1/20165. sijeènja 2016.

Biskupsko reðenje mons. Jure Bogdana

Novoimenovani vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj

bit æe zareðen za biskupa u konkatedralnoj crkvi Sv.

Petra u Splitu u subotu 27. veljaèe

Prve sportske igre redovnica u Hrvatskoj

Htjele smo posvjedoèiti da je radost i igra sastavni dio

našeg života i da nas je Bog stvorio upravo zato da

znamo na ovom svijetu slaviti sve ono što je lijepo i

uživati u zajedništvu i radovati se, istaknula je u izjavi

za IKA-u s. Ana Marija Antoloviæ

Biskup Škvorèeviæ primio slavonskog episkopa

Jovana

Razmotrili aktualna pitanja iz odnosa Katolièke Crkve

i SPC, te se složili oko potrebe produbljivanja daljnjih

meðusobnih kontakata kako bi se dokinule odreðene

predrasude i pridonijelo ostvarivanju zajednièkih

evanðeoskih ciljeva u suvremenim zbivanjima na našim

prostorima i šire u svijetu

Crkva – majka zvanja

U rubrici Dokumenti donosimo cjelovit tekst

poruke pape Franje za

53. svjetski dan molitve za duhovna zvanja

Sretan Božiæ i blagoslovljenu novu 2016. godinu

vjernicima kršæanskoga istoka žele

uredništvo i uprava IKA - Zagreb

Domovinske vijesti

Zapoèela Godina obitelji u župi sv. Josipa na Trešnjevki

Zahvalni božiæni susret volontera Caritasa Varaždinske biskupije

Koncert zborova župa Šibenske biskupije

Biskup Štambuk: Umire li nam buduænost?

Katolièki intelektualci planiraju niz manifestacija u 2016.

Nadbiskup Barišiæ pohodio klauzurne sestre

Biskup Petanjak otvorio Vrata milosrða u svetištu Majke Božje

Gorièke

Biskupi Zagrebaèke metropolije posjetili fra Bonaventuru Dudu

Skupština biskupa Ðakovaèko-osjeèke crkvene pokrajine

Crkva u Hrvata

Hrvatski jaslièari na tradicionalnoj izložbi "100 jaslica" u Rimu

Inozemne vijesti

Nadbiskup Ševèuk: Za Božiæ mir u Kristu i prihvaæanje unesreæenih

Nadbiskup Becciu o Papinim aktivnostima u 2015.

Pastoralni djelatnici ubijeni u 2015. godini

U svijetu ima više od 250.000 djece-vojnika

Riga æe biti domaæin 39. europskog susreta mladih u organizaciji

Zajednice iz Taizea

Haiti: Crkva u Izbornom povjerenstvu

Papa Franjo otvorio Sveta vrata bazilike Svete Marije Velike

Na snagu stupio Opæi ugovor izmeðu Svete Stolice i Države Palestine

Godišnje izvješæe Katolièke Crkve u Sloveniji

Kako odgovoriti na izazov osipanja mladih iz Crkve

Prilog dokumenti

Kontemplirati Dijete Isusa

Neprijatelj mira nije samo rat, nego i ravnodušnost

Drugima pokazati i darivati Isusa

Domovinske vijesti

Blagdan Svete obitelji proslavljen u zadarskoj katedraliZadar, 27.12.2015. (IKA) - Na blagdan Svete obitelji, unedjelju 27. prosinca, sveèano misno slavlje u katedrali Sv.Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup ŽelimirPuljiæ. U propovijedi je rekao kako se èesto èuje o obiteljimakoje su nesretne, raspadaju se ili su u krizi. "Govori se kakonitko nikoga ne sluša niti poštuje. Roditelji optužuju djecu,djeca se tuže na roditelje. Izmeðu starijih i mladih vodi setrajni 'hladni rat'. Kad se analiziraju uzroci takvog stanja,rijetko se navodi onaj pravi, najèešæi i najkobniji: izgubilo seIsusa koji više nije èlan njihove obitelji. Crkva zato trajnoupire svoj pogled u nazaretski dom Sv. obitelji. Tamo šaljesvoju djecu da nauèe školu svetosti, meðusobnog poštivanjai ljubavi, školu rada i molitve", rekao je mons. Puljiæ.Tragom navještaja Božje rijeèi kako su Marija i Josip vodilidijete u Hram, nadbiskup je upitao koliko suvremene obiteljivode i hode sa svojom djecom u Božji hram. "Raduju li se inastoje li da djeca budu èesto u Božjoj kuæi i molitvi, kodprièesnog stola i u ispovjedaonici, na misi? BezGospodinove pratnje, osobne molitve i sakramentalnogživota, teško je odgajati djecu da hode putem spasenja.Marija je tražila izgubljeno dijete. Vode li današnji roditeljidovoljno brigu kuda im djeca lutaju, s kim se druže, gdje ikako provode slobodno vrijeme? Majèinstvo Mariji dajepravo upozoriti svoga sina 'Dijete moje, zašto nam to uèini",rekao je mons. Puljiæ, dodavši kako biblijska èitanjablagdana donose radosne i tamne strane, ali i rasplet isveèanost obiteljskog ognjišta. Nerotkinja Ana je u hramumolila da dobije dijete i izmolila je sina. Onda ga je radosnai puna zahvalnosti odvela u hram i predala hramskoj službi."Jer izmoljen je u hramu i pripada hramu. Dala mu je imeSamuel, što znaèi Èuo me Bog. Tako je u imenu sina sroèilasvoju i njegovu povijest. Jer on æe kasnije u hramu èuti islušati Boga. To je divan primjer i poruka svakom vjernikusuradnje i odgovora Onomu koji sve vodi i upravlja.Najsveèaniji èovjekov govor je molitva zahvalnica ipokajnica. Svatko treba za puno toga i kajati i zahvaljivati",rekao je nadbiskup. Istaknuo je velièinu majke Marije tedivnu zaštitu i osobitu brižljivost svetog Josipa. Njihov put uhram bila je znakovita procesija u kojoj se i Bog prikljuèiokao hodoèasnik, a u hramu je bio prvi javni razgovor ljudi sBogom. Nadbiskup Puljiæ je zakljuèio mislima koje je bl.Pavao VI. izrekao tijekom hodoèašæa u Svetu zemlju 1964.g. u Nazaretu, gradu Svete obitelji: "Nazaret nas najprije uèišutjeti. O kad bi u nama ojaèala cijena šutnje, tog divnog itako potrebnog svojstva duše u vrijeme uznemirenog života,u doba tolike vike, galame i buke. O nazaretska šutnjo, nauèinas da budemo uèvršæeni u dobrim mislima, zaokupljeninutarnjim nadahnuæima, da budemo pripravni slušati Božjesavjete i upute istinskih uèitelja. Nazaret nas uèi koliko jepotrebno spremati se, uèiti, razmatrati, skrovito živjeti imoliti u tajnosti koju vidi samo Bog. Ona nas pouèava kakoobitelj ne može ništa drugo zamijeniti. U svetom graduNazaretu upoznajemo obvezu rada. U kuæi drvodjelèeva Sinashvaæamo otkupiteljski zakon ljudskog rada i želimoobnoviti dostojanstvo rada. Nazaret nas uèi i podsjeæa što jeobitelj: ona je zajedništvo osoba i ljubavi. Njena je prirodna inezamjenjiva uloga u društvenom poretku. Ona je sveto inepovredivo vlasništvo obitelji koje valja èuvati kao zjenicuoka svoga". Za vrijeme mise mons. Puljiæ je uveo u službuakolita zadarskog bogoslova Ivana Jordana, rodom iz župesv. Martina u Ljupèu.

Zapoèela Godina obitelji u župi sv. Josipa na TrešnjevkiZagreb, 27.12.2015. (IKA) - Godina obitelji zapoèela je unedjelju 27. prosinca u župi sv. Josipa na zagrebaèkojTrešnjevki. Godina je zapoèela na blagdan Sv. obiteljisveèanom misom koju je predvodio upravitelj župe DamirOcvirk uz pratnju župnog vikara Ivana Vuèaka i ðakonaMarinka Goleka. Na misi je sudjelovao veliki broj obitelji sdjecom, koje su sveèano ušle u procesiji u crkvu noseæizastavu s otisnutim logom i geslom Godine obitelji. U homiliji župnik je istaknuo kako je Godina obiteljismještena u kontekstu Izvanredne godine milosrða, stoga je iuzeto geslo "Milosrðe Božje – snaga obitelji". OtvorenjuGodine obitelji prethodila je akcija župnog Caritasa podnazivom "Obitelj za obitelj" u kojoj je prikupljeno namirnicaza 124 paketa pomoæi najpotrebnijim obiteljima ipojedincima u župi. Cilj ovoga razdoblja u župi je osnivanjeobiteljske zajednice i pojaèati svijest o važnosti obitelji kaosvetišta života, kuæne Crkve i temeljnog zajedništva Crkve idruštva. Takoðer se želi promicati važnost razumijevanjažupe kao velike obitelji, sastavljene od razlièitih obitelji kojeposjeduju darove i sposobnosti koje mogu ugraditi u životžupne zajednice. Na kraju mise župnik je podijelio betlehemsko svijetlo, kaodar poslanja onima koji æe se najviše brinuti o promicanjuvažnosti i svetosti braènog i obiteljskog života. Svjetlo jepredano voditeljima obiteljske zajednice braènom paruMarku i Martini Salopek, voditeljici zbora "Izvor" IvaniJelinèiæ, te župnim vjerouèiteljima Vlasti Fekeža i KrešimiruMatijeviæu. Sveèanost otvorenja Godine obitelji zakljuèena jepredstavom "Sito" u režiji Petre Radin koja je kroz šest slikaopisala razlièite teme i situacije obiteljskoga života. Upredstavi su glumile obitelji Krizman, Èonè, Škvorèeviæ,Jelinèiæ, Brzoviæ i Magud te ðakon Marinko Golek, meðunjima i tri trudne majke.

Krk: Misno slavlje povodom blagdana Nevine djeèiceKrk, 28.12.2015. (IKA) - Na blagdan Nevine djeèice, 28.prosinca, krèki biskup Ivica Petanjak predvodio je u krèkojkatedrali sveèanu misu na kojoj su sudjelovali èlanoviPokreta za život Krèke biskupije, sveæenici, redovnici iredovnice te vjernici laici i simpatizeri pokreta. Cilj Pokretaza život je promicanje, razvitak i unapreðenje prava na život,te zaštita svakog ljudskog života od zaèeæa do naravne smrti.Upravo je zato blagdan Nevine djeèice prikladan trenutak zaokupljanje i molitvu za život. "Mi smo veèeras ovdjeokupljeni da molimo za život. U mnogim našim krajevima jeobièaj da se na današnji dan donose djeca na blagoslov.Blagoslov brani i štiti život. Podržava život i èuva ga. Bog jedvije stvari pridržao sebi: poèetak i kraj ljudskog života. Tkou to dvoje dirne snosi posljedice. Nismo došli svojomvoljom na ovaj svijet i ne možemo otiæi s ovog svijetasvojom voljom. Bog je jedini gospodar života", kazao je u propovijedi biskup Petanjak. Govoreæi o poruci ovogablagdana za svakog vjernika biskup Petanjak istaknuo je:"Dijete je nevino, nedužno, èisto, bezgrešno, nemoæno i onoukazuje na svu moguæu sebiènu prljavštinu koja jenataložena u nama starima. Ako dijetetom manipuliramobilo prije bilo poslije poroda, ili ga ubijemo, ono æe nas cijeliživot podsjeæati na sebe svojom èistoæom i nevinošæu iukazivati na našu sebiènost i oholost. Sebiènost želi ušutkatiBoga. Ne zaboravimo da je Bog izvor i ljubitelj života. Zbog

Domovinske vijesti ika

2 5. sijeènja 2016. broj 1/2016

toga se život ne može ubiti, ne može ušutkati. Akoeliminiramo život on æe nastaviti govoriti u našoj savjesti iprogonit æe nas. Dijete nas svojim ponašanjem podsjeæakako trebamo živjeti. S osmijehom, bezazleno, èisto,darujuæi se, povjeravajuæi se."Nakon mise zajedništvo se nastavilo u prostorimaBiskupskog ordinarijata gdje je bilo uprilièeno druženje zasve èlanove i simpatizere Pokreta za život. Biskupa Petanjkai sve nazoène pozdravio je uime predsjednika Pokreta zaživot dr. Šime Papariæa, Toni Hrabriæ, te èestitajuèinadolazeæu 2016. godinu pozvao na zajednièku molitvu izalaganje oko oèuvanja života.

Zahvalni božiæni susret volontera Caritasa VaraždinskebiskupijeVaraždin, 29.12.2015. (IKA) - Tradicionalni božiæno-novogodišnji susret djelatnika i volontera CaritasaVaraždinske biskupije održan je u utorak 29. prosinca uVaraždinu. Pedesetak volontera i suradnika BiskupijskogCaritasa na èelu s ravnateljem mr. Antom Šolom okupilo sena misnom slavlju koje je u katedrali Uznesenja BDMpredvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak, ujednopredsjednik Hrvatskog Caritasa, u zajedništvu spredsjednikom Biskupijskog Caritasa generalnim vikarommons. Ivanom Godinom i drugim sveæenicima. Biskup Mrzljak pozdravio je karitativne djelatnike isuradnike koji su se okupili na svom tradicionalnomgodišnjem susretu koji je i ove godine održan u duhuzajedništva i zahvalnosti. Napomenuo je da su se sabrali uduhu otajstva utjelovljenja Božje ljubavi prema èovjekukazavši kako ljubav nije samo isprazna rijeè, nego je todjelovanje - èin koji daje život. Ohrabrio je okupljene da idalje uèvršæuju svoju vjeru te da iz nje žive svojsvakodnevni život. U homiliji je biskup poruèio volonterimada i nadalje u potrebitima gledaju betlehemsko dijete koje jepotrebno tuðe pomoæi te time produbljuju svoju božiænuvjeru u svakodnevnom životu. Istaknuo je kako jekaritativno djelovanje trajni znak utjelovljene Božje ljubavi iizraz važnosti i prepoznatljivosti Crkve u današnjemvremenu. Nakon mise na zajednièkoj veèeri i druženju karitativnihdjelatnika i suradnika s biskupom Mrzljakom i èelništvomBiskupijskog Caritasa u prostorijama Sveæenièkog doma,zahvaljeno je svima na suradnji i brojnim zauzetimaktivnostima u kojima su protekle graðanske godinenesebièno sudjelovali ulažuæi same sebe za bližnje ipotrebite. Mons. Godina uz srdaène èestitke u prigodibožiænih blagdana uputio je i zahvalu za karitativniangažman, a zahvali se pridružio i ravnatelj Šola. Zahvalio jesvima koji djeluju u odjelima Biskupijskog Caritasa, odpuèke kuhinje, donacijske ljekarne, odjela za hranu i odjeæudo Caritasovih ustanova u Èakovcu i Ivancu, kazavši kakosu dosadašnja suradnja i brojne aktivnosti izvrstan poticaj zadaljnji karitativan rad. Susretu su nazoèili i predstavniciCaritasovog boravka za djecu s teškoæama u razvoju uÈakovcu i Doma za starije i nemoæne osobe u Ivancu.Posebne zahvalnice za jubilarni staž volontiranja uBiskupijskom Caritasu primile su Dragica Ceglec za 10godina i Katica Milièiæ za 20 godina dobrovoljnog rada.

.

Koncert zborova župa Šibenske biskupijeŠibenik, 29.12.2015. (IKA) - Jedanaestu godinu u nizu ukatedrali Svetog Jakova u Šibeniku u utorak 29. prosincaodržan je božiæni koncert "Veselje ti navješæujem" zborovažupa Šibenske biskupije. Ove godine nastupili su zborovižupa Rupe, Skradin, Konjevrate, Vodice, Zaton, Šubiæevac,Vidici i Murter te Biskupijski zbor mladih Laudantesi. Uztradicionalne puèke hrvatske božiæne napjeve na koncertu suizvoðena i novija djela domaæih i stranih autora. "Jedanaestu godinu u nizu u katedrali Sv. Jakova prireðen jeprogram kojemu je nakana bila upotpuniti ozraèjenajradosnijeg blagdana u godini, ali još više uputiti naznaèenje Božiæa u srcima svih naših vjernika", rekla jeorganizatorica koncerta i voditeljica katedralnog zbora prof.Jelena Mikulandra. Na kraju koncerta šibenski biskup Ante Ivas istaknuo jekako hrvatski narod ima bogatu baštinu božiænih pjesama.Božiæ je raspjevao hrvatski narod do èudesnih ljepota.Istaknuo je kako je Božiæ pjesma koju je Bog spjevao i kakose u božiænim pjesmama složila cijela Hrvatska. Božiæ jepoèetak nove kulture u ljudskoj povijesti. Božiæ je i napoèetku naše hrvatske kulture povijesti i identiteta, poruèioje biskup.

Božiæni prijam u šibenskom Samostanu sv. FraneŠibenik, 29.12.2015. (IKA) - Božiæni prijam za brojnedobrotvore, prijatelje i suradnike te podupiratelje Samostanasv. Frane i Svetišta sv. Nikole Taviliæa u Šibeniku održan je29. prosinca u samostanskoj dvorani. Sudionike skupapozdravio je i izrekao zahvalu gvardijan fra Ivan Bradariæ.Sažeto je prikazao duhovni vid djelatnosti samostana,osvrnuvši se na bogatu samostansku tradiciju obilježavanjadevetnica i drugih vidova štovanja i pobožnosti Bezgrešne,sv. Frane, Ante i sv. Nikole Taviliæa. Osobito je znakovitomistaknuo prošlogodišnju pobožnost Trinaest utoraka sv. Antiu Godini posveæenog života, uz gostovanje i predstavljanjesvih muških redovnièkih zajednica u Hrvatskoj. "Kaocrkvena institucija koja je na rubu staroga grada Šibenika, ilibolje reæi prva na udaru, èinimo sve što možemo i štosmatramo da je potrebno za dobro vjernika, ovoga grada ibrojnih turista koji navraæaju. Podsjeæa nas to na Jakovljevzdenac, gdje mnogi usputni prolaznici zastaju, žedni, tražeokrepu", istaknuo je gvardijan. Na kulturnom planu spomenuo je otvorenje muzeja sv. Franei njegov stalni postav; izložbu "Sv. Nikola Taviliæ u slici idokumentu"; izdavanje monografije "Samostan i crkva Sv.Frane u Šibeniku" i CD s pjesmama u èast sv. NikoliTaviliæu "Šibenik pjeva svome svecu". Na materijalnomplanu uèinjeno je jako puno, zahvaljujuæi dobrotvorimaobnovljeni su kameni oltari u crkvi; nabavljen relikvijar sv.Ante; izliveno zvono i ureðen sustav zvonjenja, novaelektrifikacija. Vlastitim sredstvima ureðena je paksamostanska knjižnica i arhiv; ureðen muzej sv. Frane;ureðena kapelica Sv. Mihovila. Sredstvima Ministarstvakulture obnovljene su dvije kamene skulpture NikoleFirentinca, a nastavlja se ureðenje drvenog oltara sv.Stjepana, te je u postupku još nekoliko predmeta izsamostanske riznice."Ono posebno èemu smo Bogu zahvalni tijekom proteklegodine jesu ljudi. Ljudi i dobri odnosi. Upoznali smo vas,dragi prijatelji, i još puno dobrih ljudi željnih da nam pružeruku prijateljstva i podrške. Hvala vam što ste u namaprepoznali osobe od povjerenja i dobre suradnje", zakljuèioje gvardijan Bradariæ. Nekoliko božiænih pjesama izveo jevokalni kvartet "A vista".

Domovinske vijestiika

35. sijeènja 2016. broj 1/2016

Prve sportske igre redovnica u HrvatskojZagreb, 30.12.2015. (IKA) – U Godini posveæenog životaklanjateljice Krvi Kristove regije Zagreb podpokroviteljstvom Hrvatske konferencije viših redovnièkihpoglavara i poglavarica (HKVRPP) organizirale su 1.sportske igre redovnica u Hrvatskoj. Igre su održane 29. i 30.prosinca u Osnovnoj školi Mate Lovraka u Zagrebu. Igre jeotvorio predsjednik HKVRPP fra Jure Šarèeviæ, OFMCap.,koji je s tribina oba dana i bodrio natjecateljice. Na Igre seprijavilo pedesetak redovnica iz devet redovnièkih družbi, ito: franjevke misionarke iz Asiza, franjevke od Bezgrešnogzaèeæa iz Dubrovnika, kæeri Božje ljubavi, klanjateljice KrviKristove, milosrdnice sv. Vinka Paulskog, sestre Kraljicesvijeta, služavke Malog Isusa, sestre Naše Gospe i školskesestre franjevke Krista Kralja. Natjecanje se odvijalo u šest sportskih disciplina. U šahu jepobijedila s. Finka Dolibašiæ, ASC, a u stolnom tenisu s.Marija Bilanoviæ, ASC. U ekipnim sportovima u odbojcinajbolje su bile služavke Malog Isusa. One su pobijedile i unatjecanju u granièaru, a pobjedu su odnijele i u rukometu,dok su u košarci pobijedile kæeri Božje ljubavi. Medaljesvim natjecateljicama, kao i onima koji su pridonijeli samimigrama podijelila je s. Ana Marija Antoloviæ, regionalnapoglavarica klanjateljica Krvi Kristove regije Zagreb, koja jeuruèila i zahvale podupirateljima. Posebnu pak zahvaluuputila je ravnateljici OŠ Mato Lovrak prof. Alemki Pliestiæza otvorenost i domaæinstvo igrama. "Kad smo se susrelinismo ni oèekivali da æe biti toliko radosti ova dva dana, alito je možda ono najljepše što smo postigli. Želim èestitatisvima koji su sudjelovali, ali i svima koji su nas bodrili stribina. Važno je sudjelovanje, ali i zajednièko radovanje,dijeljenje života i iskustava", rekla je s. Ana MarijaAntoloviæ. Rijeè zahvale uputila je i glavna organizatorica s.Tomislava Æavar. "Hvala vam za svu ljubav, žrtvu,razigranost koju ste podijelile. Nadam se da æemo o ovomerazmišljati i razgovarati u svojim zajednicama", rekla je. Igre su zatvorene pjesmom "Narodi nam se" te zajednièkimfotografiranjem. Po završetku igara u izjavi za IKA-Zagreb s. Ana MarijaAntoloviæ istaknula je kako se sportskim igrama redovnicaželjelo dati doprinos obilježavanju Godine posveæenogživota, a prije svega cilj je bio: biti zajedno, upoznati se,zajednièki se družiti, u èemu se u konaènici u potpuno iuspjelo. "Pozitivno smo iznenaðene prijavama isudjelovanjem. Mislim da su ovo bili predivni dani. Bio je ivelik odjek u medijima što nas je lijepo iznenadilo, i reakcijesu pozitivne. U ovoj Godini posveæenog života poslali smonekoliko novih poruka. Tako se pomalo mijenjaju stereotipio redovnicama koje se samo zavlaèe u svoje kuæe i rade nekeposlove i ne znaju se veseliti, koje su tužne osobe i plaèu nadživotom. Htjele smo posvjedoèiti da je radost i igra sastavnidio našeg života i da nas je Bog stvorio upravo zato daznamo na ovom svijetu slaviti sve ono što je lijepo i uživati uzajedništvu i radovati se", rekla je s. Ana Marija Antoloviæ. S. Tomislava Æavar za IKA-u je rekla kako je cilj igara biozajedništvo, svjedoèenje radosti, ali se na ovakav naèinželjela istaknuti i briga za zdravlje, tj. poticanje na fizièkeaktivnosti koje su svima potrebne zbog stila života. "Lijeposam iznenaðena brojem prijavljenih redovnica i brojemredovnièkih družbi. Oduševljena sam radošæu kojom suzraèile redovnice, spontanošæu, otvorenošæu jedne zajedniceprema drugoj. Cilj je postignut: naše zajedništvo, druženje,upoznavanje i svjedoèenje da smo i mi osobe kojima supotrebne ovakve aktivnosti", rekla je te izrazila nadu da æe topridonijeti pokretanju fizièke aktivnosti, a eventualne sliènezajednièke susrete predaje u ruke Bogu.

Biskup Štambuk: Umire li nam buduænost?Hvar, 30.12.2015. (IKA) – Pod nazivom "Umire li nambuduænost?", hvarski biskup Slobodan Štambuk uputio je uzsvetkovinu Božiæa sveæenicima trootoèke biskupije poruku ukojoj ih potièe na razmišljanje i molitvu na nakanu novihduhovnih zvanja. Na poèetku istièe kako naslov te poruke neodgovara svetkovini Božiæa koja govori o životu, nadi iradosti, ali, pritom, podsjeæa biskupijski kler da Hvarskabiskupija u malome sjemeništu nema niti jednogasveæenièkoga kandidata, dok se u Bogoslovnom sjemeništuza sveæeništvo priprema Toni Aviani iz župe sv. Stjepana I.,pape i muèenika, iz Staroga Grada na Hvaru, koji se nalazina 4. godini Filozofsko–teološkoga studija pri Katolièkombogoslovnom fakultetu u Zagrebu. "Mali Isuse, pomogni nam u ovoj našoj nevolji! Pozovirevne i željne širenja Tvoje slave na ovim našim otocima!Ljuta je to naša nevolja, to nas žalosti, blokira ioneraspoložuje. Od kuda poèeti, kako naæi odgovor na ovoteško pitanje? Znamo, pouèeni smo Gospodin poziva, On jePrvi i Posljednji, On je alfa i omega. Ali, dao je posloveCrkve u naše ljudske ruke, potaknuo je na molitvu onomekoji je Gospodar žetve", istièe u poruci hvarski biskup, tenastavlja: "Jesmo li, možda, u molitvi na tu nakanu zakazali?Jesu li nam misli i osjeæaji na pravoj strani? Imamo li zdravismisao za tu našu i Božju stvar?". Na kraju potièe sveæenikeda u svojim župama uèine sve što je moguæe oko novihduhovnih zvanja, i to molitvom, žrtvom i poticajima.

Katolièki intelektualci planiraju niz manifestacija u 2016.Osijek, 30.12.2015. (IKA) - Udruga katolièkihintelektualaca u Osijeku održala je 30. prosinca godišnjuskupštinu na kojoj je predsjednica Ružica Pšihistal izvijestilao aktivnostima tijekom 2015. godine i podnijela financijskoizvješæe iz kojeg je razvidno kako UKI završava godinu s22.691 kunu u plusu. Meðu aktivnostima istaknuti suduhovna obnova, javna dostupnost prevedenih tekstova o.Johna A. Hardona na UKI-jevoj mrežnoj stranici (uzsuglasnost Zaklade J. A. Hardona), predavanje Ivice Ragužao Papi iznenaðenja, adventske veèeri s Antonom Šuljiæem ipoezijom Tina Ujeviæa te božiæni koncert Lidije Bajuk ukonkatedrali. Predložen je i prihvaæen plan rada i financijskiplan za 2016. godinu vrijedan 67.600 kuna te je skupštinajednoglasno razriješila dosadašnjeg tajnika Mladena Miliæa,kojeg je Sud èasti iskljuèio iz UKI-ja te je za tajnicuizabrana umirovljena pedagoginja Jelena Pavliæ. Èlanstvo jena skupštini prihvatilo programske aktivnosti u okvirukorizmenih i adventskih manifestacija za èiju je provedbuzadužena radna skupina te se planira održavanje koncerata,tribina, pjesnièko-glazbenih veèeri, tematski okrugli stol iprojekcije filmova. Mjeseèni susreti se nastavljaju posljednjesrijede u mjesecu u dodijeljenomu prostoru unadbiskupijskom Vikarijatu Osijek, a uz održavanjeinternetske stranice UKI-ja (duhovni poticaji, razmatranja,aktivnosti) èlanstvo je podržalo održavanje korizmeneduhovne obnove s duhovnikom Vladimirom Sedlakom i uorganizaciji sveæenika èlanova UKI-ja, zatim objavljivanjepublikacije "UKI – prvih deset godina" te proslavuspomendana (28. kolovoza) sv. Augustina, zaštitnika UKI-ja.Reèeno je kako æe UKI i nadalje afirmirati katolièkevrednote, promicati kršæansku kulturu i intelektualnimdjelovanjem biti aktualni segment evangelizacije u javnomživotu kroz civilni sektor društva, a takoðer æe se oèitovati ovažnim zbivanjima.

Domovinske vijesti ika

4 5. sijeènja 2016. broj 1/2016

Nadbiskup Barišiæ pohodio klauzurne sestreSplit, 30.12.2015. (IKA) - Svake godine splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišiæ u božiænom vremenu posjetiklauzurne sestre Splitsko-makarske nadbiskupije. Tako je iove godine 28. prosinca pohodio klarise u njihovusamostanu u Splitu, i 30. prosinca benediktinke u samostanusv. Nikole u Trogiru.Klarisama je nadbiskup èestitao božiæne blagdane, posebnotrima novim kandidaticama koje su ove godine ušle usamostan i ohrabrio ih u njihovu izboru. Nadbiskup jegovorio o otvaranju Godine milosrða, te kako su unadbiskupiji otvorena vrata milosrða u splitskoj katedrali,Vepricu, Sinju i Solinu. Kao dar sestrama donio je i ikonuBožjega milosrða, istaknuvši da svi mi živimo od Božjegmilosrða, a onaj tko je iskusio to milosrðe u svom životupozvan je gledati stvarnost Božjim milosrdnim pogledom.Tako je i podijelio svim sestrama malenu sliku ikoneBožjega milosrða sa molitvom pape Franje, te medaljice sasvojim grbom i slikom sv. Dujma. Klarise su nadbiskupudarovale kolaèe i plodove iz svoga vrta, a susret je završiomolitvom i blagoslovom zajednice.I benediktinkama je nadbiskup Barišiæ donio ikonu Božjegmilosrða na dar, naglasivši da je Bog onaj koji nas izvodi izbijede po križu. Svojim križem Krist rastvara usta podzemljai vadi palog Adama, stavljajuæi ga na svoja ramena iobnavljajuæi mu život. To je milosrðe – misericordia: Bogèije se srce (cor/cordis) priklanja našoj mizeriji i izvlaèi nasiz ponora. Nadbiskup je približio znaèenje oprosta u našemživotu na primjeru èovjeka koji je uèinio zloèin, te pita zaoproštenje ljude koje je oštetio svojim postupcima. No onimu ne žele oprostiti. Njega više pogaða to što mu oni neopraštaju nego sama kazna za zloèin. Bog nama opraštauvredu za grijeh po sakramentu pomirenja, ono što jenajteže, ali ostaje vremenita kazna za grijeh za koju možemodobiti oprost u posebnim uvjetima. Ipak, naglasio jeNadbiskup, važno je izbjeæi matematiku u ovim stvarima,odnosno, da nam oprost ne postane puko zbrajanje „danaoprosta". Na taj bismo naèin degradirali i ogranièili Božjemilosrðe i Njegovo oproštenje. Otac nadbiskup je sestramapodijelio slièice sa ikonom Božjega milosrða i medaljice. Nakraju je zazvao Božji blagoslov nad sestre i njihovuzajednicu, a one su zahvalile nadbiskupu na posjeti idarovale plodove iz vrta njihova samostana.

Solin: Predstavljen nosaè zvuka "Doðite na poklonGospodinu"Solin, 30.12.2015. (IKA) – U organizaciji župnog uredasvetišta Gospe od Otoka i Papa Banda u srijedu 30. prosincau prepunoj crkvi Gospe od Otoka u Solinu predstavljen jenovi nosaè zvuka u nakladi Župnog ureda Gospe od Otokapod nazivom "Doðite na poklon Gospodinu". Novi nosaè zvuka u trajanju od 30 minuta sadrži 10hrvatskih tradicionalnih božiænih pjesama: "Pristupitevjerni", "Svim na zemlji", "Veselje ti navješæujem", "Veselise Majko Božja", "Radujte se narodi", "Djetešce nam serodilo", "U se vrime", "Narodi nam se" i "Pastorella". Naalbumu koji kao urednik potpisuje župnik don RankoVidoviæ sudjelovali su: Ivan Božiæeviæ, Miro Alduk, DanijelStojan, Albert Limiæ te glazbeni producent Damir Marušiæ. Tom prigodom održan je koncert na kojemu je sudjelovaoglazbeni sastav Papa Band iz Solina s pjesmama izpredstavljenog nosaæa zvuka. "Ovim koncertom želimosvima vama uputiti svoju božiænu èestitku i ono što jenajvažnije želimo svojim pjesmama otvoriti srca te ihdonijeti na poklon Malom Djetetu Isusu", kazala jevoditeljica Papa Banda Maja Doliæ. Na kraju veèernjeg

koncerta, kao gošæa Anðela Zeliæ, koja sa svojom obitelji udijaspori èuva hrvatsku tradiciju te je i sama izdala nosaèzvuka s adventskim i božiænim tradicionalnim pjesmama nahrvatskom jeziku, otpjevala je pjesme "Kyrie elesion","Božji sin" i Tiha noæ". Nakon završne pjesme uime PapaBanda Maja Doliæ zahvalila je župniku don Ranku Vidoviæuna svemu što radi na duhovnom rastu onih na kojima ostajebuduænost, na mladeži, te mu kao mali znak pažnje predalaprigodni dar. Prilikom izlaska iz crkve svi su dobili na darsvoj primjerak CD-a, Nakon toga, za sve sudionike iposjetitelje nastavljeno je uz pjesmu i prigodnu zakuskudruženje u župnoj dvorani.

Biskup Škvorèeviæ primio slavonskog episkopa JovanaRazmotrili aktualna pitanja iz odnosa Katolièke Crkve iSPC, te se složili oko potrebe produbljivanja daljnjihmeðusobnih kontakata kako bi se pridonijelo ostvarivanjuzajednièkih evanðeoskih ciljeva u suvremenim zbivanjimaPožega, 31.12.2015. (IKA) - U Biskupskom domu u Požegibiskup Antun Škvorèeviæ primio je 31. prosinca slavonskogepiskopa Jovana Æulibrka u pratnji požeškog parohaAleksandra Bjeliæa. Bio je to susret koji se odvijao izmeðuslavljenja Božiæa po Gregorijanskom i Julijanskomkalendaru, te su dvojica crkvenih èelnika uživo èestitalablagdane i razmijenili dobre želje na temelju vjere u istogGospodina. Veæ se ustalilo da požeški biskup i pakraèkiepiskop povremeno nastoje razmijeniti poglede otrenutaènim zbivanjima u Crkvi i društvu te uèvršæivatimeðusobne odnose povjerenja u nastojanju oko lijeèenjarana koje je nedavni rat ostavio u dušama ljudi. Episkop Jovan upoznao je biskupa Škvorèeviæa s obnovomvladièanskoga doma i sabornog hrama u Pakracu te prikazaosvoje aktivnosti u tom pogledu, meðu kojima je i nedavniposjet Sjedinjenim Amerièkim Državama. Darovao jebiskupu Škvorèeviæu sliku sv. Antuna Padovanskog, koju jeizradio jedan sjevernoamerièki slikar, i uruèio pozdravesvoga prethodnika espiskopa Save Juriæa. Biskup i episkop razmotrili su aktualna pitanja iz odnosaKatolièke Crkve i Srpsko-pravoslavne Crkve, te se složilioko potrebe produbljivanja daljnjih meðusobnih kontakatakako bi se dokinule odreðene predrasude i pridonijeloostvarivanju zajednièkih evanðeoskih ciljeva u suvremenimzbivanjima na našim prostorima i šire u svijetu.

Misa zahvalnica u ŠibenikuŠibenik, 31.12.2015. (IKA) - Misu zahvalnicu naSilvestrovo u èetvrtak 31. prosinca u katedrali Svetog Jakovapredvodio je šibenski biskup Ante Ivas. Sveèanim "TebeBoga hvalimo" zahvalio je Gospodinu za sve dobro uŠibenskoj biskupiji u 2015. godini. Živa Crkva Kristova na zemlji, pa tako i Crkva u Šibenskojbiskupiji zahvaljuje Bogu Ocu i pridružuje se zahvali Crkvekoja je na nebesima. Veèeras smo svi u velikom zahvalnomzajedništvu, poruèio je biskup Ivas u homiliji. Zahvalio jebrojna dobra koje Crkva primila u protekloj godini. Zahvalioje za redovnike i redovnice i Godinu posveæenoga života, zažupnike koji djeluju u biskupiji, za vjerouèitelje i molitvekoje su se iz Šibenske biskupije dizale. Biskup je zahvalio za obitelji, za dar života i za krštenjadjece u obiteljima sa pet i jedanaestero djece, te za sverodilje. Spomenuo se u zahvali i otvorenja crkve Gospe odhrvatskog krsnog saveza u Kninu, poèetka obnovegrkokatolièkog hrama u Krièkama, pohoda apostolskognuncija Alessandra D'Errica i brojnih drugih dogaðaja.

Domovinske vijestiika

55. sijeènja 2016. broj 1/2016

U varaždinskoj katedrali misa zahvalnica za proteklugodinuVaraždin, 31.12.2015. (IKA) - Varaždinski biskup JosipMrzljak predvodio je u èetvrtak 31. prosinca u katedraliUznesenja BDM u Varaždinu zahvalno misno slavlje zaproteklu graðansku godinu. S biskupom su koncelebriraligeneralni vikar mons. Ivan Godina, predstojnici biskupijskihureda i kanonici Zbornog kaptola èazmansko-varaždinskog. Pozdravljajuæi okupljene na poèetku slavlja, biskup je rekaoda su se sabrali na kraju graðanske godine da misom Boguzahvale za cijelu godinu, za sva dobroèinstva koja je udijelioi svu milost koju su primili i po kojoj su mogli živjeti svojkršæanski život. Premda se mogu ljudi pitati zašto Bogu zahvaljivati jer smosve uèinili svojim ljudskim zaslugama, mi kršæani svjesnismo da je potrebno Bogu zahvaliti za život i sve sposobnostis kojima živimo, istaknuo je biskup Mrzljak u homiliji.Prvenstveno Bogu zahvaljujemo na Božiæu jer je na taj naèinBog postao jedan od nas, a potom i na euharistiji jer putemnje svaki dan dolazi meðu nas i ostaje s nama. Boguzahvaljujemo za Crkvu u kojoj živimo Božju prisutnost, zaSinodu o obitelji koja nam je potvrdila svetost braènog iobiteljskog života, za jubilejsku Godinu u kojoj još višeprepoznajemo lice milosrdnog Boga te za sve druge trenutkeu kojima smo prepoznavali Božju prisutnost. To nisu bilisamo lijepi trenuci, nego i oni teški kada smo uz Božjupomoæ i milost nosili križ svakodnevnog života, istaknuo jebiskup Mrzljak u homiliji.

Misa zahvalnica u KrkuKrk, 31.12.2015. (IKA) - Misu zahvalnicu na Silvestrovo, uèetvrtak 31. prosinca, u krèkoj katedrali predvodio je krèkibiskup Ivica Petanjak. Sveèanim "Tebe Boga hvalimo" uzmnoštvo vjernika zahvalio je Gospodinu za sva dobroèinstvakojima nas je obdario u protekloj godini. U propovijedipodsjetio je na osnovni razlog zahvaljivanja. "Današnji dan –Stara godina – posljednji dan u godini je poseban dan kad mikao vjernici želimo reæi: 'Bože hvala ti za 365 dana koji sunam bili darovani'. Nekome æe ova godina biti najljepša,nekome najgora, ali to je uvijek tako bilo i bit æe. Ali miželimo istaknuti vrijednost vremena kao takvoga. Mi živimou vremenu. Ono nam je potrebno da kroz njega pratimodogaðaje svijeta, ali i svoje vlastite uspone i padove, svojrast ili nazadovanje. Vrijeme je moguænost, prilika, šansa,izazov, poziv da se nešto u životu uèini", pojasnio je biskup. Govoreæi o dobrim željama kojima æemo mnogi ovih danaobdariti jedni druge biskup je istaknuo: "Kad si upuæujemoèestitku najèešæe kažemo: 'Želim ti puno zdravlja i dug život'- Lijepa èestitka, ali za što? Što znaèi dug život i dobrozdravlje? Ako æu to dvoje kreativno osmisliti, pametnoživjeti, onda æe mi biti potrebno i dobro zdravlje i dug život.Ako to dvoje budem zloupotrijebio, uludo ili bezveze živio,što æe mi dug život i dobro zdravlje, jer æe služiti samo menii drugima na propast", upozorio je biskup. Zato bi, prema njegovim rijeèima, ispravna èestitka bila:"Neka ti Bog udijeli mudrosti i svetosti". Ako budeš imaomudrosti, u bilo kojoj situaciji života bit æeš na visini i svešto ti se dogodi primit æeš kao dar ili znak koji dolazi odBoga. I ono drugo: svetosti. Tad si sebi zajamèio spomen zavrijeme i za vjeènost, za zemlju i za nebo. Pamtit æe te i ljudii Bog, živjet æeš zauvijek, rekao je biskup Petanjak.

.

Misa zahvalnica u osjeèkoj konkatedraliOsijek, 31.12.2015. (IKA/TU) - Na spomendan sv.Silvestra, pape, u èetvrtak 31. prosinca misu zahvalnicu uosjeèkoj konkatedrali Sv. Petra i Pavla predvodio je mons.Marin Srakiæ, umirovljeni ðakovaèko-osjeèki nadbiskup. Uuvodnoj misli nadbiskup je naglasio važnost zahvale zadobro i zlo u protekloj godini na razlièitim podruèjima našegživota. "Svatko ima što reæi Gospodinu. Došli smo zahvalitiMu što nas èuva u svojoj ljubavi. Ne samo da nas podnosi,nego nam daje shvatiti da nas ne odbacuje. Stavlja nam uusta prave rijeèi i onda kada je naše srce daleko od Njega.Hvala Gospodinu što nas nastavlja ljubomorno èuvati, što neokreæe glavu od nas i ne ponižava nas radi našihnepodopština", istaknuo je nadbiskup. Dotièuæi se manjkave financijske stvarnosti na osobnom idruštvenom planu, rekao je kako nas Gospodin ne prepuštabeznaðu nego "u naš duh stavlja tako živu želju za spas, daveæ gledamo novu godinu kao godinu nade i vrijemeprikladno za saniranje naših financijskih teškoæa."Pozivajuæi okupljene vjernike na kajanje poželio je da imGospodin poda buduænost punu milosti, svjetla i neutaživeljubavi prema životu te im pomogne da u novoj godini trošeza Njega sve što imaju i što jesu. U nastavku slavlja mise zahvalnice, nakon naviještene Božjerijeèi, mons. Adam Bernatoviæ, župnik konkatedralne župeiznio je iscrpno izvješæe o životu i pastoralnom djelovanjuistoimene župe. Poticajnim i zahvalnim govorom dao jeprikaz redovitog pastoralnog života te iznio statistiku,istièuæi 180 novokrštenih èlanova župne zajednice, 155crkvenih sprovoda, 90 crkveno vjenèanih parova, 135prvoprièesnika i 113 krizmenika. Podijeljeno je 163.220prièesti, a od toga 51.250 prièesti podijeljeno je ukapucinskoj crkvi. Župnik Bernatoviæ zahvalio je svim svojim najbližimsuradnicima i istaknuo mnogobrojne izvanredne dogaðaje narazini župe i nadbiskupije u kojima su vjernici sudjelovali. Na poseban je naèin podsjetio na Godinu milosrða, koju je13. prosinca, sveèanim otvaranjem Vrata milosrða i misnimslavljem u konkatedrali otvorio nadbiskup u miru MarinSrakiæ. Župnik je naglasio radost i zahvalnost jer jekonkatedrala zadobila status oprosne crkve u istoimenojGodini te potaknuo vjernike na milosrðe i sakramentpomirenja. Spomenuta je i važnost financijskih sredstava za redovitiživot svake župe te je župnik iznio statistiku primitaka iizdataka, upuæujuæi zahvalu vjernicima, Nadbiskupiji, Gradui Županiji. Mons. Bernatoviæ zahvalu je potom uputiodobrom Bogu i pozvao vjernike da u svojim srcima uèineisto, govoreæi: "Predobri Bože! Dolazim k tebi da ti sezahvalim na svemu što si mi udijelio prošle godine. Da tizahvalim i položim raèun na više razina: osobnoj,obiteljskoj, župnoj, crkvenoj." Prije završnog blagoslova nadbiskup Srakiæ izrazio jezadovoljstvo pastoralnom aktivnošæu konkatedralne župe tepohvalio dosadašnji pastoralni rad i život u skladu snaputcima sinodalnih dokumenata ove nadbiskupije. Uznadbiskupa suslavili su Tomislav Lasiæ, preè. Vlado Mikrut,Pavao Mikulèiæ, Tomislav Benakoviæ te župnik Bernatoviæ,a posluživao je ðakon Stjepan Matezoviæ. Liturgijskimpjevanjem misu je animirao Mješoviti konkatedralni zbor.

.

Domovinske vijesti ika

6 5. sijeènja 2016. broj 1/2016

Biskup Štambuk slavio misu zahvalnicu u hvarskojkatedraliHvar, 31.12.2015. (IKA) – Na Staru godinu, u èetvrtak 31.prosinca, kada Crkva slavi spomen sv. Silvestra, hvarskibiskup Slobodan Štambuk slavio je sveèanu misu zahvalnicuu katedrali Sv. Stjepana I., pape i muèenika, u Hvaru.Zakljuèujemo jedno vremensko razdoblje koje smo živjelikroz dar života. I zato neka je Bogu hvala na stvarnostiživota, za darove duha i tijela. Zamolimo Boga i zaoproštenje grijeha koje smo poèinili u godini kojuzavršavamo, rekao je biskup Štambuk uvodeæi okupljenevjernike u misno slavlje u kojem je suslavio katedralnižupnik Mili Plenkoviæ. U osvrtu na proteklu graðansku godinu, katedralni župnikpodsjetio je kako je ona bila u znaku Godine obitelji, te je utoj prigodi na podruèju Hvarske biskupije bilo uprilièenonekoliko obiteljskih tribina, i to u Jelsi, Starome Gradu iHvaru. Istaknuo je, nadalje, biskupijsko hodoèašæe vjernikau svetište Èudotvorne Gospe u Sinju uz 300. obljetnicutamošnjega marijanskoga svetišta. Osvrnuvši se na slavlja ukatedralnoj župi, podsjetio je na slavlje sv. Prošpera koje je9. svibnja predvodio papinski nuncij u RH nadbiskupAlessandro D'Ericco, dok je predsjednik HBK zadarskinadbiskup Želimir Puljiæ predvodio proslavu sv. Stjepana, 2.listopada. Posebno važan dogaðaj za biskupiju bilo jesveæenièko reðenje Milana Šariæa i Ivana Jurina, 20. lipnja uhvarskoj katedrali na naslov mjesne Crkve. Govoreæi o župnoj katehezi, ustvrdio je da u katedralnoj župinju pohaða 243 uèenika osnovne škole, dok su katehezom zasrednjoškolske uzraste obuhvaæene 64 osobe. Premapodacima matiènoga ureda, u protekloj godini roðeno je 19djece, od kojih je kršteno devetero. Nadalje, vjenèano je 40parova, dok je u Matici vjenèanih župe upisano 19. Premarijeèima katedralnoga župnika, u protekloj godini bilo je 10-tak crkvenih vjenèanja osoba koje ne pripadaju župnojzajednici. U osvrtu na broj preminulih, župnik Plenkoviæ jerekao da je od 41 ukopa katedralna župa imala 22 crkvenaukopa, dok je šestero preminulih ispraæeno s groblja kraæimobredom, dok su u rodnim mjestima imali crkveni obred.Poruèio je da je Hvar ove godine "u minusu za 22 osobe". Ukratkom osvrtu na financijsko poslovanje, katedralni župnikje rekao da su izvori donacija graðana i vjernika za obnovucrkve Duha Svetoga, zatim crkve Sv. Marije Magdalene,zvonika, te crkve u Zaraæu i grobne kapele oko 146.000 kn, auz pomoæ Ministarstva kulture od 260.000 kn, sredstva jedonirao i Grad Hvar u visini od 133.605 kn. Biskup Štambuk primijetio je da sve izreèeno u osvrtu naproteklu godinu spada u ljudski i vjernièki život, ali pritomustvrdio kako je puno lakše raditi analizu materijalnogastanja u župi nego duhovnu analizu. U èovjeku postojisavjest, postoji duša, postoji misao i njegov unutarnjiduhovni život. No, kako njega vrednovati? Što o tome reæi?Zahvalimo Bogu za sva duhovna dobra, za svaku prigodu zaslavlje ispovijedi i prièesti, a posebno za euharistiju koja se uovoj župi èesto slavi. Mise su naša divna prilika, ali i velikaduhovna odgovornost, posebno prema onima koji ne koristeta duhovna dobra, istaknuo je hvarski biskup, pozvavšivjernike na zahvalnost prema tolikim, kako je rekao,"duhovnim šansama". "Bože, oprosti što nismo punozahvalni za tvoje darove. Hvala ti na svakome daru duše itijela. Gospodine, hvala i Gospodine, oprosti", rekao jemons. Štambuk, zaželjevši na kraju vjernicima Božjiblagoslov u Novoj godini. Na misi je otpjevan i "Tebe, Bogahvalimo", a pjevanje na misi zahvalnici predvodio jekatedralni zbor Sv. Cecilije pod ravnanjem maestre KlareTomièiæ Milatiæ, uz orguljsku pratnju Marka Praniæa.

Dubrovnik: Euharistijskim slavljem se sa zahvalnošæuprisjetili prethodne godine"Mi, vjernici, smo dio društva i Crkve, te moramo davatisvoj doprinos. Pozvani smo biti i savjest društva,upozoravajuæi na stvari koje nisu dobre", upozorio biskupUziniæDubrovnik, 31.12.2015. (IKA) - Misu zahvalnicu zaprethodnu godinu u dubrovaèkoj katedrali na Silvestrovo,posljednji dan Stare godine, u èetvrtak 31. prosinca,predvodio je dubrovaèki biskup Mate Uziniæ.Biskup je kazao da je svaka euharistija zahvalno slavlje, noda je ova to na poseban naèin, nastavivši: "U ovom mislimslavlju želimo svoj pogled ponovno usmjeriti prema natragne da bismo ostali u prošlosti veæ da bismo pitali zaoproštenje za ono što smo pogriješili, ali i da bismo Boguzahvalili za obilje njegovih darova u ovoj godini koja je zanama." Kazao je da se to može uèiniti na više razina, poèevšiod osobne, ukljuèujuæi zahvalnost što smo i ove godineostali vjerni Gospodinu i dio njegove Crkve. Osim osobne,istaknuo je i društvenu razinu, krenuvši od lokalne gdje semože zahvaliti što je Dubrovnik u prethodnoj godini dobiostabilnu gradsku upravu i vijeæe, te da Grad možefunkcionirati. Istaknuo je zahvalnost i na nacionalnoj razini: "Možemomisliti o onima koji su formirali saborsku veæinu što godhoæemo, ali moramo nakon svega biti zahvalni što sedemokratski procesi u našoj zemlji nastavljaju, što su izboriprošli bez incidenta, što se konstituirao sabor." Biskup jeizrazio zahvalnost i za dobro što je uèinila prethodna vlada,pozivajuæi vjernike da Gospodinu preporuèe vladu kojadolazi. Vjernicima je ukazao i na njihovu odgovornost: "Mivjernici smo dio društva i Crkve, te moramo davati svojdoprinos. Pozvani smo biti i savjest društva, upozoravajuæina stvari koje nisu dobre."Govoreæi o svjetskoj razini, kazao je da unatoè brojnimnemirima i ratovima, ipak moramo biti zahvalni, jer da jesamo po ljudskim djelima svijet bi davno propao, nozahvaljujuæi Gospodinu on i dalje postoji, te je pozvaovjernike na pronalaske putova mira i solidarnosti. Na crkvenoj razini biskup je spomenuo papu Franju injegovo mijenjanje lica Crkve. Na biskupijskoj razini biskupje izrazio zahvalnost za Godinu posveæenog života, osobitoRedovnièki dan održan u Dubrovaèkoj biskupiji, ali i zaprojekte "72 sata bez kompromisa" i "24 sata za Gospodina",kao i 300. obljetnicu crkve sv. Vlaha koja je obnovljena uovoj godini. Prisjetio se i 25. obljetnice Caritasa Dubrovaèkebiskupije, financijskog izvješæa kojim je transparentno iotvoreno prikazano javnosti financijsko stanje našebiskupije. Potaknuo je vjernike da se sa zahvalnošæu prisjetedragih ljudi koji su se u protekloj godini preselili u vjeènost,a on se posebno prisjetio sveæenika, redovnica i redovnicakoji su djelovali na podruèju Dubrovaèke biskupije. Prisjetio se i otvaranja Godine sv. Vlaha i Godine milosrða.Biskup Uziniæ zakljuèio je: "Naravno, ova zahvalnost nasusmjerava prema onom što je danas i što je sutra. Dazahvalni za ono što je bilo, danas pokušamo živjetikvalitetnije, stavljajuæi sebe i svoje sposobnosti, sve darovekoje imamo, Gospodinu na raspolaganje, kako bismo snadom gledali u buduænost. Na kraju misnog slavlja, koje je pjesmom animiraoMješoviti katedralni zbog pod vodstvom prof. MargitCetiniæ, otpjevan je sveèani "Te Deum".

.

Domovinske vijestiika

75. sijeènja 2016. broj 1/2016

Zahvalnica na kraju graðanske godine u zagrebaèkojprvostolniciZagreb, 31.12.2015. (IKA) – Misu zahvalnicu na krajugraðanske godine u èetvrtak 31. prosinca u zagrebaèkojprvostolnici predvodio je zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ u koncelebraciji pomoænih biskupa IvanaŠaška, Mije Gorskoga, kanonika i prebendara. Uvodeæi ueuharistijsko slavlje, kardinal Bozaniæ rekao je "okupili smose u našoj katedrali da ovdje kao vjernici zahvalimo Bogu,koji je i na poèetku i na kraju svega onoga što jesmo i štoèinimo". Ukazujuæi na znakovitost Ivanova evanðelja o Rijeèi Božjoj,Isusu Kristu poèetku, uzroku i smislu svega što postoji, uhomiliji biskup Gorski istaknuo je kako nam to daje doznanja da s Bogom sve poèinje, i s Bogom sve završava. Oddogaðanja koji su na osobit naèin obilježili životnadbiskupije u protekloj godini istaknuo je neke odinicijativa pokrenute na tragu pitanja i išèekivanjaproglašenja bl. Alojzija Stepinca, na prvom mjestu hod smoæima bl. Alojzija od župe do župe pod geslom "Bl.Alojzije Stepinac nada meðu nama". Taj duhovni prolazakpastira doista budi nadu jer smo svjedoci tihe molitvevjernika koji prilaze moæniku, žele ga dodirnuti. Uz bl.Alojzija vezan je i znanstveni simpozij povjesnièara, kako biraspravili prijeporna pitanja koja se poèevši od suðenjanašem blaženiku do danas uvijek izvlaèe iz košara laži. To jepoziv da smo i mi pozvani uvijek svjedoèiti istinu. Nijedovoljno jednom reæi, veæ trajno ponavljati, time jezagrebaèka Crkva svima dala do znanja da želi istinu o bl.Alojziju, da se ne boji istinitih povijesnih èinjenica, da jespremna na otvoreni dijalog kako na znanstvenoj, tako i nacrkvenoj razini. Ako tome dodamo razgovor "Bl. AlojzijeStepinac - katolièki uzor èovjekoljublja" na kojem supoznate i struène osobe iznosile svoja osobna svjedoèanstvavjere u njegovu svetost, vidimo kako je bl. Alojzijepokrenuo ljude, vidimo kako je osporavanje njegove svetostidovelo do suprotnih uèinaka; potaknulo je buðenje vjere,iskorak u javnost. Vjernièka srca davno su prepoznala onošto tek treba i glasno reæi: Stepinac je svet, poruèio je biskupGorski. Nadalje je istaknuo kako raduje rast Hrvatskogakatolièkog sveuèilišta koje je ove godine obogaæeno za dvanova studija: komunikologije i sestrinstva. Znakovito odpovijesti usmjerava se prema životu, i to je Božja poruka: dase i mi od povijesnih zbivanja premda važnih ali ipakmrtvih, okrenemo prema životu i buduænosti svoje obitelji,svoje Crkve i svoga naroda, dodao je.Podsjetio je i kako je nakon više godina pripreme izraðenradni dokument Druge sinode Zagrebaèke nadbiskupije, plodmnogih susreta, razmišljanja i prijedloga tisuæa vjernika, inapornog rada radne skupine. Zahvalni smo Bogu za tri novaðakona i èetiri nova sveæenika, za dobar odaziv kandidata uprvu godinu bogoslovnog sjemeništa, a sa zahvalnošæu sespominjemo i posvete crkava Sv. Benedikta u Blaškovcu iSv. Ivana XXIII. u Zagrebu. Posvete pokazuju plod molitve,suradnje, žrtve i vjernika i župnika i nadbiskupije, rekao jebiskup, te podsjetio i na djelovanje vjernika laika koji seukljuèuju u programe. Tu su i uspješne formacije mladihanimatora, dogaðanja u Nadbiskupijskom pastoralnominstitutu koja su ove godine imala više od 23.000 sudionika.Podsjetio je i kako je godina iza nas Godina posveæenogživota, u kojoj su redovnici i redovnice pokazali svojeraspjevano lice hrvatskoj javnosti. "Neka ne zamre pjesmaredovnièke radosti, kako bi budila novi zanos u službi Kristai braæe", rekao je biskup Gorski. Na kraju je spomenuo i poèetak Godine milosrða uispunjenoj zagrebaèkoj prvostolnici koja je pokazala davjernici snažno osjeæaju potrebu za oproštenjem i

milosrðem. A to se milosrðe trajno na vidljiv naèin dogaða unašoj katedrali koja je jedinstva ispovjedaonica Zagreba iokolice. To je doista èudesno Božje djelovanje, to je istinskiBožji zahvat u ljudska srca i savjesti, vjerujemo po zagovorubl. Alojzija, èiji se posmrtni ostaci ovdje nalaze, rekao je. Uzmilosrðe je vezao i èinjenicu da u teškim situacijama mnogikucaju na vrata srca, vrata Caritasa. Iznova se potvrðujeprava istina o našim vjernicima, koji svoju vjeru i osjeæajsolidarnosti s braæom u nevolji pokazuju nesebiènimpomaganjem potrebitima, ne samo svojima, ne samokršæanima, veæ svima bez razlike. To je solidarno i milostivolice Crkve koje daje vjerodostojnost propovijedanoj rijeèi,podsjetio je biskup Gorski.Nakon poprièesne molitve otpjevan je sveèani "Tebe Bogahvalimo". Prije samog blagoslova, kardinal Bozaniæpodsjetio je kako se Božje milosrðe na poseban naèindoživljava u ispovijedi. U tom je kontekstu naglasio kako jezamijeæeno i u katedrali, ali i diljem nadbiskupije idomovine Hrvatske kako je o Božiæu mnogo vjernika, višenego prošlih godina, sudjelovalo na bogoslužjima, i mnogisu pristupili ispovijedi. Izrekao je tradicionalnu zahvaluispovjednicima koji revno vrše svoju službu u katedrali.Budite uvijek zahvalni Bogu što vas je izabrao za tu važnuslužbu u njegovoj Crkvi, službu djelitelja Božjega milosrða,poruèio je ispovjednicima, a vjernike je potaknuo nazahvalnost za Isusov dar svete ispovijedi. Na misi su pjevaliKoralisti zagrebaèke katedrale.

Te deum na Staru godinu u splitskoj prvostolniciSplit, 31.12.2015. (IKA) - Te Deum - tradicionalnu misuzahvalnicu, na Staru godinu u èetvrtak 31. prosinca usplitskoj prvostolnici Sv. Dujma, predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ. Na poèetku misnogslavlja kazao je kako je lijepo na kraju godine Gospodinu,našem Stvoritelju i Ocu reæi jedno veliko hvala satkano odmnoštvo zahvala za darove koje svakodnevno primamo. Ukoncelebraciji bili su novoimenovani vojni biskup JureBogdan, generalni vikar mons. Miroslav Vidoviæ teosmorica sveæenika.Nadbiskup se prisjetio dogaðaja u protekloj godini koji suvažni za svijet, domovinu i grad Split, a posebno onih koji suvažni za vjernike i za Crkvu. Tako je govorio o brojnimratovima, teroristièkim napadima, progonima kršæana,izbjeglicama i vremenskim neprilikama, a u Hrvatskojnajznaèajnim smatra ustolièenje prve hrvatske predsjedniceKolinde Grabar-Kitaroviæ, 300. obljetnicu alke iparlamentarne izbore. Crkva je kroz 2015. imala mnogovažnih dogaðaja, meðu kojima je spomenuo Godinuposveæenog života, tek otvorenu Godinu milosrða iizvanrednu Sinodu o obitelji. Vjernike u domovinskoj Crkvirazveselilo je imenovanje novog vojnog ordinarija, a uSplitsko-makarskoj nadbiskupiji istaknuo je hodoèašæe uŠpanjolsku. "Promatrajuæi sve ove dogaðaje kao i puno osobnihtrenutaka radimo inventuru godine u kojoj, ukolikopogledamo dublje, otkrivamo obdarenost, nadu i povjerenje.Ne znamo koliko je još vremena pred nama no moramo unjega ugraðivati Božje milosrðe i znati da nas Gospodinstavlja u najprikladnije i najbolje vrijeme za nas i našespasenje", istaknuo je nadbiskup Barišiæ i pozvao da u 2016.godinu zakoraèimo zahvalni Bogu za povjerenje koje ima unas i zahvalni za darovanost koju èitamo kroz svoj život.Na kraju misnog slavlja, sveæenici i vjernièki puk pjevali suzahvalni himan "Tebe Boga hvalimo" predvoðenimješovitim prvostolnim zborom pod ravnanjem mo ŠimeMaroviæa.

Domovinske vijesti ika

8 5. sijeènja 2016. broj 1/2016

Svetkovina Bogorodice Marije u ÐakovuNa poèetku nove graðanske godine nadbiskup je poželiosvima snagu kršæanske vjere, "kako bismo uvijek i u svakojsituaciji uzmogli pobjeðivati svaki zadah samodostatnosti,biti solidarni i milosrdni prema drugima, graditeljiljudskijega i humanijega svijeta te mira i radosti u našemhrvatskom društvu i u èitavom svijetu"Ðakovo, 1.1.2016. (IKA/TU) – Sveèano misno slavlje uðakovaèkoj prvostolnici Sv. Petra na svetkovinu BogorodiceMarije i Svjetski dan mira, 1. sijeènja 2016., uzumirovljenoga nadbiskupa Marina Srakiæa, mons. IvanaÆuriæa, mons. Vladimira Dugaliæa, mons. JosipaBernatoviæa, mons. Luku Marijanoviæa te mons. LukuStrgara, predvodio je nadbiskup Ðuro Hraniæ. U homiliji nadbiskup je govorio o solidarnosti, koju je Bogiskazao u svome Sinu Isusu koji se utjelovio i pokazaosolidarnost s èovjekom u svemu osim u grijehu, podsjetivšikako nas Isus opominje da je ljubav prema drugima -strancima, bolesnicima, zatvorenicima, beskuænicima, pa èaki prema neprijateljima - mjerilo kojim æe Bog prosuðivatinaša djela te da o tome ovisi naše vjeèno spasenje. "Èovjekkoji je ravnodušan prema Bogu i koji gubi vjeru u Boga, damisli da je tvorac samog sebe, vlastitoga života i društva;osjeæa se samodostatnim i spremnim ne samo postavljati sena Božje mjesto, veæ se držati kao da Boga uopæe nema.Slijedom toga, misli da nikome ništa ne duguje, osimsamome sebi, i traži iskljuèivo svoja prava. Prije ili kasnijepoèinje biti ravnodušan i prema drugim ljudima. Udaljujuæise od Boga, izgubio je motive radi kojih bi se trebaozauzimati za ljubav i milosrðe prema drugim ljudima",istaknuo je nadbiskup. Osvræuæi se na tradicionalnu poruku pape Franje povodomSvjetskoga dana mira, ove godine naslovljenu Pobijediravnodušnost i osvoji mir, u kojoj Papa poziva vjernike dapobijede ravnodušnost prema Bogu, nadbiskup kazuje:"Ravnodušnost je stara koliko je star èovjek i njegov grijeh.U svim je povijesnim razdobljima bilo onih koji su zatvaralisvoja srca pred potrebama drugih, koji su zatvarali oèi predonim što se dogaða oko njih ili su okretali glavu da ne videprobleme drugih ljudi. Meðutim, u našim danima – kažepapa Franjo - ravnodušnost prema Bogu je prestala biti neštoèisto osobno te je poprimila globalne razmjere.Ravnodušnost prema Bogu je urodila i ravnodušnošæu premadrugim ljudima te je iznjedrila stanovitu 'globalizacijuravnodušnosti'. Slušamo radio, èitamo novine, gledamoteleviziju, ali to èinimo mehanièki i iz èiste navike. Dramukoja muèi èovjeèanstvo ne doživljavamo kao nešto što setièe nas osobno te ona u nama ne budi solidarnost isuosjeæanje. Naš je stav jednak stavu onoga koji zna, ali sumu pogled, misao i djelo usredotoèeni na njega samoga." Ukazujuæi kako Papa u svojoj poruci podsjeæa da je prvaistina Crkve i kršæana Kristova ljubav, nadbiskup citira Papukoji govori da Crkva i kršæani ne mogu biti ravnodušni predtim "treæim svjetskim ratom u dijelovima", što zahtijevaobraæenje naših srca: "Zato, gdjegod je prisutna Crkva, ondjenužno mora biti vidljivo Božje milosrðe: u našim župama,zajednicama, u udruženjima i pokretima; milosrðe vidljivorijeèju i djelom. To je milosrðe puno više od osjeæaja nekeneodreðene suæuti ili površnog ganuæa zbog patnji tolikihljudi oko nas, bliskih ili udaljenih, ono je 'èvrsta i postojanaodluènost zauzeti se za opæe dobro, to jest za dobro svih isvakoga, jer svi smo uistinu za sve odgovorni'". Stoga, istièenadbiskup, za Crkvu te za vjerodostojnost njezina navještajaod presudne je važnosti da ona živi i svjedoèi milosrðe, da izsvoje sredine iskorijeni ravnodušnost. Ona mora vlastitimrijeèima i djelima živjeti i prenositi milosrðe i tako doticati

srcâ svih ljudi, pomagati im i poticati ih da solidarnošæu,ljubavlju i milosrðem nadvladavaju napetosti, gradezajedništvo i mir te tako ponovno pronaðu put koji vodi kOcu. Na poèetku nove graðanske godine nadbiskup je okupljenimvjernicima, sveæenicima i èasnim sestrama poželio snagukršæanske vjere, "kako bismo uvijek i u svakoj situacijiuzmogli pobjeðivati svaki zadah samodostatnosti, bitisolidarni i milosrdni prema drugima, graditelji ljudskijega ihumanijega svijeta te mira i radosti u našem hrvatskomdruštvu i u èitavom svijetu".

Split: Svetkovina Marije BogorodiceU godini koja je pred nama i tijekom cijelog života, pozvanibiti blagoslov jedni drugima i blagoslivljati jedni druge,istaknuo je nadbiskup BarišiæSplit, 1.1.2016. (IKA) - "Na poèetku svake Nove godinejedni drugima želimo da bude sretna. Bog je izvor novosti isreæe koja preko nas i s nama biva prisutna u našoj stvarnost.Neka sve naše želje budu prijevod Božjeg blagoslova, a našasrca dostojna mjesta preko kojih æe Gospodin naše vrijemeuèiniti novim, sretnim i blagoslovljenim", kazao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ na svetkovinu MarijeBogorodice, Novu godinu, predvodeæi sveèano euharistijskoslavlje u katedrali Sv. Dujma. U koncelebraciji je bilonekoliko sveæenika meðu kojima i novoimenovani vojnibiskup mons. Jure Bogdan te katedralni župnik donTomislav Æubeliæ. U prigodnoj homiliji naglasio je da smo, u godini koja jepred nama i tijekom cijelog života, pozvani biti blagoslovjedni drugima i blagoslivljati jedni druge. "Blagoslov biuvijek trebao biti u našim srcima kako bi bolje vidjeli našživot, svoga bližnjega i svijet u kojem živimo. Onda æe namgodina biti nova i sretna, ako budemo blagoslov. Bog, koji jeizvor blagoslova, blagoslovio je nas u svome Sinu, a MajkaMarija pred tim blagoslovom èini ono što bi trebao svatko odnas: pohranjivati sve dogaðaje u svome srcu i zahvaljivati.Vrednujmo protekle dogaðaje u sadašnjosti da bi i buduænostbila bogatija", kazao je mons. Barišiæ.Nadbiskup se osvrnuo i na Svjetski dan mira, te vjernicimapreporuèio da proèitaju poruku pape Franje "Pobijediravnodušnost i osvoji mir" u kojoj Papa istièe da Bog nijeravnodušan prema nama nego vidi patnje svoga naroda te dai mi ne smijemo biti ravnodušni prema svojim bližnjima iprema zbivanju u svijetu. Nadbiskup je ukazao na brojnesukobe, progonstva i siromaštvo te upozorio da ne smijemobiti dio globalne ravnodušnosti veæ da od ljubavi,suosjeæanja i solidarnosti uèinimo program svoga života ipravilo u odnosima s drugima. Spomenuvši brojne obitelji,prosvjetne, zdravstvene i medijske djelatnike, udruge ivolontere, kazao je kako je njihova briga za èovjeka znaknove kulture solidarnosti i zauzimanja. "Papa Franjoporuèuje da smo u duhu ovoj Jubileja Božjeg milosrða svipozvani prepoznati na koji se naèin ravnodušnost oèituje unašem životu i konkretno pridonijeti poboljšanju svijeta kojinas okružuje poèevši od obitelji, susjedstva i radne sredine".Na samom kraju, nadbiskup je svima zaželio s Gospodinomblagoslovljenu i sretnu Novu godinu.Euharistijsko slavlje završeno je himnom "O doði, Stvorèe",a na misi je pjervao Mješoviti prvostolni zbor sv. Dujma podravnanjem mo don Šime Maroviæa.

.

Domovinske vijestiika

95. sijeènja 2016. broj 1/2016

Svetkovina Bogorodice Marije u ŠibenikuŠibenik, 1.1.2016. (IKA) - Na svetkovinu BogorodiceMarije, Novu godinu i Dan mira, u petak 1. sijeènja, misnoslavlje u katedrali Sv. Jakova predvodio je šibenski biskupAnte Ivas. U koncelebraciji bili su biskupov tajnik don RokoGlasnoviæ i katedralni župnik don Krešimir Mateša."Katolièka Crkva, kako èitamo u našem katolièkomkalendaru, svaku Novu Godinu zapoèinje upravosvetkovinom Svete Marije Bogorodice, žene i majke koja je'blagoslovljena medu ženama'. To je zato jer svakoj Novojgodini i svim ljudima na zemlji, želi, zaziva i moli, prije iiznad svega, onaj isti blagoslov kojim je Bog blagoslovioMariju i Josipa i Svetu obitelj. Taj Božji blagoslov zemlji iljudima je Isus Krist sin Božji, koji je èovjekom postao inastanio se medu nama. On je na zemlji bio Božja ljubav iBožji mir i Božji blagoslov. Bez tog Božjega blagoslova nemože na zemlji biti ni mira ni blagostanja o kojemu sanja iza kojim žudi svako ljudsko biæe i svi narodi svijeta. To jeono što se krije u dnu novogodišnje èestitke, kad jednidrugima kažemo i poželimo: 'Sretna ti i blagoslovljena'",poruèio je u homiliji biskup Ivas.Naglasio je kako mu je drago da je upravo Marija èuva prvispomen na poèetke života grada Šibenika koji na Božiæ2016. godina slavi 950. godina od svog prvog spomena."Drago nam je, jer vjerujemo da je baš ona, Gospa naša,èuvala, vodila i kao majka vjekovima, sve do danas bdjelanad ovim gradom, ustrajno odgajala i pouèavala ovaj narod,kako živjeti u Božjem blagoslovu. Kako s Božjimblagoslovom graditi svoje zajedništvo i svekoliko svojematerijalno i duhovno blagostanje i kulturu svoga osobnoga,obiteljskog i narodnoga života. Znamo da je s unutrašnjestrane gradskih bedemima, tamo blizu lika sv. Mihovila, bilastara ikona Gospe, koja je prenesena u katedralu ipostavljena na ovaj veliki oltar. Tu svetu ikonu su naši preðizvali "Gospa od plaèa", jer je, kako nam poruèuje staralegenda, Gospa plakala i u suzama nas je i plaèemupozoravala da se Boga i njegovog blagoslova nikad neodrièemo, da ga ne zanemarimo ili zaboravimo. Èlanovistare Gospine bratovštine podigli su usred grada, prije 4stoljeæa staru prekrasnu Crkvu posveæenu Gospi odmilosrða. I nazvali je "Nova crkva". Gospa je uvijek nova,lijepa, nepotrošiva majka i najveæi blagoslov svoga puka. Ikad se ovaj grad širio izvan bedema, htio je da ga Gospamajèinski štiti i svojim Sinom blagoslivlja. O tome namsvjedoèi crkva "Gospe vanka grada", pa Gospina crkva uCrnici; Gospa od Pomišljaja u Bilicama; Gospa od zdravlja uDubravi. I iznad šibenskoga Donjeg polja, iznad truda, znojai žuljeva šibenskog težaka stajala je i stoji èudotvorna Gospavrpoljaèka, Vrpolje je i do danas najstarije Gospino svetišteu našoj biskupiji i vjekovima mjesto hodoèašæa, susreta islavlja, molitve i zavjeta brojnih hodoèasnika, svih uzrasta iživotnih stanja. Eto i zato danas zapoèinjemo ovu novugodinu blagoslovom koji nam Bog šalje po zagovoru imolitvi naše majke", kazao je biskup Ivas. Veæ po 49. put nadanašnji dan, prvi od godine Crkva slavi i Svjetski dan mira.I ove godine je papa Franjo uputio svoju poruku mira svimljudima svijeta, napose državnicima i moænicima, koji bihtjeli, èesto puta silom rata i nasiljem kapitala, u svojimrukama i moæima, držati one nježne i osjetljive niti mira usvijetu, kazao je biskup Ivas koji je u kratkim crtamapredstavio Papinu poruku. Pridružujemo se danas SvetomOcu i molimo Boga da u našoj domovini Hrvatskoj ne budebešæutnosti i ravnodušnosti, suprotstavljanja i svaða. Da unašoj domovini ne bude pakao kako je, na žalost izaprepaštenje, najavio jedan politièar, nego što višezajedništva, zauzetosti za opæe dobro svih, solidarnosti sonima koji su potrebni naše pomoæi i potpore, duhovne i

materijalne. Da bi ova nova godina bila blagoslovljena zasve ljude, obitelji, djecu i mlade, zdrave i bolesne. S timželjama sjedinjen i ja svima vama u našem gradu i biskupijišibenskoj, molim, želim i klièem: Sretna vam iblagoslovljena Nova godina!, èestitao je biskup Ivas. Nakonmise katedralni župnik pozvao je vjernike prema satromobièaju u dvoranu biskupske palaèe gdje je uprilièenoèestitanje i druženje s biskupom.

Svetkovina Presvete Bogorodice proslavljena u VojnomordinarijatuZagreb, 1.1.2016. (IKA) – Misno slavlje na svetkovinuMarije Bogorodice, na koju se slavi i Svjetski dan mira, ukapeli Vojnog ordinarijata na zagrebaèkom Ksaveru 1.sijeènja prijepodne predvodio je vojni apostolskiadministrator biskup Juraj Jezerinac. Zaželjevši svimablagoslovljenu i bolju novu godinu 2016., protumaèio jeznaèenje svetkovine Marije Bogorodice dodavši: "Neka vassve prati mir i Božji blagoslov te zagovor Majke MarijeBogorodice èiji blagdan danas slavimo. I neka nam Marija,Isusova majka, bude nadahnuæe i pomoæ u ostvarivanjumira". Protumaèivši liturgijska èitanja, spomenuo je Lukinoevanðelje u kojem evanðelist kaže da je "Svjetlo bilo zapastire znak Božje prisutnosti, koje ih je i potaklo da doðušto prije do grada Betlehema. I kad su pronašli Mariju,Josipa i novoroðenèe u jaslama svuda su razglašavali o tomèudesnom dogaðaju, hvaleæi Boga". A u 2. poslaniciKorinæanima apostol Pavao piše: 'Odasla Bog Sina svoga'.To znaèi da je Isus Sin Božji i sin Marijin. Njegovim jevremenom zapoèelo vrijeme 'milosno', "vrijeme spasa" (usp.2 Kor 6, 2). Odatle i veoma važna uloga Blažene DjeviceMarije, koja je rodila Sina Božjega. Ako je Marija rodilaSina Božjega, onda je i Marija Bogorodica, èiji blagdandanas slavimo, pojasnio je biskup te podsjetio kako su joj topravo neki znaèajni crkveni ljudi prvih kršæanskih stoljeæanijekali. Ali vjerni katolièki puk grada Efeza bio jeoduševljen osudom carigradskog patrijarha Nestorija injegovih pristaša, pa su nakon završetka sabora u Efezu(431.) ispratili biskupe s upaljenim svijeæama uz radosnipoklik: "Marija je doista Bogorodica. Marija je Majka Božjajuèer, danas i sutra i ostat æe dovijeka". Da je Marija doistaBogorodica ta je vjera bila od poèetka kršæanstva. Kad sel931. godine slavila 1500. obljetnica toga znaèajnog datumapapa Pio XI. odredio je da se slavi svake godine. I on je nauspomenu toga dogaðaja dao obnoviti u crkvi Svete MarijeSnježne u Rimu trijumfalni luk, kao spomen na opæi crkvenisabor u gradu Efezu, podsjetio je biskup, dodavši da je bl.Stepinac rekao: "Crkva je u Litanijama Majke Božje navelaprekrasne nazive Majci Božjoj, kao što su Kraljice proroka,Kraljice apostola, Kraljice anðela... Sve te nazive, kolikolijepi bili, nadilazi jedan jedini naziv a to je naziv KraljiceBogorodice, moli za nas". To je razlog zašto se danas, naNovu godinu, slavi i svetkovina Marije Bogorodice. U Novugodinu ulazimo s dva imena: imenom Isusovim i imenommajke Bogorodice, koja je naša pomoænica i zagovornica,rekao je biskup, te na kraju homilije zazvao nad okupljenevjernike starozavjetni blagoslov: "Neka te Gospodinblagoslovi i neka te èuva. Neka te Gospodin licem svojimobasja. Neka pogled svoj Gospodin svrati na te i mir tidonese". To svima vama želim na poèetku nove graðanskegodine, koja stoji u znaku Isusa i njegove majke Marije, kojudanas slavimo kao Svetu Bogorodicu, poruèio je biskupJezerinac uz božiæne pjesme u kapeli Vojnog ordinarijata.

Domovinske vijesti ika

10 5. sijeènja 2016. broj 1/2016

Svetkovina sv. Marije Bogorodice u požeškoj katedraliJednostavni, mali ljudi mogu Bogu omoguæiti da se uHrvatskoj ostvaruju njegovi naumi, da se njegova ljubav,oèitovana u Isusu Kristu, dogaða kao pobjednièka snagaBožjaPožega, 1.1.2016. (IKA) - Na svetkovinu svete MarijeBogorodice, 1. sijeènja, požeški biskup Antun Škvorèeviæpredvodio je sveèano veèernje euharistijsko slavlje upožeškoj Katedrali. S njime su koncelebrirali prepoštStolnog kaptola i župnik Ivica Žuljeviæ, sveæenici izsredišnjih biskupijskih ustanova te župni vikari. Uvodeæi umisno slavlje biskup je zaželio sretnu Novu godinu. Rekao jeda Crkva u osmini Božiæa slavi Bogomajèinsto BlaženeDjevice Marije te je pozvao vjernike da sjedinjeni s njomemole za blagoslovljenu 2016. godinu, napose za mir.Podsjetio je da je ovaj dan Meðunarodni dan mira prigodomkojega je papa Franjo uputio poruku "Pobijedi ravnodušnosti osvoji mir" te je potaknuo na molitvu za to veliko dobroèovjeèanstva koje može darovati samo Bog. U homiliji biskup je najprije ispripovjedio kako mu je jedansveæenik, školski kolega èestitao Novu godinu i rekao "da jedanas nastradao Bog, jer mnogi vjernici nisu došli na misuzamoliti ga za pomoæ upravo na poèetku nove godine".Biskup je spomenuo kako nije loše za Boga, nego za èovjekakad s njime nedovoljno raèuna u svom životu. Istaknuo jekako ga je u tom smislu obradovala skupina mladih koja jeproteklu noæ u požeškoj crkvi Sv. Lovre molitvenimbdjenjem i euharistijskim klanjanjem doèekala Novu godinu,i da su time posvjedoèili kako žele da Bog bude njihovasnaga tijekom cijele zapoèete godine. Rekao je nazoènimada su oni svojim dolaskom na misu svojevrsni nastavak togamolitvenog raspoloženja za blagoslovljeni poèetak novegodine te im je èestitao što sudjeluju na ovom slavlju. Natemelju prvog liturgijskog èitanja protumaèio im je znaèenjeBožjeg blagoslova i meðusobnog ljudskog blagoslivljanja. Potom je Isusovu Majku predstavio kao model Crkve ivjernièkog života. Osvrnuo se na Pavlovu tvrdnju uPoslanici Galaæanima kako je Bog u svojoj suverenostiodluèio poslati nam svoga Sina putem roðenja od Žene, te tajdogaðaj predstavlja puninu vremena. Biskup je istaknuokako bi upravo na poèetku nove godine trebalo prepoznati daje njezina najèvršæa sastavnica upravo ta Božja inicijativa zaèovjekovo dobro i da je ona u nedohvatljivosti Božje oèinskeprovidnosti najviše i najbolje što se nama ljudima moglodogoditi i ima svoje znaèenje za cijelu povijest. U SinuOèevu, roðenom od Marije Djevice svi smo postali Božjimsinovima i kæerima, postigli pravo na njegovu baštinu,uzdignuti u svijet moguænosti njegove ljubavi. Kad bismo sekretali samo u krugu dogaðaja koje pokreæu ljudi, ostalibismo neostvarena, izgubljena biæa koja ne uspijevaju doseæismisao svoga postojanja, ustvrdio je biskup i nastavio:"Stoga je Nova godina prigoda da se svi mi, na poèetkuovoga vremenskog razdoblja, još jedanput svrstamo sBogom u njegove pokrete povijesti, postanemo dijelomnjegove inicijative u Isusu Kristu, i tako budemo dionicimaBožjega svijeta, koji se dogaða prvenstveno u nama, udubinama naših osobnosti, u našem srcu". Tumaèeæi Evanðelje, biskup je meðu ostalim rekao kako onoMariju prikazuje kao poniznu, skromnu i jednostavnu žena,izvanredne osjetljivosti za Boga, po kojoj su se ona i Bograzumjeli. "Što koristi neki veliki i moæan èovjek, koji nemaosjetljivosti za druge ljude, a kamoli za Boga?", upitao jebiskup i odgovorio da Bog ne može ništa zapoèeti sbahatima i moænima po ljudskim mjerilima, nego da Bogsvoj naum o èovjeku ostvaruje u skromnim i jednostavnimljudima, kakvi su bili betlehemski pastiri, koji poput Marijeborave na rubu društva". Primjenjujuæi to na naše prilike,

biskup je ustvrdio "da upravo jednostavni, mali ljudi moguBogu omoguæiti da se u Hrvatskoj ostvaruju njegovi naumi,da se njegova ljubav, oèitovana u Isusu Kristu, dogaða kaopobjednièka snaga Božja. Stoga vapimo danas: 'Pobijedi,Bože, u nama, u gradu Požegi, u Hrvatskoj!'"Završavajuæi homiliju biskup je rekao da je Marija uproèitanom evanðeoskom ulomku prikazana kao žena kojane govori, nego sve dogaðaje pohranjuje u svom srcu, onjima razmišlja i od njih živi. Upitao je nazoène: "Od èegaæe naše srce ove godine živjeti? Hoæemo li ove godine u srcuprebirati mrak, kojega ima odveæ u Hrvatskoj, te ostati unemoæi tame? Ili æemo poput Marije dati svome srcu prigodeda pohranjuje u sebi i razmišlja o onome što nam se Božjegadogodilo u Isusu Kristu?". Odgovor je pretoèio u molitvu"da nam Bog svima dadne srce poput Marijina, osjetljivo zanjega, koje u sebi pohranjuje njegove dogaðaje, o njimarazmišlja i od njih živi". Na koncu slavlja biskup je na sve nazoène, na njihoveobitelji, na sve dobro i plemenito što namjeravaju èiniti ovegodine, na grad Požegu i na cijelu našu domovinu zazvaoBožji blagoslov.

Biskup Petanjak otvorio Vrata milosrða u svetištu MajkeBožje GorièkeBaška, 1.1.2016. (IKA) - Na svetkovinu svete MarijeBogorodice, 1. sijeènja, u poslijepodnevnim satima krèkibiskup Ivica Petanjak otvorio je Sveta vrata milosrða usvetištu Majke Božje Gorièke kod Baške koje ove godineslavi 600. obljetnicu postojanja. Na poèetku rijeèidobrodošlice uputio je rektor svetišta mr. Marinko Barbiš. Ukoncelebraciji je bilo više sveæenika na èelu sa župnikomIvicom Katunarom u èijoj se župi Baška nalazi svetište. Želja je bila biskupa Petanjka da Vrata milosrða u ovomnajstarijem marijanskom svetištu u Krèkoj biskupiji otvorina Novu godinu i na svetkovinu Blažene Djevice MarijeBogorodice. Jednako tako željelo se ujediniti s papom Franjokoji je u bazilici Santa Maria Maggiore u Rimu u istovrijeme otvorio Vrata milosrða. Obraæajuæi se vjernicima koji su pristigli iz mnogih župaotoka Krka ali i šire kako bi se na poèetku nove godineutekli Marijinom zagovoru, biskup Petanjak istaknuo je:"Podsjetimo se da u litanijama Majke Božje jedan od zazivakojim se Marija naziva jest i Vrata nebeska. Na koji je naèinMarija Vrata nebeska? Poglavito po tome što je po njoj RijeèBožja ili Druga božanska osoba, tj. Sin Božji, uzeo tijeloèovjeka i došao na ovaj svijet kao èovjek, ne prestavši bitiBogom. Marija je najprije otvorena prema Bogu. Nakon štoje kroz ta vrata prošao Bog, ona se sada zauvijek otvarajuprema èovjeku. Ona su vrata izmeðu neba i zemlje, jer kroznjih Bog, po utjelovljenju svoga Sina, dolazi èovjeku.Otvaraju se vrata neba, a Marija su ta vrata. Zbog tih vrataMarija nosi najèudesniji i najèašniji naslov: Bogorodica". "Bog nas može neèim obdariti i bez naših zasluga, kao što jeMariju Bogomaterinstvom, ali to ne prijeèi da i mi sa svojestrane pridonesemo da se taj Božji dar još jasnije vidi iprepoznaje i po našem aktivnom udjelu u Božjem planuspasenja. Tu je onda Marija uzor i primjer svima nama. DarBožji prethodi naše bivstvovanje i naše djelovanje, ali neprijeèi, nego potièe i naš angažman u tome", istaknuo jebiskup Petanjak. Uz Vrata milosrða otvorena u svetištu Majke Božje Gorièke,u Krèkoj biskupiji su na treæu nedjelju došašæa, 13. prosinca2015. još otvorena Vrata milosrða u krèkoj katedrali te urapskoj i osorskoj ex-katedrali.

Domovinske vijestiika

115. sijeènja 2016. broj 1/2016

Svetkovina Svete Marije Bogorodice u ZagrebuZagreb, 1.1.2016. (IKA) - Od srca vas pozdravljam na prvidan nove godine i želim da vama i svima vašima budeblagoslovljena, rekao je zagrebaèki nadbiskup kardinal JosipBozaniæ predvodeæi na svetkovinu Svete Marije Bogorodice,1. sijeènja, euharistijsko slavlje u zagrebaèkoj prvostolnici.U homiliji kardinal se osvrnuo na evanðelje koje ponovnovodi u Betlehem, do jaslica u kojima leži novoroðenèe, ali iporuèuje da je Marija ona koja nosi memoriju povijestispasenja i spomen Crkve. Molimo i mi da možemoMarijinim pogledom i shvaæanjem razumjeti ono što Bogèini za nas, kazao je kardinal. Protumaèio je posljednjureèenicu evanðeoskog ulomka koja govori o Isusovuobrezanju, istièuæi kako je taj èin pokazatelj Isusovepripadnosti izabranom, izraelskom narodu. Svatko od naspripada odreðenoj obitelji, ima svoju rodbinu, rod, grad,narod, stoga ne može netko opæenito, univerzalno pripadati.Tko ima dobar odnos prema obitelji, prema svojima i svomnarodu, taj æe dobro razumjeti kako valja pravedno djelovatii u odnosu na èitavo èovjeèanstvo. Isusu su nadjenuli i imekoje je došlo od Boga i znaèi "Gospodin spašava". Kako jeto lijepa i važna uloga roditelja koji izabiru ime za svojedijete. Ime je identitet i ono po èemu je netko prepoznat.Zato vi, mladi roditelji, budite svjesni da kad dajete imesvom djetetu, vi oznaèavate i njegov identitet, istaknuo jekardinal. Punina vremena, o kojoj sveti Pavao govori usvojoj poslanici Galaæanima, dogodila se onog trenutka kadje Bog ušao na tako snažan naèin u ljudsku povijest. Ta sepunina dogaða svaki put kad se otvaramo Bogu, kad naše iBožje postaje zajednièko. Molimo Boga da neprestano ulaziu naš život, da ono što èinimo bude dobro, zakljuèio jekardinal.

Božiæni koncerti u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupijiOsijek, 2.1.2016. (IKA) - Tijekom božiænih blagdana diljemÐakovaèko-osjeèke nadbiskupije održani su brojni koncerti.Tako se veæ 17. godinu zaredom na drugi dan Božiæa u crkviRoðenja sv. Ivana Krstitelja u Ivankovu održava božiænikoncert. Ovogodišnji je poèeo nastupom èlanova zajednice"Vjera i svjetlo" koji su otpjevali pjesmu "Isusov roðendan",autora V. Karaèiæa, jednoga od èlanove Zajednice. Slijedioje nastup ŽPS "Perunike", koje su otpjevale uspavanke"Djetešce mileno" i "Sklopi blage oèice". Nastupio je icrkveni zbor iz ivankovaèke crkve Sv. Nikole Taveliæa spjesmama: "Kad Djeva milost dobila", "Hajd'mo braæo sada"i "Oj, ti radosno". Zatim su èlanovi KUD-a "Ivan GoranKovaèiæ", ulazeæi u crkvu s upaljenim starim fenjerima,pjevali "Na salašu kraj Betlema" u aranžmanu I. Benkoviæa,a nakon toga i "Padaj s neba". Zbor mladih "Lahor" izveo je "Reci, Marijo" i "Èekam te" uobradi K. Medakoviæ, a slijedio je instrumental "Ave Maria"u izvedbi D. Ceranèeviæa na primu, H. Štetiæa na gitari te I.Benkoviæa na klaviru. Mještoviti zbor crkve Roðenja sv.Ivana Krstitelja pjevao je: "Od Boga poslan glasnik svet", "OBetleme, grade slavni" i "Nek pjesma se ori", a nakon togamješovitome zboru pridružio se zbor mladih te su zajednootpjevali "O, sveta noæ". Konaèno, njima se pridružio dioškolskoga zbora te èlanovi KUD-a pa su svi zajednootpjevali pjesmu "Slavonijo". Uslijedile su imendanskeèestitke župniku Stjepanu Krekmanu, a nakon toga koncertje završio pjesmom "Narodi nam se" koju su otpjevali svisudionici te okupljeni župljani i gosti. Tradicionalni Božiæni koncert Hrvatskoga pjevaèkog društva"Davor" održan je 26. prosinca u franjevaèkoj crkviPresvetog Trojstva u Slavonskom Brodu, u organizacijiKazališno-koncertne dvorane "Ivana Brliæ-Mažuraniæ" i

crkve Presvetog Trojstva. Koncert su otvorili domaæini,HPD "Davor", koji su pod dirigentskom palicom KarlaÐuriæa pjevali Tihu noæ Franza Xaver Grubera u obradiNikice Kaloðere, hrvatske tradicionalne Veselje tinavješæujem i Radujte se narodi te Uspavanku, Dormi Jesu iBogorodice Djevo. Potom su s božiænim pjesmama nahrvatskom i engleskom jeziku nastupili gosti iz Osijeka -Muški ansambl Zbor mladih župe Preslavnog ImenaMarijina (dirigent Jure Smajiæ) te sekstet Srednje glazbeneškole iz Slavonskog Broda. Sudjelovali su vokalni solistiMarta Prpiæ, Zvonimir Mrèela, Kristijan Wolfl, KlaraDegmeèiæ, Natalija Komariæ. Instrumentalna pratnja bili su:Antonijo Marijiæ, Erika Wachtler, Filip Šariæ, IvanaVukojeviæ, Mladen Mitroviæ, Vladimir Jevicki i GoranaBiondiæ. Na kraju koncerta zajedno su s publikom sviotpjevali poznatu božiænu pjesmu "Narodi nam se". U organizaciji zbora mladih župe sv. Martina, biskupa, 27.prosinca u bošnjaèkoj crkvi Sv. Martina održan je prvibožiæni koncert župnih zborova mladih. Uvod u koncert bilaje veèernja misa, nakon koje su nastupili zbor mladih župesv. Nikole Taveliæa (Županja 2), zbor mladih "Adeo" župesv. Mateja, apostola i evanðelista iz Viškovaca, VIS "Mir" izžupe Muèeništva sv. Ivana Krstitelja (Županja 1) te domaæizbor mladih "Exultet". Voditeljica domaæeg zbora Iva Mišiæna kraju koncerta istaknula je kako je održani koncertpoèetak buduæe suradnje meðu zborovima mladih, a uzdomaæega župnika Josipa Filipoviæa dijeli želju da koncertpostane tradicijom župe božiænoga vremena. Pjevaèkodruštvo sv. Josipa Osijek na blagdan sv. Stjepana ukapucinskoj crkvi Sv. Jakova održalo je svoj 22. božiænikoncert. Uz mješoviti zbor i muški sekstet nastupili su solistiDanijela Pintariæ (sopran), Vlatka Peljhan (violina) i MiaElezoviæ (orgulje). Uz korepeticiju Mirte Masle ravnao jezborovoða Vladimir Peljhan. na programu je bila glazba izzbirke Mariana Jaiæa "Napivi bogoljubnih crkvenihpisamah" iz 1850.: Kakvo èudo i O pastiri, èudo novo, izZbirke I. Glibotiæa "Pjevajmo, braæo kršæani": Hajd'mo,braæo sada te iz Zbirke Vilka Novaka "Hrvatske narodnebožiæne popijevke": Danas se èuje. Iz svjetske baštine èulose Radost svem svijetu G. F. Händela, arr. Lowell Mason,Gloria in excelsis Deo te O vjernici hajd'mo Johna Readinga.Publika je uživala u napjevima iz Dalmacije: Veseli se,Majko Božja, iz Prigorja: Oj, djetešce moje drago, iz Istre:Tri kralja jahahu te pjesmi Albe Vidakoviæa Nebo i zemljapjevaju. Vlatka Peljhan i Mia Elezoviæ odsvirale su AIR izsuite u D-duru BWV 1068 J. S. Bacha, Danijela Pintariæotpjevala je O Holy Night Adolphe Adama, a èetveroglasnimuški zbor Èestit svijetu i Pristupite vjerni. Vrhunackoncerta bila je pjesma Tiha noæ, uz nastup muškog seksteta,solistice Danijele Pintariæ i Vlatke Peljhan na violini. Nakraju koncerta pjevaèi su malom sveèanošæu ispratili upjevaèku mirovinu gospoðu Mirjanu Ratkaj, jednu odosnivaèa Društva i blagajnicu od osnutka Društva. Uorganizaciji KUD–a "Ivan Goran Kovaèiæ" iz Beravaca ižupe sv. Ilije proroka iz Velike Kopanice, u filijalnoj crkviDuha Svetoga u Beravcima 2. sijeènja održan je koncertbožiænih pjesama. Okupljene je pozdravila predsjednicaKUD-a domaæina Janja Kurtušiæ, kao i domaæi župnikMarko Gaèariæ. Nastupili su crkveni zbor iz Beravaca, MPS"Zuce" iz Gundinaca, ŽPS KUD-a "Ivan Tišov" izViškovaca, ŽPS KUD-a "Vesela Šokadija" iz Gundinaca,MPS "Starotopoljani" iz Starog Topolja i vokalni sastav"Dive i Dario" iz Velike Kopanice. Voditeljica beravaèkogcrkvenog zbora Ivana Škripek Kladariæ, uz instrumentalnupratnju Darija Udovièiæa, otpjevala je Tihu noæ u soloizvedbi. Na repertoaru je bila veæina poznatih hrvatskihbožiænih pjesama.

Domovinske vijesti ika

12 5. sijeènja 2016. broj 1/2016

Biskup Škvorèeviæ krstio peto dijete obitelji Stipiæ uVelikojBiskup istaknuo da se ljudski život, ponajmanje brak iraðanje ne bi smjeli svesti na površnu razinu, da postanusvojevrsno ekonomsko ili tehnièko pitanjeVelika, 3.1.2016. (IKA) - Na prvu nedjelju u novoj 2016.godini, 3. sijeènja požeški biskup Antun Škvorèeviæpredvodio je euharistijsko slavlje u župnoj crkvi Sv.Augustina biskupa u Velikoj te krstio Luku, peto dijeteMarijana i Jelice Stipiæ. Èestitao je okupljenima Novugodinu, istaknuvši da je ona nova po Isusovu roðenju kojejoj daje smisao, ali i po svakom drugom ljudskom roðenjukoje je ispunja radošæu i nadom. Èestitao je i zahvalioroditeljima malog Luke što su prihvatili izazov ljubavi iopredijelili se za peto ljudsko biæe u svom obiteljskomzajedništvu "te nam tako uljepšali poèetak nove godine".Pozvao je nazoène da betlehemskom Djetešcu i Svetojobitelji povjere sve naše obitelji, djecu i mlade te mole zanjih Božje svjetlo i snagu kako bi živjeli brak i obitelj poBožjem naumu. U homiliji biskup je spomenuo kako o braku i raðanju djecedanas u našoj društvenoj javnosti i na drugim razinamauglavnom prevladava negativan govor koji istièe probleme ipoteškoæe s time povezane. Istaknuo je kako tim pitanjimatreba posvetiti potrebnu pozornost i nastojati ih rješavati, aline dopustiti da na taj naèin ostane pomraèena izvornavrijednost braka i obitelji, smisao koji donosi ljubav na kojojsu te stvarnost utemeljene. Polazeæi od svetih èitanja, biskupje istaknuo kako se život, Bog i èovjek te cijela prirodaostvaruje kao komunikacija, odnos prema drugome, i da usvemu tome postoji jedna otajstvena dimenzija dubine,neuhvatljivosti i ljepote našeg postojanja. Rekao je da uprvom èitanju iz Knjige Sirahove sveti pisac upozorava namudrost kao stvarnost u kojoj susreæemo samoga Boga, akoja je na svoj naèin prisutna u ljepoti svega stvorenoga. Sv.Ivan u Evanðelju pak progovara o Sinu Oèevu kao BožjojRijeèi kojom je pozvao sve u postojanje i koja se utjelovila uIsusu Kristu, uzela našu ljudsku narav da bi sve što je na njojranjeno obnovila i preobrazila za puninu života. Biskup je upozorio kako o Božjoj Rijeèi, Isusu ispovijedamou Vjerovanju da je roðen a ne stvoren, da je on Bog od Boga,Svjetlo od Svjetla i kako valja u tom svjetlu razmišljati i oljepoti ljudske komunikacije koja u roðenju novog ljudskogstvorenja ima svoje sasvim posebno oèitovanje. Upotrijebioje primjer ljudske rijeèi i rekao da ona ima svoj temelj umisli, koja je skrivena, ali kad bude pretoèena u rijeè onapostaje svima obznanjena, oèitovana na izvanjski naèin.Onaj koji je izrekao odreðenu rijeè nije ništa time izgubio,nego je otajstvo svoje osobe objavio drugima i ukljuèio ih uzajedništvo svoga života. Dodao je da sv. Ivan tumaèi kakose to dogodilo u Isusovu roðenju, da Sin Božji nije postaomanjim što je postao èovjekom, nego ostao je jednak Bogu,ali oèitovan u našoj ljudskoj stvarnosti koja je ušla uzajedništvo Božjeg života. Istaknuo je kako mu se jako sviðaèlanak Vjerovanja koji govori o njemu kao Bogu od Boga,Svjetlu od Svjetla. Naime, svjetlo kada svijetli ne gubi ništaod svoje stvarnosti, nego samo druge uvodi u gledanje svegau njihovu pravom stanju, uvodi u otajstvo života u njegovimnajdubljim dimenzijama. Rekao je da se slièno dogaða usvakom ljudskom raðanju, gdje roditelji - živeæi meðusobnozajedništvo ljubavi - u suradnji s Bogom daruju život novomstvorenju a da time ne umanjuju svoju ljubav nego je na nekinaèin uveæavaju i dajuæi sebe za žrtvu ništa ne gube, negobivaju ukljuèeni u dublju razinu života na kojoj se dohvaæasmisao i punina vlastitog postojanja. Biskup je spomenuo kako se ljudski život, ponajmanje brak iraðanje ne bi smjeli svesti na površnu razinu, da postanu

svojevrsno ekonomsko ili tehnièko pitanje, nego treba unjima otkriti otajstvenu ljepotu i unatoè svim poteškoæamaprihvatiti ih s entuzijazmom kao veliku prigodu vlastitogoèovjeèenja. Rekao je da je Božiæ, nova godina i krštenjepetog djeteta u obitelji Stipiæ "dragocjena prigoda da o tomepromislimo i da se uz Božju pomoæ opredijelimo za ono štosmo iz vjere razumjeli kao duboki smisao našeg postojanja". Na završetku mise èestitao je roditeljima i cijeloj župi nanovom preporoðenom èlanu te je sve nazoène povjerioBožjem svjetlu da u njem blagoslovljeno žive cijelu novugodinu. Nakon slavlja biskup se sastao s obitelji Stipiæ kakobi se u razgovoru još više približio njezinu životu, naposedjeci te im je podijelio darove i uruèio novèanu pomoæPožeške biskupije.

Biskupi Zagrebaèke metropolije posjetili fraBonaventuru DuduVaraždin, 3.1.2016. (IKA) - Na Drugu nedjelju po Božiæu,3. sijeènja, biskupi Zagrebaèke crkvene pokrajinepredvoðeni zagrebaèkim nadbiskupom kardinalom JosipomBozaniæem, posjetili su u Franjevaèkom samostanu uVaraždinu fra Bonaventuru Dudu, franjevca i biblièara, temu èestitali Božiæ, njegov 92. roðendan i 66. obljetnicumisništva koju o. Duda obilježava u mjesecu sijeènju. Uzkardinala bili su biskupi varaždinski Josip Mrzljak,bjelovarsko-križevaèki Vjekoslav Huzjak, te pomoænizagrebaèki Ivan Šaško i Mijo Gorski.Gvardijan samostana fra Marko Maloviæ zajedno s ostalimfranjevcima zaželio je dobrodošlicu èestitarima. Slavljenikse obradovao posjetu te je rado primio èestitke. U spontanomdruženju koje je uslijedilo, na zanimanje biskupa, o. Dudapripovijedao je o poèecima nastanka hrvatskog prijevodaBiblije koji sežu u godinu 1966. Buduæi da se ove godineobilježava 50 godina od poèetka rada na hrvatskomprijevodu Biblije koji je, izmeðu ostalih, predvodio i fraBonaventura, bilo je zanimljivo èuti kako su se prevoditeljiokupljali, snalazili i radili na tom izuzetno važnom pothvatu.Premda je u starijoj životnoj dobi, o. Duda se još uvijek živosjeæa dogodovština vezanih uz organizaciju prevoðenjaBiblije te ih na zanimljiv naèin iznosi. Posvjedoèio je da je idalje aktivan u prouèavanju i èitanju knjiga raznih tematika,a posebno onih koje ga mogu prisjetiti na trenutke suradnje isusreta s dragim ljudima. Na samom kraju posjeta, u ozraèjubožiæne radosti, o. Duda predvodio je pjevanje nekolikobožiænih pjesama.

Održan peti veteranski turnir "Franjo Jurak"Zagreb, 3.1.2016. (IKA) – Peti veteranski turnir "FranjoJurak" održan je u subotu 2. sijeènja u ŠRC TEŽ u Zagrebu.Na turniru su sudjelovale èetiri ekipe, i to iz župa sv. MarkaKriževèanina - Selska, sv. Luke - Travno, sv. Petra i MarijeKraljice apostola - Zaprešiæ i sv. Ivana XXIII. - Dubrava. Najbolja je bila ekipa župe sv. Petra i Marije Kraljiceapostola - Zaprešiæ. Na drugom mjestu je ekipa župe sv.Ivana XXIII., treæe mjesto osvojila je ekipa župe sv. Luke, aèetvrto je zauzela ekipa iz župe sv. Marka Križevèanina.Najbolji golman je Ante Damjanoviæ iz župe sv. Petra iMarije Kraljice apostola. Najbolji strijelac s 5 pogodaka iztri utakmice je Pero Iviæ iz župe sv. Luke, a najbolji igraèCirilo Paliæ iz župe sv. Ivana XXIII. Turnir je imao i humanitarni karakter. Premda su sudjelovalesamo èetiri ekipe, nakon podmirenih troškova organizacijeostalo je 700 kuna, što æe biti predano jednoj obitelji sdevetero djece iz okolice Zagreba.

Domovinske vijestiika

135. sijeènja 2016. broj 1/2016

Biskup Košiæ èestitao Božiæ vjernicima koji ga slave pojulijanskom kalendaruSisak, 4.1.2016. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ uputioje u utorak 5. sijeènja uime Vijeæa za ekumenizam i dijalogHBK èestitku vjernicima koji slave Božiæ po julijanskomkalendaru u Hrvatskoj. Èestitku s dobrim željama uputio jeepiskopu zagrebaèko-ljubljanskom o. Porfiriju Periæu iepiskopu gornjo-karlovaèkom o. Gerasimu Popoviæu izSrpske pravoslavne Crkve te metropolitu strumièkom o.Naumu Ilievskom i parohu o. Kirku Velinskom izMakedonske pravoslavne Crkve. Biskup Košiæ uputio jesvoje èestitke i sisaèkom parohu o. Veselinu Ristiæu,umirovljenom sisaèkom parohu protojereju stavroforu o.Petru Olujiæu te o. Daliboru Petkoviæu, parohu stupovaèkom.

Kardinal Bozaniæ èestitao Božiæ patrijarhu IrinejuZagreb, 4.1.2016. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ uputio je božiænu èestitku patrijarhu Srpskepravoslavne Crkve Irineju, izvijestio je Tiskovni uredZagrebaèke nadbiskupije. U èestitki istièe: "Primio sam Vašu èestitku, koju ste uputilimeni i povjerenim mi katolièkim vjernicima, prigodomBožiæa i novogodišnjih blagdana, na kojoj Vam srdaènozahvaljujem. O Božiæu nam je zasjalo svjetlo istinsko kojeprosvjetljuje svakog èovjeka. Obasjani tim svjetlom, pozvanismo kao Kristovi vjernici svjedoèiti Božju ljubav i milosrðe,jer Utjelovljena Rijeè Božja utjelovljeno je Božje milosrðe.Zato kršæanstvo nije samo ideja, nego konkretnost u kojoj jeprisutan Emanuel – Bog s nama. U njegovu je imenusigurnost Božje blizine i istina da se milosrðe živi u susretu sljudima. Neka nas Božje milosrðe uvede u istinu, koja lijeèi ioslobaða. Sretan Božiæ i blagoslovljenu novu 2016. godinu od srcaželim Vama, Vašim episkopima, sveæenstvu, monaštvu isvim vjernicima Srpske pravoslavne Crkve. Povezan s Vamazajedništvom iste vjere, iskreno Vas u Kristu pozdravljam sizrazima osobitog poštovanja".

Kardinal Bozaniæ èestitao Božiæ pravoslavnommetropolitu Porfiriju PeriæuZagreb, 4.1.2016. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ uputio je božiænu èestitku pravoslavnommetropolitu zagrebaèko-ljubljanskom Porfiriju Periæu,izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije. Uèestitki je istaknuo: "Zahvaljujuæi Vam na božiænoj inovogodišnjoj èestitki i ja Vama od srca èestitam sveteblagdane Isusova Roðenja. Želim Vam sretan Božiæ iblagoslovljenu novu 2016. godinu! Otajstvo Božiæa pozivanas da trajno èeznemo za susretom s Bogom i da nezaboravimo da smo ljubljeni. Ono nas uèi da se, crpeæi snaguiz iskustva Božje blizine i nježnosti, otvaramo ljubavi imilosrðu prema bližnjima. Neka nam božiæna poruka miradonese blagost srca, kako bismo se radosni pridružili pjesmianðela: 'Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima,miljenicima njegovim' (Lk 2,14). Povezan s Vamazajedništvom iste vjere, iskreno Vas u Kristu pozdravljam sizrazima osobitog poštovanja".

.

Skupština biskupa Ðakovaèko-osjeèke crkvene pokrajinePožega, 4.1.2016. (IKA) - Biskupi Ðakovaèko-osjeèkecrkvene pokrajine održali su 4. sijeènja u Biskupskom domuu Požegi svoju XXX. skupštinu. Uz domaæina, požeškogbiskupa Antuna Škvorèeviæa, na sjednici je sudjelovaoðakovaèko-osjeèki nadbiskup i metropolit Ðuro Hraniæ,umirovljeni nadbiskup Marin Srakiæ, srijemski biskup ÐuroGašparoviæ, biskupijski kancelari i dr. Vlatko Dugaliæ.Nakon molitve Treæega èasa, pozdravnu rijeè uputio jepožeški biskup, èestitajuæi nazoènima novu godinu.Spomenuo je kako je znakovito što se metropolijska sjednicaodržava u božiænom vremenu na poèetku nove godine, štosvjedoèi o važnosti nekih pastoralnih pitanja te žurnosti skojom pastiri u svom poslanju žele o njima zajednièkipromišljati, pronalaziti prikladna rješenja te ih provoditi udjelo. Podsjetio je da je meðu tim pitanjima i sve veæesiromaštvo te sve teže demografsko stanje u Slavoniji,Baranji i Srijemu o kojima æe biti rijeèi na sjednici tenjihovo rješavanju u svjetlu Izvanrednog jubileja milosrða.Poželio je biskupima ugodan boravak u Požegi iblagoslovljen rad. Predsjedatelj skupštine ðakovaèko-osjeèki nadbiskup imetropolit Ðuro Hraniæ, zahvalivši na rijeèima dobrodošlice,rekao je kako nam Bog u svom Sinu, utjelovljenom u likumalenog djeteta oèituje svoju blizinu, te biskupi svojimsusretom žele u tom ozraèju razmišljati o konkretnimpitanjima, posvjedoèiti uzajamnu blizinu i nastupitikonkretnim odgovorima prema vjernicima koji su povjereninjihovoj pastirskoj brizi. Potom je predstavio dnevni redskupštine na kojem su za raspravu predložene teme:"Ðakovaèko-osjeèka crkvena pokrajina pred siromaštvom uSlavoniji, Baranji Srijemu", "Izazov ekumenizma u svjetlumješovitih ženidbi i drugih pastoralnih pitanja", te"Prijedlozi za imenovanje rektora Papinskog hrvatskogzavoda sv. Jeronima u Rimu". Pitanje siromaštvu u Slavoniji, o kojem se veæ razgovaralona jednoj od prethodnih metropolijskih skupština, predstavioje dr. Dugaliæ. Slijedila je rasprava koja je oèitovala svuširinu i dubinu problema te oèitovala vodeæe mjesto kojetrenutaèno u tome ima Slavonija u okviru RepublikeHrvatske. Biskupi su zakljuèili da æe na spomenutu temuvjernicima uputiti zajednièku korizmenu poruku u Godinimilosrða i na poèetku djelovanja nove hrvatske Vlade, kakobi upozorili na spomenuto stanje i moguænosti njegovarješavanja.Ðakovaèko-osjeèka nadbiskupija, Požeška i Srijemskabiskupija izradile su statistiku o prijelazima u punozajedništvo Katolièke Crkve i mješovitim ženidbama kako bimogle imati toène informacije te odgovoriti onima koji napolitièkoj ili drugim razinama nerijetko nastupajuneutemeljeno s obzirom na ta pitanja. Biskupi su razmotriliznaèenje spomenute statistike za zdrave i realne ekumenskeodnose kod nas te su izrazili želju da to uèini svaka biskupijau Hrvatskoj. Razgovarali su i o drugim pitanjima s obziromna promicanje ekumenskog duha i suradnje s kršæanskimCrkvama i crkvenim zajednicama. Osvrnuli su se na nastalu situaciju u Papinskom hrvatskomzavodu sv. Jeronima u Rimu nakon imenovanja njezinarektora za vojnog ordinarija u Republici Hrvatskoj te surazgovarali o moguæim kandidatima za tu važnu službu.

Domovinske vijesti ika

14 5. sijeènja 2016. broj 1/2016

Crkva u Hrvata

Potvrðen drugi petogodišnji mandat delegatu vlè. IviciKomadiniFrankfurt, 28.12.2015. (IKA) - Stalno vijeæe Njemaèkebiskupske konferencije potvrdilo je novi petogodišnjimandat delegatu za hrvatsku pastvu u Njemaèkoj vlè. IviciKomadini, sveæeniku Mostarsko-duvanjske biskupije, naprijedlog Hrvatske BK i BK BiH. Novi delegatski mandatzapoèinje 1. sijeènja 2016., a završava 31. prosinca 2020. Udekretu predsjednik Njemaèke BK kardinal Reinhard Marxistaknuo je: "Vjerujem da æete Vašu službu obavljati premacrkvenim uputama, u uskoj suradnji s Komisijom zamigrante Njemaèke biskupske konferencije kao i snacionalnim ravnateljem za dušobrižništvo katolika drugihmaterinskih jezika u Njemaèkoj. Uime Njemaèke biskupskekonferencije želim Vam ovom prilikom srdaèno zahvaliti naslužbi delegata, koju ste dosad obavljali za katolikehrvatskoga materinskog jezika u Njemaèkoj. Vama osobno iVašem dušobrižnièkom djelovanju želim i nadalje obiljeBožje milosti i blagoslova".Vlè. Ivica Komadina roðen je 23. studenoga 1950. godine uMostaru, u Bosni i Hercegovini, od majke Anke r. Glibiæ ioca Dominika. Za sveæenika Mostarsko-duvanjske biskupijezareðen je 29. lipnja 1974. godine u Pologu kod Mostara.Pastoralno se usavršavao od 1974. do 1975. u Sarajevu.Njemaèki jezik je od 1975. do 1976. usavršavao uNjemaèkoj, gdje je djelovao je kao župni vikar na njemaèkojžupi sv. Marka u Eislingenu. Od prosinca 1977. do lipnja1978. bio je voditelj HKM Göppingen. Od lipnja 1978. dorujna 1989. djelovao je kao voditelj HKM Balingen, a odrujna 1989. do 31. prosinca 2010. vodio je hrvatske katolièkezajednice Reutlingen, Metzingen i Tübingen. Od 1. sijeènja2011. do 31. prosinca 2015. obnašao je službu delegata zahrvatsku pastvu u Njemaèkoj u prvom petogodišnjemmandatu. Od svibnja 2003. bio je èlan sveæenièkog vijeæa ubiskupiji Rottenburg-Stuttgart, a od ožujka 2009. i èlanupravnog odbora sveæenièkog vijeæa u istoj biskupiji.

Hrvatski jaslièari na tradicionalnoj izložbi "100 jaslica"u RimuRim, 30.12.2015. (IKA) – Na tradicionalnoj, 40. u nizumeðunarodnoj izložbi božiænih jaslica "100 jaslica" koja seodržava u Sale del Bramante na Piazza del Popolo u Rimuizloženo je 167 jaslica iz svih talijanskih regija, te 33 zemlje.Nakon talijanskih, na izložbi su najzastupljeniji hrvatskijaslièari s 11 radova. Tako su izložene jaslice izraðene odtijesta Marije Vukov, keramièke jaslice Ljubice DragojeviæBuble, jaslice koje je u drvu, polistirolu, gipsu i pleksiglasuizradio Dragi Zenko, jaslice od šperploèe DanijelaŠimunoviæa. Tu su i jaslice od sjemenki Mirjane ŠkreblinLujo, potom od gline i drva Marije Golub, Marine Lavrnja(staklo tehnika Tifanny i drvo), Astrid Šimkoviæ (keramika),Marija Braškiæa (polistirol, gips i tkanina), Margarete Krstiæ(keramika), te drvene jaslice u obliku puzzli iz Etnografskogmuzeja u Zagrebu. Kao i 2000. godine kad je nosila simbolJubilarne godine, i ove godine izložba je uvrštena u službenadogaðanja Izvanredne jubilarne godine milosrða. Izložba seodržava pod visokim pokroviteljstvom predsjednikaRepublike Italije, Talijanske BK i Papinskog vijeæa zakulturu, te Senata Republike, Zastupnièkog doma,Predsjedništva Vijeæa ministara, Ministarstva kulturnebaštine i turizma, Regije Lazio i grada Rima.

Misa na Novu godinu u sarajevskoj katedraliSarajevo, 1.1.2016. (IKA/KTA) - Na svetkovinuBogorodice Marije, Novu godinu i Dan mira, 1. sijeènja2016. apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskupLuigi Pezzuto predvodio je euharistijsko slavlje u katedraliSrca Isusova u Sarajevu u zajedništvu s vrhbosanskimnadbiskupom kardinalom Vinko Puljiæem i vojnimbiskupom u BiH Tomom Vukšiæem te uz koncelebracijudevetorice sveæenika. Prije poèetka mise kardinal Puljiæ jepozdravio nuncija Pezzuta i zahvalio mu što æe prenijetinajvažnije naglaske iz poruke pape Franje za Dan mira.Nuncij Pezzuto slavio je misu na hrvatskom jeziku, apropovijedao na talijanskom uz prevoðenje biskupa Vukšiæa.Na poèetku propovijedi nuncij Pezzuto podsjetio je da temaovogodišnjega Dana mira nosi naslov: Pobijedi ravnodušnosti osvoji mir. "Potrebno je u izboru te teme prepoznatigenijalnost i vrhunski duhovni osjeæaj pape Franje. Ustvari,samo tko nije ravnodušan u stanju je zapaziti 'globalizacijuravnodušnosti'. Nažalost, svi smo ukljuèeni u ovuproblematiku ravnodušnosti i, upravo zato, ne posjedujemoproroèki duh u vezi s potrebom da popravimo tuantivrijednost", kazao je nuncij Pezzuto te podsjetio na rijeèipape Franje da je ravnodušan onaj tko "zatvara srce da ne biuvažavao druge", onaj koji "zatvara oèi da ne vidi ono što gaokružuje ili se odmièe da ne bi bio zahvaæen tuðimproblemima". Napominjuæi da se u ovom vremenu možegovoriti o globalizaciji ravnodušnosti, kazao je da papaFranjo kao prvu izdvaja ravnodušnost prema Bogu te daèovjek "smatra sebe samodostatnim i cilja ne samo da onzamijeni Boga, nego i da ga posvema ukloni".Nuncij Pezzuto podsjetio je na Papine rijeèi da ravnodušnostprema Bogu neizbježno vodi prema jednoj drugojposljediènoj kobnoj ravnodušnosti: ljusko biæe, koje jeravnodušno prema Bogu, nužno postaje ravnodušno premasebi sliènima, tako da èovjek danas dolazi u stanje da mislikako nikomu ništa ne duguje, osim sebi samomu, i zahtijevada ima samo prava. "Stav ravnodušnosti kompromitiraproces izgradnje mira i sam mir. On ustvari vodi ljudskuosobu i zajednicu prema inerciji i nezauzimanju, kao da gase problemi drugih ne tièu. Svako, pojedinac i zajednica,zatvara se u vlastitu ljusku, nastojeæi preživjeti takoðer naštetu drugih", naveo je nuncij Pezzuto rijeèi iz Poruke papeFranje."Izvanredni jubilej Milosrða je kairos, to jest vrijememilosti, najprikladnije i najkorisnije da bi se doživjeloobraæenje i izašlo iz obamrlosti u ravnodušnosti. Zato 'uduhu Jubileja milosrða svatko je pozvan priznati kako seravnodušnost oèituje u vlastitom životu i primijenitikonkretno zauzimanje da se doprinese poboljšanju stvarnostiu kojoj živi, polazeæi od vlastite obitelji, susjedstva iliradnoga okruženja'", kazao je nuncij Pezzuto te, po primjerupape Franje, Djevici Mariji, Majci Gospodinovoj povjerio injezinu zagovoru svoju crkvenu i osobnu nakanu da napustestav ravnodušnosti i da poštuju i slušaju Boga Oca, braæukoji su u Kristu slika i prilika Oca i Sina, te stvorenje, koje jeodjelotvorio prema prototipu Sina, u vidu autentiènogabratstva i solidarnosti što nije "nejasan osjeæaj sažaljenja ilipovršnoga ganuæa za nedaæe tolikih blizih i dalekih osoba",nego "èvrsta i ustrajna odluènost da se zauzima za opæedobro".

Crkva u Hrvataika

155. sijeènja 2016. broj 1/2016

Inozemne vijesti

Zapoèeo 38. europski susret mladih u ValencijiU organizaciji Zajednice iz TaizeaValencia, 28.12.2015. (IKA) – U španjolskoj Valenciji je uponedjeljak 28. prosinca zapoèeo 38. europski susret mladihu organizaciji Zajednice iz Taizea. Prvoga dana mladi su seokupili na molitvi u katedrali i u parku Turia. PriorZajednice brat Alois na narjeèju Valencije zahvalio jedomaæinima na srdaènom gostoprimstvu: "Hvala vama,mladima i onima ne-tako-mladima iz grada i regije, hvalaobiteljima i župama, dirnuti smo toplinom vaših srca". Obraæajuæi se mladim kršæanima pristiglima iz cijele Europei s drugih kontinenata brat Alois prenio je svoje iskustvoovogodišnjeg Božiæa. Naime, u Španjolsku je stigao izravnoiz Sirije, a prije toga je boravio u Libanonu, gdje se pridružiodvojici braæe koji su ondje boravili dva mjeseca. Bliski istoknije daleko od nas i ono što se tamo dogaða ima utjecaj nanas u Europi. Svi koje sam upoznao u Siriji, rekli su mi:"Molite za nas.", rekao je brat Alois, te mlade pozvao"poslušajmo njihov poziv i povjerimo Bogu one koji patezbog nasilja na Bliskom istoku". Govoreæi pak o sirijskom gradu Homsu u kojem je proveoBožiæ, rekao je: "Stupanj razaranja je nezamisliv. Velik diograda je u ruševinama. To je grad duhova. Neke se obiteljisada vraæaju i pokušavaju se smjestiti u ruševinama, bezvode i struje. U središtu Homsa, ispred srušenegrkokatolièke katedrale, župljani su organizirali božiænoslavlje za djecu. Neki su mladi pripremili darove. Djeca supjevala. Rijetko sam imao priliku doživjeti božiæno slavljena kojoj se evanðeoska poruka mira tako snažno osjeæala".Podsjetio je, kako se na Božiæ sjeæamo da je Isus došaoposvjedoèiti beskonaèno Božje milosrðe. Protiv njega sepokrenulo nasilje, ali ono nije moglo nadvladati njegovuljubav. No, i "danas diljem svijeta, novi oblici nevolja,migracijskih, ekoloških ili društvenih, predstavljaju izazovza vjernike razlièitih religija te nevjernike, i zahtijevaju noveoblike solidarnosti. Bez gubitka lucidnosti, ali opiruæi sestrahu, mi bismo upitali Boga: pokaži nam kako možemopridonijeti, bez odgode, u blizini i daleko, kako bismoomoguæili da tvoj mir zasja usred èovjeèanstva i cijelogstvorenja". Posvijestio je, kako "mir mora izvirati izdubokog izvora. To je izvor koji leži u miru koji nam dajeBog. Da, svjetski mir poèinje u srcu". Stoga, "da bismopostali žene i muškarci mira, trebamo hrabrosti. To jehrabrost Evanðelja, hrabrost milosrða koja nas pokreæe dabezuvjetno otvorimo svoje srce svakom ljudskom biæu".

Jaslice na Trgu Sv. PetraRim, 29.12.2015. (IKA) – Ovogodišnje jaslice na Trgu Sv.Petra u Vatikanu stigle su iz talijanske regije Trentino, arezultat su suradnje regije i nadbiskupije Trento i Udrugeprijatelja jaslica iz Tesera.Samu kompoziciju èini 24 lika koji u središtu imaju Svetuobitelj. Likovi izraðeni od drveta odjeveni su u tipiènuodjeæu dolomitskog sela u Trentinu sa sredine 20. stoljeæa.Cijele jaslice imaju širinu 20 m, dubine 12 m, te visinu 6,5m, a likovi su od 120 do 195 cm. Jaslice na trgu sv. Petraostaju do 4. veljaèe 2016.

.

Nadbiskup Ševèuk: Za Božiæ mir u Kristu i prihvaæanjeunesreæenihKijev, 29.12.2015. (IKA) - Poziv na mir usred "velikihpatnji" Ukrajine u srcu je božiæne poruke velikoga kijevskognadbiskupa Svjatoslava Ševèuka, poglavara ukrajinskihgrkokatolika, prenosi Radio Vatikan. Podsjeæa da je mir"jedan od glavnih izražaja Božje ljubavi prema svomenarodu". On nije samo "puka odsutnost rata", nego implicira"zajedništvo i pomirenje s Kristom, koji je izvor mira zaèitav svijet". Osvræuæi se na teško stanje u zemlji zbogaktualnog sukoba nadbiskup je napisao: "Uz Božju pomoæ,preživjeli smo još jednu godinu rata. Patnje i kušnje našeganaroda još nisu završene, ali smo preživjeli uz nemjerljivubol, krv i suze te smo iznova mogli promisliti vrijednost iznaèenje rijeèi mir, milosrðe, hrabrost, ljudskost iodgovornost. Sve je to ukorijenjeno u molitvi, s kojomnastavljamo tražiti od Boga da nam udjeli mir." Pozvao je nasolidarnost s vojnicima koji brane svoju domovinu, sosobama koje su u sukobu izgubili èlanove obitelji iprijatelje te s patnjama i bolima zatvorenika, kako bi usredtako velikih potreba, gospodarskih teškoæa i sveprisutnekorupcije uspjeli postati odgovorniji i hrabriji u zaštitiljudskoga dostojanstva. Solidarnost, suosjeæanje i povjerenjedaruju nam nadu u Boga i otkrivaju nam put mira, istièenadbiskup i potièe vjernike da Božiæ slave zajedno sosobama koje su prisilno raseljene, koje su izgubile svojebližnje i svoja dobra, kako bi "u Svetoj godini milosrða vratasvake kuæe postala vrata Gospodinova milosrða".Prihvaæajuæi izbjeglice, siromahe i pružamo u našimkuæama, obiteljima i zajednicama dobrodošlicu SinuBožjem, izvoru mira. Sve je Ukrajince – kako u domovini,tako i u iseljeništvu – pozvao na nadu koja je "ukorijenjena uKristu spasitelju". Neka Dijete Isus oèuva mir Ukrajini,zakljuèio je nadbiskup Ševèuk.

Pjevaèi betlehemske zvijezde putuju AustrijomBeè, 30.12.2015. (IKA) - "Gašpar, Melkior i Baltazar"prošle nedjelje krenuli su na put po cijeloj Austriji. DoBogojavljenja 85.000 djevojèica i djeèaka iæi æe od kuæe dokuæe, pjevajuæi i izrièuæi dobre želje te moleæi donacije zapotrebite ljude u zemljama u razvoju. Prošle godine tako jeprikupljeno 16,2 milijuna eura, èime je katolièka mladežpomogla financirati oko 500 projekata pomoæi u 20 zemaljau Africi, Latinskoj Americi i Aziji, izvijestio je Kathpress."Donacije Pjevaèima betlehemske zvijezde svake godinepomažu u poboljšavanju životnih uvjeta milijunu ljudi usiromašnim krajevima svijeta", istaknula je predsjednicaUdruge mladih katolika Elke Giacomozzi na poèetkuovogodišnje akcije. Procjenjuje se da æe mladi pjevaèi diljemAustrije zajedno prijeæi oko 420.000 km. Jedno dijete uprosjeku prikupi oko 190 eura, èime primjerice omoguæidjeci u siromašnim zemljama da se školuju, umjesto da suprisiljena poèeti raditi veæ u djeèjoj dobi. Tradicionalno"Sveta Tri Kralja" posjeæuju i istaknute liènosti iz Crkve ipolitike. Tako su mali pjevaèi 29. prosinca bili kod kardinalaSchönborna, a 30. prosinca primila ih je saveznapredsjednica Fischer. Mlade "branitelje siromašnih ipotrebitih" u Bruxellesu æe 12. sijeènja primiti i predsjednikEuropskog parlamenta Martin Schulz. Akcija se veæ proširilana brojne zemlje Europe. Osim na njemaèkom govornompodruèju mali pjevaèi aktivni su i u Italiji, Maðarskoj,Slovaèkoj, Sloveniji i Hrvatskoj.

Inozemne vijesti ika

16 5. sijeènja 2016. broj 1/2016

Nadbiskup Becciu o Papinim aktivnostima u 2015.Vatikan, 31.12.2015. (IKA) - Jubilej milosrða,meðunarodna apostolska putovanja, Sinoda o obitelji, ireforma Rimske kurije, neke su od posebno istaknutih tema ivažnih aktivnosti pape Franje tijekom 2015. godine, koje jeu razgovoru za Radio Vatikan istaknuo nadbiskup AngeloBecciu, zamjenik za opæe poslove Državnoga tajništva.Snažno me se dojmio trenutak kada mi je Papa rekao da želiodrediti Svetu godinu. Vidio sam u njemu veliku radost, jerje bio, i jest, svjestan da svijetu pruža jedinstvenumoguænost, odnosno to da može iskusiti Božje milosrðe.Izbor Svetih vrata na više crkvi pokazuje pak njegovu željuda uistinu svima pruži moguænost da uživaju u blagodatimakoje æe donijeti Sveta godina. Papa se ne brine zbog moraljudi koji æe doæi u Rim, nego skrbi da svatko može imatimoguænost lako iskusiti Božju dobrotu i milosrdnu ljubav,napomenuo je nadbiskup Becciu. Na pitanje prolazi lisinodalni stil, koji Papa tako èesto spominje, kao poruka uèitavoj Crkvi, ili samo na njezinu vrhu, nadbiskup jeodgovorio da je to zacijelo želja koju nije lako ostvariti.Valja znati uskladiti hijerarhijski vidik s vidikomzajedništva, a to znaèi da valja uèiniti da duh, umjetnostzajedništva, uðe u naše strukture: u župu, u pastoralnovijeæe; u biskupije, u sveæenièko vijeæe i u biskupijskopastoralno vijeæe; upravo onako kako Papa pomaže živjeti uduhu "zajedništva" kada saziva sinodu. Važno je znatiizraziti svoje mišljenje, a Papa bi želio da se svaki vjernikosjeti odgovornim dok se pripremaju dokumenti i kada sedonose odluke. Živjeti sinodalno, živjeti te trenutke "uzajedništvu", znaèi osjetiti se slobodnima izraziti vlastitomišljenje, i istodobno osjetiti i slobodu i odvojenost odvlastitih mišljenja kako bismo prihvatili mišljenje drugih. Zanas je važno ostaviti prostor kako bi Duh Sveti vodio našezamisli i naše odluke, no zajedništvo ne znaèi smanjiti iliukloniti važnost autoriteta, koji ima intervenirati u sažetkurazlièitih prinosa, istaknuo je nadbiskup.Papa je odluèan u nastavku reforme Kurije, ali to nije jedinaPapina briga. Njegov se pogled širi na cijeli svijet, a tamo jemnogo drugih problema. Svjesni smo koliko je svijetupotrebna evangelizacija, dekristijanizacija se nemilosrdnoširi, i vidimo kako se vrijednosti Crkve stavljaju na stranu i onjima se ne želi razgovarati. Sve to zabrinjava Papu. Osimtoga, velika je zabrinutost za kršæane koji su progonjeni uèitavom svijetu. Pobrinimo se za obnovu Kurije, alinastojmo ne okrenuti se previše samima sebi, proširimopogled prema cijelom svijetu i osjetimo hitnu potrebu zaširenjem Rijeèi Božje, rekao je mons. Becciu. Na primjedbukako je u ovoj godini i u Vatikanu bilo uznemirujuæihdogaðaja, ali je Papa i tada ostao miran, što je umirilo ivjernike, nadbiskup Becciu kazao je da je svima dao primjermirnoæe i hrabrosti, te je i nama prenio potrebu i želju daidemo naprijed, da ne dopustimo da na nas utjeèu negativnazbivanja koja se dogaðaju oko nas, a posebice takozvanisluèaj "Vatileaks". Nadbiskup je pritom želio objasniti da sudvije osobe, koje su optužene za širenje dokumenata,iznevjerile Papino povjerenje, ali i svoju obvezu koju supreuzele na sebe prisegom, da æe èuvati dokumente koji imdolaze u ruke. Najjaèi dojam na nadbiskupa je ostavilootvaranje Svetih vrata u Banguiju, u SrednjoafrièkojRepublici, èime je istaknuta osobita Papina naklonost prematom narodu koji veæ mnogo godina trpi, i žrtva jebratoubilaèkih ratova. Otvaranje tih jednostavnih vrata u istotako jednostavnoj katedrali, gotovo kao da je htio biti vapaj,zaziv upravljen Bogu Ocu, da podari mir tom narodu kojiima pravo živjeti u miru, i da ne bude predmet igara stranihsila, zakljuèio je nadbiskup Becciu.

Božiæni koncert za papu u miru Benedikta XVI.Vatikan, 31.12.2015. (IKA) - U glazbenom studiju RadioVatikana unutar Vatikanskih vrtova za papu emeritusaBenedikta XVI. održan je 30. prosinca posebni božiænikoncert njemaèkog zbora "Jugendkantorei su EichstättDom". Zbor pod ravnanjem maestra Christiana Heissa èinioko 36 mladih, dobi izmeðu 12 i 18 godina, a ovih je danasudjelovao na 40. meðunarodnom kongresu "PueriCantores", èije je sudionike papa Franjo 31, prosinca primiou audijenciju.Božiæni koncertni program obuhvaæao je djelaMendelssohna, Brahmsa i Brittena, kao i božiænu pjesmu "Odu fröhliche", koju je skladao mons. Georg Ratzinger, bratPape u miru. Na koncertu su bili i mons. Georg Gaenswin,proèelnik Papinskoga doma, i kardinal Giovanni Lajolo,bivši apostolski nunciji u Njemaèkoj. Radost èlanova zborabila je oèita, s obzirom da su za koncert saznali tekprethodnu veèer. Na kraju izvedbe, Benedikt XVI. im jezahvalio, èestitao novu godinu i poželio im ugodan boravaku Rimu, izvještava Radio Vatikan.

Pastoralni djelatnici ubijeni u 2015. godiniMeðu njima je 13 sveæenika, 4 redovnice i 5 laika, istièe se udosjeu agencije Fides objavljenom povodom kraja godineVatikan, 31.12.2015. (IKA) - U 2015. godini u svijetu jeubijeno 22 pastoralnih djelatnika. Meðu njima je 13sveæenika, 4 redovnice i 5 laika, istièe se u dosjeu agencijeFides objavljenom povodom kraja godine, prenosi RadioVatikan. Veæ sedmu godinu zaredom žalosno prvenstvo ima Amerika.Na tom kontinentu ih je, naime, protekle godine ubijenoosmero, odnosno sedmorica sveæenika i jedna redovnica. UAfrici su ubijena trojica sveæenika, jedna redovnica i jednalaikinja; u Aziji su ubijeni jedan sveæenik, dvije redovnice ièetvero laika dok su u Europi - u Španjolskoj, ubijenadvojica sveæenika.Najveæi dio pastoralnih djelatnika ubijen je u pokušajimakraðe i provale, izvršenih na okrutan naèin, i to u sredinamau kojima je istaknuta moralna degradacija, gospodarsko ikulturno siromaštvo, nasilje kao pravilo ponašanja, inedostatak poštovanja života. Rijeè je o prilikama u kojima su ubijeni sveæenici, redovnicei laici živjeli svoje svjedoèanstvo u svakodnevici, dijeleæisakramente, pomažuæi siromašnima i posljednjima, brinuæise za siroèad i ovisnike o drogi, prateæi projekte razvoja, ilipak jednostavno držeæi otvorenima vrata svojega doma. Tragubijenih pastoralnih djelatnika u ovom povijesnom razdobljuèovjeèanstva pokazuje posebno pogoršanje, kakvoga, kakose èini, nije bilo u povijesti, jer je u tijeku globaliziraniprogon. Samozvana Islamska država, Boko Haram, diskriminacija uviše zemalja gdje je religija državna stvar, zbog svega jetoga opasno i herojski biti kršæanin, izložen atentatima ikrvoproliæima, objasnio je o. Vito Del Prete, misionarPapinskoga instituta za strane misije. Pozvao je da se istièute drame ljudskoga roda da bi se pobudila savjest svih ljudidobre volje, poradi izgradnje pravednijega i solidarnijegadruštva. "U objavljenom popisu, nažalost nepotpunom, valja dodatidugi popis mnogih, o kojima možda neæe nikada biti vijesti,ili se neæe nikada znati njihovo ime, koji na svakom krajunašega planeta trpe i životom plaæaju svoju vjeru u IsusaKrista", istièe se na kraju dosjea agencije Fides.

.

Inozemne vijestiika

175. sijeènja 2016. broj 1/2016

U svijetu ima više od 250.000 djece-vojnikaVatikan, 31.12.2015. (IKA) - Uèenje kako uništitineprijateljsku postaju umjesto školske knjige, strojnica idroga umjesto bilježnice i zajutarka. Desetine su tisuæamaloljetnika, djeèaka ali i sve više djevojèica, protiv njihovevolje uvuèeni u pakleni krug djece-vojnika u mnogimkrajevima svijeta. I papa Franjo za njih je molio u poruciGradu i svijetu. U razgovoru za Radio Vatikan glavni tajnik humanitarneorganizacije Intersos Marco Rotello istaknuo je kako se tapojava neprestano širi; procjenjuje se da je u svijetuunovaèeno bar 250 tisuæa djeèaka. Pojava je globalna:afrièka, mediteranska, azijska, pa i južnoamerièka. Nisusamo djeèaci naoružani puškama ili drugim oružjem, veæ su idjevojèice vrlo èesto novaèene radi spolnoga izrabljivanja,dostave hrane, kuhanja i slièno. Protiv novaèenja djece borese prevencijom i ponovnim ukljuèivanjem u društvo.Prevencija podrazumijeva nastojanja protiv spontanoganovaèenja, odnosno udaljavanje djece od osoba ili skupinakoje bi ih mogle odvesti u ratna podruèja. U Somaliji sucentri za strukovno osposobljavanje omeli nakanu nekihobitelji i djeèaka da se približe tim skupinama, jer novemoguænosti nude nekakvu zaradu i neku vrstu potpore,kazao je Rotello. Ako se stupi u dodir s tom djecom, jer ihoružane skupine potjeraju ili ih zarobi regularna vojska,njihovo ponovno ukljuèivanje u društvo ide vrlo sporo iteško. Djeca su pretrpjela traume, gotovo "ispiranje", mozga,a i njihove obitelji s njima imaju velikih problema jer su tadjeca èinila najgore i to se odražava na psihu djeteta. Zakonio zabrani novaèenja djece se ne poštuju, pa pokušavajupravno osnažiti Rezoluciju Ujedinjenih naroda 1612, èiji jecilj iskorjenjivanje novaèenje djece. Rezolucija se ukljuèujeu gotovo sve aktivnosti, naroèito humanitarne, takoðer irazvojne; one moraju sadržavati mjere za borbu protivpojave novaèenja. S pravnoga pak gledišta, predviðene sustroge kazne za one koje meðunarodni sud ili sudovi nekedržave proglase krivima, rekao je Rotello.

Riga æe biti domaæin 39. europskog susreta mladih uorganizaciji Zajednice iz TaizeaValencija, 31.12.2015. (IKA) – Na kraju veèernje molitvetijekom održavanja 28. europskoga susreta mladih uValenciji u srijedu 30. prosinca prior Zajednice brat Aloisnajavio je susrete, tj. postaje "Hodoèašæa povjerenja naZemlji" tijekom 2016. godine. Glavni grad Latvije, Riga, bitæe domaæin 39. europskoga susreta mladih. Susret æe seodržati od 28. prosinca 2016. do 1. sijeènja 2017. Uz redovite tjedne susrete u Taizeu, brat Alois æe snekolicinom braæe i 150 mladih iz razlièitih zemalja uBukureštu od 28. travnja do 1. svibnja proslaviti Uskrs spravoslavnim kršæanima Rumunjske (2016. godine Uskrs seondje slavi mjesec dana kasnije nego na zapadu). Nakon Johannesburga (1995.), Nairobija (2008.) te Kigalija(2012.), èetvrti Meðunarodni susret mladih u Africi održat æese u Cotonou (Benin) od 31. kolovoza do 4. rujna. Na tomesusretu okupit æe se tisuæe mladih iz zapadne Afrike. Za njihæe to biti prilika da podrže jedni druge u nadi u buduænostAfrike. Susret je otvoren i sudionicima iz drugih dijelovaAfrike ili drugih zemalja svijeta.

.

Haiti: Crkva u Izbornom povjerenstvuVatikan, 31.12.2015. (IKA) - Biskupska konferencijaHaitija obavijestila je da je odluèila sudjelovati uustanovljenju Povjerenstva za izbornu procjenu. Upriopæenju koje je prenijela agencija Fides, predsjednik BKHaitija kardinal Chibly Langlois objasnio je da su biskupiizabrali mons. Patricka Arisa kao njihova predstavnika u tomtijelu. Mons. Aris je tajnik za komunikacije i glasnogovornikbiskupske konferencije. Ta odluka znaèi da æe svi ukljuèeniu izborni postupak morati voditi raèuna o uvjetima koje jenavela Biskupska konferencija Haitija u svrhu ispravnoga imirnoga održavanja savjetovanja. Zbog toga biskupskakonferencija smatra da povjerenstvo u kojemu su nazoènipredstavnici raznih društvenih podruèja, s jasnim mandatom,može sve uèiniti jasnim, u poštovanju istine, odrediti pravilau izbornom postupku, te ispraviti sve što valja ispraviti,prenosi Radio Vatikan.

Papa s mališanima, sudionicima kongresa skupine"Pueri Cantores"Vatikan, 31.12.2015. (IKA) - Iako se na televiziji o tomu negovori, Božje je dobro prema èovjeku uvijek na djelu,istaknuo je papa Franjo susrevši se u Dvorani Pavla VI. soko 6000 sudionika 40. kongresa skupine "Pueri Cantores".Rijeè je o meðunarodnoj skupini djeèaka i djevojèica koji suprošlih dana posjeæivali crkve u Rimu i održavali koncerteposveæene Jubileju. Papa je mališane potaknuo da više mole,te izrazio divljenje za njihovo lijepo pjevanje.Sveti Otac im je povjerio da je kao djeèak želio biti mesar, ato je bilo samo jedno od brojnih sjeæanja, uspomena ipreprièanih dogaðaja koji su posljednju Papinu audijenciju uovoj godini, na kojoj je bio okružen najmanjima, uèiniliposebnom. Djeca su Papi postavljala pitanja koja su seodnosila na velike teme vjere, zatim o beskonaènoj borbiizmeðu dobra i zla koju vide, shvaæaju i trpe zbog nje i onikoji imaju malo godina. Papa im je govorio o ružnimstvarima, o ratovima, gladi i nepravdama, ali im je takoðerzajamèio da postoji i dobro, premda se ono ne vidi nateleviziji. Èini se kao da ljudi više vole gledati ružne stvari, ane one lijepe, velike, primijetio je papa Franjo te istaknuo:Istina, ðavao èini svoje, ali i Bog èini svoje, mnogo je svetihljudi! A to se na televiziji ne vidi. Ako želiš imati rejting,pokaži samo ružne stvari, napomenuo je Papa.Na pitanje "Kako biti dobar?" papa Franjo odgovorio je:"Tražeæi pomoæ od Jedinoga koji je doista dobar. Valja sepribližiti Gospodinu. Ja molim Gospodina: 'Daj da ne budemveliki grješnik, daj da ne budem jako loš, da nikomu neèinim pakosti, da ne budem ljubomoran i zavidan…' Valjatražiti milost da budemo dobri", istaknuo je Papa.Ogranièenje za dobrotu je srdžba. I ja se naljutim, ali negrizem, kazao je Papa te objasnio da se može dogoditi da senetko naljuti, ali ono što je loše jest neiscrpna mržnja onihkoji kao da svakoga jutra zube peru octom. Navika ljutnje,vikanja, prekoravanja drugih, to je otrov, istaknuo je SvetiOtac te napomenuo da kada se Isus naljutio to nije dolazilodo njegove duše; ta je ljutnja bila samo zato da ispravi iodmah se potom vraæao mir. Povjerivši okupljenimmališanima da si je za nadolazeæu godinu odredio obvezuèešæe molitve, Papa je kazao da je biskupova prva zadaæamolitva, a nakon toga navještaj Evanðelja. Stoga je dobranakana za sljedeæu godinu "malo više moliti", kazao je papaFranjo, izražavajuæi na kraju divljenje njihovu pjevanju,odnosno izražavanju za koje nije nikada imao posebnogadara, ali koji ga je uvijek oduševljavao.

Inozemne vijesti ika

18 5. sijeènja 2016. broj 1/2016

Misa zahvalnica u VatikanuSuoèeni smo s izazovom da uvidimo jesu li svjetski dogaðajiu skladu s Božjom voljom ili se odvijaju prema ljudskimnaumima, èesto nabijenim privatnim interesima, neutaživomžeði za moæu i besmislenim nasiljem, upozorio PapaVatikan, 31.12.2015. (IKA) - Dobro uvijek pobjeðuje, èak iako se na trenutak može èiniti slabim ili skrivenim, rekao jepapa Franjo na slavlju prve veèernje za svetkovinu MarijeBogorodice u vatikanskoj bazilici, nakon èega je uslijediloizlaganje Presvetoga Sakramenta i pjevanje himna Te Deum.Papa se osvrnuo na patnje izbjeglica i potaknuo grad Rim dabude "povlašteni tumaè vjere, prihvaæanja, bratstva i mira".Na kraju slavlja posjetio je jaslice na Trgu Svetoga Petra ipozdravio okupljene vjernike, izvijestio je Radio Vatikan.Papa je potaknuo na prepoznavanje Božje prisutnosti upovijesnim dogaðajima. U Izvanrednoj svetoj godinipodsjetio je na snagu Gospodinove blizine, na njegovomilosrðe i nadu. Naglasio je da je milosrðe svjetlo s kojimbolje shvaæamo sve što doživljavamo.Suoèeni smo s izazovom da uvidimo jesu li svjetski dogaðajiu skladu s Božjom voljom ili se odvijaju prema ljudskimnaumima, èesto nabijenim privatnim interesima, neutaživomžeði za moæu i besmislenim nasiljem, kazao je Papa. Predvelikim patnjama, pozvao je na iskazivanje velikih gestidobrohotnosti.Ne možemo zaboraviti da su mnogi dani bili obilježeninasiljem, smræu i neizrecivom patnjom mnogih nevinihosoba, izbjeglica koji su primorani napustiti svojudomovinu, tolikih ljudi bez doma, hrane i sredstava zauzdržavanje. Meðutim, Papa je podsjetio i na veliku dobrotu,ljubav i solidarnost koji su ispunili dane prošle godine,premda se o njima u medijima nije puno govorilo. Dobrestvari nisu udarne vijesti. Ti znakovi ljubavi ne mogu i nesmiju biti zasjenjeni silinom zla. Dobro uvijek pobjeðuje,èak i ako se na trenutak može èiniti slabijim i skrivenim.Graðane Rima Papa je pozvao da nadiðu poteškoæesadašnjega trenutka i trude se obnoviti temeljne vrjednotesluženja, poštenja i solidarnosti, kako bi nadvladali teškenesigurnosti koje su dominirale na pozornici prošlogodišnjihdogaðaja, nazvavši ih "simptomima pomanjkanja predanostiopæem dobru". Neka nikada ne uzmanjka pozitivan doprinoskršæanskoga svjedoèanstva, poželio je Sveti Otac.

Vatikan: Misa na svetkovinu Bogorodice i Svjetski danmiraZahvaljujuæi Isusu naše vrijeme može pronaæi svoju puninuVatikan, 1.1.2016. (IKA) - Punina vremena je Božja osobnaprisutnost u našoj povijesti. Možemo vidjeti njegovu slavukoja sjaji u siromaštvu štale, može nas ohrabriti i podržatinjegova Rijeè koja se uèinila "malenom" u djetetu.Zahvaljujuæi njemu, naše vrijeme može pronaæi svojupuninu, rekao je papa Franjo na misi koju je slavio u baziliciSvetoga Petra na svetkovinu Bogorodice i Svjetski dan mira.Papa je napomenuo da nije povijest ta koja odreðujeKristovo roðenje, nego je njegov dolazak na svijet ono štoomoguæuje povijesti da dosegne svoju puninu. Zbog togaroðenje Sina Božjega zapoèinje novo razdoblje, kojeostvaruje stara obeæanja. To znaèi pojam "punine vremena",objasnio je Sveti Otac a prenosi Radio Vatikan. Èini se,meðutim, kako se tom otajstvu suprotstavlja dramatiènopovijesno iskustvo negativnih znakova, koji daju dojam da jeBog odsutan. Èini se kao da se punina vremena urušava predmnogim oblicima nepravde i nasilja koji svakodnevnoranjavaju èovjeèanstvo. Bujica bijede – hranjena grijehom –kao da proturjeèi punini vremena koju je Krist ostvario.

Ipak, sva snaga te bujice ne može ništa protiv "oceanamilosrða" koji preplavljuje naš svijet. Svi smo pozvaniuroniti u taj ocean, dopustiti da nas obnovi, kako bismonadvladali ravnodušnost koja onemoguæuje solidarnost teizašli iz lažne neutralnosti koja spreèava dijeljenje, rekao jepapa Franjo.Pozvani smo postati Božji suradnici u izgradnji pravednijeg iviše bratskog svijeta, u kojem svaka osoba i stvorenje možeživjeti mirno, u skladu s Božjim izvornim naumomstvaranja. Sve to zahvaljujuæi Marijinom "da" i njezinubogomajèinstvu, napomenuo je Sveti Otac, objašnjavajuæi:Marija je povjerovala Gabrijelovoj rijeèi, zaèela je Sina ipostala Gospodinova majka. Po njoj je došla punina vremena.Papa je zakljuèio: Tamo gdje ne mogu doæi filozofski razumili politièki pregovori, doseže snaga vjere, koja donosi milostKristova evanðelja i koja može otvoriti nova vrata razumu ipregovorima. Zakljuèio je zazivom Bogorodici: pokaži namlice svojega sina Isusa, koji èitavome svijetu daruje milosrðei mir.

Podaci o posjeæenosti Papinih susreta u VatikanuNa opæim audijencijama, podnevnoj marijanskoj molitvi iliturgijskim slavljima pape Franje 2015. godine sudjelovaloje 3.210.860 ljudiVatikan, 1.1.2016. (IKA) - Prema podacima koje je objavioTiskovni ured Svete Stolice, na opæim audijencijama,podnevnoj marijanskoj molitvi i liturgijskim slavljima papeFranje 2015. godine sudjelovalo je 3.210.860 ljudi. Rijeè jeo približnim podacima, utvrðenim na temelju zamolbi zasudjelovanje u raznim dogaðanjima koje su pristiglePrefekturi Papinskoga doma i podijeljenih karata, te nagruboj procjeni nazoènih vjernika na molitvi Anðeoskogapozdravljenja i slavljima na Trgu svetoga Petra, istièe se upriopæenju Tiskovnoga ureda koje prenosi Radio Vatikan. Razvidno je da se podaci odnose samo na susrete uVatikanu, a ne na druge Papine susrete s vjernicima,odnosno na pastoralna putovanja u Italiji te na posjeterimskim župama. Papa se zacijelo susreo s milijunima osobana liturgijskim slavljima i drugim dogaðanjima te duž ulicakojima je prolazio u Šri Lanki, Filipinima, Sarajevu,Ekvadoru, Boliviji, Paragvaju, Kubi, SAD-u, Keniji, Ugandii Srednjoafrièkoj Republici.Prefektura je izraèunala kako se Sveti Otac 2014. godinesusreo s 5.916.800 ljudi, a u prvim mjesecima pontifikata2013. pape Franjo se susreo sa 6 milijuna i 600.000 osoba.O. Federico Lombardi, ravnatelj Tiskovnoga ureda,ovogodišnji je pad sudjelovanja protumaèio: "Vratili smo senormalnijim brojevima, nakon brojeva iz prvog vremenapontifikata, koji su zbog neporecivoga 'uèinka novine' papeFranje bili izvanredni". Uèinkovitost svoje službe Papa ne mjeri brojem sudionika nasusretima u Vatikanu, premda su brojke o kojima govorimouvijek vrlo velike. Ove je godine bilo manje velikihdogaðanja u Rimu u odnosu prošlogodišnje proglašenjesvetima dvojice papa ili konklava i izbora pape Franje u2013. Premda je bilo kanonizacija one se ne mogu usporediti skanonizacijama pape Wojtyle i pape Roncallija, ustvrdio jeLombardi, a potom istaknuo odraz poveæanih mjerasigurnosti zbog teroristièkih atentata kao i èinjenicudecentralizacije Jubileja.

.

Inozemne vijestiika

195. sijeènja 2016. broj 1/2016

Papa Franjo otvorio Sveta vrata bazilike Svete MarijeVelikeRim, 1.1.2016. (IKA) - Tko ne zna praštati, još nije upoznaopuninu ljubavi, rekao je papa Franjo na veèernjoj misi 1.sijeènja, tijekom koje je otvorio Sveta vrata bazilike SveteMarije Velike, prenosi Radio Vatikan. Na svetkovinu MarijeBogorodice, Papa je sve pozvao da se uteknu Mariji, majcimilosrða, i daju se "s punim povjerenjem i bez straha uronitiu Božju ljubav". Na kraju mise Sveti Otac pomolio se predikonom Salus Populi Romani u jednoj od pokrajnjih kapelabazilike te je na izlasku pozdravio okupljene vjernike. Marija je slika toga kako Crkva treba pružiti oprost onimakoji ga traže, rekao je Papa. Majka praštanja pouèava Crkvuda oprost pružen na Golgoti ne poznaje granice. Ni zakon sasvojim hirovima, ni mudrost ovoga svijeta sa svojimrazlikovanjima ne mogu ga sprijeèiti. Praštanje Crkve trebabiti jednako široko kao ono koje je Isus pružio na križu iMarija s njim podno križa. Nema drugoga puta. Zbog toga jeDuh Sveti uèinio apostole djelatnim služiteljima praštanja,kako bi ono što je steèeno Isusovom smræu došlo do svihljudi u svako doba, rekao je papa Franjo. Tkogod prijeðe prag Svetih vrata milosrða, pozvan je uronitiu Oèevu milosrdnu ljubav, nastavio je Papa. Podsjetio je navjeru tolikih naraštaja koji su molili zagovor i utjehuBlažene Djevice Marije, koja je majka milosrða zato što jenosila i rodila samo božansko milosrðe – Isusa. Marija nasprati na našem životnom hodoèašæu i ne ostavlja nas same –pogotovo ne u trenucima nesigurnosti i boli, ustvrdio je SvetiOtac. Objasnio je da je Marija postala majka praštanja kad jepo Isusovu primjeru na križu mogla oprostiti onima koji suubili njezina nevinog sina. Isusove rijeèi "Oèe, oprosti im jerne znaju što èine" vjerojatno se raðaju iz onoga èemu ga jesama Blažena Djevica pouèavala kad je bio dijete,napomenuo je papa Franjo. Istaknuo je kako je snagapraštanja istinski protuotrov žalosti koju uzrokuju mržnja iosveta. Praštanje otvara radosti i miru zato što oslobaða dušuod smrtnih namisli, dok mržnja i osveta raspaljuju misli iranjavaju srce, oduzimajuæi mu mir. Potaknuo je vjernike datri puta zazovu Blaženu Djevicu drevnom titulom s Efeškogsabora: "Sveta Bogorodice!"Proðimo, stoga, Svetim vratima milosrða, sigurni u pratnju izagovor Djevièanske majke. Dopustimo da nas ona prati,kako bismo iznova otkrili ljepotu susreta s njezinim sinomIsusom. Otvorimo širom svoja srca radosti oprosta, potaknuoje Papa, istièuæi da su nada, milost i sveta radost "sestre" tepozivajuæi da "shvatimo kako Marija, dajuæi nam Isusa,poklanja praštanje koje obnavlja život i omoguæuje davršimo volju Božju".

Na snagu stupio Opæi ugovor izmeðu Svete Stolice iDržave PalestineVatikan, 2.1.2016. (IKA) - Na snagu je stupio Opæi ugovorizmeðu Svete Stolice i Države Palestine, koji je potpisan 26.lipnja 2015. godine, prenosi Radio Vatikan. Ugovor, koji sesastoji od uvoda i 32 èlanka, tièe se bitnih vidova života idjelatnosti Crkve u Palestini te ponovno istièe podršku zapregovore i mirno rješenje sukoba na tome podruèju.

.

Godišnje izvješæe Katolièke Crkve u SlovenijiLjubljana, 3.1.2016. (IKA) – Slovenska biskupskakonferencija objavila je godišnje izvješæe Katolièke Crkve uSloveniji za 2015 godinu. Podatke je sakupilo TajništvoSBK, a temelje se na podacima samoga Tajništva,slovenskih (nad)biskupija, Slovenskog Caritasa, Financijskeuprave Republike Slovenije, Ministarstva kulture RepublikeSlovenije te Slovenskog parlamenta. U uvodnom dijeludonose se osnovne povijesne datosti o Katolièkoj Crkvi naprostoru Slovenije, kao i o samoj Slovenskoj BK, s popisomsadašnjih i prijašnjih živuæih i preminulih èlanova. USloveniji trenutaèno se vodi 13 postupaka za proglašenjeblaženim, odnosno svetim 67 kandidata. Slijedi kratkopredstavljanje Ljubljanske i Mariborske nadbiskupije, tebiskupija Celje, Koper, Novo Mesto i Murska Sobota iVojnoga vikarijata s osnovnim podacima i povijesnimdatostima, te imenima aktualnih i prijašnjih (nad)biskupa.Posebno poglavlje predstavlja redovništvo u Sloveniji, te sedonose adrese 12 muških i 17 ženskih redovnièkih družbi i 6svjetovnih instituta. U Izvješæu se kratko predstavlja i SvetaStolica, te se donose podaci o stanju Katolièke Crkve usvijetu prema Papinskom godišnjaku za 2013. godinu. Drugi dio izvješæa donosi statistièke podatke vezane uzstanje Katolièke Crkve u Sloveniji. Krajem 2014. godineSlovenija je imala 2.062.731 stanovnika, od èega je njih1.523.040 bilo katolika, što predstavlja 73,8% ukupnogabroja stanovnika. U šest (nad)biskupija djelovalo je 11(nad)biskupa, 1066 biskupijskih i redovnièkih sveæenika,519 redovnica, 626 laika kateheta i katehistica, te 29 stalnihðakona. U 459 župnih Caritasa više od 10.000 volonterapomagalo je 106.294 osoba u potrebi. Slijedi više razraðenih tabelarnih prikaza koji donoseusporedno stanje za razdoblje od 2004. do 2014. Tako jerazvidno da je u odnosu na 2004. godinu broj vjernika opaoza 95.427 (-5,89 %). Za isto razdoblje primjetan je i padbroja sveæenika biskupijskih i redovnièkih s 1172 godine2004. na 1066 (-9,04%), kao i redovnica s 714 na 519 (-27,31%). No, zato je poveæan broj laika kateheta ikatehistica s 505 na 626 (+23,96%). Smanjen je i brojnovokrštene djece s 13.021 na 11.620 (-10,76%), kao ikatekumena s 525 na 205 (-60,95%), broj prvoprièesnika s11.917 na 9069 (-23,89 %), kao i krizmanika s 14.823 na10.582 (-28,61 %). Smanjen je i broj kršæanski sklopljenihbrakova s 3616 na 2664 (-26,46 %). U sklopu Katolièke Crkve u Sloveniji i preko njenih pravnihosoba (biskupija, župa, redovnièkih zajednica djeluje jedanvisokoškolski zavod – Katolièki inštitut, Teološki fakultetkoji je èlan Sveuèilišta u Ljubljani, potom 10 studentskihdomova, 4 ðaèka doma, 4 katolièke gimnazije, 2 katolièkeosnovne škole, 10 glazbenih škola i 20 vrtiæa. Katolièkevrtiæe polazi 1447 djece, u odnosu na 2004. kada ih je bilo504 (+187,10%). U katolièke osnovne i srednje škole 2004.bilo je upisano 1714, a 2014. godine 1897 uèenika(+10,68%). Na katolièkim visokoškolskim ustanovama2004. studiralo je 441 studenata, a 2014. 453, no valjaistaknuti da je prema nepotpunim podacima iz 2013. bilo712 studenata. U izvješæu se nalazi i adresar visokoškolskihustanova, katolièkih škola, vrtiæa i studentskih i ðaèkihdomova. Dio vezan uz crkvenu kulturnu baštinu donosi iiznose novèanih sredstava uloženih u obnovu sakralnebaštine od 1992. do 2012. godine, kao i arhiva, te Muzejakršæanstva u Stièni. Dio izvješæa koji se odnosi na djelovanjeKatolièke Crkve na podruèju socijalne skrbi donosi podatakkako je 2004. Crkva imala 12, a 2014. godine 15 domova zastarije osobe. No, broj štiæenika je za navedene godineenormno poveæan sa 175 na 1081 (+ 617 %). Tu su jošpodaci o crkvenim sudovima, kao i izvješæe o Slovenskom

Inozemne vijesti ika

20 5. sijeènja 2016. broj 1/2016

Caritasu s prihodima i izdacima. U proteklih deset godinaCaritas je podijelio više od 25 milijuna kg hrane; a ukupnavrijednost pomoæi u hrani, higijenskim potrepštinama,ogrjevu, školskom priboru, pomoæi u nesreæama dosegla je49.000.000 eura. Slovenski Caritas prisutan je i u misijama uAfrici gdje podupire gradnju ili obnovu pet škola i vrtiæa, trizdravstvena centra, dva rodilišta, i dva centra za gladnudjecu. U izvješæu se mogu naæi i podaci o prihodima KatolièkeCrkve temeljem zakonskih odredbi od strane države, te sedonose i usporedni podaci o sredstvima koja europskezemlje (njih desetak) izdvajaju za vjerske zajednice. U tomvidu donosi se i popis civilnoga zakonodavstva koje uSloveniji regulira djelovanje vjerskih zajednica. Na kraju izvješæa nalazi se adresar 27 laièkih organizacija,društava i pokreta koji su povezani u Vijeæe katolièkih laikaSlovenije, kao i adresar slovenskih katolièkih misija usvijetu.

Kako odgovoriti na izazov osipanja mladih iz CrkveVatikan, 4.1.2016. (IKA) - Prema istraživanju Pew centraobjavljenom 2015. godine, 50% mladih u SjedinjenimAmerièkim Državama koji su odgojeni kao katolici više sene smatraju vjernicima, a meðu njima ih je 79% napustiloCrkvu prije nego su napunili 23 godine. Komentirajuæi toistraživanje biskup Robert Barron rekao je da je"najznaèajniji izazov s kojim se Katolièka Crkva danassuoèava rasipanje njezinih mladih". Kako sprijeèiti tu"epidemiju osipanja mladih"? Odgovor je ponudio popularnigovornik, pisac i evangelizator Brandon Vogt u opsežnomrazgovoru za agenciju Zenit, koji prenosi Radio Vatikan.Nismo ni približno dovoljno uèinili da riješimo taj problem.Imamo puno knjiga i programa o tome kako oèuvati vjerunaše djece ili odgojiti dobru katolièku djecu, ali nemamoupute za roditelje nakon što se njihova djeca udalje odCrkve, istaknuo je Vogt, nagraðivani autor i dugogodišnjisuradnik apostolata Word on Fire te utemeljitelj straniceStrangeNotions.com za dijalog katolika i ateista.Najèešæi razlog zašto ljudi napuste Crkvu je da sejednostavno i postupno udalje od vjere. Oko 7 od 10 bivšihkatolika kaže da su se jednostavno postupno udaljili odreligije ili da su izgubili interes. Ništa ih nije posebno odbilo.Problem je u tome što ih ništa nije "usidrilo" u Crkvi.Najjaèe takvo "sidro" je osobni susret s Isusom Kristom, onito jednostavno nikada nisu doživjeli, naglasio je Vogt. Druginajèešæi razlog zašto ljudi napuštaju Crkvu je što "njihoveduhovne potrebe nisu bile zadovoljene". Veæina takvihosoba završi u evangelièkim ili drugim kršæanskimzajednicama. Snažno se zanimaju za Boga i duhovnost; molei ozbiljno shvaæaju Bibliju, ali su zbog nekog razlogadoživjeli Katolièku Crkvu kao duhovno nemoænu. Ostalirazlozi zašto ljudi napuštaju Crkvu je što se ne slažu snjezinim naukom (osobito po pitanju ženidbe, spolnogamorala i iskljuèivo muškog sveæeništva) ili nisu zadovoljni sozraèjem u Crkvi.Jedan od najveæih mitova o otpalim katolicima je da æe seoni eventualno vratiti u Crkvu, i to kad se vjenèaju i dobijudjecu. To je možda bilo istinito u prošlim desetljeæima,ustvrdio je Vogt, ali istraživanja pokazuju da danas to višenije sluèaj. Jedan od razloga je što je prosjeèna dob ulaska ubrak i dobivanja djece porasla na Zapadu za 6 do 7 godina.Te dodatne godine otežavaju povratak u Crkvu. Bi liupravitelj velike tvrtke, kada bi saznao da je 75% njegovihkupaca jednostavno prestalo kupovati njegove proizvode,samo rekao: "Nema problema. Trebamo samo èekati i vratitæe se k nama", upitao je Vogt. Dakako da ne – uèinio bi sve

što može da pronaðe bivše kupce, ponovno se s njimapoveže, odgovori na njihove prigovore i na nove im naèineponovno predloži svoje proizvode. Mi kao roditelji,sveæenici i crkveni ljudi trebamo imati istu reakciju. Suoèenis milijunima mladih koji napuštaju Crkvu, ne možemo samoreæi: "Jednostavno æemo èekati da se vrate." Reæi nam je:"Uèinimo sve što možemo da im pomognemo vratiti se." Prema Vogtu, glavni zadatak roditelja èija su djecaravnodušna prema vjeri jeste uvjeriti ih u važnost velikihživotnih pitanja: o Bogu, moralu i smislu. Kako je C. S.Lewis jednom rekao: "Kršæanstvo je tvrdnja koja, ako jeneistinita, nema nikakve važnosti, a ako je istinita, onda jeod beskrajne važnosti. Jedino što ne može biti je osrednjevažna." Jedan jednostavan naèin kako pobuditi njihovozanimanje za velika pitanja je da im pošaljete dobar èlanakili video putem elektronièke pošte ili Facebooka, skomentarom poput: "Zanima me što ti misliš o ovome…" ili"Jesi o ovome dosada razmišljao? Što ti misliš?" Važno je dane ostavite dojam kao da im pokušavate nametnuti vjeru.Umjesto toga pokazujete da vas zanima njihovo mišljenje.Što duže budu formulirali svoje mišljenje, to æe dužerazmišljati o velikim pitanjima, ustvrdio je Vogt.Istaknuo je dvije važne strategije: postavljati pitanja i ostatipozitivni. Pitanja su velikim dijelom neutralna ili se baremtakvima èine te ne ostavljaju dojam "soljenja pameti". Kadpostavljate pitanja, zapravo ne izražavate svoje mišljenje, aèesto pomažete svojoj djeci da uvide kako njihova uvjerenjanisu tako èvrsta kao što misle, što ih onda potièe da ponovnorazmisle o tome zašto su se udaljili od Crkve. Neka odpitanja koja je predložio su: "Što te je odgurnulo ili odvuklood Crkve?", "Koja bi bila jedna stvar koja bi te dovela nazadu Crkvu?", "Što misliš da je najbolji razlog da se budekatolik i zašto ti nije uvjerljiv?"Važno je ostati pozitivan, nastavio je Vogt. Nemojte seusredotoèiti na negativne stvari koje vaše dijete èini, jer æevas u tom sluèaju jednostavno iskljuèiti. Bolji pristup je dapotvrdite ono pozitivno. Ako ne ide na misu zato što misli daje dosadna ili nevažna, potvrdite njegovu želju da ne budelicemjer. To je dobra stvar, a kad ste mu potvrdili neštopozitivno, bit æe puno otvoreniji onome što mu imate za reæi.U svakom prigovoru Crkvi, èak i u najsnažnijoj kritici,možete pronaæi neko sjeme kreposti koje možete pohvaliti,kazao je Vogt. Najveæa pogreška je siliti djecu koja su otpalaod vjere da idu na misu. To proizlazi iz dobrih nakana, aliproblem je što – ako netko na misu ide nevoljko ilinespremno – to vjerojatno neæe imati uèinka te može ipogoršati stvar. Djeca èesto zamjeraju kad ih se sili ili senjima manipulira da idu na misu. Potrebno je prvo posaditidrugo sjeme, tako da sami pomisle i požele iæi na misu, štotreba biti zadnji dio slagalice, smatra Vogt.Druga strategija koja – barem ispoèetka – nije korisna jekritiziranje njihova životnog stila. Zapoèeti s moralnimzapovijedima èesto ništa ne postiže s mladima. Ako je prvastvar koju èuju "prekini to raditi" ili "promijeni svoj život"ili "prekini taj odnos", vrlo æe vas brzo iskljuèiti i nikadaneæete imati priliku da ga na uvjerljiviji naèin privuèetenazad Bogu i njegovoj Crkvi. To ne znaèi da samo trebatetiho i pasivno gledati kako vaše dijete èini loše odluke.Umjesto toga, prvo mu trebate pristupiti s blagošæu istrpljenjem, a ne s kritikama, naglasio je Vogt. "Beznaðe" jerijeè koja ne postoji u Božjem rjeèniku. Bog nikada neodustaje od svoje djece, a ne trebate ni vi, ustvrdio je nakraju Brandon Vogt, dodajuæi: Ako je Bog mogao jednogAugustina uèiniti svecem, zašto ne bi mogao to uèiniti i zavaše dijete?

Inozemne vijestiika

215. sijeènja 2016. broj 1/2016

Prilog dokumenti

Crkva – majka zvanjaPoruka pape Franje za 53. svjetski dan molitve za duhovnazvanjaDraga braæo i sestre!Kako bih želio da tijekom ovog izvanrednog Jubilejamilosrða svi krštenici dožive radost pripadnosti Crkvi iotkriju da se kršæanski poziv, baš kao i svako pojedinozvanje, raða u krilu Božjeg naroda i dar je Božjeg milosrða!Crkva je dom milosti, a to je "tlo" gdje zvanje nièe, raste idonosi plod.

Iz tog razloga pozivam sve vas da, o 53. Svjetskom danumolitve za duhovna zvanja, razmišljate o apostolskomzajedništvu i zahvaljujete za ulogu zajednice na putu zvanjasvakog pojedinca. U buli najave izvanrednog Jubilejumilosrða podsjetio sam na ono što je Beda Èasni rekao opozivu svetog Mateja: "Miserando atque eligendo"(Misericordiae vultus 8). Gospodinovo milosrdno djelovanjeoprašta naše grijehe i otvara nas novom životu koji sekonkretizira u pozivu na nasljedovanje i poslanje. Svakozvanje u Crkvi ima svoj izvor u Isusovu samilosnompogledu. Obraæenje i poziv su dva lica iste medalje i ostajutrajno uzajamno povezani kroz cijeli život uèenika misionara.

Blaženi Pavao VI. u svojoj apostolskoj pobudnici Evangeliinuntiandi opisao je razlièite korake u procesu evangelizacije.Jedan od tih koraka je pripadnost kršæanskoj zajednici (usp.br. 23), onoj zajednici od koje smo mi sami primilisvjedoèanstvo vjere i jasan navještaj Gospodinova milosrða.Ta pritjelovljenost kršæanskoj zajednici obuhvaæa u sebicjelokupno bogatstvo crkvenog života, osobito sakramente.Doista, Crkva nije samo mjesto u koje vjerujemo, veæ je totakoðer predmet naše vjere; zbog toga u Vjerovanju molimo:"Vjerujem u Crkvu".

Božji se poziv zbiva posredstvom zajednice. Bog nas pozivada postanemo dijelom Crkve i, nakon što postignemoodreðeni stupanj zrelosti u njoj, on nam daje toèno odreðenipoziv. Zvanje je put kojim se kroèi zajedno s braæom isestrama koje nam je Gospodin dao: to je poziv koji odišezajedništvom. Crkvena dinamika poziva je protulijekravnodušnosti i individualizmu. Ona uspostavlja zajedništvou kojem je ravnodušnost pobijeðena ljubavlju, jer zahtijevada izaðemo iz sebe samih i stavimo svoj život u službuBožjeg nauma, prigrljujuæi povijesne okolnosti njegovasvetog naroda.

Na ovaj Dan posveæen molitvi za duhovna zvanja, potièemsve vjernike da preuzmu svoj dio odgovornosti u pogledubrige i razluèivanja zvanja. Kad su apostoli tražili nekoga dazauzme mjesto Jude Iškariotskog, sveti Petar je okupiostotinu i dvadeset braæe (usp. Dj 1, 15); a kod izborasedmorice ðakona okupila se skupina uèenika (usp. 6, 2).Sveti Pavao je dao Titu toèno odreðene kriterije za izborprezbitera (usp. Tit 1, 5-9). I dan-danas kršæanska zajednicaje uvijek prisutna u razluèivanju zvanja, u njihovoj izgradnjii njihovoj ustrajnosti (usp. Apost. pobud. Evangelii gaudium,107).

Zvanja se raðaju u Crkvi. Od prvog trenutka kada se zvanjejavi, nužno je imati odgovarajuæi "osjeæaj" za Crkvu. Nitkonije pozvan iskljuèivo za odreðeni kraj, za neku skupinu ilicrkveni pokret, veæ za Crkvu i za svijet. "Jasni znak

autentiènosti neke karizme njezina je crkvenost, njezinasposobnost da se skladno uklopi u život svetoga Božjegnaroda za dobro sviju" (isto, 130). Odgovarajuæi na Božjipoziv, mladi èovjek osjeæa kako se širi njegov crkveni obzor,pred oèima mu se otvara mnogolikost karizmi i kadar jepoduzeti objektivnije razluèivanje. Zajednica, na taj naèin,postaje kuæa i obitelj gdje se zvanje raða. Kandidati sazahvalnošæu promatraju to posredovanje zajednice kaonezaobilazni element za svoju buduænost. Uèi poznavati iljubiti braæu i sestre koji slijede put razlièit od njihova; a teveze jaèaju u svima zajedništvo.

Zvanja rastu u Crkvi. Tijekom izgradnje kandidati zarazlièita zvanja trebaju sve bolje upoznavati crkvenuzajednicu, nadilazeæi ogranièene poglede koje svi na poèetkuimamo. U tu je svrhu korisno poduzeti neko apostolskoiskustvo zajedno s ostalim èlanovima zajednice, kao naprimjer: u društvu dobrog vjerouèitelja naviještati kršæanskuporuku; iskusiti evangelizaciju periferije zajedno s nekom odredovnièkih zajednica; otkriti blago kontemplacije kroziskustvo života u klauzuri; bolje upoznati misiju ad gentes ukontaktu s misionarima; s dijecezanskim sveæenicimaprodubiti iskustvo pastorala u župama i biskupijama. Za onekoji su veæ u izgradnji, crkvena zajednica ostaje uvijektemeljno odgojno okruženje, prema kojem se osjeæazahvalnost.

Crkva podupire zvanja. Nakon konaènog opredjeljenja, našput zvanja u Crkvi ne završava, veæ se nastavlja u našojspremnosti na služenje, u našoj ustrajnosti i trajnoj izgradnji.Onaj tko je posvetio svoj život Gospodinu spreman je služitiCrkvi gdjegod je to potrebno. Misija Pavla i Barnabe jedobar primjer te spremnosti služiti Crkvi. Poslani od DuhaSvetoga i antiohijske zajednice u misiju (usp. Dj 13, 1-4),vratili su se toj istoj zajednici i ispripovjedili što je Gospodinuèinio po njima (usp. Dj 14, 27). Misionare prati i podupirekršæanska zajednica, koja uvijek ostaje kljuèna referentnatoèka, kao vidljiva domovina koja pruža sigurnost onimakoji su na putu prema vjeènome životu.

Meðu pastoralnim djelatnicima posebnu važnost imajusveæenici. Po njihovoj se službi uprisutnjuje Isusova rijeè,koji je rekao: "ja sam vrata ovcama […] Ja sam pastir dobri"(Iv 10, 7.11). Pastoral zvanja je temeljni dio njihovepastoralne službe. Sveæenici prate one koji traže svojezvanje, kao i one koji su veæ posvetili život služenju Bogu izajednici.Svi su vjernici pozvani postati svjesni crkvenog dinamizmazvanja, kako bi vjernièka zajednica mogla postati, poprimjeru Blažene Djevice Marije, nalik majèinu krilu kojeprihvaæa dar Duha Svetoga (usp. Lk 1, 35-38). Majèinstvo seCrkve oèituje u ustrajnoj molitvi za zvanja i odgojnom radu ipraæenju svih onih koji osjeæaju Božji poziv. Crkva tomajèinstvo izražava takoðer pažljivim odabirom kandidataza sveæenièku službu i posveæeni život. Konaèno, Crkva jemajka zvanja stalnom potporom onih koji su posvetili svoježivote služenju drugima.

Molimo Gospodina da svima onima koji su na putu zvanjapodari duboki osjeæaj pripadnosti Crkvi te da Duh Sveti upastirima i svim vjernicima osnaži duh zajedništva,razluèivanja i duhovnog oèinstva i majèinstva.Milosrdni Oèe, koji si dao svoga Sina za naše spasenje i

Prilog dokumenti ika

22 5. sijeènja 2016. broj 1/2016

trajno nas podupireš darovima svoga Duhom, daj nam žive,gorljive i radosne kršæanske zajednice, koje su izvoribratskoga života i koje kod mladih bude želja da se posveteTebi i djelu evangelizacije. Podupri te zajednice u njihovunastojanju da ponude odgovarajuæu katehezu zvanja i putoveposebnog posveæenja. Udijeli mudrost potrebnu zarazluèivanje zvanja, tako da u svemu sja velièina tvojemilosrdne ljubavi. Neka Marija, Isusova Majka iodgojiteljica, zagovara za svaku kršæansku zajednicu, da,postavši plodnom po Duhu Svetom, bude izvor pravihzvanja u službi svetoga Božjeg naroda.

Iz Vatikana, 29. studenoga 2015.Prva nedjelja došašæaFranjo

Kontemplirati Dijete IsusaPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 30. prosinca2015. – Apel Svetoga OcaBraæo i sestre, dobar dan!U ovim božiænim danima pred oèi nam se stavlja DjetešceIsus. Siguran sam da u našim domovima još uvijek mnogeobitelji rade jaslice, nastavljajuæi taj lijepi obièaj koji potjeèeod svetog Franje Asiškoga i koji èuva živim u našim srcimaotajstvo Boga koji je postao èovjekom.

Pobožnost prema Djetetu Isusu je veoma raširena. Mnogo jesvetaca i svetica koji su je gajili u svojoj svakodnevnojmolitvi i željeli oblikovati svoje živote prema životu DjetetaIsusa. Tu mislim posebice na sv. Tereziju iz Lisieuxa, koja jekao karmeliæanska monahinja uzela ime Terezija od DjetetaIsusa i Svetoga Lica. Ona – koja je takoðer nauèiteljicaCrkve – znala je živjeti i svjedoèiti ono "duhovnodjetinjstvo" koje se usvaja upravo meditirajuæi, u školiDjevice Marije, poniznost Boga koji je za nas postaodjetetom. A to je veliko otajstvo, Bog je ponizan! Mi kojismo oholi, puni taštine i umišljamo da smo neka velièina, mismo ništa! On, koji je velik, je ponizan i postaje dijete. To jepravi misterij! Bog je ponizan. To je lijepo!

Postojalo je vrijeme u kojem je, u Kristovoj božansko-ljudskoj osobi, Bog bio dijete, a to mora imati svoj posebanznaèaj za našu vjeru. Sigurno da su njegova smrt na križu injegovo uskrsnuæe najviši izraz njegove otkupiteljskeljubavi, ali ne zaboravimo da je cio njegov zemaljski životobjava i nauk. U božiænom vremenu spominjemo se njegovadjetinjstva. Da bismo rasli u vjeri moramo èešæekontemplirati Dijete Isusa. Naravno, mi ne znamo ništa otom razdoblju njegova života. Nekoliko natuknica s kojimaraspolažemo odnose se na davanje imena osam dana nakonnjegova roðenja i prikazanje u Hramu (usp. Lk 2, 21-28); ijoš k tome na posjet mudraca s posljediènim bijegom uEgipat (usp. Mt 2, 1-23). Zatim, tu je veliki skok dodvanaeste godine, kada s Marijom i Josipom ide nahodoèašæe u Jeruzalem prigodom Pashe, i namjesto da sevrati sa svojim roditeljima zaustavlja se u Hramu razgovaratis uèiteljima zakona.

Kao što se vidi, znamo malo o Djetetu Isusu, ali možemopuno nauèiti od njega, ako gledamo život djece. Lijep jeobièaj da roditelji, djedovi i bake gledaju djecu, što èine.

Otkrivamo prije svega da djeca žele našu pozornost. Zaštoona moraju biti u središtu? Zato što su oholi? Ne! Zato štoimaju potrebu osjeæati se zaštiæeno. I za nas je takoðer nužnostaviti u središte našeg života Isusa i znati, iako se to može

èiniti paradoksalno, da imamo zadaæu štititi ga. On želi biti unašim rukama, želi da se brinemo za njega i da može upravitisvoj pogled u naš. Nadalje, moramo izmamiti osmijeh odDjeteta Isusa da mu pokažemo svoju ljubav i radost, jer je unašoj sredini. Njegov osmijeh je znak ljubavi koja nam dajesigurnost da smo voljeni. Djeca se, konaèno, vole igrati. Uigri s djetetom, meðutim, moramo napustiti našu logiku i uæiu njegovu. Ako želimo da se ono zabavlja moramo razumjetišto mu se sviða, a ne biti sebièni i nareðivati im da èinestvari koje se nama sviðaju. To je pouka za nas. Pred Isusomsmo pozvani napustiti naš zahtjev za autonomijom – i to jesrž problema: naš zahtjev za autonomijom –, i prihvatitinaprotiv pravi oblik slobode, koji se sastoji u tome da znamokoga imamo pred sobom i služiti mu. On, dijete, je Sin Božjikoji dolazi da nas spasi. Došao je meðu nas da nam pokaželice Oca bogata ljubavlju i milosrðem. Stisnimo, dakle, uzagrljaj Dijete Isusa, stavimo se u njegovu službu: On jeizvor ljubavi i radosti. Bit æe lijepo da danas, kad se vratimokuæi, odemo do jaslica, poljubimo Djetešce Isusa i kažemomu: "Isuse, ja želim biti ponizan poput tebe, ponizan kaoBog", i moliti ga za tu milost.

Apel Svetoga OcaPozivam na molitvu za žrtve elementarnih nepogoda koje suovih dana pogodile Sjedinjene Amerièke Države, VelikuBritaniju i Južnu Ameriku, a posebno Paragvaj, prouzroèivši,nažalost, žrtve, mnoštvo izbjeglica i goleme štete. NekaGospodin udijeli utjehu stanovnicima tih podruèja ipokažimo im svoju bratsku solidarnost u njihovimpotrebama.

Neprijatelj mira nije samo rat, nego i ravnodušnostPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji, svetkovinaBogorodice Marije, 1. sijeènja 2016.Draga braæo i sestre, dobar dan i sretna nova godina!Lijepo je na poèetku godine razmijeniti èestitke. Takoobnavljamo, jedni za druge, želju da buduænost bude malobolja. To je u konaènici znak nade koja nas oživljava ipoziva vjerovati u život. Znamo, meðutim, da se s novomgodinom neæe sve promijeniti, te da nas mnogi juèerašnjiproblemi èekaju i sutra. Stoga vam upuæujem èestitkuprožetu stvarnom nadom, koja se nadahnjuje na današnjojliturgiji.

To su rijeèi kojima je sam Gospodin tražio da se blagoslivljanjegov narod: "Neka te Gospodin licem svojim obasja […].Neka pogled svoj Gospodin svrati na tebe" (Br 6, 25-27). I javam želim to: da Gospodin svoj pogled svrati na vas te da seradujete, znajuæi da njegovo milosrdno lice, sjajnije odsunca, nad vama sja svaki dan i da èini to neprekidno!Otkrivanje Božjeg lica obnavlja život. Jer on je Otac koji jezaljubljen u èovjeka, koji se nikada ne umara da s namapoène iznova kako bi nas obnovio. Ali Gospodin je strpljiv snama! Nije mu teško s nama iznova poèeti kada padnemo.Ali ne obeæava magiène promjene, on ne rabi magièni štapiæ.Stvarnost voli mijenjati iznutra, strpljivo i brižno; traži danježno uðe u naš život, kao kiša u zemlju, da zatim doneseplod. On nas uvijek èeka i nježno gleda. Svako jutro, kad seprobudimo, možemo reæi: "Gospodin me danas obasjavasvojim licem". Lijepa je i stvarna ova molitva!

U biblijskom blagoslovu se nastavlja ovako: "[nekaGospodin] mir ti donese" (r. 26). Danas slavimo Svjetski danmira, èija je tema: "Pobijedi ravnodušnost i osvoji mir!". Mitrebamo gajiti i „osvojiti" mir koji Bog želi posijati u svijet,a to podrazumijeva istinsku duhovnu borbu, koja se odigrava

Prilog dokumentiika

235. sijeènja 2016. broj 1/2016

u našem srcu. Jer neprijatelj mira nije samo rat, nego iravnodušnost, koja nas potièe da mislimo samo na sebe istvara barijere, sumnje, strahove i zatvaranja. To suneprijatelji mira. Imamo, hvala Bogu, obilje informacija, alikatkada nas vijesti preplave u tolikoj mjeri da nas odvlaèe odstvarnosti, od braæe i sestara koji nas trebaju. Poènimo uovoj godini otvarati srce, budeæi pažnju prema bližnjemu,prema onome tko nam je blizu. To je put za postizanje mira.

Neka nam u tomu pomogne Kraljica mira, Bogorodica, èijusvetkovinu danas slavimo. Ona "u sebi pohranjivaše sve tedogaðaje i prebiraše ih u svome srcu" (Lk 2, 19). Nade ibrige, zahvalnost i problemi: sve ono što se u životudogaðalo u Marijinu srcu postajalo je molitva i razgovor sBogom. Ona to èini takoðer za nas: èuva radosti i razmrsujeèvorove našega života, noseæi ih Gospodinu. Mariji povjerimo novu godinu da raste mir i milosrðe.

Nakon AngelusaDraga braæo i sestre,želim zahvaliti predsjedniku Republike Italije za èestitkekoje mi je uputio juèer naveèer u svojoj poruci na krajugodine, i na njima mu od srca uzvraæam.

Zahvaljujem za brojne molitvene i mirovne inicijativeorganizirane u svim dijelovima svijeta u prigodi današnjegSvjetskog dana mira. Tu mislim, posebno, na mimohod mirakoji su Talijanska biskupska konferencija, Caritas, PaxChristi i Katolièka akcija organizirali juèer naveèer u graduMolfetta: lijepo je znati da su mnoge osobe, poglavito mladi,odluèili proslaviti novu godinu na taj naèin. Srdaènopozdravljam sudionike manifestacije "Mir u svimzemljama", koju je u Rimu i mnogim zemljama organiziralaZajednica svetoga Egidija. Dragi prijatelji, potièem vas danapredujete u zauzimanju za pomirbu i slogu. Pozdravljamtakoðer obitelji Pokreta obiteljske ljubavi, koje su na Trgusvetoga Petra noæas bdjele moleæi za mir i jedinstvo uobiteljima u cijelom svijetu. Hvala svima za te lijepeinicijative i vaše molitve!

Pozdravljam od srca sve vas, ovdje prisutni dragihodoèasnici. Poseban pozdrav "Pjevaèima zvijezde" –Sternsinger -, djeci i mladima koji u Njemaèkoj i Austrijinose u kuæe Isusov blagoslov i prikupljaju milodare za svojesiromašne vršnjake. Pozdravljam prijatelje i volontereFraterna Domus, Oratorij iz Stezzana i vjernike iz Taranta.

Svima želim godinu mira u milosti Božjoj, bogatumilosrðem, i s majèinskom zaštitom Marije, sveteBogorodice. I ne zaboravite ujutro, kada se probudite, sjetitese toga dijela Božjeg blagoslova: "Gospodin me danasobasjava svojim licem". Svi! "Gospodin me danas obasjavasvojim licem". Još jednom! "Gospodin me danas obasjavasvojim licem".

Sretna godina, dobar tek i nemojte zaboraviti moliti za mene.Do viðenja!

.

Drugima pokazati i darivati IsusaPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji, nedjelja 3.sijeènja 2016.Draga braæo i sestre, dobru vam nedjelju želim!Liturgija današnje druge nedjelje po Božiæu stavlja nam predoèi Proslov iz Evanðelja svetog Ivana u kojem se sveèanoproglašava da "Rijeè tijelom postade i nastani se meðu" (Iv1, 14). Ta Rijeè, koja prebiva na nebu, to jest u Božjojdimenziji, je došla na zemlju da je mi slušamo i da možemoupoznati i izravno dotaæi Oèevu ljubav. Rijeè Božja je sâmJedinoroðeni Sin Božji, koji je postao èovjekom, pun ljubavii vjernosti (usp. Iv 1, 14), to je sâm Isus.Sv. Ivan ne krije dramatiènost utjelovljenja Sina Božjega,istièuæi kako dar Božje ljubavi nije bio prihvaæen meðuljudima. Rijeè je svjetlo, ali su ljudi više voljeli tamu; Rijeèje došla svojima, ali je oni nisu prihvatili (usp. rr. 9-10).Zalupili su vrata Sinu Božjem. To je misterij zla koje vrebatakoðer naš život i zbog toga trebamo biti budni i pažljivi,kako ono ne bi prevladalo. U Knjizi Postanka ima jednalijepa reèenica koja nam pomaže to shvatiti: kaže se da je zlo"kao zvijer na pragu što na te vreba" (usp. 4, 7). Jao namaako dopustimo zlu uæi u naš život; tada æe ono zatvoriti našavrata svima drugima. Pozvani smo, naprotiv, širom otvoritivrata svog srca Božjoj Rijeèi, Isusu, kako bismo tako postalinjegova djeca.Na Božiæ je veæ bio sveèano proglašen taj sveèani poèetakIvanova Evanðelja; danas ga slušamo iznova. To je pozivsvete Majke Crkve da prihvatimo tu Rijeè spasenja, tootajstvo svjetla. Ako ga prihvatimo, ako prihvatimo Isusa,rast æemo u spoznaji Gospodina i ljubavi Gospodnjoj, nauèitæemo biti milosrdni poput njega. Neka se, na poseban naèinu ovoj Svetoj godini milosrða, evanðelje sve više uozbiljujeu našim životima. Èitati Evanðelje, nad njim meditirati iucjepljivati u svakodnevni život najbolji je naèin da se Isusaupozna i nosi drugima. Ovo je poziv i radost svakogakrštenika: drugima pokazati i darivati Isusa; ali da bismo tomogli trebamo ga mi sami poznavati i imati u sebi, kaoGospodina svojega života. A on nas brani od zla, zloduha,koji uvijek vreba na našem pragu, na vratima našeg srca, iželi uæi.S novim poletom sinovske predanosti još se jednompovjeravamo Mariji: njezin mili lik Isusove i naše majkerazmatrajmo u ovim danima u jaslicama.

Nakon Angelusa[…]Na ovu prvu nedjelju u godini još jednom svima upuæujemželje za mirom i dobrom u Gospodinu. U sretnim i tužnimtrenucima, povjeravajmo se njemu, koji je naše milosrðe inaša nada! Podsjeæam takoðer na obavezu koju smo preuzelina novu godinu, na Dan mira: "Pobijedi ravnodušnost iosvoji mir"; s Božjom milošæu to æemo moæi provesti udjelo. Podsjeæam takoðer na onaj savjet koji sam vam veætoliko puta dao: svakoga dana proèitati po odlomakEvanðelja, kako bismo bolje upoznali Isusa, kako bismoširom otvorili vrata svojega srca Isusu i tako pomoglidrugima da ga bolje upoznaju. Nositi malo Evanðelje udžepu, u torbi: to æe biti dobro za nas. Ne zaboravite:svakoga dana proèitajmo odlomak Evanðelja.Želim vam ugodnu nedjelju i dobar tek. I, molim vas, molimvas, ne zaboravite moliti za mene. Do viðenja!

Prilog dokumenti ika

24 5. sijeènja 2016. broj 1/2016