te dispozicije otpadnih voda zajedno s gradom Trogirom. Izrañena je CS “Sućurac 2” s tlačnim cjevovodom i dijelom obalnih glavnih gravitacijskih kolektora Kaštel Sućurca. Izgrañen je i glavni sabirni kolektor u Kaštelanskoj cesti od Kaštel Sućurca do Naselja u Kaštel Gomilica. Izrañeni su kolektori od tzv. Baletne škole do lokacije CS “Gomilica-Torac” u cesti te na obali. Napravljen je i dio obalnog kolektora u Kaštel Novom kojim se prikupljaju otpadne vode iz više direktnih izljeva u more te otprilike odvode do lokacije buduće CS “Novi”. Primarni kolektori su izrañeni uglavnom od azbest cementnih kanalizacijskih cijevi dok je sekundarna mreža izrañena od betonskih, azbest cementnih, PVC ili PE, a kanalizacijska mreža u starim jezgrama pojedinih Kaštela je uglavnom od kamenih zidanih kanala. Kao što je prije napomenuto nakon 2005. godine izgrañeni su glavni objekti podsustava Kaštela, kroz I. fazu realizacije EKO-projekta. Ti objekti čine temeljnu konfiguraciju kanalizacijske mreže grada Kaštela, a sve otpadne vode se dovode na CUPOV Divulje. Ove objekte je potrebno pustiti u funkciju, a to su:

• Crpne stanice: CS Sućurac I, CS Gomilica, CS K. Kambelovac, CS K. Lukšić, CS K. Lukšić II, CS K. Stari, CS K. Novi, CS Nehaj, CS Resnik.

• Glavni obuhvatni kolektor u staroj kaštelanskoj cesti, koji se proteže od Kaštel Gomilice do CS Resnik, odakle se otpadne vode precrpljuju na gravitacijski kolektor prema CUPOV Divulje.

• Obalni kolektori pojedinih crpnih stanica, koji sakupljaju vode slivnog područja i uz pomoć crpnih stanica prebacuju ih na glavni obuhvatni kolektor u staroj kaštelanskoj cesti.

3.2.2 Grad Trogir Na području stare gradske jezgre Trogira još iz srednjeg vijeka postoji izgrañena mreža podzemnih zidanih kanala, koji su funkcionirali i na koje su priključeni svi objekti stare jezgre Trogira. Kanalizacija se direktno ispušta u more. Predmetni podsustav je manjim dijelom bio rekonstruiran. U novije doba na području kopnenog dijela Trogira (područja Ribola, Lokvice, Travarica, Dragulin i Betanija) postoji izgrañena mreža kanalizacije s direktnim ispuštanjem u more te veliki broj propusnih septičkih jama.



Nakon 2005. godine na području grada Trogira realizirana je I. faza EKO-projekta i to glavni objekti podsustava Trogir, koji se može podijeliti u dva dijela. Prvi dio je na otoku Čiovu i obuhvaća dio grada Trogira na Čiovu te naselja Mastrinka, Arbanija i Žedno koja se nalaze na sjevernoj strani otoka Čiovo. Drugi dio je kopneni dio koji obuhvaća dio grada Trogira na kopnu zajedno sa starom gradskom jezgrom na otočiću, te područje Plana i Divulja sve do istočne granice Grada Trogira sa zapadnom granicom Grada Kaštela (Potok Slanac). Objekti koji su izgrañeni u sklopu I faze su crpne stanice: CS Slanac, CS Brigi, CS Soline, CS Čiovo, CS Saldun, CS Miševac, CS Sv. Križ, CS Arbanija sa pripadajućim kolektorima i tlačnim cjevovodima.

3.2.3 Općina Seget – priobalni dio Na području Općine Seget-priobalni dio ne postoji javni sustav odvodnje nego veliki broj propusnih septičkih jama. Djelomično riješena odvodnja postoji na području hotela i apartmanskog naselja “Medena” (ureñaj za djelomično mehaničko pročišćavanje i podmorski ispust duljine cca 500 m), kampa i apartmanskog naselja “Medena-Belvedere” (taložnica i kratki podmorski ispust), hotela “Jadran” (taložnica i kratki podmorski ispust) te odmarališta u Segetu Donjem (taložnica i kratki podmorski ispust). Nakon 2005. godine nisu izgrañeni objekti I. faze kanalizacije preko Agencije EKO-kaštelanski zaljev. Oni se planiraju sufinancirati iz EU-fondova.

3.2.4 Općina Okrug Na području Općine Okrug ne postoji javni sustav odvodnje otpadnih voda. U samom središtu općine postoji nekoliko mješovitih kolektora, koji preko taložnice sakupljenu vodu disponiraju u Saldunski zaljev. Preko Agencije EKO-kaštelanski zaljev nakon 2005. godine nisu izgrañeni objekti podsustava Okrug. Glavni objekti (I. faze) kanalizacijskog podsustava Okrug planiraju se realizirati preko EU-fondova, osim CS Milićevo sa pripadajućim kolektorima i tlačnim cjevovodom koji se planiraju izgraditi preko Agencije EKO-kaštelanski zaljev.

3.2.5 Naselje Slatine (dio grada Splita) Na području naselja Slatine nema izgrañenih objekata za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda. Otpadne vode se prikupljaju individualno, uz pomoć septičkih jama. Glavni objekti podslivova, CS Slatine 2 i CS Slatine 3 planiraju se realizirati kroz EU-fondove, a podsliv CS Slatine 1 preko Agencije EKO-Kaštelanski zaljev.

3.3 ZAJEDNIČKI OBJEKTI

Prema usvojenom konačnom konceptu kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir, predviñeno je da se otpadne vode područja Kaštela te Trogira s priobalnim dijelom Općine Seget, dovode i pročišćavaju na centralnom ureñaju za pročišćavanje smještenog na području Divulja, a nakon potrebnog pročišćavanja transportiraju do



hidrotehničkog tunela Čiovo kojim se odvode na južnu stranu otoka Čiova odakle se podmorskim ispustom s odgovarajućim difuzorom ispuštaju u more Splitskog kanala zajedno s otpadnim vodama sjevernog dijela otoka Čiova (naselja Arbanija, Sv. Križ, Miševac, Žedno i Slatine) te otpadnim vodama područja Općine Okrug, prethodno pročišćenim na lokalnom ureñaju Čiovo. Dakle, zajednički objekti kojima se vrši pročišćavanje i dispozicija otpadnih voda i koji su izgrañeni u sklopu I. faze (nakon 2005. godine) preko Agencije EKO-kaštelanski zaljev, su:

• Ureñaj za pročišćavanje “Divulje”:

Ureñaj za pročišćavanje “Divulje” je centralni ureñaj za pročišćavanje Podsustava Kaštela-Trogir, smješten uz granicu gradova Kaštela i Trogira, na području Divulja. U I fazi je izgrañen odgovarajući stupanj pročišćavanja za 40.000 ES, a to su slijedeći objekti:

– gruba i fina rešetka – aerirani pjeskolov-mastolov – incidentni preljev – objekti za prihvat septičkog sadržaja – pomoćni objekti (upravna zgrada, laboratorij, dizelska agregatna

stanica...) U sklopu ureñaja u prvoj fazi je izgrañena i CS Divulje kojom se osigurao transport pročišćenih otpadnih voda podmorskim prijelazom kopno-Čiovo.

• Podmorski prijelaz kopno – Čiovo:

Ovim objektom se cjelokupne otpadne vode s ureñaja “Divulje” transportiraju do ulaznog okna hidrotehničkog tunela Čiovo. Podmorski prijelaz je izveden za konačno opterećenje sustava s dvije PEHD cijevi profila Ø 710/581 mm, SDR 11 za radni tlak 6 bara. Ukupna duljina svakog cjevovoda iznosi cca. 2350 m i čine je kopneni dio LK=200 m, podmorski dio LP=1900 m i kopneni dio na otoku Čiovo do priključnog okna na hidrotehničkom tunelu LKČ=250 m.

• Hidrotehnički tunel Čiovo:

Ovim objektom se transportiraju pročišćene otpadne vode s ureñaja “Divulje”, kao i priključak otpadnih voda sjevernog dijela Čiova na lokalni ureñaj Čiovo. Hidrotehnički tunel je duljine 2770 m i potkovičastog presjeka površine 12.5 m2. Slično kao kod podmorskog prijelaza, u hidrotehničkom tunelu su sve instalacije izvedene za konačno opterećenje sustava. Od priključnog okna podmorskog prijelaza do spoja na podmorski ispust, postavljena su dva cjevovoda profila Ø 800 mm. Usporedno s ovim cjevovodima izveden je kolektor Ø 400 mm kojim se planirana kanalizacijska mreža sjevernog dijela Čiova priključuje na ureñaj Čiovo.

• Podmorski ispust:

Ovim objektom se na siguran i pouzdan način osigurava ispuštanje cjelokupnih otpadnih voda Kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir u more Splitskog kanala. Kopneni dio ispusta (do odzračnog okna) je profila Ø 1000 mm i dimenzioniran je za prihvat cjelokupnih količina s kraja planskog razdoblja.



Za razliku od kopnenog dijela, podmorski ispust se izvodi etapno, tako da je prvo postavljena jedna PEHD cijev Ø 700/655,6 mm za 6 bara, duljine 2200 m (+ 200 m difuzora na dubini 55 m), kojom se osigurala dispozicija otpadnih voda za I: fazu izgradnje sustava. Konačno rješenje ispusta, duljina i profil druge cijevi, ovisit će o dinamici izgradnje sustava i stupnju pročišćavanja otpadnih voda na ureñajima Divulje i Čiovo.



4 PLANSKI ELEMENTI

4.1 PODRUČJE OBUHVATA

Područje obuhvata ovog Idejnog rješenja obuhvaća aglomeraciju Kaštela-Trogir koja je smještena na sjeverozapadu Splitsko-dalmatinske županije i obuhvaća šire područje oko Kaštelanskog zaljeva: na istoku od granice s Gradom Solinom, a na zapadu do granice s općinom Marina i uključujući otok Čiovo. Područje obuhvata administrativno pripada sljedećim jedinicama lokalne samouprave : Grad Kaštela, Grad Trogir bez Velikog i Malog Drvenika, priobalni dio Općine Seget, Općina Okrug i naselje Slatine koje pripadaju Gradu Splitu. U sklopu Grada Kaštela obuhvaćeno je svih sedam naselja:

• Kaštel Sućurac • Kaštel Gomilica • Kaštel Kambelovac • Kaštel Lukšić • Kaštel Stari • Kaštel Novi • Kaštel Štafilić

U Gradu Trogiru u obuhvatu je šest od ukupno osam naselja, a to su:

• Arbanija • Divulje • Mastrinka • Plano • Trogir • Žedno

U Općini Seget u obuhvatu je dva od ukupno šest naselja, a to su

• Seget Donji • Seget Vranjica

U Općini Okrug u obuhvatu su oba naselja:

• Okrug Gornji • Okrug Donji Poljica

Gradu Splita u obuhvatu je samo jedno naselje, i to naselje na otoku Čiovu, a to je:

• Slatine

4.2 PLANSKO RAZDOBLJE I ETAPE IZGRADNJE

Proračun broja korisnika i mjerodavnih količina vrši se za dva vremenska razdoblja:

• za dugoročno rješenje (kraj projektnog razdoblja- 2040 god.) • I. etapa izgradnje (2015. god. )

Projektno razdoblje od 30 godina usvojeno je za dugoročno rješenje sustava kako je to uobičajeno kod planiranja razvoja kanalizacijskog sustava. Za I. etapu usvojena



je 2015. godina je zbog toga što se smatra da se u tom razdoblju mogu izgraditi i pustiti u pogon svi objekti koji su ušli u prijedlog obuhvata I. etape izgradnje.

4.3 KORISNICI KANALIZACIJSKOG SUSTAVA

Proračun količina kanalizacijskog sustava vrši se na temelju izabranih reprezentativnih kategorija korisnika kanalizacijskog sustava. Obzirom na projektnu dokumentaciju koja je poslužila kao izvor podataka za ovaj projekt (misli se posebno na Vodoopskrbni plan SDŽ i Studiju zaštite voda i mora SDŽ) izabrane su sljedeće grupe kategorija korisnika kanalizacijskog sustava:

• stanovništvo • turizam • gospodarstvo • ostali korisnici

Stanovništvo se dijeli u dvije skupine:

• stalno stanovništvo i • povremeno stanovništvo.

Turizam je izdvojen od ostalog gospodarstva obzirom na važnost i veličinu potrošnje vode. Svi turistički kapaciteti se mogu podijeliti, ovisno o količini potrošene vode, u četiri skupine:

• turisti u objektima visoke kategorije, • turisti u objektima niske kategorije, • turisti u kampovima i • turisti u nautičkim marinama.

Gospodarstvo se dijeli na sljedeće dvije kategorije proizvoñača otpadnih voda:

• industrija i • ostalog gospodarstvo

U ostale korisnike su svrstani svi korisnici koji se nisu mogli svrstati u nijednu od gore navedenih kategorija, a radi se o korisnicima na području posebne namjene. Dakle, sve skupa predviñene su ukupno 9 kategorija korisnika:

• stalno nastanjeno stanovništvo • povremeno stanovništvo • turisti u objektima visoke kategorije • turisti u objektima niske kategorije • turisti u kampovima • turisti u nautičkim marinama • industrija • ostalo gospodarstvo • korisnici na područjima posebne namjene



4.4 STANOVNIŠTVO

4.4.1 Stalno stanovništvo

Postojeći broj stanovnika Prognoza broja stalnih stanovnika i njihov raspored u prostoru izvršena je na temelju podataka iz popisa stanovništva (1981., 1991. i 2001. god.). U sljedećoj tabeli se daje prikaz kretanja broja stanovnika po naseljima na području obuhvata te proračun prosječne godišnje stope prirasta u meñupopisnim razdobljima (1981-1991. god. i 1991-2001. god. Korišteni su podaci o broju stanovnika Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske.

Tabela 4.1 Pregled kretanja broja stalnih stanovnika po naseljima i jedinicama lokalne samouprave

1981 1991 2001 91/81 01/91

Kaštel Sućurac 5.516 5.825 6.236 0,55% 0,68%

Kaštel Gomilica 2.987 3.678 4.075 2,10% 1,03%

Kaštel Kambelovac 3.330 4.054 4.505 1,99% 1,06%

Kaštel Lukšić 3.578 4.193 4.880 1,60% 1,53%

Kaštel Stari 4.164 5.354 6.448 2,55% 1,88%

Kaštel Novi 3.128 4.050 5.309 2,62% 2,74%

Kaštel Štafilić 1.625 2.014 2.650 2,17% 2,78%

UKUPNO 24.328 29.168 34.103 1,83% 1,58%

% god. prirasta

Kaštela

Grad Naselje Popis

Stalno stanovništvo

1981 1991 2001 91/81 01/91

Arbanija 301 428 370 3,58% -1,45%

Divulje 58 32 37 -5,77% 1,46%

Mastrinka 38 185 932 17,15% 17,55%

Plano 276 281 417 0,18% 4,03%

Trogir 8.588 10.266 10.907 1,80% 0,61%

Žedno 98 91 110 -0,74% 1,91%

UKUPNO 9.359 11.283 12.773 1,89% 1,25%


% god. prirasta

Trogir

PopisGrad Naselje

1981 1991 2001 91/81 01/91

Seget Donji 1.654 2.334 2.466 3,50% 0,55%

Seget Vranjica 390 592 1.023 4,26% 5,62%

UKUPNO 2.044 2.926 3.489 3,65% 1,78%

% god. prirasta

Stalno stanovništvo Grad Naselje

Seget

Popis

1981 1991 2001 91/81 01/91

Okrug Gornji 1.044 1.514 2.767 3,79% 6,22%

Okrug Donji 97 126 213 2,65% 5,39%

UKUPNO 1.141 1.640 2.980 3,69% 6,15%


% god. prirastaNaselje

Okrug

PopisGrad



1981 1991 2001 91/81 01/91

Split Slatine 645 798 995 2,15% 2,23%

UKUPNO 645 798 995 2,15% 2,23%

Stalno stanovništvo Grad Naselje Popis % god. prirasta

Tabela 4.2 Pregled kretanja broja stalnih stanovnika jedinicama lokalne samouprave

1981 1991 2001 91/81 01/91

Kaštela 24.328 29.168 34.103 1,83% 1,58%

Trogir 9.359 11.283 12.773 1,89% 1,25%

Seget 2.044 2.926 3.489 3,65% 1,78%

Okrug 1.141 1.640 2.980 3,69% 6,15%

Slatine 645 798 995 2,15% 2,23%

Ukupno sustav 37.517 45.815 54.340 2,02% 1,72%

Grad/Općina Popis % god. prirasta


Procjena prosječnog prirasta po razdobljima vrši izračunom iz formule za eksponencijalni rast:

n

n

pSS

+⋅=100

10

gdje je : Sn broj stanovnika na kraju planskog perioda So broj stanovnika na početku planskog perioda p prosječna stopa godišnjeg prirasta, n razdoblje od početne godine proračuna do proračunske godine pa se prosječni prirast računa:

p = 1001 ⋅

−n

o

n

S

S

Iz prethodnih tabela uočljiv je porast broja stanovnika na svim područjima koji iznosi od minimalnih 1,25% pa čak do 6,15% kod Općine Okrug u razdoblju 1991.-2001. godina. Ovakav trend stalnog porasta broja stanovnika prisutan je i na razini naselja, izuzev Žednog i Divulja ( u razdoblju 1981-1991. god.). Zbog toga je i u prognozi broja stanovnika u budućim razdobljima ovaj trend uzet u obzir.

Planirani broj stanovnika Radi odreñivanja broja stanovnika na području obuhvata izvršena je analiza sljedeće postojeće dokumentacije koja se bavila tom problematikom, a to su:

• Prostorni plan SDŽ za razdoblje 2015. god.



• Prostorni planovi niže razine za područje grada ili općine ( PPU-ovi ili GUP-ovi za odreñenu jedinicu lokalne samouprave) – za razdoblje 2015. god.

• Optimalizacija iz 2002. godine za razdoblje 2025. god. • Vodoopskrbni plan SDŽ za razdoblje 2025 . god. • Studija zaštite voda i mora SDŽ za razdoblje 2025 . god.

Svi ovi podaci objedinjeni su i prikazani u sljedećoj tabeli. Osim toga, radi usporedbe, dan je i postojeći broj stanovnika iz popisa 2001. god. kao i procjena broja stanovnika za 2010. sadržana u Projektnom zadatku.

Tabela 4.3 Planirani broja stanovnika na područjima jedinica lokalne samouprave prema raznim izvorima

adm. jedinica

naseljepopis

Proj. zadatak PP SDŽ

Prostorni planovi

Otima-lizacija VP SDŽ SZVM SDŽ

2001. 2010. 2015. 2015. 2025. 2025. 2025.

Kaštel Sućurac 6.187 7.680 10.323 10.131Kaštel Gomilica 4.002 5.000 6.677 6.620Kaštel Kambelovac 4.342 5.500 7.245 7.319Kaštel Lukšić 4.771 6.000 7.961 7.928Kaštel Stari 6.277 8.060 10.473 10.475Kaštel Novi 5.216 6.500 8.703 8.625Kaštel Štafilić 2.528 3.260 4.218 4.305

Ukupno Grad Kaštela: 33.323 42.000 42.000 45.000 55.600 5 0.000 55.403Drvenik Mali 54 60Drvenik Veliki 168 200Arbanija 360 400 500 1.110 440Divulje 37 20 0 135 44Mastrinka 941 1.000 1.100 2.200 1.109Plano 402 600 1.500 1.025 496Trogir 10.760 11.000 12.000 15.300 12.981Žedno 110 120 140 530 131

Grad Trogir- u kan. sustavu: 12.610 13.140 15.240 20.30 0 15.201Ukupno Grad Trogir: 12.832 15.500 15.500 15.500

Bristivica 427Ljubitovica 594Prapatnica 225Seget Gornji 169 250Seget Donji 2.466 2.800 5.650 2.570Seget Vranjica 1.023 1.600 2.200 1.066Opć. Seget - u kan. sustavu: 3.489 4.400 3.730 7.850 3.636

Ukupno Op ćina Seget 4.904 5.000 5.000 5.000Okrug Gornji 2.742 4.500 6.600 7.986Okrug Donji 285 500 1.100 615

Ukupno Op ćina Okrug: 3.027 5.000 3.800 6.000 7.700 3.800 8.601Slatine 1.001 1.500 1.500 1.900 1.156

Ukupno Slatine: 1.001 1.500 1.000 1.500 1.900 1.156

SVEUKUPNO SUSTAV: 53.450 52.900 76.470 93.350 83.997SVEUKUPNO ADM. JED.: 55.087 67.300 78.000 74.300

Split

Seg

etO

krug

Kaš

tela

Tro

gir

Kod prostornih planova i kod Vodoopskrbnog plana procjene broja stanovnika vršene na razini cijele administrativne jedinice lokalne samouprave, koje se kod Grada Trogira, Općine Seget i naselja Slatine ne poklapaju s područjem obuhvata kanalizacijskog sustava. Naime, kod ovih jedinica lokalne samouprave područje obuhvata kanalizacijskog sustava obuhvaća manje područje nego sama jedinica, pa je na tim područjima dan podatak o ukupnom broju stanovnika na području jedinice lokalne samouprave i posebno broj stanovnika koje je u obuhvatu kanalizacijskog sustava. Ovo nije učinjeno u slučaju Slatina koje se nalazi u okviru Grada Splita, jer je broj stanovnika u Slatinama zanemariv u odnosu na cjelokupno područje Grada



Splita. Kod Kaštela i Okruga cjelokupno područje Grada, odnosno Općine je obuhvatu kanalizacijskog sustava. Za Optimalizaciju vrijedi napomena da se radi o ukupnom broju stalnih i povremenih stanovnika, tako da su ti podaci relativno (ne)usporedivi s ostalim podacima. Prva procjena je nastala u okviru Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije (PP SDŽ) koji je donesen 2003. godine i čije se procjene temelje na popisu iz 1991. god. (jer je rañen u razdoblju prije popisa 2001. god.). Njegove procjene su relativno konzervativne i predviñale su relativno maleni rast do 2015. god. Svi prostorni planovi jedinica lokalne samouprave ( PPU-ovi i GUP-ovi) su prostorni planovi niže razine su i moraju biti usklañeni s PP SDŽ. Meñutim, kod nekih je, vjerojatno zbog velike razlike izmeñu postojećeg i planiranog stanja, planiran veći broj stanovnika nego je to u PP SDŽ. To se prvenstveno odnosi na područje Grada Kaštela, Općine Okrug i donekle za područje naselja Slatine. Analiza i usvajanje broja stanovnika za planske razdoblja prethodno odreñena ( 2015. godina za I. etapu i 2040. ta godina za dugoročno rješenje sustava) vršena je po pojedenim jedinicama lokalne samouprave. Za I. etapu usvojen je broj stanovnika uglavnom na temelju procjena prostornih planova jedinica lokalne samouprave ( GUP ili PPU), dok je za dugoročno rješenje broj stanovnika odreñen kombinacijom postojećih prognoza za 2025. godinu (iz Optimalizacije, VP SDŽ i SZVM SDŽ), i planiranih gustoća stanovništva na planiranim grañevinskim područjima. Nakon što je dobiven ukupni broj stanovnika za cijelo područje jedinice lokalne samouprave, broj stanovnika po naseljima je odreñen kombinirajući podatke o udjela pojedinog naselja u ukupnom broju stanovnika po podacima iz popisa i planskom udjelu grañevinskih područja pojedinog naselja u odnosu na cjelokupnog područja jedinice lokalne samouprave.

Područje Grada Kaštela

Za područje Grada Kaštela podaci o planiranom broju stanovnika dosta variraju. Tako je Prostornim planom SDŽ za plansku 2015. god. predviñeno 42.000 stanovnika, dok je u koloni "Prostorni planovi" prikazan je podatak za plansku 2015. god. iz važećeg GUP-a iz 2006. godine. Izmjene i dopune GUP-a iz 2009. godine, koji je u fazi usvajanja, predviña čak 50.000 stalnih stanovnika za plansku 2015. god. U Optimalizaciji je za plansku 2025. bilo je predviñeno ukupno 55.600 stanovnika (uz napomenu da su ovdje uključeni i stalni i povremeni stanovnici). Vodoopskrbni plan SDŽ je plansku 2025. god. usvojio 50.000 stanovnika, a Studija zaštite voda i mora SDŽ je pak predvidjela 55.400 stanovnika. Za potrebe ovog idejnog rješenja usvojen je podatak od 45.000 jer se čini preoptimističan podatak da bi Grad Kaštela u 14 godina od zadnjeg popisa stanovništva mogao narasti za cca 16.000 stanovnika. To iznosi nešto manje 50 % od postojećih cca 34.000 stanovnika, koliko ih je bilo po popisu iz 2001. god. Usvojeni broj od 45.000 se može opravdati činjenicom i da je Grad Kaštela u zadnja dva meñupopisna razdoblja (1981.-1991. i 1991.-2001.) rastao prosječnom stopom od oko 500 stanovnika godišnje, a uz usvojeni broj od 45.000 to bi bilo oko 730



stan./godišnje, a kod 50.000 čak 1.050 stan./godišnje. Sve ovo govori u prilog činjenici da je brojka od 50.000 stanovnika za 2015. godinu preuveličana. Za kraj planskog razdoblja - 2040. godina usvojen je podatak od 55.600 stanovnika koje su stručne službe Grada Kaštela predvidjele za 2025. godinu. Ovo je učinjeno stoga jer se smatra da uz gustoću od cca 50 stanovnika/ha to je maksimalni broj stanovnika koje površine namijenjene stanovanju (uključujući i mješovite namjene kod kojih je predviñeno i stanovanje) mogu primiti i da za daljnje povećanje broja stanovnika bit će potrebno predvidjeti nove grañevinske zone. U sljedećoj tabeli se daje pregled usvojenih podataka o planiranom broju stanovnika po naseljima na području Grada Kaštela skupa s podacima iz tri zadnja popisa i procjeni sadašnjeg broja stanovnika iz Projektnog zadatka i nakon toga grafički prikaz trendova porasta u planskom razdoblju.

Tabela 4.4 Planirani broja stanovnika na području Grada Kaštela

1981 1991 2001 2010 2015 2040

Kaštel Sućurac 5.516 5.825 6.236 7.680 8.200 10.100

Kaštel Gomilica 2.987 3.678 4.075 5.000 5.300 6.500

Kaštel Kambelovac 3.330 4.054 4.505 5.500 6.000 7.400

Kaštel Lukšić 3.578 4.193 4.880 6.000 6.300 7.800

Kaštel Stari 4.164 5.354 6.448 8.060 8.800 11.000

Kaštel Novi 3.128 4.050 5.309 6.500 7.000 8.600

Kaštel Štafilić 1.625 2.014 2.650 3.260 3.400 4.200

UKUPNO 24.328 29.168 34.103 42.000 45.000 55.600

Kaštela

Grad Naselje Popis


Procjena

Slika 4.1 Prikaz broja stanovnika po naseljima na području Grada Kaštela

Stalno stanovništvo-Kaštela

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

9.000

10.000

11.000

12.000

1970 1980 1990 2000 2010 2020 2030 2040 2050

godina

br. s

tano

vnik

a

Kaštel Sućurac

Kaštel Gomilica

Kaštel Kambelovac

Kaštel Lukšić

Kaštel Stari

Kaštel Novi

Kaštel Štafilić



Područje Grada Trogira

Za područje Grada Trogira u PPU Grada Trogira za plansku 2015. god. predviñen je broj od 15.500 stalnih stanovnika što korespondira s predviñenim brojem stalnih stanovnika po PP SDŽ. Obzirom da je u PPU Grada Trogira izvršena prognoza broja stanovnika po naseljima, bilo je lako oduzeti broj stanovnika na području Malog i Velikog Drvenika, koji nisu u obuhvatu kanalizacijskog sustava, i tako dobiti planirani broj stanovnika u obuhvatu kanalizacijskog sustava, koji iznosi 15.240. Optimalizacija je za plansku 2025. god. predviñala ukupno 20.300 stanovnika na području obuhvata, ali uz napomenu od prije, da se radi o ukupnim stalnim i privremenim stanovnicima. Vodoopskrbni plan SDŽ je predvidio 15.500 stanovnika za plansku 2025. godinu, i to za cjelokupno područje Grada Trogira (dakle s Malim i Velikim Drvenikom), dok je Studija zaštite voda i mora SDŽ predvidjela 15.200 stanovnika na području obuhvata kanalizacijskog sustava. Dakle, uočljivo je da se planirani broj stanovnika iz svih izvora slažu, jedino se ne slažu o godini kada će to ostvariti. Ipak, obzirom na procjene iz Projektnog zadatka za 2010. god., kao mjerodavan podatak za planiranje broja stanovnika usvojen je podatak iz PPU Grada Trogira o broju stanovnika 2015. godine. Broj stanovnika za kraj planskog razdoblja - 2035. godina dobiven je na temelju ekstrapolacije trendova u razdoblju 1981. – 2015. godina, dok je broj stanovnika za pojedino naselje dobiven raspoloživim grañevinskim prostorom u PPUG Trogira za pojedino naselje. Tabela 4.5 Planirani broja stanovnika na području obuhvata u Gradu Trogiru

1981 1991 2001 2010 2015 2040

Arbanija 301 428 370 400 500 600

Divulje 58 32 37 20 0 0

Mastrinka 38 185 932 1.000 1.100 1.350

Plano 276 281 417 600 1.500 1.600

Trogir 8.588 10.266 10.907 11.700 12.000 14.000

Žedno 98 91 110 120 140 150

UKUPNO 9.359 11.283 12.773 13.840 15.240 17.700

Trogir

PopisGrad Naselje


Procjena



Slika 4.2 Prikaz broja stanovnika na području obuhvata u Gradu1 Trogiru i naselju (gradu) Trogiru

Grad i naselje (grad) Trogir

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

16.000

18.000

20.000

1970 1980 1990 2000 2010 2020 2030 2040 2050

godina

br.

stan

ovni

kaTrogir

Grad Trogir

Slika 4.3 Prikaz broja stanovnika u ostalim naseljima na području Grada Trogira

Ostala naselja u Gradu Trogiru

0

500

1.000

1.500

2.000

1970 1980 1990 2000 2010 2020 2030 2040 2050

Arbanija

Divulje

Mastrinka

Plano

Žedno

1 Grad s velikim "G" odnosi se na jedinicu lokalne samouprave koja u ovom slučaju, osim Trogira obuhvaća i sva ostala naselja, dok grad s malim "g" se odnosi na naselje Trogir, odnosno na urbano područje koje pokriva ovo naselje.



Područje priobalnog dijela Općine Seget

U PPU Općine Seget za plansku 2015. god. predviñeno je 5.000 stanovnika što odgovara broju stanovnika prema PP SDŽ. Ovaj podatak se odnosi na cjelokupnu Općinu koja obuhvaća puno šire područje nego je obuhvat kanalizacijskog sustava. Ipak, radi planiranja broja stanovnika bitan je podatak (procjena) iz Projektnog zadatka (dobiven od stručnih službi Općine Seget), da na području obuhvata Općine Seget (odnosi na njen priobalni dio koji obuhvaća naselja Seget Donji i Seget Vranjica) već sada živi 4.400 stanovnika. Ako je po popisu iz 2001. u ostalim naseljima Općine Seget ( Bristivica, Ljubitovica, Prapatnica i Seget Gornji) živjelo oko 1.400 stanovnika, uz pretpostavku da nije došlo ni do pada ni rasta stanovništva na ovom području, to znači da je već sada premašen planirani broj od 5.000 stanovnika. Zbog toga je usvojen kao mjerodavan podatak o postojećem broju stanovnika (iz Projektnog zadatka) i na temelju njega izvršena procjena broja stanovnika u 2015. i 2040. god. Procjene su izvršene na temelju raspoloživih površina za razvoj stambenih površina i pretpostavljenih gustoća. Obzirom da je na području Segeta Donjeg ostalo relativno malo grañevinskih površina za razvoj (tek je oko 4 % neizgrañenih površina od ukupnih grañevinskih površina), predviñeno je znatno manje povećanje broja stanovnika nego na području Seget Vranjice. Tamo je omjer izgrañenih i neizgrañenih 50%: 50 %, tako da je većina povećanja stanovnika predviñena na području Seget Vranjice.

Tabela 4.6 Planirani broja stanovnika po naseljima u priobalnom dijelu Općine Seget

1981 1991 2001 2010 2015 2040

Seget Donji 1.654 2.334 2.466 2.800 2.900 3.000

Seget Vranjica 390 592 1.023 1.600 1.800 2.000

UKUPNO 2.044 2.926 3.489 4.400 4.700 5.000

Općina Naselje

Seget


ProcjenaPopis



Slika 4.4 Prikaz broja stanovnika po naseljima u priobalnom dijelu Općine Seget

Stalno stanovništvo- Općina Seget- priobalni dio

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

1970 1980 1990 2000 2010 2020 2030 2040 2050

godina

br. s

tano

vnik

aSeget Donji

Seget Vranjica

Seget-priobalni dio

Područje Općine Okrug

Za područje Općine Okrug procjene broja stanovnika se znatno razlikuju. Tako je planirani broj stanovnika u 2015. god. prema PP SDŽ iznosi samo 3.800 stanovnika. Ovu procjenu je usvojio i Vodoopskrbni plan SDŽ i to za planski period 2025. god. Studija zaštite voda i mora SDŽ pak predviña čak 8.600 stanovnika 2025. god. Prostorni plan ureñenja Općine Okrug predviña da će na području Općine u planskoj 2015. godini živjeti 6.000 stanovnika. U Projektnom zadatku (izrañen na temelju podataka stručnih službi Općine Okrug) procjenjuje se da na području Općine danas živi oko 5.000 stanovnika, i to 4.500 na području Okruga Gornjeg, i 500 na području Okruga Donjeg. Za potrebe ovog idejnog rješenja usvojen je podatak od 5.000 stanovnika za 2010. godinu (iz Projektnog zadataka), za 2015. godinu o 6.000 ( PPU Općine Seget), a za dugoročno rješenje - 2040.godina, broj stanovnika je procijenjen na 6.500 stanovnika (vidi tabelu u nastavku). Tabela 4.7 Planirani broja stanovnika po naseljima u Općini Okrug

1981 1991 2001 2010 2015 2035

Okrug Gornji 1.044 1.514 2.767 4.500 5.200 5.600

Okrug Donji 97 126 213 500 800 900

UKUPNO 1.141 1.640 2.980 5.000 6.000 6.500


Procjena

Okrug

PopisOpćina Naselje



Slika 4.5 Prikaz broja stanovnika po naseljima Općini Okrug

Stalno stanovništvo- Općina Okrug

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

1970 1980 1990 2000 2010 2020 2030 2040

godina

br. s

tano

vnik

aOkrug Gornji

Okrug Donji

Općina Okrug

Područje naselja Slatine (dio Grada Splita)

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na području Slatina je živjelo 1.000 stanovnika, prema Projektnom zadatku 2010. godine procjena je da ima 1.500 stanovnika. PP SDŽ je predvidio u 2015. god. samo 1.000 stanovnika, dok je PPUG Splita predvidio 1.500 stanovnika u istoj planskoj godini. Za 2025. godinu u Optimalizaciji je bilo previñeno 1.900 stanovnika ( stalnih i povremenih), a u SZVM SDŽ bilo je predviñeno 1.156 stanovnika. Za potrebe ovog idejnog rješenja usvojena je procjena iz projektnog zadatka o 1.500 stanovnika 2010. god. uz maleni prirast u projektnom razdoblju: 1.600 za 2015. god. i 1.650 za 2040. godinu, što je prikazano u sljedećoj tabeli i dijagramu.

Tabela 4.8 Usvojeni broja stanovnika na području naselja Slatine ( dio Grada Splita)

1981 1991 2001 2010 2015 2040

Split Slatine 645 798 995 1.500 1.600 1.650

UKUPNO 645 798 995 1.500 1.600 1.650

Grad Naselje Popis


Procjena



Slika 4.6 Prikaz broja stanovnika u naselju Slatine (dio Grada Splita)

Stalno stanovništvo- Naselje Slatine (Grad Split)

0

500

1.000

1.500

2.000

1970 1980 1990 2000 2010 2020 2030 2040 2050

godina

br. s

tano

vnik

a

Slatine

Tabela 4.9 Usvojeni broja stanovnika na području obuhvata kanalizacijskog sustava

1981 1991 2001 2010 2015 2040

Kaštela 24.328 29.168 34.103 42.000 45.000 55.600

Trogir 9.359 11.283 12.773 13.840 15.240 17.700

Seget 2.044 2.926 3.489 4.400 4.700 5.000

Okrug 1.141 1.640 2.980 5.000 6.000 6.500

Slatine 645 798 995 1.500 1.600 1.650

Ukupno sustav 37.517 45.815 54.340 66.740 72.540 86.450

Grad/Općina Popis


Procjena

4.4.2 Povremeno stanovništvo Pojam povremenog stanovništva uveden je u PP SDŽ "zbog sveukupnog dimenzioniranja grañevinskih područja" na način da "je izvršena procjena ukupnog broja ležajeva u objektima sekundarnog stanovanja za planiranu 2015. na temelju statističkih pokazatelja broja objekata sekundarnog stanovanja na područjima općina i gradova". Dakle, ovi povremeni stanovnici su tzv. "vikend-turisti", odnosno vlasnici objekata kojima se služe samo povremeno, preko vikenda i ljeti za godišnji odmor. Ovo se napominje zbog toga što se u nekim prostornim planovima koristi isti pojam, ali se pod njim podrazumijevaju sve osobe, uključujući i turiste, koja borave povremeno na razmatranom području. U ovom idejnom rješenju izraz "povremeno stanovništvo" koristit će se u smislu PP SDŽ.



Ova kategorija korisnika kanalizacijskog sustava je uvedena u ovo idejno rješenje jer su ovu kategoriju sadržavali i Vodoopskrbni plan SDŽ i Studija zaštite voda i mora SDŽ, a prvenstveno zbog toga što ovi korisnici nisu prikazani u nikakvim turističkim statistikama, a mogu značajno utjecati na potrošnju vode u ljetnim mjesecima.

Tabela 4.10 Planirani broj povremenih stanovnika na područjima jedinica lokalne samouprave prema raznim izvorima


Prostorni planovi VP SDŽ SZVM SDŽ

2010. 2015. 2015. 2025. 2025.

Kaštel Sućurac 300Kaštel Gomilica 200Kaštel Kambelovac 200Kaštel Lukšić 200Kaštel Stari 300Kaštel Novi 250Kaštel Štafilić 200

Ukupno Grad Kaštela: 1.500 20.000* 1.650 1.650Drvenik Mali 330Drvenik Veliki 840Arbanija 400 420 400Divulje 10 0 10Mastrinka 700 720 200Plano 80 90 200Trogir 1.100 1.110 2.000Žedno 80 90 100

Grad Trogir- u kan. sustavu: 2.370 2.430 2.910Ukupno Grad Trogir: 3.600 3.600 3.960

Bristivica 100Ljubitovica 130Prapatnica 40Seget Gornji 30Seget Donji 300 3.000 2.400Seget Vranjica 500 1.000 2.000

Opć. Seget - u kan. sustavu: 800 4.000 4.400Ukupno Op ćina Seget 4.000 4.300 4.730

Okrug Gornji 900 1.100Okrug Donji 100 1.100

Ukupno Op ćina Okrug: 1.000 2.000 0 2.200 2.200Slatine 1.000 1.000 770

Ukupno Slatine: 1.000 800 1.000 770

4.270 3.560 6.4305.900 4.730 5.610

naseljeadm.

jedinica

Kaš

tela

Tro

gir

Split

SVEUKUPNO SUSTAV:SVEUKUPNO ADM. JED.:

Seg

etO

krug

Isto kao i kod stalno stanovništva i ovdje se daje tabela s prikazom postojećih podataka o planiranom broju povremenog stanovništva na području obuhvata iz prethodno navedene dokumentacije i procjene broja povremenih stanovnika u 2010. iz Projektnog zadatka.




Na području Kaštela u projektnom zadatku nema podataka o broju povremenih stanovnika. Prema PP SDŽ za 2015. god. je predviñeno 1.500 povremenih stanovnika, dok je GUP-om Kaštela previñeno za ovu istu godinu čak 20.000 povremenih stanovnika. Pretpostavka je da ovaj GUP barata pojmom privremenih stanovnika koji uključuje i turiste, kako je objašnjeno u uvodu u ovo poglavlje, te se ovaj podatak ne može smatrati mjerodavnim za procjenu. U Vodoopskrbnom planu SDŽ i Studiji zaštite mora SDŽ predviñeno je 1.650 povremenih stanovnika u planskoj 2025. godini. Za potrebe ovog idejnog rješenja usvojen je podatak iz PP SDŽ za 2015. god., a za dugoročno rješenje usvojen je podatak iz VP SDŽ i SZVM SDŽ što je prikazano u sljedećoj tabeli:

Tabela 4.11 Planirani broja povremenih stanovnika na području Grada Kaštela

Pr. zad.

2010 2015 2040

Kaštel Sućurac 270 300

Kaštel Gomilica 180 190

Kaštel Kambelovac 200 220

Kaštel Lukšić 210 230

Kaštel Stari 300 330

Kaštel Novi 230 260

Kaštel Štafilić 110 120UKUPNO 1.500 1.650

ProcjenaPovremeno staništvo

Kaštela

Grad Naselje


Prema Projektnom zadatku na području obuhvata kanalizacijskog sustava u Gradu Trogiru procijenjeni broj povremenih stanovnika iznosi 2.370 (za 2010. god.). Prema PP SDŽ i PPUG Trogira za 2015. god. je predviñeno 3.600 povremenih stanovnika na području cijelog Grada Trogira, odnosno 2.430 povremenih stanovnika na području obuhvata kanalizacijskog sustava. U Vodoopskrbnom planu SDŽ predviñeno je 3.960 povremenih stanovnika za područje Grada Trogira, a u Studiji zaštite mora SDŽ predviñeno je 2.910 povremenih stanovnika za područje obuhvata kanalizacijskog sustava. Za oba ova plana planska godina je 2025. godini. Za potrebe ovog idejnog rješenja usvojen je podatak PPUG Trogira za 2015. god., a za dugoročno rješenje usvojen je broj od 2.600 povremenih stanovnika što je prikazano u sljedećoj tabeli:



Tabela 4.12 Planirani broja povremenih stanovnika na području obuhvata u Gradu Trogiru

Pr. zad.

2010 2015 2040

Arbanija 400 420 450

Divulje 10 0 0

Mastrinka 700 720 750

Plano 80 90 100

Trogir 1.100 1.110 1.200

Žedno 80 90 100UKUPNO 2.370 2.430 2.600

Povremeno staništvo

Procjena

Trogir

Grad Naselje


Prema Projektnom zadatku na području obuhvata kanalizacijskog sustava u Općini Seget procijenjeni broj povremenih stanovnika iznosi 800 (za 2010. god.). Prema PP SDŽ za područje Općine za 2015. god. predviñeno je ukupno 4.000 povremenih stanovnika, dok je prema PPUO Seget je predviñeno 4.300 povremenih stanovnika za području cijelog Općine Seget, odnosno procjenjuje se 4.000 povremenih stanovnika na području obuhvata kanalizacijskog sustava. U Vodoopskrbnom planu SDŽ predviñeno je 4.730 povremenih stanovnika za područje Grada Trogira, a u Studiji zaštite mora SDŽ predviñeno je 4.400 povremenih stanovnika za područje obuhvata kanalizacijskog sustava. Za oba ova plana planska godina je 2025. godini. Obzirom na postojećih 800 povremenih stanovnika čine se nerealne procjene o čak 5 puta većem broju povremenih stanovnika u 2015. godini. Pretpostavka je da će se veći dio ovog broja realizirati kroz turiste u marinama ili kampovima. Zbog toga je broj povremenih korisnika reduciran što je prikazano u sljedećoj tabeli:

Tabela 4.13 Planirani broja povremenih stanovnika na području priobalnog dijela Općine Seget

Pr. zad.

2010 2015 2040

Seget Donji 300 350 400

Seget Vranjica 500 750 1.200UKUPNO 800 1.100 1.600

Povremeno staništvo

Procjena

Seget

Općina Naselje


Prema Projektnom zadatku na području Općine Okrug procijenjeni broj povremenih stanovnika iznosi 1.000 (za 2010. god.). Prema PP SDŽ za područje Općine za 2015. god. predviñeno je 2.000 povremenih stanovnika. U Vodoopskrbnom planu SDŽ i Studiji zaštite mora SDŽ predviñeno je 2.200 povremenih stanovnika u planskoj 2025. godini.



Slično kao i kod Općine Seget I Općini Okrug je broj povremenih korisnika reduciran jer je pretpostavka je da će smanjiti izgradnja za vlastite potrebe ( kuće za odmor-vikendice) na račun komercijalnog turizma što je prikazano u sljedećoj tabeli: Tabela 4.14 Planirani broja povremenih stanovnika na području Općine Okrug

Pr. zad.

2010 2015 2040

Okrug Gornji 900 950 1.000

Okrug Donji 100 150 200UKUPNO 1.000 1.100 1.200

Okrug

OpćinaPovremeno staništvo

ProcjenaNaselje


U Projektnom zadatku na području naselja Slatine procijenjeni broj povremenih stanovnika iznosi 1.000 (za 2010. god.). Prema PP SDŽ za područje naselja Slatine za 2015. god. predviñeno je 800 povremenih stanovnika. U Studiji zaštite mora SDŽ predviñeno je 700 povremenih stanovnika u planskoj 2025. godini. Obzirom da se podaci iz projektnog zadatka smatraju vjerodostojnima, prihvaćen je ovaj broj povremenih stanovnika za 2010. god. i previñen minimalni rast za plansku 2015. i 2040. godinu. Tabela 4.15 Planirani broja povremenih stanovnika na području naselja Slatine

Pr. zad.

2010 2015 2040

Split Slatine 1.000 1.050 1.100UKUPNO 1.000 1.050 1.100

ProcjenaGrad NaseljePovremeno staništvo

Tabela 4.16 Usvojeni broja povremenih stanovnika na području obuhvata

kanalizacijskog sustav

Pr. zad.

2010 2015 2040

Kaštela 0 1.500 1.650

Trogir 2.370 2.430 2.600

Seget 800 1.100 1.600

Okrug 1.000 1.100 1.200

Slatine 1.000 1.050 1.100

Ukupno sustav 5.170 7.180 8.150

ProcjenaGrad/OpćinaPovremeno staništvo



4.5 TURIZAM

4.5.1 Postojeće stanje Pri odreñivanje postojećih turističkih kapaciteta korištena su dva izvora:

• "Statistička analiza turističkog prometa 2009. godine", Turistička zajednica SDŽ, Split, ožujak 2010. godine (u nastavku skraćeno: STATP 2009) i

• "Popis kategoriziranih turističkih objekata, hotela, kampova i marina u Republici Hrvatskoj" (stanje 28. 7. 2010.), Ministarstvo turizma RH (http://www.mint.hr) (u nastavku skraćeno: Kategorizacija MTRH )

Prema STATP-u 2009 raspored postojećih turističkih kapaciteta na području gradova i općina je sljedeći:

I III V VI VIII IX X XI XII XIII XIV ukupnoOkrug 46 4.564 4.610Seget 152 264 198 2.508 18 2.020 2.075 7.235Trogir 325 28 24 716 3.970 5.063Kaštela 141 294 646 1.680 1.224 3.985Ukupno 618 28 264 198 2.802 734 0 0 2.396 11.778 2.075 20.893

vrsta smještajnih kapacitetaTuristi čka zajednica

Za područje Grada Splita daje se izdvojeni prikaz jer se velika većina ovih kapaciteta izvan područja obuhvata kanalizacijskog sustava:

I III V VI VIII IX X XI XII XIII XIV ukupnoSplit 1.119 101 312 460 1.380 4.662 8.034

Turisti čka zajednica

vrsta smještajnih kapaciteta

Značenje oznaka smještajnih kapaciteta je sljedeće:I – hoteli II – hotelska naselja III – aparthoteli IV – apartmanska naselja V – turistička naselja VI – apartmani i turistički apartmani VII – pansioni, standard/guest house

VIII – kampovi i kampirališta IX – kuće za odmor i sobe za iznajmljivanje X – prenoćišta, gostionice i hosteli XI – odmarališta i lječilišta XII – luke nautičkog turizma (broj ležajeva - uzeto 4 ležaja/vezu) XIII – privatni smještajni kapaciteti XIV – nekategorizirani objekti

Prema prethodno uvedenoj kategorizaciji svi turistički kapaciteti svrstavaju u četiri kategorije te će za svaku kategoriju odrediti koji smještajni kapaciteti spadaju u tu kategoriju. Turisti u objektima visoke kategorije: I – hoteli II – hotelska naselja III – aparthoteli IV – apartmanska naselja V – turistička naselja VI – apartmani i turistički apartmani VII – pansioni, standard/guest house XI – odmarališta i lječilišta



XIV – nekategorizirani objekti1 Turisti u objektima niske kategorije: IX – kuće za odmor i sobe za iznajmljivanje X – prenoćišta, gostionice i hosteli XIII – privatni smještajni kapaciteti Turisti u kampovima: VIII – kampovi i kampirališta Turisti u nautičkim marinama: XII – luke nautičkog turizma (broj ležajeva - uzeto 4 ležaja/vezu) Uz ovako razvrstane smještajne kapacitete po kategorijama korisnika kanalizacijskog sustava dobivena je sljedeća tabela:

Tabela 4.17 Postojeći turistički kapaciteti po kategorijama korisnika (izvor: STATP 2009)

t.v.k t.n.k. kamp mar. mar. ukupnoležaj ležaj ležaj ležaj vez ležaj

Okrug 0 4.610 0 0 4.610Seget 2.689 2.038 2.508 0 7.235Trogir 353 3.994 0 716 180 5.063Kaštela 141 1.870 294 1.680 420 3.985Ukupno 3.183 12.512 2.802 2.396 600 20.893

Turisti čka zajednica

ktg. tur. kapaciteta

Dakle, na području obuhvata (isključujući naselje Slatine) prema podacima Turističke zajednice SDŽ trenutno postoji 20.893 ležaja. Radi preciznijeg odreñivanja turističkih kapaciteta u prostoru korišteni su podaci Ministarstva turizma RH iz Popisa kategoriziranih turističkih objekata, hotela, kampova i marina u Republici Hrvatskoj . Naime, podaci iz STATP dani su kumulativno za pojedinu turističku zajednicu (odnosno jedinicu lokalne samouprave) bez podataka o njihovom smještaju u prostoru. Nasuprot tome Kategorizacija MTRH daje puni naziv, adresu, kategoriju objekta, broj soba, broj ležajeva i ostale podatke na temelju kojih je moguće precizno odrediti veličinu objekta (kapacitet) i položaj u prostoru. Jedini je nedostatak ove Kategorizacije što njome nije obuhvaćeno dosta privatnih iznajmljivača soba, kao i neki veliki neprivatizirani hoteli i sl. ( npr. Hotel Medena).

Tabela 4.18 Postojeći kategorizirani turistički kapaciteti po vrsti smještajnih jedinica ( izvor: Kategorizacija MTRH)

adm. jedinica HoteliApart-hoteli

Turist. naselje

Turist. apartm.

Ukupno Kamp Marina Ukupno

Trogir 313 38 351 180 180

Kaštel 120 120 0

Seget 152 280 198 630 0Slatine 44 44 0

Ukupno 629 38 280 198 1.145 0 180 180

1 Sudeći prema broju ležajeva radi se o neprivatiziranim hotelima koji još nisu kategorizirani, ali će se ovi objekti u budućnosti svakako kategorizirati te su zbog toga svrstani u ovu kategoriju turističkih korisnika kanalizacijskog sustava.



Napomena: Kod svih jedinca se radi o broju ležajevima, osim kod marina gdje se radi o vezovima Za područje Slatine postojeći turistički kapaciteti odreñeni su na temelju podataka iz "Evidencija iznajmljivača za 2010. god. za područje grada Splita, Stobreča i Slatina" pripremljenih od strane stručnih službi Grada Splita. Prema tom Popisu ukupan broj ležajeva iznosi 1.903.

4.5.2 Planirani turistički kapaciteti turista visoke i niske kategorije Ove dvije kategorije korisnika će se skupa obraditi jer u pojedinim izvorima se turisti tretiraju zajednički, dok se u nekim izvorima vode posebno turisti u hotelima (što bi po kategorizaciji spadali u turiste visoke kategorije) i privatni turistički smještaj (koji bi spadali u turiste niske kategorije). Slično kao i kod stanovništva daje prikaz planiranih turističkih kapaciteta prema istim izvorima kao i prije :

• Projektni zadatak procjena za 2010. god. • Prostorni plan SDŽ za razdoblje 2015. god. • Prostorni planovi niže razine za područje grada ili općine ( PPU-ovi ili GUP-

ovi za odreñenu jedinicu lokalne samouprave) – za razdoblje 2015. god. • Optimalizacija iz 2002. godine za razdoblje 2025. god. • Vodoopskrbni plan SDŽ za razdoblje 2025 . god. • Studija zaštite voda i mora SDŽ za razdoblje 2025 . god.

Svi ovi podaci objedinjeni su i prikazani u sljedećoj tabeli.



Tabela 4.19 Planirani turistički kapaciteti visoke i niske kategorije na područjima jedinica lokalne samouprave prema raznim izvori

2010.


turisti turisti hotel. kapac.

priv. tur. kapac.

turisti v.k. turisti n.k.hotel. kapac.

priv. tur. kapac.

hotel. kapac.

priv. tur. kapac.

Kaštel Sućurac 195 0 365Kaštel Gomilica 400 0 735Kaštel Kambelovac 891 0 1.000Kaštel Lukšić 1.244 735 2.342Kaštel Stari 3.690 300 1.544Kaštel Novi 810 282 2.503Kaštel Štafilić 3.770 2.683 7.511

Ukupno : 11.000 13.500 11.308 4.000 16.000 1.531 1.358 3.72 8 614

Drvenik Mali 250

Drvenik Veliki 1.400 500

Arbanija 950 1.000 110 440

Divulje 0 0 0Mastrinka 400 2.000 160 640Plano 200 20 80Trogir 2.200 2.200 800 5.700 2.486 1.941Žedno 500 250 50 200 100

Uk. u kan. sustav: 4.050 0 5.650 1.140 7.060 2.586 1.941Ukupno: 6.400 1.400 6.400 260 3.839

BristivicaLjubitovicaPrapatnicaSeget GornjiSeget Donji 4.500 3.000 3.000 2.100 5.900 993 1.040Seget Vranjica 4.000 1.700 200 800

Uk. u kan. sustav: 8.500 3.000 4.700 2.300 6.700 993 1.040Ukupno: 9.000 3.000 4.700 3.060 2.198

Okrug Gornji 5.146 4.000 3.000 740 2.960Okrug Donji 941 0 500 100 400 7.022

Ukupno: 6.087 3.500 4.000 3.500 840 3.360 0 6.100 7.022Slatine 2.000 1.444 160 640 0 0

Ukupno: 2.000 700 1.444 160 640 0 0

SVEUKUPNO SUSTAV: 27.587 19.752 13.850 8.440 33.760 7.307 10.617SVEUKUPNO ADM. JED.: 33.100 21.152 14.600 4.851 13.495

2025.2015.godina

Otimalizacija Prostorni planovi SZVM SDŽVP SDŽ

Split

Seg

etO

krug

naseljeadm. jed.

Kaš

tela

Tro

gir

Opća je napomena da su planirani turistički kapaciteti odreñeni prema postojećoj planskoj dokumentaciji. U turiste visoke kategorije, osim već postojećih kapaciteta, svrstani su i svi kapaciteti u planiranim turističkima zonama. Turisti niske kategorije procijenjeni su u odnose njihove postojeće kapacitete uvažavajući planirani ukupni broj turista u prostornim planovima.


Prema Izmjenama i dopunama PPUG Kaštela iz 2009. god. na području Grada Kaštela planirano je ukupno 11 turističkih zona ukupne površine 94 ha, čiji bi ukupni minimalni kapacitet iznosio 4.870 ležaja, a maksimalni 11.240 ležaja, što je prikazano u sljedećoj tabeli.



Tabela 4.20 Planirani turističke zone na području Kaštela ( izvor: Izmjene i dopuna PPU Grada Kaštela iz 2009. godine)

min. max.ha ležaj ležaj

K. Štafilić K. Štafilić T2 22,0 1.100 2.700Resnik K. Štafilić T2 37,1 2.000 4.400K. Stari K. Stari T1 0,4 20 50Palace K. Stari T1 5,9 300 700ex Baletna škola K. Kambelovac T1 1,6 80 190

K. Gomilica T1 0,8 40 100K. Gomilica T1 0,14 10 20

K. Kambelovac K. Gomilica T1 1,2 60 140K. Kambelovac istok K. Gomilica T1 0,25 15 30Marina Kaštela K. Gomilica T1 0,9 45 110ex Adriavinil K. Sućurac T1 23,8 1.200 2.800Ukupno 94,09 4.870 11.240

plaža Torac

Kapacitet

Lokacija Tip Površinanaselje

Postojeće stanje smještajnih kapaciteta u Kaštelima za turiste visoke kategorije dobiven je na temelju podataka Kategorizacija MTRH kombiniranih s podatcima s Interneta. Tako su, osim postojećih kategoriziranih objekata, dodani i smještajni kapaciteti Hotela Resnika i Hotel Palaca (koji trenutno nije u funkciji), ali će svako biti u budućnosti. Za turisti niske kategorije usvojen podatak STATP 2009 o broju ležajeva ove kategorije. Za kraj projektnog razdoblja - 2040. godinu usvojen je podatak od 11.500 ležaja turističkih kapaciteta u objektima visoke kategorije (podatak iz PPUG Kaštela) i 4.000 ležaja turističkih kapaciteta u objektima niske kategorije. Broj za I. etapu – 2015. god. dobiven je interpolacijom ova dva razdoblja, s tim što je kod turista visoke kategorije pretpostavljeno da će izgraditi manje turističke zone ( manje od 2,0 ha) i da će se povećati kapaciteti već izgrañenih turističkih zona ( Resnik i Ht. Palace).

Tabela 4.21 Planirani turistički kapaciteti visoke i niske kategorije na području Kaštela

2010 2015 2040 2010 2015 2040

Kaštel Sućurac 2.800 0 100

Kaštel Gomilica 230 400 100 150 200

Kaštel Kambelovac 24 220 220 100 150 200

Kaštel Lukšić 75 100 160 400 600 800

Kaštel Stari 750 750 300 400 500

Kaštel Novi 50 50 70 400 600 800

Kaštel Štafilić 471 1.000 7.100 570 1.000 1.400

UKUPNO 620 2.350 11.500 1.870 2.900 4.000

Turisti visoke ktg.

Kaštela

Grad NaseljeTuristi niske ktg.




Prema Izmjenama i dopunama PPUG Trogira jedina planirane turistička zona na području obuhvata kanalizacijskog sustava je zona Sveti Križ max. kapaciteta 400 ležaja. Slično kao kod Kaštela, postojeće stanje smještajnih kapaciteta za turiste visoke kategorije dobiven je na temelju podataka Kategorizacija MTRH kombiniranih s podatcima s Interneta. Za turisti niske kategorije usvojen podatak STATP 2009 o broju ležajeva ove kategorije. Za kraj projektnog razdoblja - 2040. godinu usvojen je podatak od 1.300 ležaja turističkih kapaciteta u objektima visoke kategorije i 6.100 ležaja turističkih kapaciteta u objektima niske kategorije. Broj turista visoke kategorije za I. etapu – 2015. god. dobiven je interpolacijom ova dva razdoblja, dok je za turiste niske kategorije usvojen podatak iz PPUG Trogira.

Tabela 4.22 Planirani turistički kapaciteti visoke i niske kategorije na obuhvatu u Gradu Trogiru

2010 2015 2040 2010 2015 2040

Arbanija 39 100 400 900 1.000 1.000

Divulje 0 0

Mastrinka 100 400 2.000 2.000

Plano 200 300

Trogir 314 600 800 2.694 2.200 2.500

Žedno 250 300

UKUPNO 353 700 1.300 3.994 5.650 6.100

Grad NaseljeTuristi visoke ktg. Turisti niske ktg.

Trogir


Prema PPUO Seget na prostoru Općine 2015. godine boraviti do 9200 turista. U PPPO Seget nisu predviñene nove turističke zona osim onih već izgrañenih. Za postojeće stanje smještajnih kapaciteta za turiste visoke i niske kategorije usvojen je podatak STATP 2009. Broj turista visoke i niske kategorije za I. etapu – 2015. god. dobiven je tako što je od ukupno 9.200 turista za 2015.god. biti ukupno 6.700 turističkih ležaja, a ostatak će biti u kampovima i marinama. Turisti visoke i niske kategorije su podijeljeni u sličnom omjeru kao za 2010. god. Za kraj projektnog razdoblja - 2040. godinu usvojen je podatak od 3.800 ležaja turističkih kapaciteta u objektima visoke kategorije i 3.200 ležaja turističkih kapaciteta u objektima niske kategorije.



Tabela 4.23 Planirani turistički kapaciteti visoke i niske kategorije na području priobalnog dijela Općine Seget

2010 2015 2040 2010 2015 2040

Seget Donji 2.300 3.200 3.200 1.400 2.200 2.300

Seget Vranjica 390 500 600 600 800 900

UKUPNO 2.690 3.700 3.800 2.000 3.000 3.200

Seget

Turisti niske ktg.Turisti visoke ktg.Općina Naselje


Prema PPU Općine Okrug na području općine 2015. godine boraviti oko 7.500 turista. Planirane su ukupno pet turističkih zona, ukupne površine 75 ha i maksimalnog kapaciteta 3.900 ležaja, što je prikazano u sljedećoj tabeli:

Tabela 4.24 Planirani turističke zone na području Općine Okrug (izvor PPU Općine Okrug)

površinamax.

kapacitetha ležaja

Rožac Okrug Gornji T1 2,16 300Kava Okrug Donji T1 4,0 400Racetionovac Okrug Gornji T2 29,5 1.200Uvala Široka Okrug Gornji T1, T2 30,5 1.500Uvala Duboka Okrug Gornji T2 9,0 500Ukupno 75,16 3.900

namjenanaseljenaziv

Za postojeće turističke kapacitete usvojeni su podaci stručnih službi Općine Okrug o privatnim iznajmljivačima (turisti niske kategorije): Okrug Gornji .......... 5.146 Okrug Donji ............. 941 Ukupno ............... 6.087 U postojećem stanju ne postoje objekti s turistima visoke kategorije. Broj turista niske kategorije za I. etapu - 2015. god. dobiven je tako što su postojeći kapaciteti povećani za cca 2%. Za turiste visoke kategorije usvojeno je da će se izgraditi zona Rožac i Racetinovac te je tako dobiveno 1.500 ležajeva. Za kraj projektnog razdoblja - 2040. godinu usvojen je podatak od 3.900 ležaja turističkih kapaciteta u objektima visoke kategorije (podatak iz PPU Općine Okrug) i 6.700 ležaja turističkih kapaciteta u objektima niske kategorije.



Tabela 4.25 Planirani turistički kapaciteti visoke i niske kategorije na području Općine Okrug

2010 2015 2040 2010 2015 2040

Okrug Gornji 0 1.500 3.500 5.146 5.200 5.500

Okrug Donji 0 0 400 941 1.000 1.200

UKUPNO 0 1.500 3.900 6.087 6.200 6.700

Turisti niske ktg.Turisti visoke ktg.

Okrug

Općina Naselje


Kako je rečeno u poglavlju postojeće stanje turističkih kapaciteta, na području naselja Slatine prema "Evidenciji iznajmljivača za 2010. god." postoji 1.900 ležajeva. Svi su ležajevi kod privatnih iznajmljivača (turisti niske kategorije), bez ležajeva u objektima turista visoke kategorije. Ovaj podatak je usvojen postojeće stanje za 2010. god. Prema PPU Grada Splita na području naselja planirane su ukupno dvije turističke zone, ukupne površine 17,8 ha i maksimalnog kapaciteta 1.500 ležaja, što je prikazano u sljedećoj tabeli: turistička zona Slatine (15 ha) ................ 1.200 turistička zona Duboka Garma (2,8 ha) .........300 Ukupno............................................ 1.500 Iako je u UPU Uvale Duboka Garma (Slatine 2) predviñen broj od 244 ležaja za potrebe ovog idejnog rješenja baratat će se s planiranim kapacitetima iz PPU Grada Splita što je usvojeni broj turista visoke kategorije za kraj projektnog razdoblja - 2040. godinu. Za isto razdoblje usvojen je broj od 2.500 ležaja turističkih kapaciteta u objektima niske kategorije. Broj za I. etapu – 2015. god. broj turista niske kategorije dobiven je interpolacijom ova dva razdoblja ( dugoročnog rješenje i postojećeg stanja), dok je kod turista visoke kategorije pretpostavljeno da će izgraditi manja turistička zone (Duboka Garma – za koju postoji UPU).

Tabela 4.26 Planirani turistički kapaciteti visoke i niske kategorije na području naselja Slatine

2010 2015 2040 2010 2015 2040

Split Slatine 300 1.500 1.900 2.200 2.500

UKUPNO 0 300 1.500 1.900 2.200 2.500

Turisti niske ktg.Grad

Turisti visoke ktg.Naselje



Tabela 4.27 Planirani turistički kapaciteti visoke i niske kategorije na području obuhvata kanalizacijskog sustava

2010 2015 2040 2010 2015 2040

Kaštela 620 2.350 11.500 1.870 2.900 4.000

Trogir 353 700 1.300 3.994 5.650 6.100

Seget 2.690 3.700 3.800 2.000 3.000 3.200

Okrug 0 1.500 3.900 6.087 6.200 6.700

Slatine 0 300 1.500 1.900 2.200 2.500

Ukupno sustav 3.663 8.550 22.000 15.851 19.950 22.500

Turisti visoke ktg.Grad/Op ćina

Turisti niske ktg.

4.5.3 Planirani turistički kapaciteti u kampovima i lukama nautičkog turizma Obzirom da za ove dvije kategorije turističkih kapaciteta postoji znatno manje podataka ove kategorije će obrañivati zajednički za cijelo područje kanalizacijskog sustava, a njihov prikaz bit će u tabelama po područjima jedinica lokalne samouprave kao i za prijašnje kategorije korisnika kanalizacijskog sustava.

Kampovi

Prema Kategorizaciji MTRH na području obuhvata ne postoje kategorizirani kampovi. Stoga su podaci o nekatogoriziranim kampovima skupljeni s Interneta, neki kampovi imaju svoju stranicu, dok su neki samo nabrojani (poput kampova u Kaštelima na stranicama Turističke zajednice Grada kaštela (http://www.kastela-info.hr/hr/kampovi) ili (http://www.kastela24.com/hr/kampovi-kastela/).

Tabela 4.28 Postojeći kampovi( izvor: Internet)

Kamp Lokacija osobaKamp Vranjica Belvedere Seget Vranjica 1.350-2.200*Kamp Seget Seget Donji 300Kamp Rožac Okrug Gornji 320Kamp Labdusa Okrug Gornji 400Kamp Adria Resnik Kaštel Štafilić n/pKamp Koludrovac Resnik Kaštel Štafilić n/pKamp Juras Ante Kaštel Štafilić n/pKamp Klismanić Ante Kaštel Štafilić n/pKamp Mini Camp Kaštel Stari n/pKamp Marica Biluš Kaštel Stari n/pKamp Dragan Kaštel Kambelovac n/pUkupno 2.370-3.220 + - ovisno o izvoru n/p – nema podataka Obzirom da u prostornim planovima ne postoje podaci u kampovima svi postojeći kampovi su zadržani uz neznatno povećanje kapaciteta u projektnom razdoblju. Izuzetak je Kamp Rožac u Okrugu Gornjem za koji je prema PPU Općine Okrug predviñena prenamjena u turističku zonu.



Luke nautičkog turizma

Prema izmjenama i dopunama Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije iz 2007. na području obuhvata planirane su slijedeće luke nautičkog turizma:

Tabela 4.29 Luke nautičkog turizma – PP SDŽ

GRAD/OPĆINA NASELJE NAZIV OPISPLANIRANI KAPACITET

vezovaKaštela K. Gomilica Giričić Postojeća 420Kaštela K. Sućurac Adriavinil 400Seget Seget Donji Barbušinac 198Trogir Trogir ACI – Trogir Postojeća 180Trogir Trogir Brodotrogir 100Trogir Arbanija Arbanija 200Okrug Okrug Gornji Racetinovac 50

1.548UKUPNO: Na temelju gore iznesenih podataka odreñen je broj ležajeva u lukama nautičkog turizma. U proračun je uzeto 4 ležaja po jednom vezu.

Tabela 4.30 Planirani turistički kapaciteti u kampovima i lukama nautičkog turizma

2010 2015 2040 2010 2015 2040

Kaštel Sućurac 1.600

Kaštel Gomilica 1.680 1.680 1.680

Kaštel Kambelovac 10 50 50

Kaštel Lukšić

Kaštel Stari 100 150 200

Kaštel Novi

Kaštel Štafilić 190 250 300

UKUPNO 300 450 550 1.680 1.680 3.280

Turisti u marinama

ležajeviosobe

Turisti u kampovima

Kaštela

Grad Naselje

2010 2015 2040 2010 2015 2040

Arbanija 800

Divulje

Mastrinka

Plano

Trogir 720 720 1.120

Žedno

UKUPNO 0 0 0 720 720 1.920

Turisti u marinama

ležajevi

Trogir

Grad osobeNaselje

Turisti u kampovima

2010 2015 2040 2010 2015 2040

Seget Donji 300 300 300 660 660 800

Seget Vranjica 2.200 2.200 2.200

UKUPNO 2.500 2.500 2.500 660 660 800

Turisti u marinama

ležajevi

Seget

OpćinaTuristi u kampovima

osobeNaselje



2010 2015 2040 2010 2015 2040

Okrug Gornji 720 400 400 200

Okrug Donji

UKUPNO 720 400 400 0 0 200

ležajevi

Turisti u marinamaTuristi u kampovima

Okrug

Općina Naselje osobe

2010 2015 2040 2010 2015 2040

Split Slatine

UKUPNO 0 0 0 0 0 0

Turisti u marinama

ležajeviGrad Naselje

Turisti u kampovima

osobe

2010 2015 2040 2010 2015 2040

Kaštela 300 450 550 1.680 1.680 3.280

Trogir 0 0 0 720 720 1.920

Seget 2.500 2.500 2.500 660 660 800

Okrug 720 400 400 0 0 200

Slatine 0 0 0 0 0 0

Ukupno sustav 3.520 3.350 3.450 3.060 3.060 6.200

Turisti u marinama

ležajeviGrad/Op ćinaTuristi u kampovima

osobe

4.6 INDUSTRIJA I OSTALO GOSPODARSTVO

4.6.1 Industrija Količine otpadnih voda koje proizvodi industrija dobivene su iz Vodopravnih dozvola koje Hrvatske vode izdaju gospodarskim subjektima radi odreñivanja količine i kakvoće otpadnih voda koje im dozvoljeno ispuštati u recipijente. Količina otpadnih voda u vodopravnim dozvolama figuriraju u m3/godišnje i/ili m3/dan. Obično za neke pogone postoji više vrsta voda koje odreñeni subjekt ispušta: fekalne vode, oborinske vode, tehnološke otpadne vode, rashladne vode itd. U sljedećoj tabeli prikazane su količine otpadnih voda koje su dozvoljene ispuštati odreñenom gospodarskom subjektu. Prikazane su samo one otpadne vode koje se mogu ispuštati u fekalnu kanalizaciju, a to su fekalne i pročišćene tehnološke otpadne vode ( do razine kakvoće komunalnih otpadnih voda). Osim izvornog podatka iz Vodopravne dozvole o dozvoljenoj količini ispuštene otpadne vode u m3/dan, u tabeli su prikazane izračunate vrijednosti količine otpadnih voda izraženih u l/s i u hidrauličkim ekvivalent stanovnicima (ES). Hidraulički ES su izračunati uz jediničnu potrošnju od 1 ES = 200 l/stan./dan.



Tabela 4.31 Dozvoljene količine ispuštanja otpadnih voda industrijskih postrojenja ( izvor: Vodopravne dozvole Hrvatskih voda)

korisnik lokacija m3/dan ES ES-

ukupnol/s Ukupno

l/sDALMACIJA-CEMENT Kaštel Sućurac 30 150 150 0,35 0,35

Kaštel Sućurac 100 500 1,16

180 900 2,086 30 0,074 20 0,05

ADRIACHEM Kaštel Sućurac 85 430 430 0,98 0,9861,6 310 0,71

60 300 0,69UKUPNO 527 2.640 2.640 6,09 6,09

0,12

3,24

1,41

1.400

50

610

ŽELJEZARA SPLIT

PROPLIN Kaštel Sućurac

BRODOTROGIR Trogir

Na temelju prethodne tabele izvršit će se prostorni raspored industrijskih otpadnih voda iskazan u ES. Sva industrijska postrojenja će se zadržati u cijelom projektnom razdoblju osim Brodotrogira za kojeg je, prema PPUG Trogira, predviñena prenamjena u stambenu zonu. Na području Trogira postoje i planiraju se značajne zone na području Planoga. Prema PPUG Trogira planirane su sljedeće zone:

veličina izgrañeno naziv oznaka ha ha

Plano 1 Pr-1 32,6 0 potpuno neizgrañena Plano 3 Pr-2 38 0 potpuno neizgrañena Plano 2 Pr-3 8,39 2,45 Pliva Pr-4 6,67 6,67 pretežno izgrañena Pr-5 0,36 0,36 potpuno izgrañena 86,02 9,48

Uz uključene proizvodne zona na području Planog ukupno opterećenje od industrije na području Trogira prikazano je u sljedećoj tabeli:

2010 2015 2035ES ES ES

Plano 330 660 3.000Brodotrogir 610 610 0Ukupno: 940 1.270 3.000

godina

Podru čje

U industrijske otpadne vode uključene su i otpadne vode ribarskih luka. Na području obuhvata predviñene se dvije ribarske luke. Jedna na Brižinama u Kaštel Sućurcu i druga u Seget Donjem na predjelu Barbušinac. Obzirom da ne postoji nikakvi podaci o veličini, kapacitetu prerade i sl. za obje luke pretpostavljeno je ukupno hidrauličko opterećenje od 500 ES.



4.6.2 Ostalo gospodarstvo

U ostalo gospodarstvo preostale su proizvodno-poslovne zone. Količina otpadnih voda koja se proizvede proizvodno-poslovnim zonama odredit će prema metodologiji iz Vodoopskrbnog plana SDŽ. U njemu je za potrošnju vode u poslovnim zonama previñena količina od 0,1 l/s/ha. Dakle, potrošnja vode isključivo ovisi o veličini poslovne zone, jer se u na čelu ne zna za koju će se namjenu koristiti ove zone. Za potrebe ovog idejnog rješenja usvojena je ova norma potrošnja i preračunata u ekvivalent stanovnike (ES) na temelju hidrauličkog opterećenja. Pretpostavljen je povrat u kanalizaciju u iznosu od 80 %. Kao i prije kod industrije usvojena je norma 1 ES = 200 l/stan./dan, te proračun iznosi: 0,1 l/s/ha × 86.400 s/dan × 0,8 ≈ 7.000 l/dan/ha ÷ 200 l/dan/ES = 35 ES/ha. Tabela 4.32 Proračun otpadnih voda od proizvodno-poslovnih zona ( u ES)

Izgrañ neizgr. ukupno Izgrañ neizgr. ukupno

ha ha ha ES ES ES

Kaštel Sućurac 45,38 47,58 92,96 1.590 1.670 3.260

Kaštel Gomilica 1,48 8,31 9,79 50 290 340

Kaštel Kambelovac 0,46 0,46 20 0 20

Kaštel Lukšić 0,07 0,07 0 0 0

Kaštel Stari 1,73 1,73 60 0 60

Kaštel Novi 0,55 0,55 20 0 20

Plano 13,82 10,39 24,21 480 360 840

Okrug Gornji 13,00 13,00 0 460 460

Ukupno: 63,49 66,28 129,77 2.220 2.780 5.000

naselje

Tabela 4.33 Planirana opterećenja otpadnim vodama od industrije i ostalog gospodarstva

2010 2015 2040 2010 2015 2040

Kaštel Sućurac 2.030 2.030 2.100 1.590 1.590 3.260

Kaštel Gomilica 50 50 340

Kaštel Kambelovac 20 20 20

Kaštel Lukšić 0 0 0

Kaštel Stari 60 60 60

Kaštel Novi 20 20 20

Kaštel Štafilić 0 0 0

UKUPNO 2.030 2.030 2.100 1.740 1.740 3.700

Industrija

Kaštela

Grad NaseljePoslovne zone



2010 2015 2040 2010 2015 2040

Arbanija

Divulje

Mastrinka

Plano 330 660 3.000 610 730 840

Trogir 610 610

Žedno

UKUPNO 940 1.270 3.000 610 730 840

Industrija Poslovne zone

Trogir

Grad Naselje

2010 2015 2040 2010 2015 2040

Seget Donji 500

Seget Vranjica

UKUPNO 0 0 500 0 0 0

Seget

Poslovne zoneIndustrijaOpćina Naselje

2010 2015 2040 2010 2015 2040

Okrug Gornji 460

Okrug Donji

UKUPNO 0 0 0 0 0 460

Poslovne zoneIndustrija

Okrug

Općina Naselje

2010 2015 2040 2010 2015 2040

Split Slatine

UKUPNO 0 0 0 0 0 0

Poslovne zoneGrad Naselje

Industrija

2010 2015 2040 2010 2015 2040

Kaštela 2.030 2.030 2.100 1.740 1.740 3.700

Trogir 940 1.270 3.000 610 730 840

Seget 0 0 500 0 0 0

Okrug 0 0 0 0 0 460

Slatine 0 0 0 0 0 0

Ukupno sustav 2.970 3.300 5.600 2.350 2.470 5.000

Industrija

Grad/Op ćinaPoslovne zone



4.7 OSTALI KORISNICI

Kako je rečeno u uvodu u ovo poglavlje, u ostale korisnike su svrstani svi korisnici koji se nisu mogli svrstati u nijednu od gore navedenih kategorija, a radi se o korisnicima na području posebne namjene. Na području obuhvata kanalizacijskog sustava postoje tri zone posebne namjene:

• Brižine u Kaštel Sućurcu • Divulje • Seget Donji

Prema prostornim planovima Brižine i Divulje se zadržavaju dok se zona posebne namjene u Seget Donjem ukida. Kapaciteti zone posebne namjene u Divuljama je procijenjena na 2.000 ES, na Brižinama 200 ES, a na Segetu Donjem 50. Tabela 4.34 Planirani broj korisnika na područjima posebne namjene

2010 2015 2040

Kaštel Sućurac 200 200 200

Kaštel Gomilica

Kaštel Kambelovac

Kaštel Lukšić

Kaštel Stari

Kaštel Novi

Kaštel Štafilić

UKUPNO 200 200 200

Posebna namjena

Kaštela

Grad Naselje

2010 2015 2040

Arbanija

Divulje 2.000 2.000 2.000

Mastrinka

Plano

Trogir

Žedno

UKUPNO 2.000 2.000 2.000

Trogir

Posebna namjenaGrad Naselje

2010 2015 2040

Seget Donji 50 50

Seget Vranjica

UKUPNO 50 50 0

Općina NaseljePosebna namjena

Seget

2010 2015 2040

Kaštela 200 200 200

Trogir 2.000 2.000 2.000

Seget 50 50 0

Okrug 0 0 0

Slatine 0 0 0

Ukupno sustav 2.250 2.250 2.200

Posebna namjenaGrad/Općina



4.8 UKUPNI KORISNICI KANALIZACIJSKOG SUSTAVA

U sljedećim tabelama daje se prikaz ukupnih korisnika kanalizacijskog sustava i ukupni broj ES na području obuhvata i to za oba projektna razdoblja. Broj ekvivalent stanovnika dobiven je zbrajanjem broja korisnika svih kategorija korisnika (jer je industrija, ostalo gospodarstvo i posebni korisnici već iskazani u ES) izuzev za marine gdje je pretpostavljen odnos 10 ležaja = 1 ES, obzirom na kratko zadržavanje ovih turista u marinama.

4.8.1 Dugoročno rješenje

Tabela 4.35 Ukupni korisnici – dugoročno rješenje – Iskaz po naseljima

Ostalo

st.st. p.st. t.v.k. t.n.k. kamp mar. ind. posl. p.n.

broj broj lež. lež. lež. lež ES ES ES broj ES

Kaštel Sućurac 10.100 300 2.800 100 0 1.600 2.100 3.260 200 20.460 19.020

Kaštel Gomilica 6.500 190 400 200 0 1.680 0 340 0 9.310 7.800

Kaštel Kambelovac 7.400 220 220 200 50 0 0 20 0 8.110 8.110

Kaštel Lukšić 7.800 230 160 800 0 0 0 0 0 8.990 8.990

Kaštel Stari 11.000 330 750 500 200 0 0 60 0 12.840 12.840

Kaštel Novi 8.600 260 70 800 0 0 0 20 0 9.750 9.750

Kaštel Štafilić 4.200 120 7.100 1.400 300 0 0 0 0 13.120 13.120

UKUPNO 55.600 1.650 11.500 4.000 550 3.280 2.100 3.700 200 82.580 79.630

Ostalo gosp.Stanovništvo

Kaštela

Grad Naselje

Turisti

UkupnoUkupno

Ostalo



Arbanija 600 450 400 1.000 0 800 0 0 0 3.250 2.530

Divulje 0 0 0 0 0 0 0 0 2.000 2.000 2.000

Mastrinka 1.350 750 100 2.000 0 0 0 0 0 4.200 4.200

Plano 1.600 100 0 300 0 0 3.000 840 0 5.840 5.840

Trogir 14.000 1.200 800 2.500 0 1.120 0 0 0 19.620 18.610

Žedno 150 100 0 300 0 0 0 0 0 550 550

UKUPNO 17.700 2.600 1.300 6.100 0 1.920 3.000 840 2.000 35.460 33.730

Ostalo gosp.

Grad Naselje

Stanovništvo Turisti

Trogir

Ukupno Ukupno

Ostalo



Seget Donji 3.000 400 3.200 2.300 300 800 500 0 0 10.500 9.780

Seget Vranjica 2.000 1.200 600 900 2.200 0 0 0 0 6.900 6.900

UKUPNO 5.000 1.600 3.800 3.200 2.500 800 500 0 0 17.400 16.680

Naselje

Ostalo gosp.TuristiStanovništvo

Seget

Općina Ukupno Ukupno

Ostalo



Okrug Gornji 5.600 1.000 3.500 5.500 400 200 0 460 0 16.660 16.480

Okrug Donji 900 200 400 1.200 0 0 0 0 0 2.700 2.700

UKUPNO 6.500 1.200 3.900 6.700 400 200 0 460 0 19.360 19.180

Turisti Ostalo gosp.Stanovništvo

Okrug

Općina Naselje Ukupno Ukupno

Ostalo



Split Slatine 1.650 1.100 1.500 2.500 0 0 0 0 0 6.750 6.750

UKUPNO 1.650 1.100 1.500 2.500 0 0 0 0 0 6.750 6.750

Ostalo gosp.Turisti

Grad Naselje

Stanovništvo

Ukupno Ukupno

Napomena: 10 ležaja u marinama = 1 ES



Tabela 4.36 Ukupni korisnici – dugoročno rješenje – Iskaz po jedinicama lokalne samouprave

Ostalo



Kaštela 55.600 1.650 11.500 4.000 550 3.280 2.100 3.700 200 82.580 79.630

Trogir 17.700 2.600 1.300 6.100 0 1.920 3.000 840 2.000 35.460 33.730

Seget 5.000 1.600 3.800 3.200 2.500 800 500 0 0 17.400 16.080

Okrug 6.500 1.200 3.900 6.700 400 200 0 460 0 19.360 19.180

Slatine 1.650 1.100 1.500 2.500 0 0 0 0 0 6.750 6.750

Ukupno 86.450 8.150 22.000 22.500 3.450 6.200 5.600 5.000 2.200 161.550 155.970

Stanovništvo Ostalo gosp.

Grad/Op ćinaTuristi

Ukupno Ukupno

Tabela 4.37 Ukupni korisnici – dugoročno rješenje – Iskaz po UPOV-ima

CUPOV Divulje

Ostalo



Kaštela 55.600 1.650 11.500 4.000 550 3.280 2.100 3.700 200 82.580 79.630

Plano 1.600 100 0 300 0 0 3.000 840 0 5.840 5.840

Divulje 0 0 0 0 0 0 0 0 2.000 2.000 2.000

Trogir* 13.600 1.200 800 2.300 0 1.120 0 0 0 19.020 18.010

Seget 5.000 1.600 3.800 3.200 2.500 800 500 0 0 17.400 16.680

Trogir (sustav) 20.200 2.900 4.600 5.800 2.500 1.920 3.500 840 2.000 44.260 42.530

Ukupno sustav 75.800 4.550 16.100 9.800 3.050 5.200 5.600 4.540 2.200 126.840 122.160

NaseljeStanovništvo Turisti Ostalo gosp.

UkupnoUkupno

* - odnosi se na naselje Trogir bez korisnika koji gravitiraju CS Miševac UPOV Čiovo

Ostalo



Okrug 6.500 1.200 3.900 6.700 400 200 0 460 0 19.360 19.180

Trogir* 400 200 600 600

Arbanija 600 450 400 1.000 0 800 0 0 0 3.250 2.530

Mastrinka 1.350 750 100 2.000 0 0 0 0 0 4.200 4.200

Žedno 150 100 0 300 0 0 0 0 0 550 550

Slatine 1.650 1.100 1.500 2.500 0 0 0 0 0 6.750 6.750

Sjev. str. Čiova 4.150 2.400 2.000 6.000 0 800 0 0 0 15.350 14.630

Ukupno sustav 10.650 3.600 5.900 12.700 400 1.000 0 460 0 34.710 33.810


UkupnoUkupno

* - odnosi se dio korisnika iz na naselja Trogira koji gravitiraju CS Miševac Dakle, na području obuhvata u dugoročnom rješenju je cca 160.000 ES (kao i u Optimalizaciji iz 2002. god.), s tim da je nešto izmijenjen raspored korisnika. Na CUPOV Divulje gravitira oko 125.000 ES ( prije po Optimalizaciji - 140.000 ES), a na UPOV Čiovo oko 35.000 ES (prije po Optimalizaciji – 20.000 ES). Razlog smanjenju korisnika na CUPOV Divulje je smanjenje industrijskih količina, a povećanje na UPOV Čiovo povećanje stanovništva i turizma. U nastavku se daje shematski prikaz opterećenja na ureñaje u ES.



Slika 4.7 Shema opterećenja u ES na CUPOV Divulje u dugoročnom rješenju

Legenda:ukupan broj ES

CUPOV Divulje

Područje Trogir/Seget Područje Kaštela

CS Slanac

Područje Divulja

(dio Trogira)

PodručjeResnik

(dio Kaštela)

40.730 77.830

1.800 1.800

118.560

122.160

3.600

3.600

Slika 4.8 Shema opterećenja u ES na UPOV Čiovo u dugoročnom rješenju

Legenda:

ukupan broj ES

Trogir(dio)/Mastrinka Arbanija/Slatine

CS Sv. Križ

Čiovo sjever

Općina Okrug

1.730 8.470

Sv. Križ/Arbanija

Žedno

550 3.880

5.610 9.020

14.630

19.180

33.810

UPOV Čiovo

14.630

3.600



4.8.2 I. etapa

Tabela 4.38 Ukupni korisnici – I. etapa – Iskaz po naseljima

Ostalo



Kaštel Sućurac 8.200 270 0 0 0 0 2.030 1.590 200 12.290 12.290

Kaštel Gomilica 5.300 180 230 150 0 1.680 0 50 0 7.590 6.080

K. Kambelovac 6.000 200 220 150 50 0 0 20 0 6.640 6.640

Kaštel Lukšić 6.300 210 100 600 0 0 0 0 0 7.210 7.210

Kaštel Stari 8.800 300 750 400 150 0 0 60 0 10.460 10.460

Kaštel Novi 7.000 230 50 600 0 0 0 20 0 7.900 7.900

Kaštel Štafilić 3.400 110 1.000 1.000 250 0 0 0 0 5.760 5.760

UKUPNO 45.000 1.500 2.350 2.900 450 1.680 2.030 1.740 200 57.850 56.340

UkupnoUkupno

Stanovništvo Turisti

Kaštela

Grad NaseljeOstalo gosp.

Ostalo



Arbanija 500 420 100 1.000 0 0 0 0 0 2.020 2.020

Divulje 0 0 0 0 0 0 0 0 2.000 2.000 2.000

Mastrinka 1.100 720 0 2.000 0 0 0 0 0 3.820 3.820

Plano 1.500 90 0 200 0 0 660 730 0 3.180 3.180

Trogir 12.000 1.110 600 2.200 0 720 610 0 0 17.240 16.590

Žedno 140 90 0 250 0 0 0 0 0 480 480

UKUPNO 15.240 2.430 700 5.650 0 720 1.270 730 2.000 28.740 28.090

Ukupno Ukupno

Turisti

Trogir

Grad NaseljeOstalo gosp.Stanovništvo

Ostalo



Seget Donji 2.900 350 3.200 2.200 300 660 0 0 50 9.660 9.070

Seget Vranjica 1.800 750 500 800 2.200 0 0 0 0 6.050 6.050

UKUPNO 4.700 1.100 3.700 3.000 2.500 660 0 0 50 15.710 15.120

Ukupno UkupnoNaselje

Seget

OpćinaTuristiStanovništvo Ostalo gosp.

Ostalo



Okrug Gornji 5.200 950 1.500 5.200 400 0 0 0 0 13.250 13.250

Okrug Donji 800 150 0 1.000 0 0 0 0 0 1.950 1.950

UKUPNO 6.000 1.100 1.500 6.200 400 0 0 0 0 15.200 15.200

Ukupno Ukupno

Stanovništvo

Okrug

Općina NaseljeTuristi Ostalo gosp.

Ostalo



Split Slatine 1.600 1.050 300 2.200 0 0 0 0 0 5.150 5.150

UKUPNO 1.600 1.050 300 2.200 0 0 0 0 0 5.150 5.150

Ukupno Ukupno

Turisti

NaseljeStanovništvo

GradOstalo gosp.

Tabela 4.39 Ukupni korisnici – I. etapa – Iskaz po jedinicama lokalne samouprave

Ostalo



Kaštela 45.000 1.500 2.350 2.900 450 1.680 2.030 1.740 200 57.850 56.340

Trogir 15.240 2.430 700 5.650 0 720 1.270 730 2.000 28.740 28.090

Seget 4.700 1.100 3.700 3.000 2.500 660 0 0 50 15.710 15.120

Okrug 6.000 1.100 1.500 6.200 400 0 0 0 0 15.200 15.200

Slatine 1.600 1.050 300 2.200 0 0 0 0 0 5.150 5.150

Ukupno 72.540 7.180 8.550 19.950 3.350 3.060 3.300 2.470 2.250 122.650 119.900

Ukupno UkupnoGrad/Op ćinaTuristiStanovništvo Ostalo gosp.



Tabela 4.40 Ukupni korisnici – I. etapa – Iskaz po UPOV-ima

CUPOV Divulje

Ostalo



Kaštela 45.000 1.500 2.350 2.900 450 1.680 2.030 1.740 200 57.850 56.340

Plano 1.500 90 0 200 0 0 660 730 0 3.180 3.180

Divulje 0 0 0 0 0 0 0 0 2.000 2.000 2.000

Trogir* 11.610 1.110 600 2.000 0 720 610 0 0 16.650 16.000

Seget 4.700 1.100 3.700 3.000 2.500 660 0 0 50 15.710 15.120

Tg. (sustav) 17.810 2.300 4.300 5.200 2.500 1.380 1.270 730 2.050 37.540 36.300

Uk. sustav 62.810 3.800 6.650 8.100 2.950 3.060 3.300 2.470 2.250 95.390 92.640


UkupnoUkupno

* - odnosi se na naselje Trogir bez korisnika koji gravitiraju CS Miševac

UPOV Čiovo

Ostalo



Okrug 6.000 1.100 1.500 6.200 400 0 0 0 0 15.200 15.200

Trogir* 390 200 590 590

Arbanija 500 420 100 1.000 0 0 0 0 0 2.020 2.020

Mastrinka 1.100 720 0 2.000 0 0 0 0 0 3.820 3.820

Žedno 140 90 0 250 0 0 0 0 0 480 480

Slatine 1.600 1.050 300 2.200 0 0 0 0 0 5.150 5.150

Sjev. str. Čiova 3.730 2.280 400 5.650 0 0 0 0 0 12.060 12.060

Ukupno sustav 9.730 3.380 1.900 11.850 400 0 0 0 0 27.260 27.260


UkupnoUkupno

* - odnosi se dio korisnika iz naselja Trogira koji gravitiraju CS Miševac

Priključeni korisnici

U nastavku će se iskazati broj priključenih korisnika i postotak priključenosti po jedinicama lokalne samouprave i po UPOV-ima.

Tabela 4.41 Ukupni i priključeni korisnici i postotak priključenosti u I. etapi – Iskaz po jedinicama lokalne samouprave

Uk. kor. Uk. ES Uk. ES post. priklj.

broj ES ES %

Kaštela 57.850 56.340 31.980 57%

Trogir 28.740 28.090 16.770 60%

Seget 15.710 15.120 7.860 52%

Okrug 15.200 15.200 4.550 30%

Slatine 5.150 5.150 970 19%

Ukupno 122.650 119.900 62.130 52%

Priklj. u I. etapiGrad/Op ćina

Uk. I. etapa



Tabela 4.42 Ukupni i priključeni korisnici i postotak priključenosti u I. etapi – Iskaz po UPOV-ima

CUPOV Divulje


broj ES ES %

Kaštela 57.850 56.340 31.980 57%

Plano 3.180 3.180 1.480 47%

Divulje 2.000 2.000 2.000 100%

Trogir* 16.650 16.000 8.950 56%

Seget 15.710 15.120 7.860 52%

Tg. (sustav) 37.540 36.300 20.290 56%

Uk. sustav 95.390 92.640 52.270 56%

Priklj. u I. etapiUk. I. etapaNaselje



broj ES ES %

Okrug 15.200 15.200 4.550 30%

Trogir* 590 590 430 73%

Arbanija 2.020 2.020 960 48%

Mastrinka 3.820 3.820 2.860 75%

Žedno 480 480 90 19%

Slatine 5.150 5.150 970 19%

Sjev. str. Čiova 12.060 12.060 5.310 44%

Ukupno sustav 27.260 27.260 9.860 36%

Uk. I. etapa Priklj. u I. etapiNaselje

* - odnosi se dio korisnika iz naselja Trogira koji gravitiraju CS Miševac U nastavku se daje shematski prikaz opterećenja na ureñaje u ES. Daje se ukupan broj ES koji gravitiraju ureñaju, broj priključenih ES te postotak priključenosti.



Slika 4.9 Shema opterećenja u ES na CUPOV Divulje u I. etapi s brojem ukupnih ES, priključenih ES i postotkom priključenosti


broj priključenih ES

22% % priključenih ES

CUPOV Divulje

Područje Trogir/Seget Područje Kaštela

CS Slanac

Područje Divulja

(dio Trogira)

PodručjeResnika

(dio Kaštela)

34.500 56.340

1.800 0

90.840

92.640 1.800

18.490

1.800

50.470

52.270

1.800 0

31.9803.600

1.800

31.98057%54%

100%56%

Slika 4.10 Shema opterećenja u ES na UPOV Čiovo u I. etapi s brojem ukupnih ES, priključenih ES i postotkom priključenosti


broj priključenih ES

22% % priključenih ES

Trogir(dio)/Mastrinka Arbanija/Slatine

CS Sv. Križ

Čiovo sjever

Općina Okrug

1.490 6.830

Sv. Križ/Arbanija

Žedno

350

3.390

4.880 7.180

12.060

15.200 27.260

UPOV Čiovo

12.060

1.110

90

3.580

1.640

2.470

1.730

5.310

5.310

4.550 9.860

3.600

1.800

74%

26%

73% 24% 24%

73% 44%

44%

30% 36%



5 MJERODAVNE KOLIČINE OTPADNIH VODA

U nastavku se daje pregled metodologije proračuna otpadnih voda, usvojene jedinične norme proizvedenih otpadnih voda, koeficijenti neravnomjernosti protoka i na kraju izračunate količine otpadnih voda za dva projektna razdoblja: dugoročno rješenje i I. etapu. Metodologija proračuna usvojena je iz Optimalizacije, s tim da su promijenjene jedinične norme otpadnih voda i način proračuna koeficijenta satne neravnomjernosti. Isto kao što je Optimalizacija usvojila norme potrošnje vode iz Studije podobnosti: Split/Solin/Kaštela/Trogir - poboljšanje i dogradnja vodoopskrbnog sustava, tako su u ovom elaboratu usvojene jedinične norme potrošnje vode iz Vodoopskrbnog plana SDŽ koji je temeljni dokument za odreñivanje vodoopskrbnih količina na području Županije.

5.1 METODOLOGIJA PRORAČUNA

Proračun hidrauličkog opterećenja kanalizacijskog sustava temelji se na usvojenim vrstama i broju korisnika kanalizacijskog sustava i ostalim ulaznim podacima. Proračun se vrši za svaku kategoriju korisnika, jer svaka kategorija korisnika ima različitu normu dnevne "proizvodnje" otpadnih vode i različiti koeficijent neravnomjernosti. U ovom projektu u obzir su uzete u obzir devet kategorije korisnika kanalizacijskog sustava:

1. stalno nastanjeno stanovništvo 2. povremeno stanovništvo 3. turisti u objektima visoke kategorije 4. turisti u objektima niske kategorije 5. turisti u kampovima 6. turisti u nautičkim marinama 7. industrija 8. ostalo gospodarstvo 9. korisnici na područjima posebne namjene

5.1.1 Sušni period

Prosječni dnevni dotok Na temelju broja korisnika, njihove prosječne jedinične dnevne količine otpadnih voda dobiju se prosječna dnevna količina otpadnih voda koju "proizvodi" pojedina kategorija korisnika prema obrascu:

ispeci

iSD qNQ .×= (m3/dan) ⇒

600.324.

××

=ispecii

SD

qNQ (l/s)

pri čemu indeks i predstavlja i-tu kategoriju korisnika Obzirom da su u prethodnom poglavlju industrijske otpadne vode i ostalog gospodarstva preračunata na hidrauličke ES, otpadne vode se računaju na isti način kao i kod ostalih kategorija.



Zbrojene količine predstavljaju prosječnu dnevnu potrošnju tijekom ljetne sezone izraženu u litrama u sekundi:

∑=

=

=9

1

i

i

iSDSD QQ (m3/dan) / (l/s)

Pri čemu oznake predstavljaju: QSD - ukupni prosječni dnevni protok otpadnih voda Qi

SD - prosječni dnevni protok otpadnih voda od pojedine kategorije korisnika Ni - broj korisnika pojedine kategorije qi

spec. - specifična proizvodnja otpadnih vode po korisniku na dan (l/korisnik/dan)

Maksimalni dnevni dotok Maksimalni dnevni dotok se dobiva zbrajanjem maksimalnih dnevnih dotoka pojedinih korisnika. Obzirom da svaka kategorija korisnika ima vlastiti koeficijent dnevne neravnomjernosti, maksimalni dnevni dotok se dobiva množenjem prosječnog dnevnog dotoka pojedine kategorije korisnika s njegovim koeficijentom dnevne neravnomjernosti. Maksimalne dnevne količine otpadnih voda od turističkih objekata su jednake prosječnim dnevnim količinama u sezoni.

∑=

=

×=9

1

i

i

id

iSDMD kQQ (m3/dan) / (l/s)

Pri čemu oznake predstavljaju: QMD - ukupni maksimalni dnevni protok otpadnih voda Ki

d – koeficijent dnevne neravnomjernosti i-te kategorije korisnika

Maksimalni satni dotok Maksimalni stani dotok se dobiva se množenjem maksimalne dnevne količine otpadnih voda s općim koeficijentom satne neravnomjernosti koji ovisi samo o veličini priključenog područja:

sSDMS kQQ ×= (m3/dan) / (l/s)

QMS - ukupni maksimalni satni protok otpadnih voda ks - koeficijent satne neravnomjernosti Navedene količine predstavljaju mjerodavne protoke otpadnih voda u sušnom periodu.

5.1.2 Kišni period Kanalizacijski sustav je razdjelni. Količine otpadnih voda za kišni period računaju se na način da se karakterističnim sušnim dotocima pribroje i tuñe vode (infiltracija, dio oborinskih voda ilegalno spojenih na fekalnu kanalizaciju i sl.). QSD

K = QMS + QTV (m3/dan)/(m3/sat)ili (l/s) QTV - tuñe vode (m3/dan), (m3/sat) ili (l/s)



5.1.3 Tuñe vode Budući da ne postoje ni mjerenja ni istraživanja kojima bi se za razmatrano područje mogle odrediti tuñe vode, tuñe se vode procjenjuju na isti način kao i u Optimalizaciji, računaju se u iznosu od 50 % od srednjeg dnevnog protoka. U skladu s tim količine tuñih voda su: QTV = QSD x 0,5 (m3/dan), (m3/sat) ili (l/s)

5.2 JEDINIČNE NORME OTPADNIH VODA

Kako je rečeno u uvodu, za pojedine kategorije korisnika jedinične norme potrošnje vode preuzete su iz Vodoopskrbnog plana SDŽ iz više razloga. Prvi razlog je taj , što je već navedeno, da je to temeljni dokument za odreñivanje vodoopskrbnih količina na području Županije. Osim toga, uzimajući u obzir cjelokupnu postojeću projektnu dokumentaciju, to je zadnji izrañeni elaborat (izrañen 2008. god.) u kojem su norme detaljno analizirane i usvojene tek nakon revizije projektne dokumentacije. U nastavku se daje pregled usvojenih normi potrošnje vode u Vodoopskrbnom planu SDŽ:

• stalno nastanjeno stanovništvo ............................. 170 l/stan./dan • povremeno stanovništvo ..................................... 170 l/stan./dan • turisti u objektima visoke kategorije........................ 400 l/lež./dan • turisti u objektima niske kategorije ......................... 250 l/lež./dan • turisti u kampovima............................................ 150 l/lež./dan • turisti u nautičkim marinama..................................80 l/vezu/dan

U Vodoopskrbnom planu za industriju se nisu računale jedinične norme potrošnje već su izravno unošena ukupna industrijska potrošnja vode. Za radno-poslovne zone potrošnja je računata u iznosu od 0,1 l/s/ha površine zone. Na temelju normi potrošnje vode iz Vodoopskrbnog plana SDŽ i usvojeni povrat u kanalizaciju od 80%, dobivene su sljedeće jedinične norme proizvodnje otpadnih voda po korisniku:

• stalno nastanjeno stanovništvo ............................. 136 l/stan./dan • povremeno stanovništvo ..................................... 136 l/stan./dan • turisti u objektima visoke kategorije........................ 320 l/lež./dan • turisti u objektima niske kategorije ......................... 200 l/lež./dan • turisti u kampovima............................................ 120 l/lež./dan • turisti u nautičkim marinama* ..................................10 l/lež./dan • industrija** ......................................................... 200 l/ES/dan • proizvodno-poslovne zone*** ................................... 200 l/ES/dan • korisnici u zonama posebne namjene**** ................... 200 l/kor./dan

* - podatak preračunat iz Vodopravnih dozvola za Marinu Kaštela i ACI marinu

Trogir ( Marina Kaštela: 25 l/vezu/dan što uz 4 ležaja po vezu daje 6, 25 l/lež./dan; ACI Marina Trogir: 44 l/vezu/dan što uz 4 ležaja po vezu daje 11 l/lež./dan)



** - pretpostavljeno hidrauličko opterećenje po ekvivalent stanovniku (ES) za

proračun ES od industrije *** - uz pretpostavljeno hidrauličko opterećenje po ES od industrije i usvojenu

potrošnju vode od 0,1 l/s/ha, te pretpostavljeni 80% povrat u kanalizaciju dobiveno opterećenje u ES u ha površine zone u iznosu od 35 ES/ha površine ( za detaljnije objašnjenje vidi poglavlje:4.6.2)

Za industrijske korisnike količine su odreñene na način da je ukupno hidrauličko opterećenje prikazano brojem zamjenskih (ekvivalentnih) stanovnika (ES)

5.3 VARIJACIJE KOLIČINA OTPADNIH VODA

5.3.1 Koeficijenti dnevne neravnomjernosti- Kd Koeficijenti dnevne neravnomjernosti za pojedine korisnike usvojeni su iz Vodoopskrbnog plana SDŽ i iznose:

• stalno nastanjeno stanovništvo ....................... 1,5 • povremeno stanovništvo ............................... 1,5 • turisti u objektima visoke kategorije................. 1,0 • turisti u objektima niske kategorije .................. 1,0 • turisti u kampovima..................................... 1,0 • turisti u nautičkim marinama.......................... 1,0 • industrija* ................................................ 1,0 • proizvodno-poslovne zone** ........................... 1,5 • korisnici u zonama posebne namjene ................ 1,5

* - za industriju pretpostavljeno da nema značajnijih godišnjih oscilacija

potrošnje vode (obzirom da se radi o industrijama koje nisu ovisne o sezonskim kolebanjima ljeto-zima)

** - za proizvodno-poslovne zone pretpostavljeno da ima značajnijih godišnjih

oscilacija potrošnje vode obzirom da se radi o poslovnim zonama uglavnom trgovačke namjene koje su ovisne o sezonskim kolebanjima ljeto-zima

5.3.2 Koeficijent satne neravnomjernosti- Ks Koeficijent satne neravnomjernosti odreñen je sukladno veličini područja prema ATV preporukama za dimenzioniranje kanalizacijske mreže. Koeficijent neravnomjernosti izražava kroz ukupno vrijeme trajanja dnevnog otjecanja kao:

xKs

24=

gdje je x ukupno satno trajanje dnevnog otjecanja.



Tabela 5.1 Veličina koeficijenta Ks u odnosu na veličinu područja

x Ks

< 5.000 8 3,00

5.000 - 10.000 10 2,40

10.000 - 50.000 12 2,00

50.000 - 250.000 14 1,71

veli čina podru čja ( br. stanovnika)

Vršni sat

5.4 PREGLED USVOJENIH PARAMETARA I USPREDBA S OPTIMALIZACIJOM

Tabela 5.2 Prikaz usvojenih ulaznih parametara za odreñivanje mjerodavnih količina i usporedba s ulaznim parametrima iz Optimalizacije

Usvojeni parametri u ovom idejnom rješenju

Ostalo

st.st. p.st. t.v.k. t.n.k. kamp mar. ind. posl. p.n.l/dan l/dan l/dan l/dan l/dan l/dan l/dan/ES

vodoopskrba 170 170 400 250 150 80 200 200 200

koef. povrata 80% 80% 80% 80% 0,8

kanalizacija - q sr 136 136 320 200 120 10 200 200 200

Kd 1,5 1,5 1 1 1 1 1 1,5 1,5

kanalizacija - max dan 204 204 320 200 120 10 200 300 300

Kstuñe vode

prametar

0,5 × Qsr

24/x

l/dan/ES

Stanovništvo Turisti Ostalo gosp.

Usvojeni parametri u Optimalizaciji

Ostalo


l/dan l/dan l/dan l/dan l/dan l/dan m3/dan l/dan

norme potrošnje vode 500 300 200

povrat u kanalizaciju 80% 80% 85% 80%

kanalizacija - q sr 400 240 0,85 160

Kd 1 1 1,4 1,4

kanalizacija - max dan 400 240 224

Ks - Fedorovtuñe vode

144

1,4

201,6

0,5 × Qsr

2,69/Q0,121

prametar


180

80%

U Optimalizaciji koeficijent satne neravnomjernosti bi je računat po formuli Fedorova:

121,0

69,2

MDS Q

K =

Gdje je: Ks - koeficijent satne neravnomjernosti



QMD - prosječni dnevni protok u mjesecu kolovozu (sezoni) odnosno u maksimalnom danu

Slika 5.1 Usporedba koeficijenta satne neravnomjernosti prema ovom idejnom rješenju (preporuke ATV) i prema Optimalizaciji (formula Fedorova)

Usporedba koeficijenata satne neravnomjernosti

0,00

0,50

1,00

1,50

2,00

2,50

3,00

3,50

1 10 100 1.000 10.000 100.000 1.000.000

broj stan.

Ks

ATV

Fedorov



5.5 MJERODAVNE KOLIČINE OTPADNIH VODA

5.5.1 Dugoročno rješenje

Hidrauličko opterećenje

Tabela 5.3 Dugoročno rješenje – Iskaz količina ukupnih količina otpadnih voda po jedinicama lokalne samouprave

Ostalo

st.st. p.st. t.v.k. t.n.k. kamp mar. ind. posl. p.n.l/s l/s l/s l/s l/s l/s l/s l/s l/s l/s l/s l/s l/s

Kaštela 131,3 3,9 42,6 9,3 0,8 0,4 4,9 12,9 0,7 206,6 1,71 353,2 78,5 431,7

Trogir 41,8 6,1 4,8 14,1 0,0 0,2 6,9 2,9 6,9 83,9 2,00 167,8 32,3 200,1

Seget 11,8 3,8 14,1 7,4 3,5 0,1 1,2 0,0 0,0 41,8 2,00 83,6 18,3 101,9

Okrug 15,4 2,8 14,4 15,5 0,6 0,0 0,0 1,6 0,0 50,3 2,00 100,6 21,9 122,5Slatine 3,9 2,6 5,6 5,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 17,9 2,40 42,8 7,8 50,7

Ukupno 204,1 19,2 81,5 52,1 4,8 0,7 13,0 17,4 7,6 400,4 1,7 684,7 158,8 843,5

Grad/OpćinaTuristi Ostalo gosp.Stanovništvo

QTV QkMSQMD ks QMS

Sušno ( l/s) Kišno (l/s)

Tabela 5.4 Dugoročno rješenje – Iskaz količina ukupnih količina otpadnih voda po UPOV-ima

CUPOV Divulje

Ostalo


Kaštela 131,3 3,9 42,6 9,3 0,8 0,4 4,9 12,9 0,7 206,6 1,71 353,2 78,5 431,7

Plano 3,8 0,2 0,0 0,7 0,0 0,0 6,9 2,9 0,0 14,6 2,40 35,0 6,1 41,1

Divulje 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 6,9 6,9 3,00 20,8 2,3 23,1

Trogir* 32,1 2,8 3,0 5,3 0,0 0,1 0,0 0,0 0,0 43,4 2,00 86,7 15,9 102,6

Seget 11,8 3,8 14,1 7,4 3,5 0,1 1,2 0,0 0,0 41,8 2,00 83,6 18,3 101,9Trogir (sustav) 47,7 6,9 17,0 13,4 3,5 0,2 8,1 2,9 6,9 106,7 2,00 213,3 42,6 255,9

Uk. sustav 179,0 10,7 59,6 22,7 4,2 0,6 13,0 15,8 7,6 313,2 1,71 535,6 121,1 656,7

Naselje

Sušno ( l/s) Kišno (l/s)Stanovništvo Turisti Ostalo gosp.

QMD ks QMS QTV QkMS


Ostalo


Okrug 15,4 2,8 14,4 15,5 0,6 0,0 0,0 1,6 0,0 50,3 2,00 100,6 21,9 122,5

Trogir * 0,9 0,0 0,0 0,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 1,4 3,00 4,2 0,6 4,8

Arbanija 1,4 1,1 1,5 2,3 0,0 0,1 0,0 0,0 0,0 6,4 3,00 19,1 2,8 21,9

Mastrinka 3,2 1,8 0,4 4,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 10,0 3,00 29,9 4,2 34,0

Žedno 0,4 0,2 0,0 0,7 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 1,3 3,00 3,8 0,6 4,4

Slatine 3,9 2,6 5,6 5,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 17,9 2,40 42,8 7,8 50,7Sj. str. Čiova 9,8 5,7 7,4 13,9 0,0 0,1 0,0 0,0 0,0 36,9 2,00 73,7 15,9 89,6

Uk. sustav 25,2 8,5 21,9 29,4 0,6 0,1 0,0 1,6 0,0 87,2 2,00 174,4 37,8 212,2

Naselje


QMD ks QMS QTV QkMS




5.5.2 I. etapa

Hidrauličko opterećenje

Tabela 5.5 I. etapa – Iskaz količina ukupnih količina otpadnih voda po jedinicama lokalne samouprave

Ostalo


Kaštela 54,3 1,8 8,7 4,3 0,6 0,2 4,2 0,1 0,0 74,2 2,00 148,4 27,8 176,2

Trogir 18,8 3,2 2,6 7,6 0,0 0,1 1,5 2,5 6,9 43,2 2,00 86,4 16,4 102,8

Seget 1,7 0,4 13,6 1,5 3,5 0,1 0,0 0,0 0,2 21,0 2,40 50,4 10,1 60,5

Okrug 4,4 0,7 1,1 4,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 11,0 3,00 33,0 4,7 37,7

Slatine 0,7 0,4 0,0 1,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 2,2 3,00 6,6 1,0 7,6

Ukupno 79,9 6,6 26,0 19,4 4,1 0,4 5,8 2,7 7,1 152,0 1,7 259,9 60,0 319,9

Kišno (l/s)

QMD ks QMS QTV QkMS

Sušno ( l/s)Stanovništvo

Grad/Op ćinaTuristi Ostalo gosp.

Tabela 5.6 I. etapa – Iskaz količina ukupnih količina otpadnih voda po UPOV-ima

CUPOV Divulje

Ostalo


Kaštela 54,3 1,8 8,7 4,3 0,6 0,2 4,2 0,1 0,0 74,2 2,00 148,4 27,8 176,2

Plano 0,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 1,5 2,5 0,0 4,2 3,00 12,6 1,7 14,3

Divulje 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 6,9 6,9 3,00 20,7 2,3 23,0

Trogir* 15,4 1,5 2,2 2,6 0,0 0,1 0,0 0,0 0,0 21,8 2,40 52,3 8,1 60,4

Seget 1,7 0,4 13,6 1,5 3,5 0,1 0,0 0,0 0,2 21,0 2,40 50,4 10,1 60,5

Trogir (sustav) 17,3 1,9 15,9 4,1 3,5 0,2 1,5 2,5 7,1 54,0 2,00 108,0 22,3 130,3

Uk. sustav 71,6 3,7 24,6 8,5 4,1 0,4 5,8 2,7 7,1 128,5 1,71 219,7 50,1 269,8

QTV QkMS

Naselje


QMD ks QMS


Ostalo


Okrug 4,4 0,7 1,1 4,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 11,0 3,00 33,0 4,7 37,7

Trogir * 0,7 0,0 0,0 0,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 1,0 3,00 3,0 0,4 3,4

Arbanija 0,5 0,4 0,4 1,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 2,3 3,00 6,9 1,0 7,9

Mastrinka 1,9 1,3 0,0 3,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 6,7 3,00 20,1 2,9 23,0

Žedno 0,1 0,0 0,0 0,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,2 3,00 0,6 0,1 0,7

Slatine 0,7 0,4 0,0 1,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 2,2 3,00 6,6 1,0 7,6

Sj. str. Čiova 3,9 2,2 0,4 6,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 12,6 2,40 30,2 5,3 35,5

Uk. sustav 8,3 3,0 1,5 10,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 23,7 2,40 56,9 10,0 66,9

ks QMS QTV QkMS


QMD

Sušno ( l/s) Kišno (l/s)

Naselje




6 OBUHVAT I. ETAPE IZGRADNJE KANALIZACIJSKE

MREŽE S PROCJENOM TROŠKOVA

6.1 OBUHVAT I. ETAPE IZGRADNJE KANALIZACIJSKE MREŽE

Prema projektnom zadatku konačni obuhvat I. etape sustava odvodnje i pročišćavanja aglomeracije Kaštela-Trogir trebao bi se definirati u Studiji izvedivosti. Tako definirani obuhvat obradio bi se u detaljnijoj fazi dokumentacije. Meñutim, s obzirom da je investitor imao pristup, a radi dinamike izrade projektne dokumentacije i povlačenja sredstava EU-fondova, paralelne izrade Studije izvedivosti sa izradom idejnih i glavnih projekata, izrañivači idejnih i glavnih projekata su se odlučili, da prije izrade Studije izvedivosti definiraju obuhvat I. etape, i to samo kanalizacijske mreže, a obuhvat zajedničkih objekata (ureñaji za pročišćavanje i dr.) bi se definirali u sklopu Studije izvedivosti. Obuhvat I. etape kanalizacijske mreže, koji je definiran u ovoj dokumentaciji, trebat će takoñer biti potvrñen Studijom izvedivosti. Ovakav pristup izrañivača idejnih i glavnih projekata je bio moguć jer su glavni objekti podsustava kanalizacijske mreže već izgrañeni, a bio je definiran kroz prijašnju dokumentaciju (Studije, Optimalizacija i dr.), i potvrñen Studijom utjecaja na okoliš, a karakteriziraju ga dvije (2) dovodne točke i to:

• Dovod kanalizacijske mreže gradova Kaštela i Trogira, te općine Seget–priobalni dio na područje Divulja.

• Dovod kanalizacijske mreže općine Okrug, naselje Slatine i sjeverne strane Čiova (dio Trogira) na područje južne strane Čiova (uvala Orlica).

Ovakav pristup izrañivača idejnih i glavnih projekata, prihvaćen je od strane projektnog tima investitora na održanim radnim sastancima, a sve u cilju ispunjenja dinamike izrade idejnih i glavnih projekata. Prema tome, u Prilogu 1. Obuhvat I. etape izgradnje kanalizacijske mreže, tabele od 1. do 7., dat je detaljan pregled objekata koji ulaze u obuhvat I. etape kanalizacijske mreže. U tabelama od 1. do 5., objekti su detaljno definirani po jedinicama lokalne samouprave, tako imamo:

– Tabela 1. Grad Kaštela – Tabela 2. Grad Trogir – Tabela 3. Općina Seget-priobalni dio – Tabela 4. Općina Okrug – Tabela 5. Naselje slatine (grad Split)

Na kraju u tabeli 6. dana je rekapitulacija po jedinicama lokalne samouprave, a u tabeli 7. rekapitulacija po objektima. U koloni pod rednim brojem 1. i 2. dat je popis objekata, kolektori, CS, tlačni cjevovodi.



U koloni 3. i 4. dati su elementi objekata (DN, Q, Kom, L) koji su predloženi projektnim zadatkom. U koloni 5. i 6. dati su elementi objekata, koji su izmijenjeni prema zahtjevu jedinica lokalne samouprave. Naime, tijekom radnih sastanaka i razgovora sa jedinicama lokalne samouprave, došlo je do odreñenih promjena u kojim ulicama će se projektirati, odnosno graditi kolektori, a sve iz razloga kako se ne bi preklapali objekti različitih sufinancijera. U koloni 7. i 8. dati su elementi koji su rezultat definiranja objekata na detaljnijoj geodetskoj podlozi (1:1000), (novi koncept definiran ovim idejnim rješenjem), što u prijašnjoj dokumentaciji to nije bio slučaj. To se odnosi na područje Općine Okrug i Općine Seget-priobalni dio. U kolonama 9. i 10. dati su elementi objekata, kao konačan prijedlog, a rezultat je svih prije opisanih promjena, pri čemu se vodilo računa da ukupan broj crpnih stanica i duljina kanalizacijskih kolektora ostane na razini prema projektnom zadatku. Osim tabelarnog prikaza obuhvata I. etape kanalizacijske mreže, u ovom elaboratu je dat i grafički prikaz (nacrti br. 3.1 do 3.6) svih objekata koji će se realizirati u I. etapi izgradnje. Ti objekti su istaknuti crvenom bojom. Na grafičkim prilozima drugim bojama su prikazani objekti, koji će se realizirati od strane drugih sufinancijera. Ovakav način prikaza bio je neophodan, upravo iz razloga koji je prije spomenut, da ne doñe do preklapanja različitih sufinancijera u realizaciji pojedinih objekata. Na kraju izrañivači idejnih i glavnih projekata, očekuju od jedinica lokalne samouprave te investitora, da se potvrdi predloženi obuhvat I. etape ili da se daju primjedbe na njega, a kako bi se obuhvat I. etape konačno definirao i kako bi izrañivači idejnih i glavnih projekata mogli nesmetano nastaviti sa izradom projekata u okvirima zadanih rokova.

6.2 PROCJENA TROŠKOVA IZGRADNJE I. ETAPE

6.2.1 Jedinične cijene Zajednički objekti S obzirom da je ovaj elaborat obuhvatio samo kanalizacijsku mrežu, procjena troškova izgradnje zajedničkih objekata, odnosno CUPOV Divulje i UPOV Čiovo, dana je u aproksimativnim iznosima, prema procjeni investitora, i to:

-CUPOV Divulje II. stupanj pročišćavanja za 120 000 ES................................ 8.500.000 €

-UPOV Čiovo II. stupanj pročišćavanja za 40 000 ES ................................. 5.500.000 €

Ukupno: ................................................................. 14.000.000 €



Detaljna procjena troškova izgradnje predmetnih ureñaja dati će se naknadno u sklopu Studije izvedivosti. Gravitacijski kolektori, tlačni cjevovodi i vodovodna mreža Obzirom na veličinu obuhvaćenog područja i bitno različite uvjete izvoñenja koji se mogu pojaviti na pojedinim lokacijama, kod procjene troškova razmatrano je više karakterističnih obračunskih presjeka. Tako su ovisno o složenosti izvedbe i specifičnim uvjetima koji se očekuju na pojedinim dionicama kolektori su podijeljeni u tri različita tipa. TIP 1 odnosi se na standardan način izvedbe kolektora u postojeći lokalnim putovima ili kategoriziranim prometnicama. Cjevovod se polaže na pješčanu posteljicu i zatrpava sitnim materijalom do 30cm iznad tjemena cijevi. Zatrpavanje preostalog dijela jarka vrši se, ovisno o uvjetima, probranim materijalom iz iskopa ili zamjenskim tucaničkim materijalom (procjenom troškova je usvojen omjer 50%). Sanacijom oštećenih površina obuhvaćena je izvedba kolničke konstrukcije (habajući sloj 4cm, BNS 6 cm i tampon 20 cm) u širini 3 m (Slika 6.1). TIP 2 obuhvaća obalne kolektore čija je izvedba uvjetovana izgradnjom odgovarajućeg puta kojim bi se omogućilo polaganje cjevovoda i pristupni koridor potreban za kasnije održavanje. Budući se ove dionice uglavnom izvode u najosjetljivijem području u neposrednoj blizini mora, radni put bio bi izveden u zasjeku, utvrñen s obalne strane betonskim zidom obloženim kamenom. Način polaganja cjevovoda identičan je kao kod TIPA 1 s tim da se zastor izvodi tucaničkim materijalom u sloju debljine 20 cm (Slika 6.2). TIP 3 se odnosi na posebno složene uvjete izvoñenja obalnih kolektora s niveletom ispod razine mora. Cjevovod je predviñeno postavljati u armiranobetonska korita (kade) položene na prethodno stabiliziranoj podlozi od kamenog nabačaja u sloju debljine 20cm. Kako bi se osigurala stabilnost podloge kolničke konstrukcije i spriječilo ispiranje, rov se u cijelosti oblaže geokompozitom i zatrpava zamjenskim tucaničkim materijalom. Sanacija oštećenih površina predviñena je kao kod TIPA 1 ( Slika 6.3). Za tlačne kanalizacijske i vodovodne cjevovode, obračun troškova izvršen je uz pretpostavku da se tlačni kanalizacijski i vodovodni cjevovodi izvode usporedno s kanalizacijskim kolektorima u zajedničkom rovu. Stoga je u njihovu procjenu troškova uzet u obzir samo dodatni iskop i troškovi vezani za izvedbu cjevovoda s priključcima, dok je sanacija oštećenih površina u širini 3 m (cestarski radovi) uključena u cijenu kolektora. Ovakav pristup je opravdan i na dionicama gdje se izvodi samo kanalizacijski kolektor jer u uskim koridorima u naselju oštećenja uglavnom zahtijevaju sanaciju cijelog puta, odnosno cijelog prometnog traka ako je trasa u prometnici. Način polaganja i zatrpavanje ovih cjevovoda predviñen je kao kod TIPA-1 gravitacijskih kolektora (Slika 6.4 i Slika 6.5). U Tabeli 6.1 detaljno su prikazane usvojene jedinične cijene po pojedinim stavkama i način obračuna troškova za sve tipske karakteristične presjeke. Prikazani troškovi odnose se na m' planirane trase i izračunati su za gravitacijski kolektor profila ∅ 300 mm, tlačni cjevovod profila ∅ 200 mm i vodovodni cjevovod ∅ 100 mm.



Sukladno provedenoj analizi obračun troškova (u EUR) izvršit će se prema sljedećim izrazima: GRAVITACIJSKI KOLEKTOR TIP1 = 300×(1+∅/1000) TIP2 = 300×(1+∅/1000)+100 TIP3 = 300×(1+∅/1000)+300 TLAČNI CJEVOVOD = 100×(1+∅/1000) VODOVODNI CJEVOVOD = 100×(1+2×∅/1000) gdje je ∅ promjer cjevovoda u mm. Za tlačne kanalizacijske cjevovode samostalno u rovu u prometnici primijenjena je gornja formula pomnožena sa faktorom 2, a za tlačne kanalizacijske cjevovode samostalno u rovu u šetnici, pomnožena sa faktorom 3.

Slika 6.1 Karakteristični presjek gravitacijskog kolektora TIP 1

80

K.T.

Habajuci sloj (asfalt beton AB-11), d=4 cmBNS 32, d=6 cmTampon 0 do 63 mm, d=30 cm

K.N.

10

200

5:1 5:1

30

Cjevovod

Sitni materijalvel. zrna 0-8 mm

Posteljica

Tucanik 50%Materijal iz iskopa 50%

40 40




5:1 5:1

Cjevovod


Posteljica

Materijal iz iskopa

30

40

100

110

310

2017

0

40

Zastor od tampona 20 cm

40

80

5:1

K.T.

K.N.


300

120

n.p.v.

3:1 3:1

20 10 60 10 20

2010

7020

0

10

30

Habajuci sloj (asfalt beton AB-11), d=4 cmBNS 32, d=6 cm

K.T.Tampon 0 do 63 mm, d=30 cm

Izravnavajuci slojtucanik 32-63 mm

AB montažni element

Cjevovod

Tucanik

K.N.

Geokompozit


+1.20 m



K.T.

K.N.

5:1

Tlacni cjevovod


Posteljica

Tucanik ilimaterijal iz iskopa

20 40

Obuhvaceno u sklopu

130

10

40

30

170

60

gravitacijskog kolektora

Slika 6.4 Karakteristični presjek tlačnog kanalizacijskog cjevovoda

K.T.

10

5:1

Vodovodna cijev


Posteljica

Tucanik ili

20 30

8040

materijal iz iskopa

30

120

50

Obuhvaceno u sklopugravitacijskog kolektora

Slika 6.5 Karakteristični presjek tlačnog vodovodnog cjevovoda



Tabela 6.1 Obračun jediničnih troškova izgradnje po karakterističnim presjecima

KO

LIČ

INA

CIJ

EN

AK

OLIČ

INA

CIJ

EN

AK

OLIČ

INA

CIJ

EN

AK

OLIČ

INA

CIJ

EN

AK

OLIČ

INA

CIJ

EN

AP

ripre

mni

rad

ovi

Isko

lčen

je, č

išćen

je tr

ase,

sni

man

je in

stal

acija

…m

'50

150

150

150

150

150

Zem

ljani

rad

ovi

Isko

pm

312

06,

375

62,

226

42,

226

40,

9511

40,

560

Pos

telji

ca i

zasi

pm

320

00,

4284

0,62

124

0,62

124

0,45

900,

360

*Zat

rpav

anje

(m

ater

ijal i

z is

kopa

)m

380

1,6

128

0,8

640,

2520

0,1

8

*Zat

rpav

anje

(za

mje

nski

mat

erija

l - tu

cani

k)m

318

04,

377

40

0,8

144

0,25

450,

118

Odv

oz p

reos

talo

g m

ater

ijala

od

isko

pa n

a de

poni

jum

365

6,3

409,

50,

639

1,4

910,

745

,50,

213

Kan

aliz

acijs

ki r

adov

i (gr

av.-

polie

ster

; tla

č.-

PE

)O

kna

φ 10

00 s

pen

jalic

ama,

pok

lopc

em i

beto

nsko

m p

ločom

(sv

akih

20

m)

kom

1500

00,

0575

00,

0575

00,

0575

00

0

grav

itaci

jski

φ 2

50m

'35

00

00

00

grav

itaci

jski

φ 3

00m

'45

01

450

145

01

450

00

grav

itaci

jski

φ 3

50m

'53

00

00

00

grav

itaci

jski

φ 4

00m

'62

00

00

00

tlačni

φ 1

50m

'15

00

00

00

tlačni

φ 2

00m

'23

00

00

123

00

tlačni

φ 3

00m

'35

00

00

00

tlačni

fazo

nski

kom

adi (

40%

cije

ne c

ijevi

)m

'1

92K

ućni

prik

ljučak

φ 1

50 -

6m

, s u

ključen

im

zem

ljani

m r

adov

ima

i ureñ

enje

m p

ovrš

ina

(sva

kih

20 m

)ko

m45

000,

0522

50,

0522

50,

0522

50

0

Bet

onsk

i rad

ovi

AB

kad

e za

zaš

titu

cjev

ovod

a 80

×80c

m, d

eblji

na

stije

nke

10 c

mm

315

000,

2233

00

00

0

Ces

tars

ki r

adov

iH

abaj

ući s

loj -

asf

alt 4

cmm

270

321

00

321

00

0

BN

S -

6cm

m

275

322

50

322

50

0

Tam

pon

- 30

cmm

270

321

00

321

00

0

TLAČ

NI C

JEV

OV

OD

VO

DO

VO

DO

PIS

RA

DO

VA

JED

. M

JER

EJE

D.

CIJ

EN

AT

IP 3

- P

OD

MO

RE

M

TIP

2 -

ŠE

TN

ICA

TIP

1 -

NO

RM

ALN

O

GR

AV

ITA

CIJ

SK

I KO

LEK

TO

RI



Tabela 6.1 (nastavak) Obračun jediničnih troškova izgradnje po karakterističnim presjecima

KO

LIČ

INA

CIJ

EN

AK

OLIČ

INA

CIJ

EN

AK

OLIČ

INA

CIJ

EN

AK

OLIČ

INA

CIJ

EN

AK

OLIČ

INA

CIJ

EN

AV

odov

odni

rad

ovi

duct

il φ

100

m'

200

00

00

120

0du

ctil

φ 15

0m

'30

00

00

00

duct

il φ

200

m'

400

00

00

0O

kna,

fazo

nski

kom

adi i

arm

atur

e (9

0% c

ijene

ci

jevi

)1

180

Hid

rant

φ 8

0 (s

vaki

h 70

m)

kom

7000

00

00

0,01

2587

,5

Kuć

ni p

riključak

3/4

' - 6

m, s

ukl

jučen

im z

emlja

nim

ra

dovi

ma

i ureñ

enje

m p

ovrš

ina

(sva

kih

20 m

)ko

m30

000

00

00,

0515

0

Šet

nica

Isko

pm

320

00

1,1

220

00

0

Nas

ipav

anje

m3

700

0,3

210

00

Odv

oz p

reos

talo

g m

ater

ijala

od

isko

pa n

a de

poni

jum

360

00,

848

00

0

Ureñ

enje

pov

ršin

a (2

0cm

tam

pon)

m2

400

3,1

124

00

0P

otpo

rni z

idov

i (m

asiv

ni z

idan

i kam

enom

u

beto

nu; š

irine

40c

m, p

rosj

ečne

vis

ine

1m)

m3

2500

00,

410

000

00

Ost

alo

Geo

kom

pozi

tm

230

1030

00

00

0Z

aštit

a po

stoj

ećih

inst

alac

ijam

'30

130

00

00

Zav

ršni

rad

ovi (

ispi

tivan

ja, o

sigu

ranj

e pr

ilaza

,izve

dben

i pro

jekt

, reg

ulac

ija p

rom

eta,

ur

eñen

je te

rena

...)

m'

501

501

501

501

501

50

UK

UP

NO

(kn

)48

53,5

3493

2857

736,

587

6,5

UK

UP

NO

(E

UR

)66

4,9

478,

539

1,4

100,

912

0,1

VO

DO

VO

D

TIP

3 -

PO

D M

OR

EM

T

IP 2

- Š

ET

NIC

AT

IP 1

- N

OR

MA

LNO

OP

IS R

AD

OV

AJE

D.

MJE

RE

JED

. C

IJE

NA

GR

AV

ITA

CIJ

SK

I KO

LEK

TO

RI

TLAČ

NI C

JEV

OV

OD



Crpne stanice Jedinične cijene izgradnje crpnih stanica formirane su na temelju tri kriterija: ukupnog broja crpki koje se ugrañuju, veličine crpnog bazena te o načinu izvedbe (u suho ili pod vodom). Bazne cijene su bile cijene izgradnje crpne stanice u suho (grañevinski radovi) na koje su dodavane cijene zaštite grañevne jame u slučaju rada pod vodom. Cijena elektro-strojarske opreme dodavana je na temelju broja i procijenjene snage crpnih agregata. Na predmetnom području postoje slijedeće jedinične cijene za različite slučajeve izgradnje, i to:

Tabela 6.2 Jedinične cijene izgradnje crpnih stanica

Broj crpki

Veličina bazena U suho [EUR]

Pod morem [EUR]

1+1

<8m3

140.000

200.000

2+1

<8m3

260.000

350.000



6.2.2 Troškovi izgradnje I. etape Temeljem jediničnih cijena izgradnje koje su proanalizirane u prethodnom tekstu i temeljem obuhvata I. etape izgradnje u nastavku se daje ukupna cijena izgradnje I. etape sustava odvodnje i pročišćavanja aglomeracije Kaštela-Trogir. U Tabeli 6.3 dati su troškovi izgradnje po jedinicama lokalne samouprave, a u Tabeli 6.4. dati su troškovi izgradnje po objektima kanalizacijskog sustava. Detaljan troškovnik izgradnje dat je u Prilogu 2, Tabele od 1-7.

Tabela 6.3 Ukupni troškovi izgradnje I. etape po jedinicama lokalne samouprave [EUR]

kom m'1 2 3 4

81.216

12

A. KANALIZACIJSKA MREŽA 74.216 31.353.097

A.1. Grad Kaštela 0 34.995 13.136.925

A.2. Grad Trogir 0 13.054 4.895.250

A.3. Općina Seget 4 11.295 6.300.906

A.4. Općina Okrug 6 10.361 5.246.500

A.5. Naselje Slatine (Grad Split) 2 4.511 1.773.516

B. REKONSTRUKCIJA VODOOPSKRBNOG CJEVOVODA, Ø 200 mm 7.000 980.000

C. UREĐAJI ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 2 14.000.000

C.1. CUPOV (Centralni UPOV) Divulje: 1 8.500.000 8.500.000

C.2. UPOV Čiovo: 1 5.500.000 5.500.000

Ukupno: 46.333.097

SVEUKUPNO CS - kom:

OPIS STAVKEr.br.

Obuhvat

jed.mjere(duljina ili broj) Ukupno

€

SVEUKUPNO Mreža - m':



Tabela 6.4 Ukupni troškovi izgradnje I. etape po objektima kanalizacijskog sustava [EUR]

Proj. Zadatak

(m ili kom)1 2 3 4

81.216

12

A. KANALIZACIJSKA MREŽA 74.216 31.353.097

A.1. primarna mreža - kolektori: 17.023 8.273.368

1.1. podru čje Grada Kaštela: 0 0

1.2. podru čje Trogir-Seget-Okrug-Slatine: 17.023 8.273.368

1.2.1. područje Grada Trogira: 0 01.2.2. područje Općine Seget: 8.524 4.481.1801.2.3. područje naselja Slatine (Grad Split): 3.742 1.403.2131.2.4. područje Općine Okrug: 4.757 2.388.975

A.2. primarna mreža - crpne stanic: 12 3.030.000


2.2. podru čje Trogir-Seget-Okrug-Slatine: 12 3.030.000

2.2.1. područje Grada Trogira: 0 02.2.2. područje Općine Seget: 4 1.100.0002.2.3. područje naselja Slatine (Grad Split): 2 280.0002.2.4. područje Općine Okrug: 6 1.650.000

A.3. primarna mreža - tla čni cjevovodi: 5.884 795.054


3.2. podru čje Trogir-Seget-Okrug-Slatine: 5.884 795.054

3.2.1. područje Grada Trogira: 0 03.2.2. područje Općine Seget: 1.480 235.6013.2.3. područje naselja Slatine (Grad Split): 769 90.3033.2.4. područje Općine Okrug: 3.635 469.150

A.4. sekundarna mreža - kolektori: 51.309 19.254.675

4.1. podru čje Grada Kaštela: 34.995 13.136.925

4.1.1. Područje K.Sućurca 0 04.1.2. Područje K.Gomilice 4.601 1.731.7354.1.3. Područje K.Kambelovca 5.088 1.909.9954.1.4. Područje K.Lukšića: 8.633 3.237.3754.1.5. Područje K.Starog: 7.396 2.778.9454.1.6. Područje K.Novog: 6.888 2.583.0004.1.7. Područje K.Štafilića: 2.389 895.875

4.2. podru čje Trogir-Seget-Slatine-Okrug: 16.314 6.117.750

4.2.1. područje Grada Trogira: 13.054 4.895.2504.2.2. područje Općine Seget (priobalni dio): 1.291 484.1254.2.3. područje Općine Okrug: 1.969 738.3754.2.4. područje naselja Slatine (Grad Split): 0 0

B. REKONSTRUKCIJA VODOOPSKRBNOG CJEVOVODA, Ø 200 7.000 9 80.000

C. UREĐAJI ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 2 14.000.000

C.1. CUPOV (Centralni UPOV) Divulje: 1 8.500.000

C.2. UPOV Čiovo: 1 5.500.000

ukupno: 46.333.097

SVEUKUPNO Mreža - m':

jed.mjere(duljina ili broj)

SVEUKUPNO CS - kom:

OPIS STAVKEr.br.Ukupno

€



7 HIDRAULIČKI PRORAČUN

7.1 KRITERIJI ZA DIMENZIONIRANJE KANALIZACIJSKE MREŽE

7.1.1 Crpne stanice

Općenito Dimenzioniranje crpnih stanica se provodi za vršni protok, a to je maksimalni satni dotok s tuñim voda QK

MS. Na temelju tog protoka se bira instalirani protok crpne stanice koji mora biti veći Qinst > QK

MS, a uglavnom se instalirani kapacitet odreñuje uz marginu ≤ +10% , odnosno Qinst ≈ QK

MS × 1,1. Ovo vrijedi za sve crpne stanice kod kojih je protok QK

MS > 7,0 l/s. Kod crpnih stanica kod kojih je kišni dotok QK

MS ≤ 7,0 l/s, usvaja se instalirani protok Qinst =8 l/s. To je zbog osiguravanja minimalne brzine u tlačnom cjevovodu jer je minimalni profil tlačnog cjevovoda DN 100. Crpni bazen manjih crpnih stanice (do 15 kW) dimenzionirati će na 6 ili više ukapčanja crpki, srednje (15 - 75 kW) 4 ili više puta, a veće od 75 kW 2 - 4 puta s tim da crpne stanice mogu imati i kontinuirani rad tamo gdje je to povoljno, recimo ispred i iza ureñaja. Kod crpnih stanica s rezervnim crpkama broj ukapčanja multiplicira s brojem crpki koje izmjenjuju u radu. Za slučaj više crpnih stanica u seriji izvršiti će se odstupanje od navedenih kriterija u cilju što manjeg povećanja količina otpadnih voda radom crpnih stanica. Rad glavnih crpnih stanica će se u potpunosti moći regulirati iz centralnog sustava upravljanja za što će se ostaviti potrebni retencijski prostor. Crpne stanice se dimenzioniraju na konačno stanje izgrañenosti, odnosno za projektni period do 2040 godine, a crpni agregati odabiru se sukladno porastu protoka u projektnom periodu, te ako se ocijeni prikladnim, odabiru se posebne crpke prilagoñene za I. etapu, a posebne za dugoročno rješenje.

Proračun manometarske visine dizanja crpljene otpadne vode Manometarska visina dizanja sastoji u svladavanju geodetske razlike izmeñu osi crpnog agregata i kote dna izljeva tlačnog cjevovoda u prekidnom oknu (∆Hgeod), linijskih gubitaka – otpor površine (∆HL) i otpora oblika-lokalnih gubitaka (Σ∆Hlok).

A/ Geodetska razlika:

kota osi crpnih agregata: Hosi kota dna izljeva tl. cjevovoda : H dna izlj.. ∆Hgeod = H dna izlj..- Hosi



B/ Linijski gubici:

Prema Darcy- Weissbachovoj jednadžbi pad energijske linije zbog otpora trenja u okruglim cijevima konstantnog promjera D i duljine L može se izraziti:

g

v

D

LH L 2

2

λ=∆

Ova jednadžba se može primijeniti za sve režime tečenja. Za brzine koje se pojavljuju u kanalizacijskim cijevima može se pretpostaviti da se nalaze u turbulentno prijelaznom režimu tečenje za koje područje dobru aproksimaciju daje jednadžba Colebrook –Whitea:

DIgD

k

DIgDv ⋅⋅×

⋅+

⋅⋅⋅⋅⋅−= 2

7132

5122

,

,log

ν

gdje je: D – promjer cijevi (m) I – pad linije energije [‰] g – zemljina akceleracija (m/s2) k – apsolutna hrapavosti kanala (mm) ν – koeficijent viskoziteta fluida (m2/s) Izvorno ova formula se upotrebljava za turbulentno prijelazni režim strujanja tekućine u okruglim tehničkim cijevima. Formula obuhvaća asimptotski turbulentno hrapavi i turbulentno glatki režim. Vrijednosti I- pada linije energije i v- brzine strujanja u cijevima očitane su iz tablica: “Tabellenbuch für die Berechung von Rohrleitungen und Kanälen – Berlin”. Tabelarne vrijednosti odnose se na kinematički koeficijent viskoznosti od ν=1.31×10-

6 m2/s, pa u slučaju povoljnih uvjeta tečenja upotrebljavajući ove tablice nalazimo se na strani sigurnosti. Pogonska hrapavost za tlačni cjevovode k= 0,4 mm.

C/ Proračun lokalnih gubitaka

Proračun lokalnih gubitaka računa se prema formuli:

g

vH i

ilok 2

2

ζ=∆ [m]

te su ukupni lokalni gubici:

Hlok = ∑∆i

ilokH [m]

Dimenzioniranje crpnog bazena Dimenzioniranje crpnog bazena vrši se na temelju izraza kojim se odreñuje vrijeme potrebno za jedan ciklus, a koji se sastoji od vremena punjenja i pražnjenja crpnog bazena: - vrijeme punjenja crpnog bazena ( crpke ne rade):

(min)ul

pu Q

Vt =

V – radni volumen crpnog bazena (m3) Qul – dotok (m3/min) - vrijeme pražnjenja crpnog bazena ( crpke rade):



(min)uliz

pr QQ

Vt

−=

Qiz – kapacitet crpki (m3/min) pa je ukupno vrijeme trajanja ciklusa:

(min)ulizul

prpu QQ

V

Q

Vttt

−+=+=

Odatle je potrebni volumen u m3:

−+

=

ulizul QQQ

tV

11 (1)

uz uvjet da je Qiz > Qul, a t je u minutama.

Transformacijom izraza (1) mogu se dobiti sljedeći izrazi koji su pogodniji za analizu:

−⋅=

izl

ulul Q

QQtV

2

(1')

odnosno:

−⋅=

izl

ulul Q

QQtV 1 (1'')

Da bi se dobio maksimum funkcije volumena crpnog bazena potrebno je izvršiti derivaciju izraza (1') uz uvjet da je ( ) 0' =ulQf , a da su vrijeme trajanja ciklusa (t) i kapacitet crpki (Qiz), konstante različite od nule:

izlulizl

ul QQQ

QtV

2

10

21' =⇒=

⋅−⋅= (2)

Kada se rezultat iz jednadžbe (2), da je maksimum funkcije volumena crpnog bazena za vrijednost dotoka u crpni bazen Qul = ½ Qiz, uvrsti u bilo koju jednadžbu (1)-(1'') dobit će se:

4

3 )min((min) mQtV iz⋅

= (m3) (3)

Ukoliko se u gornjoj jednadžbi (3) umjesto vremena trajanja ciklusa (t) uvrsti broj

ciklusa na sat (Z), Z

tt

Z6060 =⇒=

(min)

(min), a kapacitet crpki iskaže u (l/s), dobije

se:



)()/(

,)/(min)/(

3

3

9010004

36004

10006060

mZ

slQ

Z

slQmQZV iziz

iz

⋅=⋅⋅

=⋅⋅

=

što je prema ATV-A-134 minimalni potrebni volumen bazena. Dakle, usvojeno je da je minimalni potrebni volumen maksimalna vrijednost funkcije volumena, koja je svoj maksimum ima za dotok koji je jednak polovici usvojene vrijednosti kapaciteta crpki. Naravno, sve gore rečeno vrijedi za jednu crpku. Ukoliko više crpki ciklično se izmjenjuje u radu onda se volumen crpnog bazena može značajno smanjiti:

4

)min((min)1 3mQt

nV iz⋅

⋅= (3')

pri čemu je n ukupni broj crpki koje se ciklično izmjenjuju u radu. Ukoliko se ovo primijeni na jednadžbu (4) ona će izgledati:

)()/(1

9,0 3mZ

slQ

nV iz⋅⋅= (4')

Cjelokupni gornji proračun volumena crpnog bazena se odnosi na crpne stanice s instaliranom jednom radnom crpkom koja u pričuvi ima jednu ili više crpki. Ukoliko se radi o crpnoj stanici koja ima više radnih crpki koje zajedno rade u paralelnom radu, proračun se znatno komplicira. Volumen crpnog bazena se računa posebno za svaki režim rada crpki, što znači posebno se računa volumen kada radi samo jedna crpka, a ostale crpke se ciklički izmjenjuju u radu; posebno kada rade dvije crpke, a ostale crpke se ciklički izmjenjuju u radu itd. Tako, ako se koristi formula (3'), potreban volumen crpnog bazena za režima rada: 1+(n-1); jedna radna crpka i (n-1) pričuvnih crpki iznosi:

41 )1(1

1

Qt

nV

⋅⋅=

pri čemu je: V1 – minimalno potrebni radni volumen crpnog bazena kada radi jedna crpka

(m3) Q(1) – kapacitet crpke u samostalnom radu (m3/min) n – ukupni broj instaliranih crpki t1 – vrijeme trajanja ciklusa (u minutama, a dobiva se t1 = 60/Z; pri čemu je Z

broj uključivanja na sat) Za režima rada: 2+(n-2); dvije radne crpke u paralelnom radu i (n-2) pričuvnih crpki potreban volumen crpnog bazena iznosi:

( )4

2 )1()2(22

QQt

nV

−⋅⋅=

pri čemu je: V2 – minimalno potrebni radni volumen crpnog bazena kada rade 2 crpke (m3)



Q(2) –kapacitet dvije crpke u paralelnom radu (m3/min) Q(1) –kapacitet crpke u samostalnom radu (m3/min) n –ukupni broj instaliranih crpki t2 –vrijeme trajanja ciklusa (u minutama) Za režima rada: m+(n-m); m radnih crpki i (n-m) pričuvnih crpki potreban volumen crpnog bazena iznosi:

( )4

)1()( −−⋅⋅= mmm

m

QQt

n

mV

pri čemu je: Vm – radni volumen crpnog bazena kada radi (m) crpki (m3) Q(m) –kapacitet (m) crpki u paralelnom radu (m3/min) Q(m-1) –kapacitet (m-1)crpki u paralelnom radu (m3/min) n –ukupni broj instaliranih crpki tm–vrijeme trajanja ciklusa (u minutama) Ukupni minimalno potrebni volumen crpnog bazena, uz uvjet da se ne meñusobno preklapaju volumeni za pojedine režime rada, iznosi:

( )∑∑

=

=

−=

=

−⋅⋅==

nm

m

mmmnm

mm

QQt

n

mVV

1

)1()(

1 4

Ukoliko se dopusti meñusobno preklapanje volumena, a razine isključivanja i uključivanja podese tako da se crpke uključuju/isključuju za konstantni iznos veličine ∆H (koji se odabire da se onemogući slučajno ukapčanje/iskapčanje crpki) ukupni volumen crpnog bazena iznosi:

)1()max( −⋅∆+= nHVV m



7.2 DIMENZIONIRANJE

7.2.1 Crpne stanice Proračun i dimenzioniranje crpnih stanica provedeno je na temelju ulaznih podataka i usvojenih parametara koji su prikazani u poglavlju 5. Mjerodavne količine. Raspored korisnika, proračun količina i preliminarno dimenzioniranje crpnih stanica izvršeno je u Dodatku 3 i 4 ovog idejnog rješenja. U nastavku se daje prikaz rezultata preliminarnog dimenzioniranja crpnih stanica.

Dugoročno rješenje

br. pr. DN L Hman N režim zproj. V usv.

l/s kom [mm] [m] [m] [kW] [m3]

1 CS Brižine 1 11 1 100 560 36,53 7,9 1+1 8 3,22 CS Brižine 2 10 1 100 437 24,86 4,9 1+1 8 10,13 C.S. sv. Juraj 10 1 100 282 19,91 3,9 1+1 8 3,24 CS K. Sućurac I 53 1 200 560 32,80 34,1 3+1 8 26,65 CS K. Sućurac II 31 1 250 356 14,91 9,1 1+1 8 3,66 CS Adriavinil 41 1 200 356 11,77 9,5 1+1 8 4,87 CS K. Gomilica 208 2 300 505 26,08 106,4 3+1 6 43,28 CS K. Kambelovac 18 1 100 220 25,81 9,1 1+1 8 3,29 CS K. Lukšić I 31 1 150 487 28,18 17,1 1+1 8 10,0

10 CS K. Lukšić II 27 1 125 385 34,65 18,3 1+1 8 3,211 CS K. Stari 16 1 125 403 21,26 6,7 1+1 8 3,212 CS K. Novi 21 1 125 418 23,95 9,9 1+1 8 3,213 CS K. Nehaj 22 1 125 502 29,12 12,6 1+1 8 3,214 CS Resnik 460 2 400 690 20,96 189,0 3+1 6 79,821 CS Vranjica 1 30 1 159 202 20,1 11,8 1+1 8 2,2

22 CS Vranjica 2 43 1 198 536 10,1 8,5 1+1 8 3,0

23 CS Medena 73 1 202 522 24,2 34,6 2+1 8 5,4

24 CS Seget Donji 94 1 278 219 15,2 28,0 2+1 8 7,9

25 CS Soline 136 1 350 612 10,3 27,5 2+1 6 25,8

26 CS Saldun 22 1 125 799 54,9 23,7 1+1 8 3,2

27 CS Brodogradilište 8 1 100 214 6,4 1,0 1+1 8 2,0

28 CS Čiovo 57 1 250 385 7,7 8,6 2+1 6 6,7

29 CS Brigi 225 1 450 1.890 30,4 134,1 3+1 6 38,6

30 CS Slanac 49 1 200 365 15,0 14,4 1+1 8 3,2

41 CS Kava 11 1 100 440 52,3 11,3 1+1 8 2,0

42 CS Okrug Donji 27 1 150 102 9,0 4,8 1+1 8 2,0

42 CS Racetinovac 44 1 175 745 58,6 50,6 2+1 6 6,7

43 CS Milićevo 29 1 141 477 19,9 11,3 1+1 8 2,0

44 CS Okrug Gornji 52 1 200 610 47,0 47,9 2+1 6 6,7

45 CS Široka 22 1 150 1.090 45,3 19,5 1+1 8 3,2

46 CS Duboka 31 1 175 880 15,4 9,4 1+1 8 3,2

47 CS Tatinja 97 1 275 270 8,2 15,6 2+1 6 6,7

48 CS Bok 106 1 300 395 8,9 18,5 2+1 6 6,7

49 Mavraštica 2 116 1 300 430 12,4 28,2 2+1 6 6,7

50 Mavraštica 1 135 1 300 850 18,4 48,7 2+1 6 7,6

51 CS V. Draga 135 1 325 1.080 24,6 65,1 2+1 6 7,6

52 CS Slatine 3 23 1 150 150 5,3 2,4 1+1 8 2,0

53 CS Slatine 2 40 1 175 619 53,9 42,3 1+1 8 2,4

54 CS Slatine 1 56 1 200 403 14,0 15,4 1+1 8 2,8

55 CS Arbanija 69 2 150 763 32,0 43,3 1+1 8 3,6

56 CS Miševac 16 1 100 225 17,7 5,6 1+1 8 3,2

57 CS Sv Križ 99 2 200 287 25,5 49,5 2+1 6 8,4

crpni bazencrpketl. cjev.

QINSTSlivna površina



I. etapa

br. pr. DN L Hman N režim zproj. V usv.

l/s kom [mm] [m] [m] [kW] [m3]

4 CS K. Sućurac I 22 1 200 560 24,09 10,4 2+1 8 13,3

5 CS K. Sućurac II 33 1 250 356 15,01 9,7 1+1 8 4,0

7 CS K. Gomilica 91 1 300 505 25,02 44,6 2+1 6 16,6

8 CS K. Kambelovac 18 1 100 220 25,81 9,1 1+1 8 2,4

9 CS K. Lukšić I 20 1 150 487 20,08 7,9 1+1 8 4,0

10 CS K. Lukšić II 20 1 125 385 24,96 9,8 1+1 8 2,4

11 CS K. Stari 19 1 125 403 24,51 9,1 1+1 8 2,4

12 CS K. Novi 22 1 125 418 25,33 10,9 1+1 8 2,8

13 CS K. Nehaj 17 1 125 502 21,62 7,2 1+1 8 2,0

14 CS Resnik 194 1 400 690 18,92 72,0 3+1 6 29,9

21 CS Vranjica 1 18 1 159 202 17,5 6,2 1+1 8 1,7

22 CS Vranjica 2 30 1 198 536 6,6 3,9 1+1 8 1,7

23 CS Medena 54 1 202 522 16,3 17,3 2+1 8 3,1

24 CS Seget Donji 80 1 278 219 14,5 22,7 2+1 8 3,7

25 CS Soline 126 1 350 612 9,7 24,0 2+1 6 12,9

26 CS Saldun 12 1 125 799 34,0 8,0 1+1 8 1,6

28 CS Čiovo 60 1 250 385 8,0 9,4 2+1 6 3,4

29 CS Brigi 209 1 450 1.890 29,0 118,8 2+1 6 12,9

30 CS Slanac 30 1 200 365 11,3 6,6 1+1 8 2,0

43 CS Milićevo 19 1 141 477 10,6 3,9 1+1 8 1,6

44 CS Okrug Gornji 37 1 200 610 41,5 30,1 1+1 6 3,4

47 CS Tatinja 62 1 275 270 6,1 7,4 1+1 6 3,4

48 CS Bok 71 1 300 395 6,8 9,5 1+1 6 4,2

49 Mavraštica 2 74 1 300 430 9,5 13,8 1+1 6 4,2

50 Mavraštica 1 83 1 300 850 10,4 16,9 1+1 6 5,0

51 CS V. Draga 91 1 325 1.080 18,7 33,4 1+1 6 5,0

52 CS Slatine 3 16 1 150 150 4,1 1,3 1+1 8 1,6

53 CS Slatine 2 23 1 175 619 45,0 20,3 1+1 8 1,6

54 CS Slatine 1 31 1 200 403 8,1 4,9 1+1 8 2,0

55 CS Arbanija 37 2 150 763 12,7 9,2 1+1 8 2,4

56 CS Miševac 11 1 100 225 10,1 2,2 1+1 8 1,6

57 CS Sv Križ 71 2 200 287 23,2 32,3 2+1 6 4,2

crpni bazencrpketl. cjev.QINSTSlivna površina






DODADODADODADODATAK 1TAK 1TAK 1TAK 1

OBUHVAT I. ETAPE KANALIZACIJSKE MREŽE

Tabele: 1. Grad Kaštela 2. Grad Trogir 3. Općina Seget – priobalni dio 4. Općina Okrug 5. Naselje Slatine (Grad Split) 6. Rekapitulacija po jedinicama lokalne samouprave 7. Rekapitulacija po objektima






DODATAK 2DODATAK 2DODATAK 2DODATAK 2

DETALJAN TROŠKOVNIK IZGRADNJE I. ETAPE

Tabele: 1. Grad Kaštela 2. Grad Trogir 3. Općina Seget – priobalni dio 4. Općina Okrug 5. Naselje Slatine (Grad Split) 6. Rekapitulacija po jedinicama lokalne samouprave 7. Rekapitulacija po objektima




KAŠTELAKAŠTELAKAŠTELAKAŠTELA----TROTROTROTROGIRGIRGIRGIR


DODATAK 3DODATAK 3DODATAK 3DODATAK 3

HIDRAULIČKI PRORAČUN - DUGOROČNO RJEŠENJE

Tabele: A/ Područje Kaštela 3.1. Raspored korisnika 3.2. Proračun količina otpadnih voda 3.3. Dimenzioniranje crpnih stanica i tlačnih cjevovoda B/ Područje Trogir, Seget, Okrug i Slatine 3.4. Raspored korisnika 3.5. Proračun količina otpadnih voda 3.6. Dimenzioniranje crpnih stanica i tlačnih cjevovoda






DODATAK DODATAK DODATAK DODATAK 4444

HIDRAULIČKI PRORAČUN - I. ETAPA

Tabele: A/ Područje Kaštela 4.1. Raspored korisnika u I. etapi, postotak priključenosti i

raspored priključenih korisnika 4.2. Proračun količina otpadnih voda 4.3. Dimenzioniranje crpnih stanica i tlačnih cjevovoda B/ Područje Trogir, Seget, Okrug i Slatine 4.4. Raspored korisnika u I. etapi, postotak priključenosti i

raspored priključenih korisnika 4.5. Proračun količina otpadnih voda 4.6. Dimenzioniranje crpnih stanica i tlačnih cjevovoda






GRAFIČKI PRILOZIGRAFIČKI PRILOZIGRAFIČKI PRILOZIGRAFIČKI PRILOZI

1. Pregledna situacija ................................................................ 1:25.000

2. Urbanističke podloge............................................................... 1:15.000 2.1. Grad Kaštela 2.2.1. Grad Trogir, Općina Seget-priobalni dio, Općina Okrug

i naselje Slatine- sjeverni dio

2.2.2. Grad Trogir, Općina Seget-priobalni dio, Općina Okrug i naselje Slatine- južni dio

3. Situacija - Obuhvat I. etape kanalizacijske mreže ........................... 10.000 3.1. Općina Seget - priobalni dio 3.2. Grad Trogir 3.3. Grad Kaštela - zapad 3.4. Grad Kaštela - istok 3.5. Općina Okrug 3.6. Naselje Slatine

4. Situacija - Postojeće stanje ...................................................... 1:10.000 4.1. Općina Seget - priobalni dio 4.2. Grad Trogir 4.3. Grad Kaštela - zapad 4.4. Grad Kaštela - istok 4.5. Općina Okrug 4.6. Naselje Slatine

5. Situacija - Tehničko rješenje ..................................................... 1:10.000 5.1. Općina Seget - priobalni dio 5.2. Grad Trogir 5.3. Grad Kaštela - zapad 5.4. Grad Kaštela - istok 5.5. Općina Okrug 5.6. Naselje Slatine

0_tekst kaštela-trogir- idejno rješenje - rev. 0

Documents