Zdravko Linarić (zlinaric@grad.hr)

PRIPREMA RECIKLAŢNOG DVORIŠTA GRAĐEVINSKOG OTPADA

1. GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. OdreĊuje se kategorijama otpada koje propisuje zakon. Inertni otpad jest otpad koji ne podlijeţe značajnim fizikalnim, kemijskim i/ili biološkim promjenama. Svaki otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se oporabiti. Oporaba, posebice recikliranjem inertnog otpada, jedan je od oblika gospodarenja otpadom. Reciklaţna dvorišta su takoĊer elementi gospodarenja otpadom posebice u smislu oporabe inertnog otpada (napomena: dalje se navodi detaljnije obrazalaţe gore navedeno propisano odreĎenje navedenih pojmova). Odgovornost i duţnosti u svezi gospodarenje otpadom, a time i za reciklaţana dvorišta, proizlazi iz tri podruĉja „regulative“ vezano na otpad općenito:

iz zakona i pripadajućih propisa u podruĉju zaštite okoliša, iz zakona i propisa u podruĉju gospodarenja otpadom a koja „regulativa“ proizlazi iz „regulative“ vezane

na zaštitu okoliša, te iz zakona i propisa vezanih na graĊenje i prostorno ureĊenje.

Na osnovi vaţećeg Zakona o otpadu (NN 178/04, izmjene/dopune NN 111/06 / 60/08) napravljena je Strategija gospodarenja otpadom Republika Hrvatske (NN 130/05) koja dugoroĉno odreĊuje i usmjerava gospodarenje otpadom te, uz ostalo, sadrţi smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada u skladu s naĉelima zaštite okoliša. U njoj se navodi kako je neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša u Hrvatskoj. Strategijom se ureĎuje gospodarenje različitim vrstama otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i odrţavanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti ustrojen prema suvremenim europskim standardima i zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne, odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje otpadom uskladi s načelima odrţivog razvoja. Osnove gospodarenja otpadom ĉine, uz sve odgovarajuće hrvatske zakone, takoĊer Zakon o ratifikaciji Baselske konvencije, Kyoto protokol o klimatskim promjenama, Montrealski protokol, Stockholmska konvencija, MeĎunarodna konvencija MAR POL 73/78, odnosno Protokol broj V koji regulira odlaganje otpada u lukama, Barcelonska konvencija te provedbeni propisi navedenih zakona. Zakon o otpadu ureĊuje naĉine gospodarenja otpadom (načela i ciljevi gospodarenja, planski dokumenti, nadleţnosti i odgovornosti u svezi s gospodarenjem, troškovi, informacijski sustav, uvjeti za graĎevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom, način obavljanja djelatnosti, prekogranični promet otpadom, koncesije i nadzor nad gospodarenjem otpadom). Gospodarenje otpadom obuhvaća skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:

sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš, obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te nadzor

nad obavljanjem tih djelatnosti, skrb za odlagališta koja su zatvorena.

Prema navedenom zakonu ciljevi gospodarenja otpadom jesu:

izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada, i to- o razvojem čistih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora, o tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili, u najmanjoj mogućoj mjeri

pridonose, povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti onečišćenja, o razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadrţanih u otpadu namijenjenom

oporabi, oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim postupkom koji

omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u energetske svrhe, zbrinjavanje otpada na propisan način, sanacija otpadom oneĉišćenog okoliša.

U ostvarivanju navedenih ciljeva mora se koristiti najuĉinkovitije raspoloţive tehnologije i gospodarska provedivost uvaţavanjem naĉela zaštite okoliša, poštivanjem naĉela meĊunarodnog prava zaštite okoliša te uvaţavanjem znanstvenih spoznaja i najbolje svjetske prakse. navedeni zakon takoĊer navodi pravilnike kojima se ureĊuje gospodarenje otpadom u pogledu postupaka oporabe i/ili zbrinjavanja otpada, kategorija i tehničko-tehnoloških uvjeta kojima moraju udovoljavati graĎevine za skladištenje otpada, potrebne stručna spreme radnika za obavljanje poslova skladištenja, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada te načina voĎenja i dostave podataka o gospodarenju otpadom.

Prema Zakonu o otpadu gospodarenje otpadom mora se provoditi na način da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i bez uporabe postupaka i/ili naĉina koji bi mogli štetiti okolišu, a posebice kako bi se izbjeglo:

1. rizik onečišćenja: mora, voda, tla i zraka, 2. pojava buke, 3. pojava neugodnih mirisa, 4. ugroţavanje biljnog i ţivotinjskog svijeta, 5. štetan utjecaj na područja kulturnopovijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti, 6. nastajanje eksplozije ili poţara.

Strategija gospodarenja otpadom RH detaljnije odreĊuje i usmjerava gospodarenje s otpadom. U njoj se navodi kako je gospodarenje otpadom sloţena djelatnost koja zahvaća sve grane gospodarstva, proizvodnje i potrošnje, a sadrţi čitav niz postupaka i tehnologija. U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na načelu IVO: izbjegavanje – vrednovanje – odlaganje, strategija odreĊuje slijedeće postupke:

izbjegavanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava: o odgoj i obrazovanje, o čistija proizvodnja i proizvodi, o Hrvatska burza otpada, o uvedene naknade za opterećivanje otpadom, o obveze izrade Planova gospodarenja otpadom,

skupljanje i prijevoz otpada, vrednovanje – oporaba otpada:

o odvojeno skupljanje, o reciklaţa i oporaba, o mehanička, biološka, termička i kemijsko-fizikalna obrada,

konačno zbrinjavanje (odlaganje) ostatnog otpada. Za gospodarenje svim vrstama otpada prema navedenom zakonu i strategiji odgovorne su ţupanije i grad Zagreb koji su duţni u tome poglede na svom podruĉju osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera. Stoga se odluka o otvaranju centara za gospodarenje otpadom donosi na razini ţupanije u suradnji s gradovima i općinama. Gradovi i općine odgovorni za gospodarenje na svome podruĉju posebice komunalnim otpadom te su u tome pogledu duţni osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera. Ti se poslove u naĉelu povjeravaju komunalnim poduzećima koje osnivaju gradovi i oćine te su njihovi vlasnici. MeĊutim, poslove gospodarenja s otpadom mogu se takoĊer povjeriti fiziĉkim ili pravnim osobama u privatnom vlasništvu koje su registrirane za obavljanje takvih poslove i to uglavnom putem koncesije. Prema Zakonu o otpadu sve registrirane fizičke i pravne osobe obavljaju poslove skupljanja, oporabe i zbrinjavanja otpada temeljem propisane dozvole za gospodarenje otpadom. Zakon o otpadu takoĊer odreĊuje koncesije kojom se stjeĉe pravo obavljanja poslova gospodarenja otpadom te pravo gradnje i korištenja graĊevina i/ili ureĊaja namijenjenih za postupanja otpadom. Koncesija za gradnju graĎevina i obavljanje djelatnosti zbrinjavanja otpada daju se na rok do 30 godina dok za djelatnost samo zbrinjavanja otpada (bez graĊevina) do 5 godina. Ţupanijski plan gospodarenja otpadom i Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba mora biti usklaĎen sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, te sa Strategijom odrţivog razvitka Republike Hrvatske, Planom zaštite okoliša Republike Hrvatske i programom zaštite okoliša ţupanije, odnosno Programom zaštite okoliša Grada Zagreba. Planovi gospodarenja otpadom grada i općine moraju biti usklaĎeni sa ţupanijskim planom gospodarenja otpadom te sa programom zaštite okoliša ţupanije, kao i s programom zaštite okoliša grada, odnosno općine ako se takvi programi donose sukladno zakonu kojim se ureĎuje zaštita okoliša.

2. GOSPODARENJE GRAĐEVINSKIM OTPADOM

Pravilnik o gospodarenju graĊevnim otpadom (NN 38/08) opisuje graĊevni otpad kao otpad nastao prilikom gradnje graĎevina, rekonstrukcije, uklanjanja i odrţavanja postojećih graĎevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne moţe bez prethodne oporabe koristiti za graĎenje zbog kojeg je nastao. Prethodno navedena strategija odreĊuje graĊevinski otpad kao otpad koji nastaje tijekom proizvodnje graĎevinskih proizvoda ili poluproizvoda, gradnja, rušenja i rekonstrukcije graĎevina. Strategija takoĊer navodi okvirni sastav graĎevinskog otpada: materijal iskopa 75%, uključujući i iskopanu zemlju s onečišćenih/kontaminiranih lokacija, otpad od rušenja i graĎenja 15-25% te asfalt, katran i beton 5-10%. Najvećim dijelom (95%) je inertan otpad (otpad od keramike, rušenja zgrada, ţbuka, gips, razbijeni beton, ţeljezo, čelik, kovine, drvo, plastika, papir i dr.), a moţe biti i opasan, primjerice, asfaltno vezivo ili otpad koji sadrţi azbest, što traţi posebnu kontrolu i obradu. Strategija takoĊer istiĉe kako zbrinjavanje takvog otpada u Hrvatskoj nije riješeno na zadovoljavajući način. Ne postoji sustavno praćenje količina, svojstava i toka graĎevinskog otpada. Velike količine drvenog, papirnatog i plastičnog otpada nastalog pri graĎenju se najčešće spaljuju na gradilištu. Gotovo polovica

graĎevinskog otpada završi na odlagalištima komunalnog otpada, što višestruko povećava troškove sanacije, zauzima korisni volumen odlagališta i nove površine te povećava potrebu za otvaranjem novih nalazišta prirodnih mineralnih materijala. Iako se ponovno moţe upotrijebiti oko 80% graĎevinskog otpada, ukupno se reciklira samo 7%, a 11% se izdvoji kao sekundarna sirovina. Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2007.–2015. godine (NN 85/07, dalje samo Plan g.o.RH) provedbeni je dokument navedene strategije koju nadopunjuje a sadrţi uz ostalo razmještaj (mreţu) graĎevina i ureĎaja za gospodarenje otpadom i rokove za njihovu izgradnje. Plan se temelji na Zakonu o otpadu te na Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša i Nacionalnom planu djelovanja za okoliš (NN 46/2002) koji su, uz ostalo, odredili smjernice u svezi problematike postupanja otpadom u Hrvatskoj. U planu se navodi, uz ostalo, općenite vrste materijala koje se mogu javiti u graĎevinskom otpadu ovisno o vrsti radova:

zemljani radovi / iskop tla – zemlja, pijesak, šljunak, glina, ilovača, kamen; niskogradnja – bitumen (asfalt) ili cementom vezani materijal, pijesak, šljunak, drobljeni kamen; visokogradnja – beton, opeka, mort, gips, plinobeton, prirodni kamen; miješani graĎevinski otpad – drvo, plastika, papir, karton, metal, kablovi, boja, lak, šuta.

Vrste graĎevinskog otpada takoĎer se razlikuju ovisno o tome ruši li se postojeća ili se gradi nova graĎevina. Uzevši u obzir geografske specifičnosti Hrvatske, u Dalmaciji i Primorju kao graĎevinski otpad prevladava kamen, u sjeverozapadnom dijelu beton i opeka, a u istočnom opeka, odnosno miješani otpad (šuta). Vrste graĊevinskog otpada detaljno su odreĊene Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05) pod ključnim brojem 17 tj.

17 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (UKLJUĈUJUĆI ISKOPANU ZEMLJU S ONEĈIŠĆENIH / KONTAMINIRANIH LOKACIJA) 17 01 beton, opeka, crijep/ploĉice i keramika 17 01 01 beton 17 01 02 opeka 17 01 03 crijep/ploĉice i keramika 17 01 04 graĊevinski materijali na bazi gipsa 17 01 06* mješavine ili odvojene frakcije betona, opeke, crijepa/ploĉica i keramike koje sadrţe opasne tvari 17 01 07 mješavine betona, opeke, crijepa/ploĉica i keramike koje nisu navedene pod 17 01 06 17 02 drvo, staklo i plastika 17 02 01 drvo 17 02 02 staklo 17 02 03 plastika 17 02 04* staklo, plastika i drvo koji sadrţe ili su oneĉišćeni opasnim tvarima 17 03 mješavine bitumena, ugljeni katran i proizvodi koji sadrţe katran 17 03 01* mješavine bitumena koje sadrţe katran iz ugljena 17 03 02 mješavine bitumena koje nisu navedene pod 17 03 01 17 03 03* katran iz ugljena i proizvodi koji sadrţe katran 17 04 metali (ukljuĉujući njihove legure) 17 04 01 bakar, bronca, mjed 17 04 02 aluminij 17 04 03 olovo 17 04 04 cink 17 04 05 ţeljezo i ĉelik 17 04 06 kositar 17 04 07 miješani metali 17 04 09* metalni otpad oneĉišćen opasnim tvarima 17 04 10* kabelski vodiĉi koji sadrţe ulje, ugljeni katran i druge opasne tvari 17 04 11 kabelski vodiĉi koji nisu navedeni pod 17 04 10 17 05 zemlja (ukljuĉujući iskopanu zemlju s oneĉišćenih/kontaminiranih lokacija), kamenje i iskop od rada bagera 17 05 03* zemlja i kamenje koji sadrţe opasne tvari 17 05 04 zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03 17 05 05* iskopana zemlja od rada bagera koja sadrţi opasne tvari 17 05 06 iskopana zemlja koja nije navedena pod 17 05 05 17 05 07* šljunak koji sadrţi opasne tvari 17 05 08 šljunak koji nije naveden pod 17 05 07 17 06 izolacijski materijali i graĊevinski materijali koji sadrţe azbest 17 06 01* izolacijski materijali koji sadrţe azbest 17 06 03* ostali izolacijski materijali koji se sastoje od ili sadrţe opasne tvari 17 06 04 izolacijski materijali koji nisu navedeni pod 17 06 01 i 17 06 03 17 06 05* graĊevinski materijali koji sadrţe azbest 17 08 graĊevinski materijal na bazi gipsa 17 08 01* graĊevinski materijal na bazi gipsa oneĉišćen/kontaminiran opasnim tvarima 17 08 02 graĊevinski materijal na bazi gipsa koji nije naveden pod 17 08 01 17 09 ostali graĊevinski otpad i otpad od rušenja 17 09 01* graĊevinski otpad i otpad od rušenja koji sadrţi ţivu 17 09 02* graĊevinski otpad i otpad od rušenja koji sadrţi PCB 17 09 03* ostali graĊevinski otpad i otpad od rušenja (ukljuĉujući miješani otpad) koji sadrţi opasne tvari 17 09 04 miješani graĊevinski otpad i otpad od rušenja koji nije naveden pod 17 0 01, 17 09 02 i 17 09 03

Pravilnik o gospodarenju graĎevnim otpadom podrazumijeva pod gospodarenjem graĊevnim otpadom skup aktivnosti i mjera koje obuhvaćaju odvojeno skupljanje, oporabu i/ili zbrinjavanje graĎevnog otpada. Navodi

takoĊer kako se graĎevni proizvod nastao materijalnom oporabom graĎevnog otpada moţe ponovo uporabiti u graĎevne svrhe ukoliko udovoljava normama i uvjetima propisanim posebnim propisom. Strategija navodi smjernice za unapreĊivanje sustava gospodarenja graĊevinskim otpadom:

educiranje i informiranje svih sudionika pri gospodarenju graĎevinskim otpadom, sprječavanje nekontroliranog odlaganje graĎevinskog otpada na komunalnim odlagalištima i drugdje, potpuno kontroliranje tokova graĎevinskog otpada od mjesta nastanka do konačnog rješavanja, uz

unapreĎivanje informacijskog sustava, uvodoĎenje sustave oporabe svih vrsta graĎevinskog otpada do 80% ukupnih količina, poticanja uporabe graĎevinskog materijala prihvatljivih za okoliš, urediti gospodarenje graĎevinskim otpadom provedbenim propisima i to:

o propisivanje obveze planiranja gospodarenja graĎevinskim otpadom nakon što graĎevine budu uklonjene i

o propisavanje obveze planiranja sa zatečenim drugim graĎevinskim otpadom na graĎevinskoj čestici,

pregled sva odlagališta na ţupanijskoj razini a na kojima se odlaţe graĎevinski otpad; na temelju analiza podataka o svim odlagalištima, odlagališta koristiti za inertni graĎevinski otpad, a druga sanirati i zatvoriti,

oporaba i/ili recikliraje najvećih mogućih količine graĎevinskog otpada kao novih graĎevinskih materijala koji su ravnopravni s drugim graĎevinskim materijalom,

otvoranje odlagališta inertnog otpada području ţupanija i Grada Zagreba, zasebno ili uz odlagališta komunalnog, otpada u pravilu, u okviru centara gospodarenja otpadom, s postrojenjima za obradu, mobilnih ili stacionarnih; u prijelaznom razdoblju mogu se koristiti dijelovi komunalnih odlagališta samo za razvrstan i oporabljeni graĎevinski otpad potreban za dijelove odlagališta /odobreno od nadleţne uprave/,

unapreĎivati sustav odvojenog skupljanja i recikliranja pojedinih vrsta graĎevinskog otpada i uspostava centara za oporabu i zbrinjavanje graĎevinskog otpada.

Plan g.o.RH navodi osnovne pretpostavke gospodarenja novonastalim (budućim) graĊevinskim otpadom:

Svaka ili više jedinica lokalne samouprave mora odrediti lokaciju za privremeno odlaganje graĎevinskog otpada iz kojega će prethodno biti izdvojeno sve što se moţe iskoristiti. Takve bi lokacije trebale pokrivati radijuse od 30 – 50 kilometara.

Privremeno odlaganje takvog otpada odvijat će se u pretovarnoj stanici i/ili reciklaţnom dvorištu. TakoĎer se planira da se koriste postojeća odlagališta koja će raditi do formiranja centara za gospodarenje otpadom sa ciljem korištenja dijela oporabljenog materijala iz graĎevinskog otpada u upravljanju (dnevne prekrivke, transportni putevi i rampe), i sanacije odlagališta, čime se smanjuju troškovi sanacije, i gospodarenja graĎevinskim otpadom. Oporaba prikupljenog materijala vršit će se mobilnim postrojenjima za reciklaţu graĎevinskog otpada.

U pojedinim se ţupanijama, prema količinama proizvedenoga graĎevinskog otpada, moţe organizirati korištenje kamenoloma. U kamenolomima su takoĎer moguća odlagališta graĎevinskog otpada mineralnog porijekla (otpad od iskopa, takoĎer moţebitno izdvojeni betonski lom) i kao mogući prostori za smještaj ureĎaja i graĎevina za recikliranje graĎevinskog otpada.

U I. fazi gradnje sustava, a zbog manjih količina i optimiranja kapaciteta koristili bi se mobilni ureĎaji za obradu graĎevinskog otpada.

Jedinica lokalne smouprave će, na razini koje radi komunalna tvrtka, odlučiti o tome hoće li tvrtka dobiti koncesiju za reciklaţu ili obradu graĎevinskog otpada ili će se koncesija, javnim natječajem dodijeliti privatnom operatoru.

Za varijante korištenja mobilnih postrojenja predlaţe se davanje koncesija privatnim partnerima radi postizanja pune iskoristivosti mobilnih postrojenja. Nositelj koncesije koji će raspolagati obraĎenim graĎevinskim otpadom imat će obvezu odlaganja ostatka na posebnim lokacijama za graĎevinski otpad i njihovo odrţavanje. Logistički se prijevoz organizira u velikim kontejnerima u vozilima s prikolicom, pri čemu je za graĎevinski otpad uvijek mjerodavna masa za odre maksimalne količine koja se moţe prevesti, a ne kao za većinu drugih vrsta otpada volumen. Financiranje i odrţavanje lokacija osigurat će se naplatom naknada za dovoz, prihvat i odvoz posjedniku graĎevinskog otpada.

Posebne lokacije za odvajanje graĎevinskog otpada definirat će se ţupanijskim planovima gospodarenja otpada i Planom gospodarenja otpada Grada Zagreba.

3. RECIKLAŢNA DVORIŠTA

Prema Zakonu o otpadu reciklaţno dvorište je graĊevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju odreĎenih vrsta otpada. Skupljanje otpada je prikupljanje, razvrstavanje i/ili miješanje otpada u svrhu prijevoza na skladištenje, obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje. Obrada otpada je postupak kojim se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja količine i/ili opasnih svojstava, te olakšava rukovanje i poboljšava

iskoristivost otpada. Oporaba otpada je svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe. Oporaba otpada moţe biti recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom ili drugim postupkom koji omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u energetske svrhe. Recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe. Prema Pravilniku o gospodarenju graĎevnim otpadom svako reciklaţno dvorište mora udovoljavati slijedećim osnovnim tehniĉko-tehnološkim uvjetima:

mora biti ograĎeno, otvoreni spremnik mora biti u posebno ograĎenom natkrivenom prostoru u koji je onemogućen dotok

oborinskih voda, otpad se mora skladištiti odvojeno po svojstvu, vrsti, i agregatnom stanju, podna površina mora biti nepropusna i otporna na djelovanje uskladištenog otpada, mora biti opremljeno tako da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada, širenje prašine, buke, mirisa i

drugih emisija, mora biti opremljeno ureĎajima, opremom i sredstvima za dojavu, gašenje i sprečavanje širenja poţara

te drugom sigurnosnom opremom sukladno posebnim propisima, stacionirana posuda, spremnik i druga ambalaţa, moraju biti izraĎeni tako da je moguće sigurno

punjenje, praţnjenje, odzračivanje, uzimanje uzoraka te nepropusno zatvaranje i pečaćenje, a nenatkriveni spremnici moraju biti s dvostrukom stijenkom ili atestirani za skladištenje tvari koje su sastavni dio otpada,

na uočljivom mjestu mora biti istaknut »plan djelovanja u slučaju izvanrednoga dogaĎaja« koji sadrţi sljedeće podatke: o vrstama otpada koji se skladišti; o mogućim izvanrednim dogaĎajima; ime, prezime i telefonske brojeve odgovornih osoba i njihova ovlaštenja; telefonski broj policije; telefonski broj vatrogasaca i telefonski broj hitne pomoći,

mora biti označeno natpisom »Reciklaţno dvorište« s podacima o vrsti otpada koji se skladišti, ključnom broju iz kataloga otpada sukladno posebnom propisu te nazivu pravne ili fizičke osobe i o radnom vremenu.

Po Zakonu o otpadu otpad se smije skladištiti, oporabljivati i/ili zbrinjavati samo u graĊevinama i ureĊajima odreĊenima za tu namjenu. GraĊevine za zbrinjavanje otpada jesu regionalni i ţupanijski centri za gospodarenje otpadom, odlagališta opasnog, neopasnog i inertnog otpada i graĊevine namijenjene za spaljivanje otpada (spalionice otpada). Centar za gospodarenje otpadom je sustav graĊevina i ureĎaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada (slika 1.). Zakon odreĊuje izradu planova gospodarenja otpadom na razini ţupanija, grada Zagreba, gradova i općina. Planovi ţupanija moraju uz ostalo sadrţavati plan izvedbe graĊevina namijenjenih skladištenju, oporabi ili odlaganju (zbrinjavanju) otpada u cilju uspostavljanja cjelovite nacionalne mreţe graĎevina za zbrinjavanje otpada.

Slika 1.: Logistika i organizacija centra za gospodarenje otpadom prema (izvor) Planu

gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2007.–2015. godine (NN 85/07), SLIKA 18.

Sadrţaj CGO-a

Plan g.o.RH navodi odnos reciklaţnih dvorišta (RD) i centara za gospodrenje otpadom (CGO). RD je graĎevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada. RD imaju značajnu ulogu u ukupnom sustavu gospodarenja otpadom jer sluţi kao poveznica kojom jedinice lokalne samouprave (JLS) osiguravaju vezu izmeĎu graĎana, ovlaštenih skupljača i obraĎivača i/ili CGO-a. Lokacije za postavljanje RD-a kojim se osigurava provedba mjera za odvojeno prikupljanje otpada trebaju osigurati gradovi i općine. RD-i su u vlasništvu JLS ili je JLS ovlastila odreĎene tvrtke da, u njihovo ime, upravljaju RD-ima i preuzimaju odvojeno skupljenje otpada. RD-i moraju imati dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja neopasnim otpadom ureda drţavne uprave u ţupaniji i dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja opasnim otpadom Ministrastvo zaštite okoliša, prostornog ureĎenja i graditeljstva. Osnovni strateški dokument prostornog ureĎenja je Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (1997.) gdje se izmeĊu ostalog navodi prostorna problematika otpada. Prema toj strategiji smanjenje koliĉina

otpada i njegovo je zbrinjavanje jedan od kljuĉnih zadaća u zaštiti okoliša i zaštiti zdravlja ljudi. Stoga izbor lokacija i tehnologija ureĊaja za trajno odlaganje otpada treba biti u funkciji zaštite i racionalnog korištenja prostora. Ostali strateški dokumenti su Program prostornog razvoja Republike Hrvatske (1999.) i Prostorni planovi ţupanija, grada Zagreba, ureĊenja velikih gradova gradova i općina kao i njima pripadni provedbeni dokumenti odnosno urbanistički i detaljni planovi ureĎenja (prostora). U tome smislu, a prema Zakon o otpadu, ţupanije, grad Zagreb, gradovi i općine duţni u njihovim prostornim planovima odrediti lokacije graĊevina za gospodarenje otpadom. Osnova za utvrĊivanje lokacija jesu koliĉine, vrste i naĉin odlaganja otpada, vrste graĊevina namijenjenih za gospodarenje otpadom te topografska, urbana/rularna, morfološka, klimatska, geološka, hidrogeološka, seizmološka i pedološka obiljeţja podruĉja i terena na kojem bi graĊevina bila smještena. Prema Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu (NN 60/08) ţupanije, gradovi i općina bili su duţni lokacije navedenih graĊevina odrediti do kraja 2008. godine. Ako nisu odredili takve lokacije u navedenom roku odluku o tim lokacijama donosi hrvatska Vlada šest mjeseci po isteku tog roka.

4. RECIKLAŢNA DVORIŠTA GRAĐEVINSKOG OTPADA

Zakon o otpadu, kao i Pravilnik o gospodarenju graĎevnim otpadom, oznaĉava reciklaţno dvorište za graĊevinski otpad kao graĊevinu namijenjenu za razvrstavanje, mehaniĉku obradu i privremeno skladištenje graĎevinskog otpada. U odnosu na općenito odreĎenje reciklaţnog dvorišta (razvrstavanje i privremenom skladištenju otpada) u reciklaţnim dvorištima graĎevinskog otpada moguća je (dodatno) mehaniĉka obrada graĊevinskog otpada. To znaĉi da su mogući postupci kojima se uglavnom kroz mehaničke odnosno fizikalne procese, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva graĎevinskog otpada u svrhu smanjivanja količine i/ili moţebitnih opasnih svojstava, te olakšava rukovanje i poboljšava iskoristivost toga otpada. Prema Zakonu o otpadu oporaba se moţe obavljati iznimno i na gradilištu kada se radi o graĊevinskom otpadu za koji se djelatnost oporabe obavlja mobilnim ureĊajem. Pravilnik o gospodarenju graĎevnim otpadom utvrĊuje pojam ureĊaj kao samostalni ureĎaj ili sklop meĎusobno povezanih ureĎaja koji mogu biti mobilni ili stacionarni, a kojima je moguće gospodariti graĎevnim otpadom na mjestu nastanka – na gradilištu i/ili u reciklaţnom dvorištu za graĎevni otpad odnosno u graĎevini za gospodarenje otpadom. U istom smislu Plan g.o.RH navodi kako pogoni u kojima se obraĊuje graĊevinski otpad mogu biti:

stacionarni/fiksni pogoni – zauzimaju veliki prostor i izraĎeni su od različitih stacionarnih instalacija koje se općenito sastoje od cijelog niza transportnih traka te, uglavnom, dva tipa opreme za drobljenje. Oprema i neophodna infrastruktura reciklaţnih centara graĎevinskog otpada stoje, otprilike, deset puta više nego mobilna drobilica. Što je reciklaţni centar bliţe naseljenim područjima vjerojatnije je da će morati investirati u zaštitu od buke i prašine i graĎevinu za smještaj neke opreme, što moţe oteţati plasman recikliranog materijala na trţište;

mobilni pogoni koji se dovoze na prostor na kojem se ruši i sastoje se od jednakih dijelova kao i fiksni pogoni, ali ih ima mnogo manje (prema studijama isplativosti za količine manje od 100.000 t/ god graĎevinskog otpada nije financijski isplativo graditi stacionarna postrojenja za oporabu graĎevinskog otpada te se preporuča primjena mobilnih ili polumobilnih postrojenje za oporabu graĎevinskog otpada).

Temeljem navedenih ĉinjenica kao i ĉinjenice navedene u Pravilniku o gospodarenju graĎevnim otpadom da -

ovlaštena osoba obavlja djelatnost gospodarenja graĊevnim otpadom u reciklaţnim dvorištima na stacionarnim ureĊajima za oporabu (napomena: odreĊenje oporaba otpada je „svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova daljnjeg korištenja“), odnosno na gradilištu gdje nastaje graĊevni otpad pomoću mobilnog ureĊaja, ili da

posjednik graĊevnog otpada koji je izvoĊaĉ moţe na gradilištu na kojem nastaje graĊevni otpad taj otpad i oporabiti u okviru registrirane djelatnosti i odgovarajuće dozvole za gospodarenje otpadom,

prizlazi odreĊenje kljuĉnog oblika „strateškog“ pristupa gospodarenju graĊevinskim otpadom. Taj pristup temelji se takoĊer na slijedećim odrednicama vaţećeg Zakon o prostornom ureĊenju i gradnji (NN 76/07)

Gradilište je zemljište ili graĎevina, uključivo i privremeno zauzete druge površine, potrebno za izvedbu graĎevinskih radova ili primjenu odgovarajuće tehnologije graĎenja i zaštitu, na kojemu se gradi, rekonstruira, uklanja, odnosno izvode radovi odrţavanja graĎevine,

GraĊenje je izvedba graĎevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni, te ugradnja graĎevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova graĎevina, rekonstruira, uklanja i odrţava postojeća graĎevina,

Uklanjanje graĊevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje graĎevine ili njezinog dijela s mjesta gdje se nalazi, uključivo i zbrinjavanje zatečenog otpada u graĎevini i na graĎevnoj čestici, te graĎevnog materijala i otpada nastalog razgradnjom graĎevine, te dovoĎenje graĎevne čestice odnosno zemljišta na kojemu se nalazila graĎevina u uredno stanje, ......

Moglo bi se zakljuĉiti kako postavka „izvoĎač moţe na gradilištu na kojem nastaje graĎevni otpad taj otpad i oporabiti u okviru registrirane djelatnosti i odgovarajuće dozvole za gospodarenje otpadom“ iz Pravilnika o

gospodarenju graĎevnim otpadom u naĉelu nije relevantna jer graĎenje obuhvaća (po drugom zakonu) i druge radove kojima se uklanja postojeća graĎevina odnosno uklanjanje graĎevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje graĎevine a za što je potreban takoĊer projket uklanjanja graĎevine. Naime, uklanjanje moţe biti sprovedena tako da se materijali od rušenja razvrstavaju postupno i sustavno s napredovanjem razgradnje. TakoĊer odreĊeni materijali od rušenja (primjerice betonski elementi, sklopovi i konstrukcije) mogu se strojno usitnjavati (primjerice pokretnim drobilanama na gusjenicma koje su ustvari standardni graĊevinski strojevi kao što su dozeri, bageri itd.). Stoga postupanje s materijalima od rušenja u razdoblju rušenja nije postupanje s otpadom. Postupanje s tim materijalima kao graĊevinskim otpadom zapoĉenje u razdoblju njihova zbrinjavanja izvan gradilišta u podruĉnim reciklaţnim dvorištima ili u centrima za gospodranje otpadom. Strateški pristup gospodarenju graĎevinskim otpadom posebice u logističkom i organizacijskom smislu bila bi razmjerno stalna podruĉna reciklaţana dvorišta graĊevinskog otpada kao „prethodnice“ oporabe i/ili zbrinjavanja otpada u centrima gospodrenja otpadom odnosno prije trajnog odlaganja. To takoĊer potvrĊuju prethodno navedene pretpostavke gospodarenja novonastalim (budućim) graĊevinskim otpadom u Planu g.o.RH. Razmjerna privremenost ili stalnost reciklaţnih dvorišta prvenstvno proizlazi iz suvremene strojno-tehnološke koncepcije i konstrukcije lako(de)montaţnih prenosivih ili (polu)pokretnih (vuĉenih) ili samohodnih postrojenja za oprabu (usitnjavnje, razvrstavanje) graĊevinskih otpada (jedno-, dvo-, tro-, ili više-djelne „mobilne“ manje ili više sloţene drobilane – slika 2.).

Slika 2.: Primjeri razmjerno privremenih odnosno stalnih recikalţnih dvorišta i pripadnih lako(de)montaţnih prenosivih višedjelnih razmjerno sloţenih postrojenja za oprabu graĊevinskog otpada (izvor: arhiva autora)

UreĊenje prostora reciklaţnog dvorišta graĎevinskog otpada, kao graĊevine bilo koje veliĉine i logistiĉke koncepcije prostornog rasporeda pripadnih sastavnica, zahtijeva odreĊene graĎevinske radove. Navedeno potvrĊuje, kao i prethodna promišljanja, kako za stalna reciklaţna dvorišta u pogledu njihove realizacije neprijeporno vaţi, uz ostalo, graĊevinska „regulativa“. Plan g.o.RH takoĊer navodi aktivnosti pogona za obradu graĊevinskog otpada i otpada od rušenja odnosno reciklaţnog dvorišta graĎevinskog otpada (obrada je poveznica istoznaĉnosti odreĊenja pogona i reciklaţnog dvorišta):

prikladno prostorno planiranje pogona; lokacijsku, graĊevinsku i uporabnu dozvolu; studiju utjecaja na okoliš pri ĉemu je potrebno je uvaţiti sljedeće čimbenike: prašinu, buku, vodu,

skladištenje materijala, opasni otpad i materijale, promet, savjetovanje sa zajednicom, voĎenje dokumentacije, radno vrijeme, ograde i sigurnost za zdravlje i sigurnost ljudi.

Reciklaţno dvorište graĎevinskog otpada takoĊer je zahvat u prostoru jer obuhvaća privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se odreĎuje ili mijenja stanje u prostoru prema Zakon o prostornom ureĊenju i gradnji (NN 76/07). Nadalje, obzirom da gradnja reciklaţnog dvorišta traţi ulaganje novĉanih sredstva to se ono takoĊer smatra investicijskim projketom, što znaĉi projektni pristup (upravljanje projektom, projektni menadţment) njegovoj gradnji. Takav projekt, osim znakovitih obiljeţja (upravljanje, ciljevi, rokovi, aktivnosti, postupci, odluke, tokovi, procesi, informacije, komunikacije, rizici, kvaliteta, itd) obuhvaća tri glavana razdoblja njegova ostvarivanja: pripremu gradnje, samo graĊenje te korištenje izgraĎenog reciklaţnog dvorišta. Kljuĉni sudionik gradnje u svim razdobljima investicijskog projekta je, samo po sebi razumljivo, investitor. Investitor gradnje reciklaţnog dvorišta graĊevinskog otpada mogu biti prema Zakonu o otpadu slijedeći -

Ţupanije (Grad Zagreb), koji su odgovorni za gospodarenje svim vrstama otpada, osim s opasnim otpadom. Ţupani (gradonaĉelnik Grada Zagreba) duţni su na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje otpadom. U provedbi mjera za gospodarenje otpadom ţupani su duţni suraĎivati s jedinicama lokalne samouprave. Članak 56. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona otpadu (NN 60/08) navodi da su grad Zagreb, grad i općina duţni na svojem području osigurati gradnju najmanje jednoga reciklaţnog dvorišta za graĎevinski otpad do odreĎenog roka. Ovime se

duţnosti gospodarenja graĊevinskim otpadom proširuju takoĊer na općine odnosno općine bi mogle biti takoĊer investitori gradnje nekog reciklaţnog dvorišta graĎevinskog otpada.

Trgovaĉka društva, u naĉelu s ograniĉenom odgovornošću, koje osnivaju općine, gradovi, Grad Zagreb ili ţupanije radi obavljanja djelatnosti gospodarenja s graĎevinskim otpadom. U njima moraju po zakonu navedeni osnivaĉi drţati većinski dio dionica odnosno udjela u vlasništvu.

Koncesionari, koji putem koncesije stjeću pravo obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom te pravo gradnje i korištenja graĎevina i ureĎaja namijenjenih obavljanju tih djelatnosti i to za skupljanje, oporabu i zbrinjavanje otpada. Odluke o dodjeli koncesije za djelatnosti i graĎevine vezane uz posebne kategorije otpada, u koje pripada graĊevinski otpad, kada se one obavljaju za područje više gradova i općina unutar područja ţupanije, donose ţupani.

Priprema gradnje stalnog reciklaţnog dvorišta graĎevinskog otpada, bilo samostalnog bilo kao dijela centra za gospodrenje posebnim otpadima, zapoĉinje donošenjem investicijske projektne odluke o gradnji što znaĉi pokretanje aktivnosti u svezi te gradnje. Nakon odluke slijedi, kao prvo, prikladno prostorno planiranje reciklaţnog dvorišta. To ustvari znaĉi provjeru vaţećih dokumenata prostornog planiranja razmatranog podruĉja odnosno na koji naĉin i pod kojim uvjetima je u tim planovima predviĊena lokacija graĎevina za gospodarenje otpadom. MeĊutim, kako se u slučaju graĊevina za gospodarenje posebnim vrstama otpada navedena odluka o osnivanju donosi na razini ţupanije (kao odgovornih za gospodarenje posebnim vrstama otpada) u suradnji s gradovima i općinama, a oni ujedno donose prostorne planove svoga područja, ova je provjera sadrţana u navedenoj odluci o gradnji reciklaţnog dvorišta.

5. PROJEKTIRANJE RECIKLAŢNOG DVORIŠTA GRAĐEVINSKOG OTPADA

Nakon odluke o gradnji reciklaţnog dvorišta graĎevinskog otpada na odreĎenoj lokaciji slijedeća je aktivnosti izrada idejnog i glavnog projekta. Idejni projekt je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje graĊevinska dozvola. TakoĊer je podloga za izradu glavnog projekta reciklaţnog dvorišta koji ne smije u pogledu lokacijskih uvjeta biti u suprotnosti s idejnim projektom. Povjeravanje izrade navedenih projekata obveza je investitora gradnje reciklaţnog dvorišta graĎevinskog otpada bez obzira tko to bio. Po Zakonu o prostornom ureĎenju i gradnji svaki idejni projekt bilo koje graĊivene je skup meĎusobno usklaĎenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja graĎevine (idejno-tehničko rješenje) te smještaj graĎevine na graĎevnoj čestici prikazan na posebnoj geodetskoj podlozi. Osim navedenog, ovisno o sloţenosti i tehničkoj strukturi graĎevine, sadrţi i idejno tehničko-tehnološko rješenje u skladu s objedinjenim uvjetima zaštite okoliša te druge nacrte i dokumente ako su oni značajni za izradu glavnog projekta. Glavni projekt graĊevine je skup meĎusobno usklaĎenih projekata kojima se daje tehničko rješenje graĎevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graĎevinu, kao i drugih zahtjeva prema navedenom Zakonu i posebnim propisima te tehničkim specifikacijama. Glavni projekt sadrţi arhitektonski, graĎevinski, elektrotehnički i strojarski projekt te troškovnik projektiranih radova. Za graĊevine kakvo je reciklaţno dvorište graĊevinskog otpada, a na koje se odnosi obveza utvrĎivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša prema posebnim propisima, glavni projekt sadrţi i tehniĉko-tehnološko rješenje. U ovom sluĉaju glavni projekt trebao bi takoĊer sadrţavati neki oblik krajobraznog projekta u pogledu hortikulturne zaštite okoliša od nepovoljnih utjecja postupanja otpadom u reciklaţnom dvorištu. Morao bi sadrţavati takoĊer podatke iz elaborata koji su posluţili kao podloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe graĊevine i uvjete za njezino odrţavanje. U nakim sluĉajevima morao bi sadrţavati geotehnički projekt u dijelu koji se odnosi na meĊusobno djelovanje graĎevine i (temeljnog) tla. Projektne odrednice reciklaţnog dvorišta graĎevinskog otpada kao graĊevine, tehniĉke strukture (ono je proizvodno-tehnološki stacionarni/fiksni pogon s ureĊajem za oporabu otpada) i zahvata u prostoru bile bi slijedeće:

A. obiljeţja ulaznog graĊevinskog otpada B. postupanje sa graĊevinskim otpadom C. proizvodno-tehnološka obiljeţja reciklaţnog dvorišta D. gospodarenje otpadom nakon oporabe E. smještaj zahvata u prostoru F. zaštita okoliša od utjecaja zahvata

Poĉetne odrednice koje odnose se na (A) obiljeţja ulaznog graĊevinskog otpada u naĉelu ista za sva reciklaţna dvorišta graĎevinskog otpada bez obzira na njihovu prostornu i proizvodnu veliĉinu te tehniĉku, tehnološku, logistiĉku i organizacijsku koncepciju postupanja s otpadom. U njima se (privremeno) zbrinjava i oporabljuje recikliranjem slijedeći odabrani u naĉelu neopasni inertni (kruti) graĊevinski otpad –

otpad od rušenja graĊevina većim dijelom mineralnog porijekla ili nastanka: betonski lom (17 01 01 beton), lom opeke (17 01 02 opeka), keramički lom (17 01 03 crijep/ ploĉice i keramika), šuta kao

mješavine većim dijelom betona, cigle, opeke i sl (17 01 07 miješani graĊevinski otpad i otpad od rušenja),

otpad od iskopa koji se ne koristi za nasipavanje u vidu iskopa miniranog kamena pomiješanog s zemljom (17 05 04 zemlja i kamenje) iskljuĉujući površinske slojeve tla ili treset kao zemlju i kamenje s kontaminiranih lokacija,

i to s niskim sadrţajem drugih vrsta materijala kao što su metali, plastika, zemlja, organski materijali, drvo, guma itd., i bez otpada koji je oneĉišćen anorganskim ili organskim opasnim tvarima, primjerice zbog proizvodnih postupaka kod graĊenja, oneĉišćenja tla, skladištenja i uporabe pesticida ili drugih opasnih tvari itd. U reciklaţnom dvorištu moguće je privremeno zbrinjavanti i oporabiti kondicioniranjem u izvarednim sluĉajevima manje koliĉine slijedećih posebnih otpada –

ĉisti asfaltni lom (17 03 02 asfalt bez katrana) graĎevinsko smeće poznatog podrijetla (17 01 06 i 17 09 03 - miješani i ostali otpad od graĊenja i

rušenja graĊevina koji sadrţi opasne tvari; 17 06 03 ostali izolacijski materijali koji se sastoje od ili sadrţe opasne tvari) koje je moţebitno djelomice oneĉišćeno anorganskim ili organskim tvarima a zbrinjava se i oporabljuje samo u sluĉaju kada je prethodno dokazano da srušena graĊevina nije bila znaĉajno oneĉišćena i/ili da ne sadrţi otpad koji je obraĊen, prekriven ili obojen materijalima koji sadrţe znaĉajne koliĉine opasnih tvari.

U zahvatu se nikako ne zbrinjava i oporabljuje recikliranjem -

azbest odnosno graĊevinski materijali, preraĊevine, elementi i sklopovi od abesta (17 06 01 izolacijski materijali koji sadrţe azbest, 17 06 05 graĊevinski materijali koji sadrţe azbest)

asfaltni lom koji sadrţi katran iz ugljena (17 03 01 mješavine bitumena koje sadrţe katran; 17 03 03 katran i proizvodi koji sadrţe katran iz ugljena)

ostali otpad koji sadrţi odreĊene materijale ili tvari, kao što su metali, plastika, kemikalije itd., u koliĉini kojom povećava rizik od otpada u svakom pogledu (17 09 03 - ostali graĊevinski otpad i otpad rušenja – ukljuĉujući miješani otpad - koji sadrţi opasne tvari)

(B) Postupanje graĊevinskim otpadom u reciklaţnom dvorišta graĎevinskog otpada provodi se radi –

prikupljanja graĎevnog otpada prema strategiji, programu, planu i mjerama zbrinjavanja otpada područja na kojem je smješten zahvat u skladu s vaţećim zakonom o otpadu i pripadnim uredbama odnosno pravilnicima,

spriječavanje nenadziranog postupanja s dijelom inertnog graĎevinskog otpada, iskorištavanje vrijednih svojstava mineralnog dijela inertnog graĎevinskog otpada te ostalih

nemineralnih sastavnica graĎevinskog otpada u materijalne i energetske svrhe kao i njihova (pred)obrada radi sigurnog trajnog odlaganja,

smanjivanje obujma i prostora odlagališta za potrebe trajnog ali takoĎer nekorisnog odlaganja inertnog dijela graĎevinskog otpada,

ureĎenje graĎevinskim otpadom onećišćenih površina odnosno prostora. Bez obzira na veliĉinu te tehnološku, logistiĉku i organizacijsku koncepciju reciklaţnog dvorišta graĎevinskog otpada postupanje s graĎevinskim otpadom obuhvaća (oznake su prema odgovarajućem pravilniku)-

(privremeno) zbrinjavanje graĊevinskog koje obuhvaća slijedeće postupke: o D1 - odlaganje otpada na tlo o D15 - skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka daljnjeg zbrinjavanja

oporabu graĊevinskog koje obuhvaća slijedeće postupke: o R 5 - recikliranje/obnavljanje drugih otpadnih anorganskih materijala, o R 7 - oporaba otpadnih sastojaka koji se koriste za smanjivanje oneĉišćenja o R 11 - oporaba otpada nastalog bilo kojim postupkom R 5 i R 7 o R 12 - razmjena otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe R 5 do R 11 o R 13 - skladištenje otpada prije bilo kojeg od postupaka oporabe R 5 do R 12

Postupanje s graĎevinskim otpadom u reciklaţnom dvorištu graĎevinskog otpada obuhvaća u naĉelu slijedeće logističke i tehnološke postupke i/ili procese (sustave tehnoloških operacija) i pripadne protoke tvari:

većim dijelom prihvat i privremeno meĊuodlaganje (odlagalište II. kategorije) u otvorenom prostoru s opremom za skladištenje slijedećeg krutog neopasnog inertnog graĊevinskog otpada i otpada od rušenja -

o prethodno (na mjestu prikupljanja) grubo razvrstanog, razdvojenog ili izdvojenog mineralnog dijela graĊevinskog otpada,

o asfaltni lom bez katrana o iskopa kamenih materijala moţebitno pomješanih zemljom,

manjim dijelom prihvat i privremeno meĊuodlaganje (odlagalište I. kategorije) u natkrivenom prostoru s opremom za skladištenje slijedećeg graĊevinskog otpada i otpada od rušenja -

o graĊevinsko smeće poznatog podrijetla (miješani i ostali otpad od graĊenja i rušenja graĊevina koji moţebitno sadrţi razmjerno štetne tvari),

o ostali izolacijski materijali koji se moţebitno sastoje od ili sadrţe razmjerno štetne tvari, oporaba graĊevinskog otpada recikliranjem u prikladnom postrojenju koje omogućava slijedeće

postupke obrade krutog otpada otpada: o djelomice fizikalne postupke obrade otpada posebice miješanog otpada u obliku graĊevinskog

smeća: ekstrakcija, redukcija, ...... o kondicioniranje posebice inertnog graĊevinskog otpada mineralnog porijekla i sadrţaja:

usitnjavanje, odvodnjavanje, otprašivanje te postupci kojima se smanjuje utjecaj moţebitnih štetnih tvari koje sadrţi otpad;

(C) Proizvodno-tehnološke odrednice reciklaţnog dvorišta odnose se na sadrţaj (sastav) graĊevina i ureĊaja odnosno (sadrţaj) sastav glavne (osnovne) proizvodno-tehnološke i logistiĉke opreme, primjerice:

infrastruktura (ulaz-izlaz, porta i vaga; ureĊene skladišne površine s pripadnom strojno-tehnološkom opremom i transportno-logistiĉkim sredstvima (utovarivaĉi i sl., ostala oprema i sredstva skladištenja) za (meĊu)odlaganje graĊevinskog otpada, recikliranih materijal te preostalog otpada poslije oporabe graĊevinskog otpada; parkirališta i interne prometnice (ceste); zelene površine; ograda i ureĊeni protupoţarni pojas uz (oko) ograde reciklaţnog dvorišta,

kontejneri – laboratorij, uprava, komercijala, boravak, garderobe, sanitarije ... postrojenje za oporabu graĊevinskog otpada recikliranjem,

o proizvodno-tehnološkom i logistiĉkom smislu prilagoĊeno je vrsti i obliku oĉekivanog ulaznog sadrţaja inertnog graĊevinskog otpada većim dijelom mineralnog porijekla a manjim dijelom miješanog sastava (primjerice oko 65 % betonski lom i šuta, oko 25 % otpad iz iskopa, oko 5 % asfaltni lom i oko 5 % graĊevinskog smeća)

o nazivni uĉinak (instalirani kapacitet) postrojenja (godišnja je proizvodnja recikliranih materijala u skladu s koliĉinom graĊevinskog otpada koji se oĉekuje zbrinuti u reciklaţnom dvorištu),

o dozvoljena ulazna veliĉina otpada, o osnovni postupci tehnike i tehnologije oporabe otpada u postrojenja (fizikalni ili mehaniĉki

postupuci ili zahvati drobljenja i sijanja; jednostavnim i ekološki prihvatljivi postupci ili zahvati: rešetanje, izdvajanje: elektromagnetskim putem, ruĉno, ispuhivanjem itd.)

o tehnološka koncepcija postrojenja (primjerice prema slici 3.): poĉetno rešetanje otpada u krupni i sitniji dio, višestruko izdvajanje ţeljeza elektromagnetskim putem, dvostruko ruĉno izdvajanje krupnih komada nemineralnih sastavnica otpada, izvlaĉenje lakih ĉestica provjetravanjem, jednostruko drobljenje, sijanje materijala na višeetaţnim sitima

o glavni izlazni proizvod iz postrojenja, instalacije (trafostanica, elektroenergetske instalacije, instalacije odvodnje i kanalizacije, vodovodne

instalacije, telefonske instalacije, sigurnosne instalacije .....)

slika 3.: Primjer tehnološke koncepcije postrojenja za oprabu graĎevinskog otpada recikliranjem: obrada otpada na dvije linije

(gornja linija krupni otpad veći od 120 mm i donja linija sitni otpad manji od 120 mm) sa

slijedećim dijelovima: prihvatni bunkeri s dodavačem (1, 1*), zaštitna rešetka na

bunkeru (2), rešetaljka (3,4), transportne trake (5, 9, 13, 13*, 22, 23, 24, 32, 38, 39,

40, 41, 41, 41), odvajači ţeljeza (6, 7, 8, 14, 15, 16, 14*, 15*, 16*, 25, 26, 27, 33, 34, 35),

detektori ţeljeza (11, 29), ručno izdvajanje nemineralnog krupnog otpada (10, 28),

oprema za otprašivanje (17, 18, 19, 20, 21), udarna drobilica s pripadnom opremom

(pozicije 30, 31, 12*, 43), sitoa (36, 37, 42) (izvor: arhiva autora)

(D) Gospodarenje otpadom nakon oporabe odreĊeno je obiljeţjima izlaznog „proizvoda“ i njegovim daljnim korišćenjem za potrebe proizvodnje recikliranih gradiva i preraĊevina od recikliranih materijala. U naĉelu reciklaţna dvorišta graĎevinskog otpada „proizvode“ slijedeće materijale (u manjim ili većim koliĉinama po pojedinim vrstama)

reciklirani betonski lom reciklirani miješani lom od rušenja (miješana šuta) reciklirani miješani lom od rušenja s lomom opeke (mineralna šuta miješena s opekom) reciklirani mineralni otpad (mineralna šuta) reciklirani lom ĉiste opeke

kojima se dalje moţe gospodarti na slijedeći naĉin u smislu njihova koršćenja kao gradiva: proizvodnja betonskih preraĊevina, elemenat i sklopova (mogućih/dopuštenih po odreĊenoj tehniĉkoj

regulativi u smislu njihove prikladnosti za graĊenje) od recikliranog agregata (bloketi za zaštitne zidove od buke na autocestama, izolacijski elemenati, ukrasna betonska galanterija .....).

nasipavanje ili zapunjavanje pri graĊenju općenito, izvedba drenaţnih slojeva na odlagalištima komunalnog otpada, nasipavanje pješaĉkih staza, šumskih i poljskih puteva, nasipavanje sportskih igrališta, trkaćih staza .....

izradu izolacijskih materijala itd. Izdvojeno drvo i gorive tvari prethodno se briketiraju ili ne te se spaljuju u okviru manjih toplana (kotlovnica). Izdvojeni metali, staklo, kablovi i plastika zbrinjavaju se zasebno u drugim reciklaţnim dvorištima. Odrednice vezane uz reciklaţno dvorište graĎevinskog otpada kao zahvata u prostoru odnose se jednim dijelom na (E) smještaj zahvata u prostoru u skladu s vaţećim dokumentima ureĊenja prostora te obuhvaćaju –

širi prostorni smještaj zahvata u industrijskom ili gospodarskom ili poduzetniĉkom podruĉju nekog urbanog prostora, ili na razmeĊu više općana, ili u središtu Ţupanije, ili u prometnom teţištu regije itd.

uţi prostorni smještaj zahvata u proizvodnoj,servisnoj zoni itd. razmatranog šireg podruĉja, i (u naĉelu) izvan rezerviranih (urbanistiĉkih, prometnih) koridora predviĊenih u druge svrhe odnosno

izvan podruĉja nove izgradnje, izvan podruĉja i vaţnih toĉaka izgradnje ili rekonstrukcije novih prometnih pravaca mjesnog znaĉaja u

blizini i unutar urbane ili ruralne strukture razmatranog podruĉja, izvan pojasa udaljenog po zakonu najmanje 500 m od stambenih zgrada, izvan podruĉja i vaţnih pravaca rekonstrukcije komunalne i sl. infrastrukture, izvan koridora planiranih vanjskih prometnih pravaca ţupanijskog i/ili drţavnog znaĉaja a koji bi se

nalazili oko zahvata itd.

6. (F) ZAŠTITA OKOLIŠA OD UTJECAJA RECIKLAŢNOG DVORIŠTA Odrednice vezane uz (F) zaštitu okoliša od utjecja zahvata (tj. zaštita okoliša od reciklaţnog dvorišta graĎevinskog otpada kao zahvata u prostoru) proizlaze prvenstveno iz propisa vezanih uz zaštitu okoliša ali proizlaze takoĊer iz propisa i ostalih dokumenata vezanih na prostorno ureĎenje općenito. Naime, svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu lokacijskom dozvolom koja je upravni akt. Izdaje se temeljem Zakona o prostornom ureĎenju i gradnji a u skladu s dokumentima prostornog planiranja te ostalim sukladnim propisima i dokumentima. Postupak izdavanja lokacijske dozvole obuhvaća prethodni postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, u okviru kojega se provodi takoĊer postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu. Procjena utjecaja zahvata na okoliš provodi se u okviru pripreme namjeravanog zahvata, prije izdavanja lokacijske dozvole za provedbu zahvata ili drugog odobrenja za zahvat a za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obvezno. Mjere i/ili program praćenja stanja okoliša utvrĊeni rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš obvezni su sadrţaj lokacijske dozvole te kasnije graĎevinske dozvole kojima se omogućava provedba zahvata. Navedeni postupci procjene i prihvatljivost reciklaţnog dvorišta graĎevinskog otpada kao zahvata proizlaze iz odrednica Zakona o zaštiti okoliša (NN 70/05) koji oznaĉava zahvat u okoliš kao privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš a za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju. Po tome zakonu procjena utjecaja zahvata na okoliš je procjena mogućih značajnih utjecaja na okoliš zahvata kojom se prepoznaje, opisuje i ocjenjuje utjecaj zahvata na okoliš, tako da se utvrĎuje mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, more, zrak, šumu, klimu, ljude, biljni i ţivotinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu, kulturnu baštinu, uzimajući u obzir njihove meĎuodnose. Procjena utjecaja zahvata na okoliš mora osigurati ostvarenje načela predostroţnosti u ranoj fazi planiranja zahvata kako bi se utjecaji zahvata sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša, što se postiţe usklaĎivanjem i prilagoĎavanjem namjeravanog zahvata s prihvatnim mogućnostima okoliša na odreĎenom području. Kada procjena utjecaja zahvata na okoliš uključuje i ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu, sukladno posebnom propisu o zaštiti prirode, neće se provoditi poseban postupak ocjene sukladno posebnom propisu o zaštiti prirode. U tom slučaju će se u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš sukladno mišljenju tijela nadleţnog za zaštitu prirode utvrditi i kompenzacijski uvjeti za ugroţavanje posebnim propisom zaštićenih biljnih i ţivotinjskih vrsta i staništa. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08) i pripadana Uredba izmjenama i dopunama uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 67/09) razlikuju –

1) zahvate za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš te 2) zahvate za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.

Po tim uredbama za graĊevine za zbrinjavanje neopasnog otpada kapaciteta 100 t/dan i više ţupanijske i regionalne centre za gospodarenje otpadom obvezna je procjene utjecaja zahvata na okoliš. Stoga je za veća/velika reciklaţna dvorišta graĎevinskog otpada koja imaju kapacitet veći od 100 t/dan i ona koja su sastavni dio navedenih centara obvezna procjena utjecaja na okoliš. Ocjena o potrebi procjene utjecaja

zahvata na okoliš potrebna je za graĊevine za zbrinjavanje otpada u koje pripadaju manja („područna“) reciklaţna dvorišta graĎevinskog otpada koja imaju kapacitet manji od 100 t/dan (ovo bi u naĉelu zanaĉilo da svako reciklaţno dvorište mora imati kolnu vagu što je popriliĉna investicija za manja reciklaţna dvorišta). U oba sluĉaja procjene i ocjene nadleţno je Ministrastvo zaštite okoliša, prostornog ureĎenja i graditeljstva. Odrednice ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata (u ovom slučaju reciklaţnog dvorišta graĎevinskog otpada) na okoliš jesu slijedeće:

nositelj zahvata, lokacija i opis lokacije zahvata, idejni projekt odnosno i opis obiljeţja zahvata (prikaz moţebitnih inaĉica rješenja zahvata), opis mogućih znaĉajnih utjecaja zahvata na okoliš, prijedlog mjera zaštite okoliša.

Odrednice procjene utjecaja zahvata (u ovom slučaju reciklaţnog dvorišta graĎevinskog otpada) na okoliš jesu slijedeće:

nositelj zahvata, lokacija i podaci zahvatu, ukljuĉujući podatke o katastarskoj općini, usklaĊenost zahvata s vaţećom prostorno-planskom dokumentacijom, studiju o utjecaju zahvata na okoliš (napomena: kada zahvat ima znaĉajan utjecaj na ekološku

mreţu, prema posebnim propisima kojima se ureĊuje zaštita prirode, sadrţaj studije ukljuĉuje i poglavlje koje obraĊuje utjecaje zahvata na ekološku mreţu sukladno tim propisima).

Zahtjev za procjenu utjecaja zahvata na okoliš obvezatno sadrţi studiju o utjecaju zahvata na okoliš. Nadleţno tijelo koje provodi postupak izdavanja lokacijske dozvole te uz njega vezane sve ostale postupke donosi uputu kojom odreĊuje sadrţaj studije koji svakako obuhvaća -

podatke o nositelju zahvata, podatke o lokaciji i zahvatu, popis značajnih učinaka zahvata na okoliš i obrazloţenje razloga njihovog odabira (popis ostalih

mogućih učinaka), moţebitna varijantna rješenja zahvata, prikupljeni raspoloţivi podaci o stanju okoliša, istraţivanja u svrhu pribavljanja podataka o okolišu, koji nedostaju, a bitni su za ocjenu stanja okoliša, mjere zaštite okoliša, popis tijela i/ili osoba odreĎenih posebnim propisima i drugih zainteresiranih na predmetnoj lokaciji koje

treba konzultirati tijekom izrade studije. Prema uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08) slijedeći je obvezni sadrţaj studije utjecaja na okoliš reciklaţnog dvorišta graĎevinskog otpada:

1. Opis reciklaţnog dvorišta graĎevinskog otpada: – opis obiljeţja cjelokupnog reciklaţnog dvorišta i aktivnosti potrebnih za njegovu realizaciju, – opis glavnih obiljeţja tehnoloških procesa oporabe graĊevinskog postupka recikliranjem, – popis vrsta i koliĉina graĊevinskog otpada koji ulaze u proces oporabe recikliranjem, – popis vrsta i koliĉina recikliranih materijala nakon oporabe te moţebitnih emisija u okoliš, – idejnu skica rješenje (grafiĉki prikaz reciklaţnog dvorišta s pripadnim postrojenjem za oporabu) s

tekstualnim obrazloţenjem; 2. (Moţebitna varijantna rješenja oporabe graĎevinskog otpada recikliranjem); 3. Podatke i opis lokacije reciklaţnog dvorišta i podatke o okolišu (u tekstualnom i grafiĉkom obliku na

geokodiranim i ortofoto podlogama): – ovjereni izvodi iz odgovarajuće prostorno-planske dokumentacije, – odnos reciklaţnog prema postojećim i planiranim zahvatima te analiza usklaĊenosti reciklaţnog

dvorišta s dokumentima prostornog planiranja (moţebitni grafiĉki prilog s ucrtanim reciklaţnim dvorištem u odnosu na zaštićena i podruĉja ekološke mreţe),

– opis postojećeg stanja okoliša na koji bi reciklaţno dvorište moglo imati znaĉajan utjecaj, ukljuĉujući posebice na stanovništvo, tlo, vodu, zrak te krajolik,

– analiza odnosa reciklaţnog dvorišta prema postojećim i planiranim zahvatima te prema zaštićenim i podruĉjima ekološke mreţe i rezultate provedenih konzultacija s tijelom nadleţnim za zaštitu prirode vezano za prethodnu ocjenu utjecaja zahvata na ekološku mreţu u postupku prethodne ocjene prema propisima kojima se ureĊuje zaštita prirode,

– prikupljeni podaci i provedena mjerenja na lokaciji reciklaţnog dvorišta, – opis okoliša lokacije reciklaţnog dvoririšta za u sluĉajevima kada se njime poboljšava stanje okoliša

ili smanjuju postojeći negativni trendovi u okolišu; 4. Opis utjecaja reciklaţnog dvorišta na okoliš, tijekom graĎenja i/ili korištenja zahvata (podaci se moraju

dati na temelju korištenja odgovarajućih struĉno – znanstveno utemeljenih modela, zatim drugih modela

koji su prihvaćeni u općoj metodologiji procjene utjecaja na okoliš te kombiniranom primjenom navedenih i ostalih modela) koji ukljuĉuje posebice - – izravne, neizravne, sekundarne, kumulativne, kratkoroĉne, srednjoroĉne, dugoroĉne, trajne,

privremene, pozitivne i negativne utjecaje na stanovništvo, tlo, vodu, zrak, i krajolik te utjecaje meĊu njima i u vezi sa zahvatom; utjecaje od buke, vibracije;

– opis potreba za prirodnim resursima, – opis moţebitnih znaĉajnih prekograniĉnih utjecaja i mogućih umanjenih prirodnih vrijednosti

(gubitaka) okoliša u odnosu na moguće koristi za društvo i okoliš, – kratki opis metoda predviĊanja utjecaja koje su korištene u izradi studije.

5. Prijedlog mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša, tijekom pripreme, graĎenja i/ili korištenja reciklaţnog dvorišta: – opis predloţenih mjera zaštite okoliša za sprjeĉavanje, ograniĉavanje ili ublaţavanje negativnih

utjecaja reciklaţnog dvorišta na okoliš, – prijedlog programa praćenja stanja okoliša – prijedlog plana provedbe mjera zaštite okoliša – prijedlog plana provedbe praćenja stanja okoliša – prijedlog ocjene prihvatljivosti reciklaţnog dvorišta za okoliš;

6. Saţetak studije 7. Naznaka bilo kakvih poteškoća osobito tehniĉki nedostaci, pomanjkanja znanja ili iskustva, nedostaci

podatka i sliĉno, s kojima su se ukljuĉeni suoĉili prilikom prikupljanja potrebnih podataka ili izrade studije,

8. Popis literature korištene za potrebe izrade studije, 9. Popis propisa koji se odnose na zahvat i primijenjeni su u studiji, 10. Ostale podatke i informacije (opis odnosa nositelja reciklaţnog dvorišta s javnošću prije izrade studije,

procjena troškova mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša u odnosu na njihov udio u troškovima graĊenja i korištenja zahvata i dr.)

Prije poĉetka gradnje bilo kojih postrojenja općenito (a tu su takoĊer postrojenja za oporabu graĊevinskog otpada) kojima se prilikom njihova rada mogu prouzroĉiti emisije kojima se oneĉišćuje tlo, zrak, vode i more, a to je moguće u sluĉaju navedena postrojenja posebice u pogledu oneĉišćenja zaraka a djelomice tla odnosno vode, obvezno je ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša. Oni se utvrĊuju s ciljem cjelovite zaštite okoliša sprjeĉavanjem, smanjivanjem i u najvećoj mogućoj mjeri otklanjanjem oneĉišćenja, prvenstveno u samom postrojenju. Stoga je obavezan sadrţaj tehniĉko-tehnološkog rješenja za postrojenje vezano za objedinjene uvjete zaštite okoliša naĉin i obveza provedbe pokusnog rada postrojenja s obzirom na utvrĊene mjere i objedinjene uvjete zaštite okoliša, naĉin dostavljanja podataka o praćenju emisija u tlo, zrak, vode i more te druge sastavnice okoliša, uvjete kada se za postrojenje moraju ishoditi novi objedinjeni uvjeti zaštite okoliša odnosno rješenje o izmjenama i dopunama utvrĊenih objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, naĉin postupanja nadleţnih tijela u sluĉajevima kada bi emisije iz postrojenja mogle izazvati prekograniĉni utjecaj na zdravlje ljudi i okoliš drugih drţava, obvezni sadrţaj analize stanja u postojećem postrojenju i obvezni sadrţaj elaborata o naĉinu usklaĊivanja s odredbama Zakona, te obvezni sadrţaj mišljenja Ministarstva o analizi i elaboratu postrojenja kao i naĉin njegova izdavanja, te druge mjere i uvjete u skladu s meĊunarodno priznatim standardima i propisima. Odrednice tehniĉko-tehnološkog rješenja postrojenje vezano za objedinjene uvjete zaštite okoliša bile bi -

opis postrojenja i djelatnosti koju tvrtka namjerava obavljati odnosno obavlja u postrojenju, popis sirovina, pomoćnih materijala, i drugih supstanci te podaci o energiji koja će se koristiti ili stvarati

u postrojenju, opis izvora emisija iz postrojenja, opis stanja lokacije i područja gdje se postrojenje nalazi, opis svojstava i količine očekivanih emisija iz postrojenja u svaki medij, kao i identifikacije značajnijih

učinaka emisija na okoliš, opis predviĎene tehnologije i drugih tehnika sprečavanja ili, gdje to nije moguće, smanjenja emisija iz

postrojenja, prema potrebi, opis mjera za sprječavanje i oporabu otpada nastalog u postrojenju, opis ostalih mjera predviĎenih u cilju zadovoljavanja općih načela ostalih osnovnih obveza, opis mjera predviĎenih za praćenje emisija u okoliš.

7. KONCEPCIJE RECIKLAŢNIH DVORIŠTA GRAĐEVINSKOG OTPADA U Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2007.–2015. godine navodi se kako prema studijama isplativosti za količine manje od 100.000 t/ god graĎevinskog otpada nije financijski isplativo graditi stacionarna postrojenja za oporabu graĎevinskog otpada te se preporuča primjena mobilnih ili polumobilnih postrojenje za oporabu graĎevinskog otpada. Prethodno navedeno je posljedica sadašnjeg stanja na podruĉju tehnike i

tehnologije oporabe graĎevinskog otpada općenito. Velika je tehniĉka, (strojno-, proizvodno-) -tehnološka, logistiĉka i organizacijska (u smislu organizacije gospodarenja graĊevinskim otpadom kao i organizacije njegova zbrinjavanja) raznovrsnost postrojenja za oporabu graĊevinskog otpada recikliranjem te time posljediĉno i mogućnosti, a takoĊer razine, opremljenosti raciklaţnih dvorišta graĊevinskog otpada. Tu postoji veliki raspon sloţenosti a time uĉinkovitosti postrojenja odnosno dvorišta (slika 4. i slika 5). U naĉelu prevladavaju modularne polupokretne i pokretne („mobilne“) strojno-tehnološke i logistiĉke koncepcije razmatranih postrojenja. U tom pogledu takoĊer su razmjerno stalna postrojenja takoĊer lako (de)montaţna odnosno prenosiva te je moguće njihovo razmjerno brzo premještanje na podruĉje oporabe recikliranjem oĉekivanih velikih koliĉina masovnog zbrinjavanja graĊevinskog otpada.

Slika 4.: Razmjerno veliko sloţeno stalno (stacionarno) reciklaţno dvorište i postrojenje za oporabu svih vrsta graĎevinskog otpada i graĎevinskog smeća takoĎer razmjerno velikog učinka i raznovrsne proizvodnje recikliranih gradiva (Izvor: Kleemann)

Tehniĉko-tehnološke i logistiĉke koncepcije te njima sukladne strojno-tehnološke konstrukcije postrojenja za recikliranje graĊevinskog otpada prvenstveno ovise o slijedećim ĉimbenicima -

vrsta i obiljeţja graĊevinskog otpada, koliĉine graĊevinskog otpada, obiljeţja podruĉja prikupljanja graĊevinskog otpada (veličina, urbanizam, društveno-politički pristup

problematici i potrebama pri gospodarenju odnosno zbrinjavanju graĎevinskim otpadom isl.), gospodaraska (tehno-ekonomska) uĉinkovitost reciklaţnog dvorišta graĊevinskog otpada

odnosno pripadnog postrojenja kao investicijskog projekta (moţebitno bi ovaj ĉimbenik ili skup pripadnih ekonomskih ĉimbenika trebao biti naveden kao prvi).

Slika 5.: Razmjerno, po ukupni obiljeţjima, srednje polupokretno (lako demontaţno i prenosivo) postrojenje za oporabu uglavnom inertnog graĎevinskog otpada mineralnog porijekla – betonski lom, asfaltni lom, lom opeke, mineralna šuta i sl. (Izvor: arhiva autora)

Kljuĉni su ĉimbenici za koncipiranje reciklaţnih dvorišta graĎevinskog otpada i pripadnih postrojenja vrsta i obiljeţja graĊevinskog otpada. Mogući uĉinci postrojenja prilagodljivi su koliĉinama otpada odnosno podruĉju prikupljanja. Stoga, ako se oprabljuje samo neopasni inertni (kruti) graĊevinski otpad od rušenja graĊevina mineralnog porijekla (betonski lom, lom opeke, keramički lom, šuta - 17 01 01 / 02 / 07) te otpad od iskopa u obliku miniranog kamena pomiješanog s zemljom iskljuĉujući površinske slojeve (17 05 04) bez drugih vrsta materijala (metali, plastika, organski materijali, drvo, guma itd.) odnosno bez otpada koji je oneĉišćen (an)organskim opasnim tvarima, tada je tehniĉko-tehnološka koncepcija postrojenja vrlo jednostvna (slika 6) odnosno u naĉelu obuhvaća drobljenje materijala, izdvajanje ţeljeza i moţebitno sijanje materijala.

Slika 6.: Razmjerno, po ukupni obiljeţjima, manje pokretno (samohodno na gusjenicama i kotačima) dvodjelno postrojenje za oporabu inertnog graĎevinskog otpada samo mineralnog porijekla – betonski lom, asfaltni lom, lom opeke, mineralna šuta (Izvor: arhiva autora)

MeĊutim, u Hrvatskoj je za oĉekivati u reciklaţnim dvorištima bilo kojeg oblika i veliĉine zbrinjavanje odnosno oporabu recikliranjem dobrim (ponrkad moţebitno većim) dijelom tzv. graĊevinskog smeća odnosno otpada od rušenja i graĎenja zajedno sa „starim“ graĎevinskim otpadom koji se zbrinjava s divljih neureĎenih odlagališta u razdoblju njihova ureĊenja („sanacije“). U tom pogledi bi, prema mišljenju autoru ovog ĉlanka, bila prikladana koncepcija postrojenja prema slici 7. U tom postrojenju je kljuĉno prethodno sijanje, za preporuĉiti je kruţnim sitom, kojim se izdvaja dvije vrste oporabljenih materijala - tzv. sitnice pogodne za daljnje korišćenje (sitnija kao humusni materijal ili materijal za tzv. „crvljenje“ na odlagalištima komunalnog te zatim nešto krupnija sitnica kao materijal, primjerice, za moţebitno zasipavanje plinodrenaţnih slojava na odlagalištima komunalnog otpada). Slijedi ruĉno izdvajanje krupnih nemineralnih satavnica te zatim drobljenje mineralnog dijela odnosno nakon toga moţebitno sijanje u dodatnom („tercijarnom“) dijelu postrojenja.

Slika 7.: Razmjerno, po ukupni obiljeţjima, manje stalno višedjelno postrojenje za oporabu miješanog graĎevinskog otpada odnosno tzv. graĎevinskog smeća; na sličici lijevo prikazan je dio za ručno izdvajanje nemineralne i drobljenje mineralne satavnice otpada odnosno

smeća (Izvor: arhiva autora)

8. Popis vaţeće regulative u svezi gospodarenja građevinskim otpadom

Zakoni

o Zakon o općem upravnom postupku (NN 53/91 i 103/96) o Zakon o komunalnom gospodarstvu – pročišćeni tekst (NN 26/03) izmjene i dopune (NN

82/04, 110/04 i 178/04) Zakon o prostornom ureĎenju (NN 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04)

Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07)

Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07 )

Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08)

Zakon o otpadu (NN 178/04, izmjene i dopune zakona 111/06 i 60/08) o Zakon o graĊevnim proizvodima (NN 86/08)

Zakon o arhitektonskim i inţenjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom ureĎenju i gradnji (NN 152/08)

Zakon o rudarstvu (NN 75/09)

Strategije, planovi

Strategija prostornog razvoja/ureĊenjaRrepublike Hrvatske (1997)

Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99 i 12/01)

Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02)

Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02)

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine (NN 85/07)

Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine (NN 61/08)

Uredbe

Zaštita okoliša

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08) Uredba izmjenama i dopunama uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN

67/09)

Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 64/08)

Uredba o postupku utvrĊivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08)

Uredba o naĉinu utvrĊivanja šteta u okolišu (NN 139/08)

Uredba o sprjeĉavanju velikih nesreća koje ukljuĉuju opasne tvari (NN 114/08) Zrak, atmnosfera

Uredba o graniĉnim vrijednostima oneĉišćujućih tvari u zraku (NN 133/05)

Uredba o kritiĉnim razinama oneĉišćujućih tvari u zraku (NN 133/05)

Uredba o odreĊivanju podruĉja i naseljenih podruĉja prema kategorijama kakvoće zraka (NN 68/08)

Uredba o graniĉnim vrijednostima emisija oneĉišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08, 154/08)

o Vodiĉ za provedbu Uredbe o graniĉnim vrijednostima emisije oneĉišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora, glava VI (NN 21/07)

Otpad

Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98)

Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05)

Graditeljstvo

Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu (NN 116/07)

Pravilnici

Zaštita okoliša

Pravilnik o znaku zaštite okoliša (NN 70/08)

Pravilnik o mjerama otklanjanja štete u okolišu i sanacijskim programima (NN 145/08) Zrak, atmosfera

Pravilnik o praćenju kakvoće zraka (NN 155/05)

Pravilnik o praćenju emisija oneĉišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 01/06) Otpad

Pravilnika o vrstama otpada (NN 27/96).

Pravilnik o postupanju s ambalaţnim otpadom (NN 53/96)

Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97 i 112/01).

Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06)

Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08)

Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06)

Pravilnik o naĉinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrţi azbest (NN 42/07)

Pravilnik o naĉinima i uvjetima termiĉke obrade otpada (NN 45/07)

Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektriĉnim i elektroniĉkim ureĊajima i opremom (NN 74/07)

Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07, 111/07)

Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07)

Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08)

Pravilnik o ambalaţi i ambalaţnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08) Naputak o postupanju s otpadom koji sadrţi azbest (NN 89/08)

Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08) Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraţivanja i eksploatacije mineralnih sirovina

(NN 128/08) Graditeljstvo, prostorno ureĊenje i sl.

Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ureĊivanju prostora – redakcijski proĉišćeni tekst (NN 29/83, 36/85 i 42/86)

Pravilnik o kontroli projekata (NN 89/00)

Pravilnik o nostrifikaciji projekata (NN 98/99 i 29/03)

Pravilnik o tehniĉkom pregledu graĊevine (NN 108/04)

Pravilnik o naĉinu zatvaranja i oznaĉavanja zatvorenog gradilišta (NN 2/05)

Pravilnik o tehničkim dopuštenjima za građevne proizvode (NN 103/08)

Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda (NN 103/08)

Pravilnik o nadzoru građevnih proizvoda (NN 113/08)

Pravilnik o jednostavnim graĊevinama i radovima (NN 21/09)

Tehnički propisi

Graditeljstvo

Tehnički propis za betonske konstrukcije (NN 101/05, 85/06)

Tehnnički propis za zidane konstrukcije (NN 01/07)

9. Literatura (izvori)

1. Izetbegović J., Linarić Z., Vukomanović M.; “Performance monitoring of construction waste recycling plant”, 5th Pan-European Conference On Planning For Minerals And Transport Infrastructure, Sarajevo, 2006,

2. LIFE Third Coountries 2005, Develpoment Of Sustainable Construction And Demolition Waste Management System For Croatia, GraĎevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2005/06.,

3. Linarić Z., Marušić J., Radujković M., "Prerada graĎevinskog otpada", Radni sabor "GraĎenje u obnovi Hrvatske", Brijuni, 1992.,

4. Linarić Z., Radujković, M., "Zbrinjavanje graĎevinskih ruševina", Sabor hrvatskih graditelja 93, Crikvenica, 1993,

5. Linarić Z., "Prerada graĎevinskog otpada urbanih sredina", GraĎevinar, 46(1994)6, 6. Linarić Z., "Tehnološka sastavnica zbrinjavanja graĎevinskog otpada", Gospodarstvo i okoliš III/3,

1995, 7. Linarić Z., "Novi ţivot "smeća", Graditelj, III/10, 1995, 8. Linarić Z., "Odlaganje graĎevinskog otpada urbanih sredina", Geotechnical Engineering in Cities,

Second Conference of the Croatian Society for Soil Mehanics, Varaţdin, 1995, 9. Linarić Z., "Prerada graĎevinskog otpada kod odrţavanja i obnove cesta", Prvi hrvatski kongres o

cestama 1995, Opatija 1995., 10. Linarić Z., " Izbor opreme za oporabu graĎevinskog otpada", IV. kongres DHKG, Cavtat, 1996., 11. Linarić Z., "Plant selection for construction waste recycling", CIB W 55, 7th internatinal symposium,

economic management of inovation, productivity and quality in construction, Zagreb, 1996., 12. Linarić Z., "Problemi i ciljevi zbrinjavanja i oporabe graĎevinskog materijala", Mineral, 1/1997., 13. Linarić Z., "Strojevi i oprema za oporabu graĎevnog otpada", Mineral, 1/1998., 14. Linarić Z., Izetbegović J., Adamović P., "Zbrinjavanje graĎevnog otpada – Austrija na prvi pogled",

Mineral, 1/1999., 15. Linarić Z., “Postrojenje za oporabu graĎevinskog otpada na smetlištu Jakuševac” , 1. meĎunarodno

savjetovanje eksploatacija i prerada mineralnih sirovina & rudarsko-graĎevna mehanizacija, Zagrebački velesajam, 1999.,

16. Linarić Z., Mlinarić V., Adamović P., "Construction Waste Recycling", Techsta 2000, Prag, 2000, 17. Linarić Z., Planinc M., Planinc R., Šurjak D., "Postrojenje za oporabu graĎevnog otpada u Vukovaru",

Sabor hrvatskih graditelja 2000, Cavtat, 2000, 18. Linarić Z., “Tehnički propisi oporabe (recikliranja) graĎevinskog otpada”, Akademija tehničkih

znanosti hrvatske, Savjetovanje “Tehnologija zbrinjavanja otpada”, Varaţdin, 2006, 19. Linarić Z., “Osnovne odrednice reciklaţnog dvorišta za graĎevinski otpad”, Akademija tehničkih

znanosti hrvatske, Savjetovanje “Tehnologija zbrinjavanja otpada”, Varaţdin, 2006, 20. Linarić Z., "Zbrinjavanje graĎevinskog otpada", Stručno usavršavanje u graditeljstvu, Hrvatska

udruga za organizaciju graĎenja, Zagreb, 2007, 21. Linarić Z., «Upravljanje graĎevinskim otpadom», Stručno usavršavanje ovlaštenih inţenjera

graĎevinarstva, Hrvatska komora arhitekata i inţenjera u graditeljstvu, Zagreb, 2008., 22. Postrojenja za drobljenje graĎevnog otpada na smetlištu Jakuševac, Elektroprojekt, 1997-1999, 23. Postrojenje za preradu graĎevinskog otpada grada Moskve, INA Inţinjering, Zagreb, 1995/96., 24. Predinvesticijska studija “Rušenje i zbrinjavanje ruševina graĎevinskih objekata TEFa Šibenik”,

1996., 25. “Prijedlog i idejno riješenje za lokacijsku dozvolu za reciklaţno dvorište graĎevinske šute u

Vukovaru“, “Centura”, 1998., 26. Priprema investicijskog projekata zbrinjavanja i recikliranja graĎevnog otpada na području grada

Šibenika i/ili Šibensko-kninske ţupanije, DINAMIT-94, 2005., 27. Studija izvodljivosti Projekta "Zbrinjavanje i prerada materijala iz ruševina u obnovi Hrvatske”, IGH,

Zagreb, 1993-1995., 28. Studija izvodljivosti Projekta “ Prvo reciklaţno dvorište graĎevinskog otpada u gradu Zagrebu”,

“Plan”, “Croatia banka”, 1997/98., 29. Studija izvodljivosti Projekta “ Reciklaţno dvorište graĎevinskog otpada grada Vukovara”, “Plan”,

1998., 30. “Studija utjecaja na okoliš postrojenja za korišćenje i oporabu graĎevnog otpada Grada Vukovara”,

“CPA”, 1999., 31. "web" - stranice proizvoĎača opreme za oporabu graĎevnog otpada (slijedeće stranice)

miniranje: http://www.controlled-demolition.com (razaranje konstrukcija miniranjem, video)

razaranje betona ekspadirajućim tvarima (non-explosive/s demolition): http://www.archerusa.com http://www.chimicaedile.it/Indexuk.htm http://www.crackamite.com/ http://www.daighcompany.com/ http://www.demolitiontechnologies.com/ http://www.dexpanscotland.com/ http://www.kayati.com/en/index.html http://www.soc.co.jp/sumitomo_e/business/const/s-mite.html

opreme za (površinsko) razaranje betona vodom pod visokim pritiskom: http://www.aquajet.se http://www.conjet.com (animacija razaranja betona pomostja) http://www.woma.de

udarni čekići i hidraulične škare (kliješt) na krakovima bagera i neka za utovarivače: http://www.alliedcp.com (čekići, škare) http://www.alliedgator.com (škare) (više videa) http://www.arden-equipment.com (oprema za razaranje) (video) http://www.baggerloeffel.de (oprema za razaranje, video) http://www.bautec-ag.de/ (čekići) http://www.cp.com (čekići, pile) http://www.daemo.co.kr (čekići, škare) http://www.darda.de (cijepači, škare, čekići) http://www.demarec.com (škare) http://www.dnhi.co.kr (udarni čekići, škare) http://www.euromecsrl.com ( škare, oprema za recikliranje) http://www.euroram-rockmaster.com (čekići, škare) http://www.esco-engproducts.com http://www.etm.ee http://www.fractum.com (razbijači) http://www.frd-abbruchtechnik.de (čekići, škare, rotacijske glave) http://www.genesis-europe.com (rezači) http://www.gorillahammers.com/ http://www.idromeccanica.com (čekići) http://www.inanmakina.com/ (čekići) http://www.indeco.it (čekići, škare) http://www.italdem.com/ (čekići, škare) (video) http://www.mantovanibenne.com (škare, razaranje po obodu) (video) http://www.msbcom.co.kr (čekići, škare) http://www.nationalattachments.com http://www.northerntrack.com (sita, čekići, škare, oprema za recikliranje) http://www.ransome-equip.com (....., drobilice na kraku bagera) http://www.socomec-spa.com (čekići) http://www.soosan.co.kr (čekići, škare) http://www.stanley-hydraulic-tools.com (čekići, škare) http://www.stehr.com (video) http://www.tabe-hammers.com (čekići, krakovi-postolja za čekiće) http://www.tramac.com (čekići, škare, oprema za recikliranje) http://www.vtngroup.com (video) http://www.wimmer-international.com (škare, čekići, glave, nonex.dem.) (video)

rotacijske glave i sl. za glodanje betona i sl. konstrukcija: http://www.asphaltzipper.com (glodalice za asfalt pri utovarivaču) (više videa) http://www.alpinecutters.com (rotacijske glave, lopate bagera s rotacijskim glavama) http://www.eickhoff-bochum.de (rotacijske glave za bagere) http://www.erkat.de (rotacijske glave za bagere) (video) http://www.ibatechno.info (rotacijske glave za bagere) http://www.ibstec.de (rotacijska glave za bagere) (video)

http://www.modular-drive.com (glodalice) (video) http://www.schaeff.com (rotacijske glave) http://www.trenchtech.com (površinske glodalice) http://www.vermeermfg.com (površinske glodalice, mini utovarivači glodalice) http://www.wirtgen-group.com ↔ http://www.wirtgen.de (glodalice)

oprema za rezanje, piljenje, brušenje i glodanje betona i sl.: http://www.carbodiam.com http://www.deudiam.de http://www.diamant-boart.com (video) http://www.icsbestway.com (ručne pile za beton) (video) http://www.husqvarnacp.com http://www.hydro-tec.de http://www.profitech.de http://sangtools.en.alibaba.com/ (uţad-pile) http://www.schwamborn.com http://www.simasa.com http://www.trentec.com/ (uţad-pile) (animacija piljenja) http://www.webermt.de Oprema za recikliranje graĎevnog i ostalog otpada:

opreme za drobljenje i sijanje na kraku bagera ili utovarivača: http://www.allu.net (.... drobilice, sita) (video) http://www.kronenberger.org/ (separatori) (animacije) http://www.eco-crusher.com/ (video) http://www.digacrusher.com/ (video) http://www.rotajawcrushers.com/index.htm

opreme za drobljenje i sijanje općenito a ujedno recikliranje graĎevnog otpada: http://www.ampulverizer.com http://www.august-mueller.com http://www.astecindustries.com/ (....., drobljenje, video, sheme pokretnih postrojenja) http://www.cemag.de http://www.crushingplants.com http://www.dscrusher.co.kr http://www.eaglecrusher.com http://www.extecmachinery.com http://www.extecscreens.com↔ http://www.extec.eu (& sijanje smeća) http://www.rrequipment.com/ (drobljenje, sijanje, drobilice na kraku bagera) http://www.wildcatmfg.com/ (kompostiranje, kruţna sita, razvrstavanje «zelenog» otpada) http://www.ffeminerals.com http://www.ffa-fiebig.de/ http://www.Hazemag.de http://www.lippmann-milwaukee.com http://www.metsominerals.com http://www.mclanahan.com http://www.powercrusher.com/ (HARTL) http://www.processmachinery.com (shema logističkog problema postrojenja) http://www.sbm-wageneder.at (& pokretna betonara) http://www.terex.com ( ...) http://www.bl-pegson.com http://www.canicacrusher.com http://www.cedarapids.com http://www.finlayhydrascreens.com http://www.finlay.de (& drobilice smeća) ↔ http://www.sieben-brechen-schreddern.de http://www.itcsa.com (otkopne rotacijske glave) http://www.powerscreen.com - http://www.powerscreen.co.uk (& pranje) http://www.trioproducts.com http://www.thunderbird2.com http://www.thyssenkrupp-foerdertechnik.com/

http://www.eprocessingplants.com/ger/html/main.shtml http://www.krupphazemag.com http://www.wirtgen-group.com ↔ http://www.wirtgen.de (glodalice) http://www.kleemann.info/de/site/content/home/

drobilice, mlinovi, drobilane: http://www.aubema.de (animacija rada drobilica) http://www.bjdcrushers.co.uk (slike valjčastihi udarnih drobilica i mlinova) http://www.crushtek.com http://www.fintec.com/fintec ↔ http://www.fintec.com/bme http://www.gipo.ch http://www.harisonjawcrusher.com/crusher-model.htm (animacija rada čeljusne drobilice s njihalom) http://www.hcme.com (europe)(global) ( .... oprema za razaranje betona ...) http://www.mfl.at http://www.rockster.at (video) http://www.rev.it (prikazi drobilica) http://www.rubblemaster.com (& recikliranje graĎevnog otpada) - http://www.hmh.at http://www.shibang-china.com/ (prikazi drobilica) http://www.williamscrusher.com (.... šrederi)

samostalna (samohodna) sita (primarna rešeta): http://www.backers.de (& recikliranje graĎevnog otpada) http://www.ez-screen.com http://www.screenusa.net (video) http://www.u-screen.com (video)

oprema za recikliranje graĎevinskog otpada: http://www.beyer-viernheim.de http://www.bmd-brecher.de http://www.guidettirecyclingsrl.com (video) http://www.hammel.de http://www.schwing.de - http://www.stetter.de (recikliranje svjeţeg betona)

elektromagnetski odvajači ţeljeza: http://www.starmag.ch http://www.steinert.de http://www.wagner-magnete.de

drobilice («šrederi») i sijanje otpada, strojevi i oprema za predobradu otpada: http://www.aureka.com/ (pokretna sjeckalice šiblja, granja i drveća) http://www.brentwood.com.au http://www.dellschau.de (& dodatna oprema za rešetanje za bager) http://www.doppstadt.com (& recikliranje graĎevnog otpada) http://www.duecker.de/ (.... oprema i šrederi za drvo) http://www.eurec-technology.com/joomla/ http://www.forus-holzbrecher.de/ (drobilice drva, drobilice finog smeća) http://www.herbold.com http://www.greenmech.co.uk/ (pokretna sjeckalice šiblja, granja i drveća) http://www.iutbeyeler.com (& okretni tornjevi za prenos smeća) http://www.jenz.de http://www.komptech.at/ http://www.kronenberger.org/03_04_ss/index.html http://www.moco-shredder.de http://www.oeko-recycling.com http://www.orbitscreens.com (tanjurasta sita) http://www.sandberger.com http://www.tana.fi (& kompaktori) http://www.thoma-fraesbrecher.de (... reazači betona ...) http://www.wagner-shredder.at http://www.zato.it (šrederi, čekići, škare)

10. Izvaci iz vaţeće regulative u svezi građevinskog otpada

ZAKON O OTPADU

Ĉlanak 1. (1) Ovim se Zakonom ureĊuje naĉin gospodarenja otpadom: naĉela i ciljevi gospodarenja, planski dokumenti, nadleţnosti i odgovornosti u svezi s gospodarenjem, troškovi, informacijski sustav, uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom, naĉin obavljanja djelatnosti, prekograniĉni promet otpadom, koncesije i nadzor nad

gospodarenjem otpadom.

Ĉlanak 2. (1) Otpad je svaka tvar ili predmet odreĊen kategorijama otpada propisanim provedbenim propisom ovoga Zakona, koje

posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.

Ĉlanak 3. 1. inertni otpad jest otpad koji ne podlijeţe znaĉajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim promjenama, a odreĊen je propisom iz ĉlanka 2. ovoga Zakona, 6. neopasni otpad jest otpad koji je po sastavu i svojstvima odreĊen kao neopasni otpad propisom iz ĉlanka 2. ovoga

Zakona, 7. obrada otpada jest postupak kojim se u mehaniĉkom, fizikalnom, termiĉkom, kemijskom ili biološkom procesu, ukljuĉujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja koliĉine i/ili opasnih svojstava, te olakšava rukovanje i pobolj-šava iskoristivost otpada, 8. opasni otpad jest svaki otpad koji je po sastavu i svojstvima odreĊen kao opasni otpad propisom iz ĉlanka 2. ovoga Zakona, 9. oporaba otpada jest svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe

propisan propisom iz ĉlanka 104. stavka 1. toĉke 1. ovoga Zakona, 11. posjednik otpada jest proizvoĊaĉ otpada ili pravna ili fiziĉka osoba koja ga posjeduje, 13. proizvoĊaĉ otpada jest svaka osoba ĉijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni proizvoĊaĉ) i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ili svojstva otpada, 14. recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe, 15. skladištenje otpada jest privremeni smještaj otpada u graĊevini za skladištenje otpada – skladištu, do njegove oporabe i/ili zbrinjavanja; 16. skupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili miješanje otpada u svrhu prijevoza na skladištenje, obradu,

oporabu i/ili zbrinjavanje, 19. zbrinjavanje otpada jest svaki postupak propisan propisom iz ĉlanka 104. stavka 1. toĉke 1. ovoga Zakona, 20. reciklaţno dvorište jest graĊevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada, 22. graĊevine za zbrinjavanje otpada su: regionalni i ţupanijski centri za gospodarenje otpadom, odlagališta opasnog, neopasnog i inertnog otpada i graĊevine namijenjene za spaljivanje otpada – spalionice otpada,

23. centar za gospodarenje otpadom je sustav graĊevina i ureĊaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada 24. reciklaţno dvorište za graĊevinski otpad je graĊevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevinskog otpada,

II. GOSPODARENJE OTPADOM

Ĉlanak 4.

(1) Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:

1. sprjeĉavanje nastanka otpada, smanjivanje koliĉine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš, 2. obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti, 3. skrb za odlagališta koja su zatvorena.

Ĉlanak 5. 2. oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim postupkom koji omogućava izdvajanje

sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u energetske svrhe,

Ĉlanak 6. (1) Gospodarenje otpadom se temelji na uvaţavanju naĉela zaštite okoliša, ureĊenih posebnim propisima, poštivanju

naĉela meĊunarodnog prava zaštite okoliša, uvaţavanju znanstvenih spoznaja i najbolje svjetske prakse, a osobito na sljedećim naĉelima: 1. oneĉišćivaĉ plaća – posjednik otpada snosi sve troškove preventivnih mjera i mjera zbrinjavanja otpada, troškove gospodarenja otpadom koji nisu pokriveni prihodom ostvarenim od prerade otpada te je financijski odgovoran za provedbu preventivnih i sanacijskih mjera zbog štete za okoliš koju je prouzroĉio ili bi je mogao prouzroĉiti otpad, (2) Građevine namijenjene skladištenju, oporabi i/ili zbrinjavanju otpada potrebno je planirati na naĉin da se zadovolje

potrebe na nacionalnoj razini.

1. Planski dokumenti gospodarenja otpadom

Ĉlanak 7. (1) Planski dokumenti gospodarenja otpadom jesu:

– Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija), – Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, – ţupanijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom i Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba, – gradski, odnosno općinski plan gospodarenja otpadom, te – plan gospodarenja otpadom proizvoĊaĉa otpada. (2) Ţupanijski plan gospodarenja otpadom, odnosno Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba, mora biti usklaĊen sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, te sa Strategijom odrţivog razvitka Republike Hrvatske, Planom zaštite okoliša Republike Hrvatske i programom zaštite okoliša ţupanije, odnosno Programom zaštite okoliša Grada Zagreba. (3) Planovi gospodarenja otpadom grada i općine moraju biti usklaĊeni sa ţupanijskim planom gospodarenja otpadom te sa programom zaštite okoliša ţupanije, kao i s programom zaštite okoliša grada, odnosno općine ako se takvi programi donose sukladno zakonu kojim se ureĊuje zaštita okoliša. (4) U izradi plana gospodarenja otpadom ţupanija i Grad Zagreb suraĊuju s gradovima i općinama na svom podruĉju. Dvije ili više ţupanija mogu donijeti zajedniĉki plan gospodarenja otpadom. (5) Ţupanijski, Grada Zagreba, gradski i općinski planovi gospodarenja otpadom donose se kao sastavni dio programa zašti-te okoliša odreĊenog posebnim zakonom ili kao posebni dokument.

Ĉlanak 8. (1) Strategija je prema odredbama zakona kojim se ureĊuje zaštita okoliša sastavni dio Strategije odrţivog razvitka

Republike Hrvatske. Strategijom se dugoroĉno odreĊuje i usmjerava gospodarenje otpadom, a sadrţi osobito: 1. ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom, 2. osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, 3. mjere gospodarenja opasnim otpadom, 4. smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada u skladu s naĉelima zaštite okoliša i gospodarskim naĉelima, 5. smjernice za odlaganje otpada ĉije se nastajanje ne moţe izbjeći i koji se ne moţe obraditi, 6. smjernice za osiguranje najpovoljnijih tehniĉkih, proizvodnih i gospodarskih mjera za postizanje ciljeva gospodarenja otpadom.

Ĉlanak 9. (1) Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske je provedbeni dokument Strategije iz ĉlanka 8. ovoga Zakona.

(2) Plan iz stavka 1. ovoga ĉlanka sadrţi osobito: 1. vrste, koliĉine i porijeklo otpada za koje treba osigurati gospodarenje, 2. uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada, 3. razmještaj lokacija (mreţa) graĊevina i ureĊaja za oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu izgradnju, 4. opće tehniĉke zahtjeve za graĊevine i ureĊaje za gospodarenje otpadom, 5. procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za provoĊenje ciljeva u gospodarenju otpadom iz ĉlanka 5. ovoga Zakona.

Ĉlanak 10. (1) Plan gospodarenja otpadom ţupanije, odnosno Grada Zagreba, sadrţi osobito: 1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada, 2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove, 3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno mjere odvojenog skupljanja otpada, 4. plan gradnje graĊevina namijenjenih skladištenju, obradi ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite nacionalne mreţe graĊevina za zbrinjavanje otpada, 5. mjere sanacije otpadom oneĉišćenog okoliša i neureĊenih odlagališta, 6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom, 7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu pojedinih mjera, 8. rokove za izvršenje utvrĊenih mjera.

Ĉlanak 12. (1) ProizvoĊaĉ otpada koji godišnje proizvodi više od 150 tona neopasnog otpada i/ili više od 200 kilograma opasnog otpada, duţan je planirati gospodarenje otpadom za razdoblje od ĉetiri godine.

2. Odgovornost u gospodarenju otpadom

Ĉlanak 13. (1) Gospodarenje otpadom je od interesa za Republiku Hrvatsku. (2) Drţava je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada.

Ĉlanak 14. (1) Ţupanija i Grad Zagreb odgovorni su za gospodarenje svim vrstama otpada, osim otpada iz ĉlanka 13. stavka 2.

ovoga Zakona.

5. GraĊevine za skladištenje, oporabu i zbrinjavanje otpada

Ĉlanak 21. (1) Gradnja graĊevina, namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada od interesa je za Republiku Hrvatsku. (2) Ţupanija, Grad Zagreb, grad i općina duţni su u svojim dokumentima prostornog ureĊenja odrediti lokacije za gradnju graĊevina iz stavka 1. ovoga ĉlanka. (3) Lokacije graĊevina iz stavka 1. ovoga ĉlanka mogu se odrediti i u proizvodnim zonama u skladu s Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske iz ĉlanka 9. ovoga Zakona i ako je to u skladu s prostorno-funkcionalnim obiljeţjima tih zona. (4) Ako jedinice lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave svojim prostornim planovima ne odrede lokacije iz stavka 2.

ovoga ĉlanka u roku odreĊenom posebnim propisom, odluku o tim lokacijama, na prijedlog ministra, donijet će Vlada Republike Hrvatske, najkasnije šest mjeseci po isteku toga roka.

Ĉlanak 22. (1) Otpad se smije skladištiti, oporabljivati i/ili zbrinjavati samo u građevinama i uređajima određenima za tu namjenu. (2) Građevine iz stavka 1. ovoga članka razvrstavaju se u kategorije prema vrsti otpada koji se u njima smije skladištiti, oporabljivati ili zbrinjavati.

(3) Tehniĉke uvjete, kategorije, naĉin rada, zatvaranje i rok saniranja nakon prestanka rada, za graĊevine iz stavka 1. ovog ĉlanka, kao i tehniĉke i druge uvjete za ureĊaje iz istoga stavka ovoga ĉlanka propisuje ministar.

. Skupljanje, skladištenje i prijevoz otpada te posredovanje otpadom

Ĉlanak 25.

Otpad ĉija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i skladištiti kako bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Ĉlanak 31. (1) ProizvoĊaĉ otpada namijenjenog oporabi ili zbrinjavanju moţe vlastiti proizvedeni otpad privremeno skladištiti na za to namijenjenom prostoru unutar svojeg poslovnog prostora, najduţe godinu dana raĉunajući od dana proizvodnje toga otpada. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga ĉlanka, ako ne postoje mogućnosti za oporabu ili zbrinjavanje vlastitoga proizvedenog otpada u roku od godine dana, proizvoĊaĉ otpada, uz uvjete propisane ovim Zakonom, moţe taj otpad privremeno skladištiti najduţe do tri godine raĉunajući od dana proizvodnje otpada.

9. Oporaba i zbrinjavanje otpada

Ĉlanak 32. (1) Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se oporabiti.

(2) Postupke oporabe otpada posebnim propisom propisuje ministar.

Ĉlanak 33. (1) Iznimno od odredbe ĉlanka 32. stavka 1. ovoga Zakona, otpad ĉija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti ne mora se oporabiti u sluĉajevima: 1. kada su troškovi oporabe tog otpada nesrazmjerno veći od troškova njegovog zbrinjavanja,

2. ako se odlaganjem tog otpada manje opterećuje okoliš nego njegovom oporabom, a osobito u odnosno – emisije tvari i energije u zrak, more, vodu i tlo, – korištenje prirodnih izvora, – energiju koju treba potrošiti ili koju je moguće obnoviti, te – opasne tvari sadrţane u otpadu proizvedenom prilikom oporabe otpada.

Ĉlanak 34. (1) Otpad koji nema vrijednih svojstava za oporabljivanje, odnosno koji se ne moţe ili ne mora oporabiti mora se na propisani način zbrinuti.

(2) Naĉin zbrinjavanja i uvjete za zbrinjavanje otpada posebnim propisom propisuje ministar.

Članak 41.a (1) Osoba ovlaštena za skupljanje i/ili oporabu otpada koja djelatnost obavlja na području dviju ili više ţupanija, odnosno na području Republike Hrvatske, duţna je otpad kojim raspolaţe zbrinuti na odlagalištu utvrđenom prostornim planom jedinice lokalne samouprave.

(2) Jedinica lokalne samouprave, odnosno osoba koja upravlja odlagalištem iz stavka 1. ovoga ĉlanka duţna je prihvatiti otpad iz stavka 1. ovoga ĉlanka. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga ĉlanka, kada se radi o građevinskom otpadu za koji se djelatnost oporabe obavlja mobilnim

ureĊajem, oporaba se moţe obavljati i na gradilištu.

Ĉlanak 58. (1) Odluka o dodjeli koncesije sadrţi osobito: odreĊenje djelatnosti za koju se dodjeljuje, naĉin, uvjete i vrijeme obavljanja djelatnosti, ovlaštenja davatelja koncesije, prava i obveze ovlaštenika koncesije ukljuĉujući i pravo gradnje te obvezu odrţavanja graĊevina, visinu koncesijske naknade te druga pitanja od znaĉenja za obavljanje djelatnosti. (3) Odluku o dodjeli koncesije za djelatnosti i graĊevine vezane uz posebne kategorije otpada te komunalni otpad, kada se one obavljaju za podruĉje više gradova i općina unutar podruĉja ţupanije, donosi ţupan.

Ĉlanak 104. (1) Ovlašćuje se ministar nadleţan za zaštitu okoliša na donošenje pravilnika kojima se ureĊuje: 1. gospodarenje otpadom: postupci oporabe i/ili zbrinjavanja otpada, kategorije i tehničko-tehnološki uvjeti kojima moraju udovoljavati građevine za skladištenje otpada, potrebna stručna sprema radnika za obavljanje poslova skladištenja, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada te način vođenja i dostave podataka o gospodarenju otpadom.

STRATEGIJU GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE

1.2. Osnovna naĉela

a) Hijerarhija gospodarenja otpadom

– Prioriteti su izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada te smanjivanje njegovih opasnih svojstava. – Ako se nastajanje otpada ne moţe izbjeći niti smanjiti, otpad se mora ponovno koristiti – reciklirati i/ili oporabiti. – Otpad koji se više ne moţe racionalno iskoristiti trajno se odlaţe na prihvatljiv način za okoliš.

5. Vizija i prioriteti u gospodarenju otpadom

U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske, gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni prioritet.

2.2. Sudionici u gospodarenju otpadom

A) UPRAVNE STRUKTURE

Drţavna razina

Hrvatski sabor

– Donošenje Zakona o otpadu i drugih relevantnih propisa – Donošenje Strategije gospodarenja otpadom

saborski odbori

– Davanje mišljenja o pojedinim zakonima i dokumentima

Vlada Republike Hrvatske

– Donošenje Plana gospodarenja otpadom – Donošenje uredbi – Mandatorno odreĊivanje lokacija

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja igraditeljstva (MZOPUG)

– Priprema novog zakonodavstva – Priprema novih standarda – Priprema strategije gospodarenja otpadom i plana gospodarenja otpadom RH – Donošenje provedbenih propisa – Priprema izvješća o stanju okoliša i programa zaštite okoliša – Odobravanje zahvata na temelju procjena utjecaja na okoliš – Izdavanje dozvola za gospodarenje otpadom (osim za odlagališta inertnog otpada) – Inspekcija i nadzor nad provedbom zakona i podzakonskih akata – Gospodarenje opasnim otpadom (provedba mjera) – Nadzor nad AZO-om i Fondom

Regionalna razina

Ţupanijske vlasti / Grad Zagreb

– Donošenje planova gospodarenja otpadom – OdreĊivanje lokacija u prostornim planovima i izdavanje dozvola za odlagališta neopasnog i inertnog otpada – Osiguravanje uvjeta i provedba mjera za gospodarenje proizvodnim, ambalaţnim, graĊevinskim i drugim otpadom – Izdavanje odgovarajućih dozvola – Prikupljanje podataka o otpadu (Katastar emisija u okoliš - KEO i dr.)

Lokalna i mjesna razina

Lokalne vlasti (općine i gradovi, uključujući Grad Zagreb)

– Donošenje planova gospodarenja otpadom i odreĊivanje lokacija u prostornim planovima – Provedba mjera za gospodarenje komunalnim otpadom – Prikupljanje i dostavljanje podataka

2.3.2. GraĎevinski otpad i otpad od rušenja

GraĊevinski otpad nastaje tijekom proizvodnje graĊevinskih proizvoda ili poluproizvoda, gradnja, rušenja i rekonstrukcije graĊevina. Sastav graĊevinskog otpada je: materijal iskopa 75%, ukljuĉujući i iskopanu zemlju s oneĉišćenih/kontaminiranih lokacija, otpad od rušenja i graĊenja 15-25% te asfalt, katran i beton 5-10%. Najvećim dijelom (95%) je inertan otpad (otpad od keramike, rušenja zgrada, ţbuka, gips, razbijeni beton, ţeljezo, ĉelik, kovine, drvo, plastika, papir i dr.), a moţe biti i opasan, primjerice, asfaltno vezivo ili otpad koji sadrţi azbest, što traţi posebnu kontrolu i obradu.

Azbest se koristi za proizvodnju salonitnih ploĉa i cijevi velikih promjera i za toplinsku izolaciju cjevovoda i opreme. Prema propisima EU-a proizvodi s više od 0,1% azbesta su kancerogeni. Zbrinjavanje takvog otpada u Hrvatskoj nije riješeno na zadovoljavajući naĉin. Ne postoji sustavno praćenje količina, svojstava i toka građevinskog otpada (osim pojedinaĉnih ispitivanja na podruĉju

Zagreba za potrebe sanacije odlagališta Jakuševec-Prudinec), a velike koliĉine drvenog, papirnatog i plastiĉnog otpada

nastalog pri graĊenju se najĉešće spaljuju na gradilištu. Procjene koliĉine graĊevinskog otpada kreću se za Hrvatsku oko 1.000.000 t/god. Ako se uraĉuna otpad od gradnje prometnica i investicijskih zahvata, jalovine od eksploatacije mineralnih sirovina, otpad od rušenja objekata i otpad od ratnih razaranja, godišnja koliĉina graĊevinskog otpada i otpada od rušenja procjenjuju se na 2.600.000 t/god. Gotovo polovica graĊevinskog otpada završi na odlagalištima komunalnog otpada, što višestruko povećava troškove sanacije, zauzima korisni volumen odlagališta i nove površine te povećava potrebu za otvaranjem novih nalazišta prirodnih mineralnih materijala. Iako se ponovno moţe upotrijebiti oko 80% graĊevinskog otpada, ukupno se reciklira samo 7%, a 11% se izdvoji kao sekundarna sirovina.

2.4. Postupci gospodarenja otpadom Gospodarenje otpadom vrlo je sloţena djelatnost koja zahvaća sve grane gospodarstva, proizvodnje i potrošnje, a sadrţi ĉitav niz postupaka i tehnologija od kojih se velik dio primjenjuje u razliĉitim oblicima u Hrvatskoj. U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, na bazi hijerarhijskog koncepta Izbjegavanje – Vrednovanje (oporaba) – Odlaganje (IVO), u Hrvatskoj su zastupljeni sljedeći vaţniji postupci.

– Izbjegavanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava: • odgoj i obrazovanje, • ĉistija proizvodnja i proizvodi, • Hrvatska burza otpada, • uvedene naknade za opterećivanje otpadom, • obveze izrade Planova gospodarenja otpadom, – Skupljanje i prijevoz otpada, – Vrednovanje – oporaba otpada: • odvojeno skupljanje, • reciklaţa i oporaba, • mehaniĉka obrada, • biološka obrada, • termiĉka obrada, • kemijsko-fizikalna obrada, – Konaĉno zbrinjavanje ostatnog otpada.

3.3.2. Posebne mjere c) Gospodarenje inertnim otpadom:

– planirati, projektirati i sagraditi centre za gospodarenje inertnim otpadom (planirke za graĊevinski otpad, bioinertni otpad i sl.) na temelju dogovaranja jedinica podruĉne (regionalne) i lokalne samouprave gradnjom novih ili ureĊivanjem postojećih odlagališta; – u daljnjoj fazi dograĊivati postrojenja za predobradu graĊevinskog otpada i drugoga inertnog otpada, uz financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost.

4.2.2. GraĎevinski otpad i otpad od rušenja Smjernice za unapreĊivanje sustava gospodarenja graĊevinskim otpadom su: – educirati i informirati sve sudionike u procesu gospodarenja graĊevinskim otpadom, – spreĉavati nekontrolirano odlaganje graĊevinskog otpada na komunalnim odlagalištima i drugdje, – potpuno kontrolirati tokove graĊevinskog otpada od mjesta nastanka do konaĉnog rješavanja, uz unapreĊivanje informacijskog sustava, – uvoditi sustave oporabe svih vrsta graĊevinskog otpada do 80% ukupnih koliĉina, – poticati uporabu graĊevinskog materijala prihvatljivoga za okoliš, – provedbenim propisom urediti gospodarenje graĊevinskim otpadom i to:

• propisati obvezu planiranja gospodarenja graĊevinskim otpadom nakon što graĊevine budu uklonjene i • propisati obvezu planiranja sa zateĉenim drugim graĊevinskim otpadom na graĊevinskoj ĉestici,

– na ţupanijskoj razini pregledati sva odlagališta na kojima se odlaţe graĊevinski otpad; na temelju analiza podataka o svim odlagalištima, odlagališta koristiti za inertni graĊevinski otpad, a druga sanirati i zatvoriti, – osigurati da se maksimalne koliĉine graĊevinskog otpada oporabe i/ili recikliraju kao novi graĊevinski materijal koji je ravnopravan s drugim graĊevinskim materijalom, – na podruĉju ţupanija i Grada Zagreba otvoriti odlagališta inertnog otpada, zasebno ili uz odlagališta komunalnog, otpada u pravilu, u okviru centara gospodarenja otpadom, s postrojenjima za obradu, mobilnih ili stacionarnih; u prijelaznom razdoblju mogu se koristiti dijelovi komunalnih odlagališta samo za razvrstan i oporabljeni graĊevinski otpad potreban za dijelove odlagališta /odobreno od nadleţne uprave/, – unapreĊivati sustav odvojenog skupljanja i recikliranja pojedinih vrsta graĊevinskog otpada i uspostaviti centre za oporabu i zbrinjavanje graĊevinskog otpada.

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE 2007. – 2015. GODINE

2.1.1. Procjena utjecaja na okoliš i gospodarenje otpadom Postojećim Zakonom o zaštiti okoliša (NN 82/94 i 128/99) i Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00, 136/04 i 85/06) propisana je provedba postupka procjene utjecaja na okoliš za graĊevine za gospodarenje otpadom. U skladu s prilogom – I. Popis zahvata A Pravilnika – postupak procjene obvezan je za sljedeće graĊevine za gospodarenje otpadom: – graĊevine za konaĉno zbrinjavanje opasnog otpada spaljivanjem i/ili fizikalno-kemijskim postupcima, – graĊevine za odlaganje opasnog otpada, – graĊevine za obradu, skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada, – graĊevine za konaĉno zbrinjavanje komunalnog i neopasnog otpada spaljivanjem i/ili fizikalno-kemijskim postupcima kapaciteta 10 000 t/god. i većeg, – graĊevine za odlaganje komunalnog i neopasnoga proizvodnog otpada kapaciteta 10 000 t/god. i većeg, – graĊevine za odlaganje inertnog otpada kapaciteta 250 000 m ukupnog volumena ili površine 4 ha i veće, – graĊevine za obradu otpada mehaniĉko-biološkim postupcima kapaciteta 10 000 t/god. i većeg. Osim za navedene, obvezno se provodi postupak procjene utjecaja na okoliš i za sljedeće graĊevine za gospodarenje otpadom, prilog B Pravilnika, uz mogućnost izrade Studije ciljanog sadrţaja: – graĊevine za obradu graĊevinskog otpada kapaciteta većeg od 25 000 m godišnje, – bušotine za odlaganje proizvodnog otpada postupkom utiskivanja u bušotine, – podzemna odlagališta (napuštena rudniĉka okna i sl.), – sanacija, rekonstrukcija i/ili zatvaranje odlagališta otpada kojima netko upravlja. Procjenom utjecaja na okoliš graĊevina za gospodarenje otpadom ocjenjuje se prihvatljivost takvih graĊevina s obzirom na okoliš, odreĊuju se potrebne mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša kako bi se negativni utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća oĉuvanost okoliša. Postupak procjene provodi se već u ranoj fazi priprema zahvata i to prije izdavanja lokacijske dozvole ili drugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije potrebno. Jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarivanje odrţivog gospodarenja otpadom je sudjelovanje javnosti u pripremi gospodarenja otpadom i u njezinoj provedbi. Sudjelovanje javnosti je sastavni dio i postupka donošenja dokumenata prostornog ureĊenja i postupka procjene utjecaja na okoliš. Tijekom provedbe javnog uvida u postupcima procjene utjecaja na okoliš javnost sudjeluje davanjem mišljenja, primjedbi i prijedloga koji se tijekom postupka obvezno razmatraju.

4.6.7. GraĊevinski otpad Prema Strategiji, graĊevinski otpad nastaje tijekom proizvodnje graĊevinskih proizvoda ili poluproizvoda, gradnje, rušenja i rekonstrukcije graĊevina. Vrste graĊevinskog otpada definirane su Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada pod kljuĉnim brojem 17. U RH trenutno radi nekoliko pokretnih postrojenja za reciklaţu graĊevinskog otpada koji još nisu na nivou isplativosti ugraĊivanjem recikliranoga graĊevinskog materijala. Općenito, vrste materijala koje se mogu javiti u graĊevinskom otpadu ovise o vrsti radova, primjerice: – zemljani radovi / iskop tla – zemlja, pijesak, šljunak, glina, ilovaĉa, kamen; – niskogradnja – bitumen (asfalt) ili cementom vezani materijal, pijesak, šljunak, drobljeni kamen; – visokogradnja – beton, opeka, mort, gips, plinobeton, prirodni kamen; – miješani graĊevinski otpad – drvo, plastika, papir, karton, metal, kablovi, boja, lak, šuta. Vrste graĊevinskog otpada takoĊer se razlikuju ovisno o tome ruši li se postojeća ili se gradi nova graĊevina. Uzevši u obzir geografske specifiĉnosti RH, u Dalmaciji i Primorju kao graĊevinski otpad prevladava kamen, u sjeverozapadnom dijelu beton i opeka, a u istoĉnom opeka, odnosno miješani otpad (šuta). -------------------------------- Jedini fiksni pogon namijenjen iskljuĉivo preradi graĊevinskog otpada nalazi se u sklopu odlagališta otpada Jakuševac. Osim postrojenja za reciklaţu graĊevinskog otpada na odlagalištu Jakuševac u Zagrebu, graĊevinske tvrtke i kamenolomi imaju postrojenja u kojima recikliraju dio svoga graĊevinskog otpada i ponovo ga koriste. TakoĊer se dio asfalta, dobiven rekonstrukcijom habajućeg sloja, reciklira u asfaltnim bazama. Sakupljanje i prijevoz graĊevinskog otpada provode tek manjim dijelom ovlašteni sakupljaĉi i komunalna poduzeća. Veći dio organiziraju i provode izvoĊaĉi radova sa svojim kooperantima. Pritom koriste vlastitu mehanizaciju i opremu. Na mjestu nastanka otpada u većini sluĉajeva ne dolazi do razdvajanja pojedinih iskoristivih frakcija već se otpad miješa. Sliĉna je situacija s ambalaţnim otpadom kao dijelom graĊevinskog otpada u kojem se nalazi niz vrijednih sekundarnih sirovina. Trenutni stupanj reciklaţe graĊevinskog otpada ne prelazi 7%, a iz graĊevinskog se otpada izdvoji oko 11% sekundarnih sirovina. Neovisno o podacima koji se prijavljuju AZO-u, moţe se zakljuĉiti da se većina graĊevinskog otpada odlaţe na odlagališta otpada, a najĉešće se radi o nekontroliranom odlaganju graĊevinskog otpada na divlja odlagališta otpada. U pojedinim jedinicama lokalne samouprave više od 80% otpada odloţenog na divlja odlagališta ĉini graĊevinski otpad. Prema podacima AZO-a, dozvolu za gospodarenje graĊevinskim otpadom prema Zakonu o otpadu ima ukupno 136 tvrtki.

5.4.4. GraĊevinski otpad i otpad od rušenja

Gospodarenje novonastalim (budućim) građevinskim otpadom

Svaka ili više JLS mora odrediti lokaciju za privremeno odlaganje graĊevinskog otpada iz kojega će prethodno biti izdvojeno sve što se moţe iskoristiti. Takve bi lokacije trebale pokrivati radijuse od 30 – 50 kilometara. Privremeno odlaganje takvog

otpada odvijat će se u PS-u i/ili RD-u. TakoĊer se planira da se koriste postojeća odlagališta koja će raditi do formiranja CGO-a sa ciljem korištenja dijela oporabljenog materijala iz graĊevinskog otpada u upravljanju (dnevne prekrivke, transportni putevi i rampe), i sanacije odlagališta, ĉime se smanjuju troškovi sanacije, i gospodarenja graĊevinskim otpadom. Oporaba prikupljenog materijala vršit će se mobilnim postrojenjima za reciklaţu graĊevinskog otpada. U pojedinim se ţupanijama, prema koliĉinama proizvedenoga graĊevinskog otpada, moţe organizirati korištenje kamenoloma. U kamenolomima su takoĊer moguća odlagališta graĊevinskog otpada mineralnog porijekla (otpad od iskopa, takoĊer moţebitno izdvojeni betonski lom) i kao mogući prostori za smještaj ureĊaja i graĊevina za recikliranje graĊevinskog otpada. U I. fazi gradnje sustava, a zbog manjih koliĉina i optimiranja kapaciteta koristili bi se mobilni ureĊaji za obradu graĊevinskog otpada. JLS će, na razini koje radi komunalna tvrtka, odluĉiti o tome hoće li tvrtka dobiti koncesiju za reciklaţu ili obradu graĊevinskog otpada ili će se koncesija, javnim natjeĉajem dodijeliti privatnom operatoru. Za varijante korištenja mobilnih postrojenja predlaţe se davanje koncesija PP-a radi postizanja pune iskoristivosti mobilnih postrojenja. Nositelj koncesije koji će raspolagati obraĊenim graĊevinskim otpadom imat će obvezu odlaganja ostatka na posebnim lokacijama za graĊevinski otpad i njihovo odrţavaodrţavanje. Logistiĉki se prijevoz organizira u velikim kontejnerima u vozilima s prikolicom, pri ĉemu je za graĊevinski otpad uvijek mjerodavna masa za odre maksimalne koliĉine koja se moţe prevesti, a ne kao za većinu drugih vrsta otpada volumen. Financiranje i odrţavanje lokacija osigurat će se naplatom naknada za dovoz, prihvat i odvoz posjedniku graĊevinskog otpada. Posebne lokacije za odvajanje graĊevinskog otpada definirat će se ţupanijskim planovima gospodarenja otpada i Planom gospodarenja otpada Grada Zagreba. Gospodarenje postojećim graĊevinskim otpadom provodit će se na dva naĉina: – trajno zbrinjavanje cjelokupnoga graĊevinskog otpada u okviru pripadnog odlagališta (npr. kao dio koncepcije ili konstrukcije ureĊivanja toga odlagališta) sanacijom postojećeg odlagališta; – djelomiĉno ili cjelokupno zbrinjavanje graĊevinskog otpada na isti naĉin kao novonastali graĊevinski otpad, a to znaĉi da se prethodno zbrinjava na privremenim odlagalištima ili u okviru ureĊaja i graĊevina (prema vaţećem Zakonu o otpadu) za oporabu ili recikliranje graĊevinskog otpada. GraĊevinski je otpad potrebno u potpunosti (ili u najvećoj mogućoj mjeri) oporabiti odnosno reciklirati bez njegova trajnog odlaganja u prirodni okoliš, a u skladu sa Zakonom o otpadu i Strategijom. Potrebno je postupno doseći cilj zadan u Strategiji da se oporabi 80% koliĉina graĊevinskog otpada do godine 2015. Jednovrsni graĊevinski otpad: – asfaltni lom i miješani asfaltni lom s betonskim lomom (otpadi koji nastaju rušenjem cestovnih mostova, kolniĉkih konstrukcija sa stabiliziranim slojevima, itd.) treba odvoziti u stalno smještene asfaltne baze, primjerice, poduzeća koja se bave odrţavanjem općinskih, gradskih, ţupanijskih ili drţavnih cestovnih prometnica; – kameni otpad treba usmjeriti na prikupljanje u stalne kamenolome sa ili bez postrojenja drobilana; – betonski lom i izdvojeni lom opeke i crijepa prigodom rušenja zgrada treba odvoziti na trajna odlagališta, odnosno u RD-e graĊevinskog otpada; – papir, staklo i plastika odvojeni iz graĊevinskog otpada predaju se ovlaštenim sakupljaĉima i obraĊivaĉima. Miješani graĊevinski otpad – sve vrste treba odvoziti na RD-e graĊevinskog otpada na obradu u mobilnim i stacionarnim postrojenjima. Pravilnikom o naĉinu i postupcima u gospodarenju graĊevinskim otpadom propisat će se sustav gospodarenja graĊevinskim otpadom i otpadom od rušenja.

5.4.4.1. Opći zahtjevi za graĎevine i ureĎaje za gospodarenje graĎevinskim otpadom

Pogoni za sortiranje, obnovu i reciklaţu građevinskog otpada i otpada od rušenja

Osim graĊevinskog otpada koji se ponovno izravno upotrebljava, graĊevinski se otpad dostavlja: – u pogone za sortiranje i obnovu graĊevinskog otpada i otpada od rušenja – u ovim se pogonima mješoviti graĊevinski otpad i otpad od rušenja istovaruju i uklanjaju se ciljani materijali. Takvi materijali ukljuĉuju velike komade koji mogu bit i nekompatibilni s mehanizacijom za obradu i materijale koji se lako uklanjaju i imaju dobru trţišnu cijenu (npr. veliki komadi drvene graĊe koji se mogu ponovno upotrijebiti); – u pogone za reciklaţu graĊevinskog otpada i otpada od rušenja (stacionarne ili mobilne) – ti pogoni prihvaćaju otpad iz graĊevinarstva i cestogradnje i opremljeni su strojevima za drobljenje, separiranje frakcija i obnovu ţeljeznih metala. Pogoni u kojima se obrađuje građevinski otpad mogu biti:

– stacionarni/fiksni pogoni – ti pogoni zauzimaju veliki prostor i izraĊeni su od razliĉitih stacionarnih instalacija koje se općenito sastoje od cijelog niza transportnih traka te, uglavnom, dva tipa opreme za drobljenje. Oprema i neophodna infrastruktura reciklaţnih centara graĊevinskog otpada stoje, otprilike, deset puta više nego mobilna drobilica. Što je reciklaţni centar bliţe naseljenim podruĉjima vjerojatnije je da će morati investirati u zaštitu od buke i prašine i graĊevinu za smještaj neke opreme, što moţe oteţati plasman recikliranog materijala na trţište; – mobilni pogoni su pogoni koji se dovoze na prostor na kojem se ruši i sastoje se od jednakih dijelova kao i fiksni pogoni, ali ih ima mnogo manje. Prema studijama isplativosti za koliĉine manje od 100.000 t/ god graĊevinskog otpada nije financijski isplativo graditi stacionarna postrojenja za oporabu graĊevinskog otpada te se preporuĉa primjena mobilnih ili polumobilnih postrojenje za oporabu graĊevinskog otpada. Aktivnosti pogona za obradu graĊevinskog otpada i otpada od rušenja zahtijevaju: – prikladno prostorno planiranje pogona; – lokacijsku, graĊevinsku i uporabnu dozvolu; – studiju utjecaja na okoliš. Potrebno je uvaţiti sljedeće faktore: prašinu, buku, vodu, skladištenje materijala, opasni otpad i materijale, promet, savjetovanje sa zajednicom, voĊenje dokumentacije, radno vrijeme, ograde i sigurnost za zdravlje i sigurnost ljudi.

PRAVILNIK O VRSTAMA OTPADA (NN 27/96).

Ĉlanak 4.

(1) ProizvoĊaĉ otpada ĉija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti duţan je otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i osigurati uvjete skladištenja za oĉuvanje kakvoće u svrhu ponovne obrade.

UREDBA O KATEGORIJAMA, VRSTAMA I KLASIFIKACIJI OTPADA S KATALOGOM OTPADA I LISTOM OPASNOG OTPADA (NN 50/05)

I. OPĆE ODREDBE

Ĉlanak 1.

Ovom se Uredbom odreĊuju kategorije, vrste i klasifikacija otpada ovisno svojstvima i mjestu nastanka otpada, te utvrĊuje katalog otpada, lista opasnog otpada i popis otpada u prekograniĉnom prometu.

Ĉlanak 4.

(1) Na temelju kategorija iz ĉlanka 2. ove Uredbe, kao sastavni dio Uredbe, utvrĊuje se Katalog otpada. (2) U Katalogu otpada otpad se razvrstava u dvadeset grupa ovisno o svojstvima i mjestu nastanka, odnosno o djelatnostima koje ga generiraju (stvaraju). (3) Svaka grupa iz stavka 2. ovoga ĉlanka sadrţi podgrupe kojima se otpad razvrstava prema procesu u kojem je nastao. (4) Podgrupom iz stavka 3. ovoga ĉlanka otpad se razvrstava u vrste prema dijelu procesa u kojem je nastao otpad. (5) Grupa otpada oznaĉava se dvoznamenkastim brojem. Taj broj oznaĉava djelatnost u kojoj je nastao i iz koje potjeĉe otpad. (6) Podgrupa unutar grupe oznaĉava se ĉetveroznamenkastim brojem tako da su prve dvije znamenke toga broja istovjetne znamenkama grupe, a treća i ĉetvrta znamenka oznaĉavaju proces u kojem je otpad nastao. (7) Vrste otpada s obzirom na dijelove procesa nastanka unutar podgrupe oznaĉene su šesteroznamenkastim brojem na naĉin da su prve ĉetiri znamenke istovjetne podgrupi, a peta i šesta znamenka oznaĉavaju dio procesa nastanka otpada.

Ĉlanak 5.

(1) Katalog otpada iz ĉlanka 4. stavka 1. sadrţi popis djelatnosti koje generiraju (u kojima nastaje) otpad te popis otpada prema svojstvima i mjestu nastanka, a s obzirom na grupe, podgrupe i vrste otpada. (2) Grupe, podgrupe i vrste otpada u Katalogu otpada oznaĉene su »kljuĉnim brojem« koji je sadrţajem sukladan odredbama ĉlanka 4., stavaka 5., 6. i 7. ove Uredbe. (3) U Katalogu otpada pojedine vrste otpada oznaĉene su zvjezdicom (*). Otpad oznaĉen zvjezdicom (*) smatra se opasnim otpadom kada ispunjava uvjete iz ĉlanka 3. stavaka 4. ili 6. ove Uredbe. (4) Osim sadrţaja propisanog stavkom 1. ovoga ĉlanka Katalog otpada sadrţi i preporuĉene postupke obrade pojedinih vrsta otpada. (5) Preporuĉeni postupci obrade otpada iz stavka 4. ovoga ĉlanka odnose se na otpad koji se nije mogao izbjeći i ĉija se korisna svojstva (materijalna ili energetska) ne mogu ponovo iskoristiti/uporabiti, a uz odgovarajuću vrstu otpada u Katalogu otpada oznaĉeni su oznakama sljedećeg znaĉenja: – K/F – kemijsko-fizikalni, – B – biološki, – T – termiĉki, – O – odlaganje otpada, – K – kondicioniranje otpada, – (+) – obrada se preporuĉuje.

Ĉlanak 6.

(1) Preporuĉeni postupci obrade otpada iz ĉlanka 5. stavka 5. ove Uredbe imaju sljedeće znaĉenje: – Kemijsko-fizikalni postupci obrade otpada su postupci kemijsko-fizikalnim metodama s ciljem mijenjanja njegovih kemijsko-fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a mogu biti: neutralizacija, taloţenje, ekstrakcija, redukcija, oksidacija, dezinfekcija, centrifugiranje, filtracija, sedimentacija, reverzna osmoza i derivatizacija. – Biološki postupci obrade otpada su postupci koji biološkim metodama mijenjaju kemijska, fizikalna i biološka svojstva otpada, a mogu biti aerobna i anaerobna razgradnja. – Termiĉki postupci obrade otpada su postupci uporabom topline pod nuţnim i propisanim uvjetima. Provode se s ciljem mijenjanja kemijskih, fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a mogu biti: spaljivanje, piroliza, isparavanje, sterilizacija, destilacija, sinteriranje, ţarenje, taljenje, zataljivanje u staklo i sliĉni postupci. – Kondicioniranje otpada je priprema za odreĊeni naĉin zbrinjavanja i uporabe otpada, a moţe biti: usitnjavanje, ovlaţivanje, pakiranje, odvodnjavanje, otprašivanje, oĉvršćivanje, stabilizacija te postupci kojima se smanjuje utjecaj štetnih tvari koje sadrţi otpad. (2) Otpad i otpadne tvari koji nastaju nakon postupaka obrade iz stavka 1. podstavka 1., 2. i 3. ovoga ĉlanka imaju drukĉija kemijska, fizikalna, odnosno biološka svojstva u odnosu na otpad i otpadne tvari iz kojih su obradom nastali, te se oni u Katalogu otpada oznaĉavaju drugim kljuĉnim brojem. (3) Otpad i otpadne tvari koji nastaju nakon postupaka iz stavka 1. podstavka 4. ovoga ĉlanka, u pravilu, ne mijenjaju fizikalno-kemijska, odnosno biološka svojstva u odnosu na otpad, odnosno otpadnu tvar iz koje su nastali, te u Katalogu otpada zadrţavaju isti kljuĉni broj. Kada u postupku kondicioniranja otpada i otpadne tvari nastane otpad, odnosno otpadna tvar drugih fizikalno-kemijskih, odnosno bioloških svojstava, tada se oni u Katalogu otpada oznaĉavaju novim kljuĉnim brojem.

Kljuĉni broj NAZIV OTPADA Preporuĉeni

postupci obrade

K/F B T O

17 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (UKLJUĈUJUĆI

ISKOPANU ZEMLJU S ONEĈIŠĆENIH/KONTAMINIRANIH LOKACIJA)

17 01 beton, opeka, crijep/ploĉice i keramika

17 01 01 beton +

17 01 02 opeka +

17 01 03 crijep/ploĉice i keramika +

17 01 04 graĊevinski materijali na bazi gipsa +

17 01 06* mješavine ili odvojene frakcije betona, opeke, crijepa/ploĉica i keramike koje sadrţe

opasne tvari

+ K

17 01 07 mješavine betona, opeke, crijepa/ploĉica i keramike koje nisu navedene pod 17 01 06 +

17 02 drvo, staklo i plastika

17 02 01 drvo + +

17 02 02 staklo +

17 02 03 plastika +

17 02 04* staklo, plastika i drvo koji sadrţe ili su oneĉišćeni opasnim tvarima + +

17 03 mješavine bitumena, ugljeni katran i proizvodi koji sadrţe katran

17 03 01* mješavine bitumena koje sadrţe katran iz ugljena + +

17 03 02 mješavine bitumena koje nisu navedene pod 17 03 01 +

17 03 03* katran iz ugljena i proizvodi koji sadrţe katran +

17 04 metali (ukljuĉujući njihove legure)

17 04 01 bakar, bronca, mjed + +

17 04 02 aluminij + +

17 04 03 olovo + +

17 04 04 cink + +

17 04 05 ţeljezo i ĉelik + +

17 04 06 kositar + +

17 04 07 miješani metali +

17 04 09* metalni otpad oneĉišćen opasnim tvarima + +

17 04 10* kabelski vodiĉi koji sadrţe ulje, ugljeni katran i druge opasne tvari + +

17 04 11 kabelski vodiĉi koji nisu navedeni pod 17 04 10 + +

17 05 zemlja (ukljuĉujući iskopanu zemlju s oneĉišćenih/kontaminiranih lokacija), kamenje i

iskop od rada bagera

17 05 03* zemlja i kamenje koji sadrţe opasne tvari + + K

17 05 04 zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03 +

17 05 05* iskopana zemlja od rada bagera koja sadrţi opasne tvari + +

17 05 06 iskopana zemlja koja nije navedena pod 17 05 05 +

17 05 07* šljunak koji sadrţi opasne tvari + + K

17 05 08 šljunak koji nije naveden pod 17 05 07 +

17 06 izolacijski materijali i graĊevinski materijali koji sadrţe azbest

17 06 01* izolacijski materijali koji sadrţe azbest K

17 06 03* ostali izolacijski materijali koji se sastoje od ili sadrţe opasne tvari + + K

17 06 04 izolacijski materijali koji nisu navedeni pod 17 06 01 i 17 06 03 + +

17 06 05* graĊevinski materijali koji sadrţe azbest K

17 08 graĊevinski materijal na bazi gipsa

17 08 01* graĊevinski materijal na bazi gipsa oneĉišćen/kontaminiran opasnim tvarima + K

17 08 02 graĊevinski materijal na bazi gipsa koji nije naveden pod 17 08 01 +

17 09 ostali graĊevinski otpad i otpad od rušenja

17 09 01* graĊevinski otpad i otpad od rušenja koji sadrţi ţivu +

17 09 02* graĊevinski otpad i otpad od rušenja koji sadrţi PCB + K

17 09 03* ostali graĊevinski otpad i otpad od rušenja (ukljuĉujući miješani otpad) koji sadrţi

opasne tvari

+ K

17 09 04 miješani graĊevinski otpad i otpad od rušenja koji nije naveden pod 17 0 01, 17 09 02

i 17 09 03

+

PRAVILNIK O UVJETIMA ZA POSTUPANJE S OTPADOM (NN 123/97 I 112/01)

Ĉlanak 1.

Ovim se Pravilnikom odreĊuju uvjeti tehniĉko-tehnološke opremljenosti prostora, opreme i graĊevina za skladištenje i obraĊivanje otpada, odlagališta otpada, kategorije odlagališta otpada, tehniĉki uvjeti gradnje, naĉin rada, zatvaranje odlagališta otpada, rok saniranja postojećih odlagališta otpada i struĉna oprema za obavljanje poslova postupanja s otpadom. Odredbe ovoga Pravilnika ne odnose se na postupanje s opasnim otpadom.

Ĉlanak 2.

Pojmovi u ovom Pravilniku rabe se sa sljedećim znaĉenjima: - sustav tehnoloških operacija su poslovi obraĊivanja otpada koje ukljuĉuju obraĊivanje otpadnih voda i otpadnih plinova te postupanje s otpadnim tvarima nastalim obraĊivanjem otpada, - protok tvari u sustavu tehnoloških operacija obraĊivanja otpada je smjer, koliĉina tvari po jedinici vremena, oblik pojavljivanja, sastav te fizikalni, kemijski i biološki pokazatelj stanja tvari, - predobraĎivanje je djelomiĉno obraĊivanje otpada prije skladištenja, obraĊivanja, ili odlaganja otpada, - eluat je proizvod laboratorijske simulacije procjeĊivanja vode kroz otpad, koji se sastoji od desorbiranih, dispergiranih i otopljenih tvari iz uzorka otpada i vode, - procjedne vode su vode sadrţane u otpadu, vode koje nastaju u odloţenom otpadu i vode koje prolaze kroz odloţeni

otpad, a koje sadrţe desorbirane, dispergirane i otopljene tvari iz otpada, - odlagališni plinovi su plinovi nastali fizikalnim, kemijskim i biološkim procesima u odloţenom otpadu, - rekultiviranje odlagališta otpada je skup postupaka kojima se odlagalište otpada vraća u prijašnje stanje za neku drugu namjenu, - sanacija odlagališta otpada je sustav mjera poduzetih radi smanjenja štetnog utjecaja odlagališta otpada na ljudsko zdravlje i okoliš.

GRAĐEVINA ZA OBRAĐIVANJE OTPADA

Ĉlanak 6.

GraĊevina za obraĊivanje otpada, namijenjena za termiĉko, fizikalno-kemijsko ili biološko obraĊivanje otpada, mora imati prostor i opremu za skladištenje, (briše se: odgovarajući protok tvari u sustavu tehnoloških operacija obraĊivanja otpada), opremu za predobraĊivanje otpada te opremu za obraĊivanje otpadnih plinova i otpadnih voda kojom se smanjuju emisije oneĉišćujućih tvari u okoliš te opremu za postupanje s obraĊenim otpadom.

Ĉlanak 9. O vrsti i koliĉini otpada zaprimljenoga za obraĊivanje vodi se oĉevidnik. Na ulazu u graĊevinu za obraĊivanje otpada mora biti natpis "GraĊevina za obraĊivanje otpada". Natpis mora sadrţavati naĉin obraĊivanja otpada, naziv tvrtke pravne ili fiziĉke osobe i podatak o radnom vremenu. Na uoĉljivom mjestu u graĊevini za obraĊivanje otpada mora biti istaknut plan djelovanja u sluĉaju izvanrednoga dogaĊaja.

Ĉlanak 13.

Prije odlaganja otpada na odlagalište otpada mora se odrediti sastav eluata otpada. Komunalnom otpadu ne odreĊuje se sastav eluata. Ako se istovrsni otpad višekratno odlaţe na odlagalište otpada, sastav eluata mora se ispitivati najmanje jedanput godišnje. Pravna ili fiziĉka osoba koja obavlja djelatnost postupanja s otpadom moţe dodatno traţiti odreĊivanje sastava eluata otpada.

ODLAGALIŠTE OTPADA

Ĉlanak 12.

Odlagalište otpada razvrstava se u I. i II. kategoriju prema vrstama otpada. ...... Tehnološki otpad odlaţe se na odlagalište otpada I., odnosno II. kategorije ovisno o sastavu eluata

Ĉlanak 15. Najveća vrijednost koeficijenta propusnosti dna i bokova odlagališta otpada II. kategorije mora iznositi 10-7 m/s. Dno odlagališta otpada II. kategorije mora biti najmanje 1 m iznad najviše razine podzemne vode.

Ĉlanak 16.

Odlagalište otpada mora imati ureĊen sustav obodnih kanala za prihvat oborinskih voda koje se slijevaju prema odlagalištu otpada. Oborinske vode s površine odlagališta otpada sustavom kanala odvode se u sabirnu jamu za oborinske vode. Oborinske vode iz sabirne jame kontroliraju se i obraĊuju do kakvoće dopuštene za prijamnik.

Ĉlanak 20.

Odlagalište otpada mora imati prikljuĉak na javnu cestu. Odlagalište otpada mora imati opremu za pranje kotaĉa vozila. Kotaĉi vozila moraju se redovito prati. Vozilo kojim se prevozi otpad do odlagališta otpada mora biti tako opremljeno da se sprijeĉi rasipanje ili prolijevanje otpada, širenje prašine, buke i mirisa.

Ĉlanak 21.

Odlagalište otpada mora biti ograĊeno ogradom visine najmanje 2 m. Oko ograde odlagališta otpada mora biti ureĊen protupoţarni pojas širine 4-6 m. Na odlagalištu otpada iza protupoţarnoga pojasa mora se urediti visoki zeleni pojas.

Ĉlanak 22.

Odlagalište otpada mora biti opremljeno strojevima za sabijanje i prekrivanje odloţenoga otpada. Odlagalište otpada mora imati odgovarajuću opremu za predobraĊivanje otpada. Odlagalište otpada mora biti opremljeno ureĊajima, opremom i sredstvima za dojavu, gašenje i spreĉavanje širenja poţara te drugim zaštitnim ureĊajima i instalacijama sukladno posebnim propisima.

Ĉlanak 23.

Na ulazu odlagališta otpada mora biti natpis "Odlagalište otpada" s kategorijom odlagališta otpada, nazivom tvrtke pravne ili fiziĉke osobe i podatkom o radnom vremenu. Na uoĉljivom mjestu na odlagalištu otpada mora biti istaknut plan postupka za sluĉaj izvanrednoga dogaĊaja.

Ĉlanak 24.

Na ulazu odlagališta otpada kontrolira se vrsta i koliĉina zaprimljenog otpada. O rezultatima ispitivanja i svih provedenih mjerenja za: vrstu i koliĉinu zaprimljenog otpada iz stavka 1. ovoga ĉlanka, procjedne vode iz ĉlanka 17. stavka 3., podzemne vode iz ĉlanka 18. stavka 2. i odlagališne plinove iz ĉlanka 19. stavka 2. ovoga Pravilnika, vodi se oĉevidnik. Odlagalište otpada mora se neprekidno ĉuvati 24 sata.

Ĉlanak 25.

Na odlagalištu otpada moraju se poduzimati mjere za spreĉavanje širenja mirisa prašine, aerosola i buke, nastajanje poţara i raznošenje otpada vjetrom. ........

Ĉlanak 26. Za odlagalište otpada mora se voditi dnevnik o odlagalištu otpada u koji se upisuju podaci vaţni za rad odlagališta otpada, a osobito podaci o: naĉinu odlaganja, prekrivanju i odrţavanju stabilnosti odloţenoga otpada, vrste i koliĉine zaprimljenog i odloţenog otpada, praćenju sastava i koliĉine odlagališnih plinova, sastavu procjednih voda, sastavu i kakvoći podzemnih voda, odvodnji oborinskih voda te rekultiviranju dijela odlagališta ispunjenog otpadom. Sastavni dio dnevnika o odlagalištu otpada iz stavka 1. ovoga ĉlanka je: dokumentacija o otpadu (prateći listovi za otpad), o tehniĉko-tehnološkoj opremljenosti, opremi, ugraĊenom materijalu u odlagalište otpada, o pregledu i o poduzetim mjerama po nalogu inspekcije zaštite okoliša te pregled praćenja prirodnih dogaĊaja (poplave, potresi i drugo) i izvanrednih dogaĊaja na odlagalištu otpada.

PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM (NN 23/07, 111/07)

I. OPĆE ODREDBE

Ĉlanak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se postupci oporabe i/ili zbrinjavanja otpada, kategorije i tehniĉko-tehnološki uvjeti kojima moraju udovoljavati graĊevine za skladištenje otpada, potrebna struĉna sprema radnika za obavljanje poslova skladištenja, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada te naĉin voĊenja i dostave podataka o gospodarenju otpadom.

Ĉlanak 2.

Pojmovi uporabljeni u ovome Pravilniku imaju sljedeće znaĉenje: 1. »graĎevina za skladištenje otpada« je graĊevina koja sluţi skupljanju i privremenom smještaju te razvrstavanju i miješanju otpada u sklopu poslovnog prostora proizvoĊaĉa i/ili posjednika otpada i graĊevina namijenjena gospodarenju otpadom, (u daljnjem tekstu: skladište otpada); 2. »reciklaţno dvorište« je graĊevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada; 3. »očevidnik o nastanku i tijeku otpada« je ovim Pravilnikom propisana evidencija u pisanom i/ili elektronskom obliku, koju su duţni voditi svi proizvoĊaĉi i posjednici otpada te sve ovlaštene osobe za gospodarenje otpadom, a sastoji se od obrasca oĉevidnika i svih pratećih listova za pojedinu vrstu otpada u tekućoj godini; 4. »plan gospodarenja otpadom proizvoĎača otpada« je propisani obrazac, kojega su proizvoĊaĉi otpada duţni popunjavati i

dostavljati za ĉetverogodišnje razdoblje sukladno Zakonu o otpadu; 5. »prateći list« je ovim Pravilnikom propisani dokument koji se sastoji od izvornika i pet kopija, a sluţi kao dokument koji proizvoĊaĉ i/ili posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada prilikom predaje ovlaštenoj osobi za gospodarenje otpadom; 6. »prijavni list« je ovim Pravilnikom propisani dokument kojega temeljem Zakona o otpadu, svaki proizvoĊaĉ i posjednik otpada te svaka ovlaštena osoba za gospodarenje otpadom, mora popuniti i dostaviti nadleţnom uredu u svrhu prijavljivanja ukupne koliĉine za svaku vrstu otpada radi voĊenja katastra otpada.

II. POSTUPCI OPORABE I/ILI ZBRINJAVANJA OTPADA

Ĉlanak 3.

(1) Otpad se mora obraĊivati, oporabljivati i/ili zbrinjavati na naĉin da ne ugroţava ljudsko zdravlje korištenjem postupaka koji ne štete okolišu ili mu štete u najmanjoj mogućoj mjeri. (2) GraĊevina za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada mora udovoljavati propisima o gradnji te ostalim posebnim propisima ovisno o postupku obrade, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i svojstvu tvari koja je sastavni dio otpada.

Ĉlanak 4.

Postupci zbrinjavanja otpada su: – D 1 Odlaganje otpada u ili na tlo (na primjer odlagalište itd.), – D 2 Obrada otpada na ili u tlu (na primjer biološka razgradnja tekućeg ili muljevitog otpada u tlu itd.), – D 3 Duboko utiskivanje otpada (na primjer utiskivanje otpada crpkama u bušotine, iscrpljena leţišta soli, prirodne šupljine itd.), – D 4 Odlaganje otpada u površinske bazene (na primjer odlaganje tekućeg ili muljevitog otpada u jame, bazene, lagune itd.), – D 5 Odlaganje otpada na posebno pripremljeno odlagalište (odlaganje u povezane komore koje su zatvorene i izolirane jedna od druge i od okoliša itd.), – D 6 Ispuštanje otpada u kopnene vode iskljuĉujući mora/oceane, – D 7 Ispuštanje otpada u mora/oceane ukljuĉujući i ukapanje u morsko dno, – D 8 Biološka obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim postupcima, a koja za posljedicu ima konaĉne sastojke i mješavine koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12, – D 9 Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim postupcima, a koja za posljedicu ima konaĉne sastojke i mješavine koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (na primjer isparavanje, sušenje, kalciniranje itd.), – D 10 Spaljivanje otpada na kopnu, – D 11 Spaljivanje otpada na moru, – D 12 Trajno skladištenje otpada (na primjer smještaj spremnika u rudnike itd.), – D 13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D 1 – D 12, – D 14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem od postupaka D 1 – D 13 i – D 15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D 1 – D 14 (osim privremenog skladištenja otpada na mjestu nastanka, prije skupljanja).

Ĉlanak 5. Postupci oporabe otpada su: – R 1 Korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog naĉina dobivanja energije, – R 2 Obnavljanje/regeneracija otpadnog otapala, – R 3 Recikliranje/obnavljanje otpadnih organskih tvari koje se ne koriste kao otapala (ukljuĉujući kompostiranje i druge procese biološke pretvorbe), – R 4 Recikliranje/obnavljanje otpadnih metala i spojeva metala, – R 5 Recikliranje/obnavljanje drugih otpadnih anorganskih materijala, – R 6 Regeneracija otpadnih kiselina ili luţina,

– R 7 Oporaba otpadnih sastojaka koji se koriste za smanjivanje oneĉišćenja, – R 8 Oporaba otpadnih sastojaka iz katalizatora, – R 9 Ponovna prerada otpadnih ulja ili drugi naĉini ponovne uporabe otpadnih ulja, – R 10 Tretiranje tla otpadom u svrhu poljoprivrednog ili ekološkog poboljšanja, – R 11 Oporaba otpada nastalog bilo kojim postupkom R 1 do R 10, – R 12 Razmjena otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe R 1 do R 11 i – R 13 Skladištenje otpada prije bilo kojeg od postupaka oporabe R 1 do R 12 (osim privremenog skladištenja otpada na mjestu nastanka, prije skupljanja).

III. KATEGORIJE I TEHNIĈKO-TEHNOLOŠKI UVJETI KOJIMA MORAJU UDOVOLJAVATI GRAĐEVINE ZA SKLADIŠTENJE OTPADA

GraĎevine za skladištenje otpada

Ĉlanak 6.

(1) Ovisno o svojstvu otpada skladišta su: – skladište opasnog otpada, – skladište neopasnog otpada i – skladište inertnog otpada. (2) Skladište iz stavka 1. ovoga ĉlanka prema agregatnom stanju je: – skladište krutog otpada i/ili – skladište tekućeg otpada i/ili – skladište plinovitog otpada.

Ĉlanak 7.

Ovisno o djelatnosti gospodarenja otpadom i mjestu nastanka otpada, skladište otpada moţe biti: – reciklaţno dvorište i/ili pretovarna stanica, – skladište otpada unutar poslovnog prostora proizvoĊaĉa i/ili posjednika otpada i – skladište otpada u sklopu obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom.

Tehničko-tehnološki uvjeti kojima mora udovoljavati graĎevina za skladištenje otpada

Ĉlanak 8. (1) Skladište neopasnog i inertnog otpada mora udovoljavati osnovnim tehniĉko-tehnološkim uvjetima: – mora biti zatvoreno i natkriveno, – mora biti izgraĊeno od ĉvrstog materijala, potpuno zatvoreno ili ograĊeni natkriveni prostor u koji je onemogućen dotok oborinskih voda, – skladište u sklopu gospodarske djelatnosti mora biti fiziĉki odijeljeni prostor od osnovne djelatnosti, – otpad se mora skladištiti odvojeno po svojstvu, vrsti, i agregatnom stanju, – podna površina skladišta mora biti nepropusna i otporna na djelovanje uskladištenog otpada, – mora biti opremljeno tako da se sprijeĉi rasipanje ili prolijevanje otpada, širenje prašine, buke, mirisa i drugih emisija, – mora biti opremljeno ureĊajima, opremom i sredstvima za dojavu, gašenje i spreĉavanje širenja poţara te drugom sigurnosnom opremom sukladno posebnim propisima, – stacionirane posude, spremnici i druga ambalaţa u skladištu, mora biti izraĊena tako da omogućava sigurno punjenje, praţnjenje, odzraĉivanje, uzimanje uzoraka te nepropusno zatvaranje i peĉaćenje, a nenatkriveni spremnici moraju biti s dvostrukom stijenkom ili atestirani za skladištenje tvari koje su sastavni dio otpada, – na uoĉljivom mjestu skladišta, mora biti istaknut »plan djelovanja u sluĉaju izvanrednoga dogaĊaja« koji sadrţi sljedeće podatke: o vrstama otpada koji se skladišti; o mogućim izvanrednim dogaĊajima; ime, prezime i telefonske brojeve odgovornih osoba i njihova ovlaštenja; telefonski broj policije; telefonski broj vatrogasaca i telefonski broj hitne pomoći, – skladište otpada mora biti oznaĉeno natpisom »Skladište otpada« s podacima o vrsti otpada koji se skladišti, kljuĉnom broju iz kataloga otpada sukladno posebnom propisu te nazivu pravne ili fiziĉke osobe i o radnom vremenu.

Ĉlanak 9. (1) Reciklaţno dvorište mora udovoljavati osnovnim tehniĉko-tehnološkim uvjetima: – mora biti ograĊeno, – otvoreni spremnik mora biti u posebno ograĊenom natkrivenom prostoru u koji je onemogućen dotok oborinskih voda, – otpad se mora skladištiti odvojeno po svojstvu, vrsti, i agregatnom stanju, – podna površina mora biti nepropusna i otporna na djelovanje uskladištenog otpada, – mora biti opremljeno tako da se sprijeĉi rasipanje ili prolijevanje otpada, širenje prašine, buke, mirisa i drugih emisija, – mora biti opremljeno ureĊajima, opremom i sredstvima za dojavu, gašenje i spreĉavanje širenja poţara te drugom sigurnosnom opremom sukladno posebnim propisima, – stacionirana posuda, spremnik i druga ambalaţa, moraju biti izraĊeni tako da je moguće sigurno punjenje, praţnjenje, odzraĉivanje, uzimanje uzoraka te nepropusno zatvaranje i peĉaćenje, a nenatkriveni spremnici moraju biti s dvostrukom stijenkom ili atestirani za skladištenje tvari koje su sastavni dio otpada, – na uoĉljivom mjestu mora biti istaknut »plan djelovanja u sluĉaju izvanrednoga dogaĊaja« koji sadrţi sljedeće podatke: o vrstama otpada koji se skladišti; o mogućim izvanrednim dogaĊajima; ime, prezime i telefonske brojeve odgovornih osoba i njihova ovlaštenja; telefonski broj policije; telefonski broj vatrogasaca i telefonski broj hitne pomoći, – mora biti oznaĉeno natpisom »Reciklaţno dvorište« s podacima o vrsti otpada koji se skladišti, kljuĉnom broju iz kataloga otpada sukladno posebnom propisu te nazivu pravne ili fiziĉke osobe i o radnom vremenu. (2) Uvjeti iz stavka 1. ovoga ĉlanka, primjenjuju se i na pretovarnu stanicu (transfer stanicu).

IV. OBAVLJANJE POSLOVA SKLADIŠTENJA, OPORABE I/ILI ZBRINJAVANJA OTPADA

Ĉlanak 11.

(1) Odgovorna osoba u pravnoj ili fiziĉkoj osobi koja proizvodi ili posjeduje otpad, odgovara i za privremeno skladište otpada na mjestu nastanka. (2) Pravna i fiziĉka osoba koja je proizvoĊaĉ i/ili posjednik otpada te posjeduje skladište otpada unutar svog poslovnog prostora i/ili posjeduje reciklaţno dvorište i/ili transfer stanicu, za navedene graĊevine ne podlijeţe obvezi pribavljanja dozvole za gospodarenje otpadom sukladno Zakonu o otpadu, ali za navedene graĊevine mora imati uporabnu dozvolu.

Ĉlanak 12.

(1) Pravna i fiziĉka osoba koja posjeduje skladište otpada, ovisno o djelatnosti mora: – osigurati skladište otpada prema uvjetima iz ĉlanka 8. ili ĉlanka 9. ovoga Pravilnika, – osigurati vozilo za potrebe unutarnjeg transporta, koje je opremljeno tako da sprijeĉi rasipanje ili prolijevanje otpada te širenje prašine, buke i mirisa, – osigurati posude, spremnike ili drugu ambalaţu za ĉuvanje i prijevoz otpada koja ima natpis s podacima o proizvoĊaĉu otpada, nazivu vrste i kljuĉnog broja otpada, a materijal mora biti otporan na djelovanje uskladištenog otpada i mora osigurati ĉitljivost podataka do trenutka konaĉne obrade, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada, – osigurati kapacitet graĊevine, ureĊaja i opreme za nesmetano obavljanje djelatnosti. (2) Pravna i fiziĉka osoba koja je ovlaštena za skladištenje opasnog otpada mora osigurati i: – skladište otpada prema uvjetima iz ĉlanka 8. i ĉlanka 10. ovoga Pravilnika, – neprekidni nadzor skladišta i sprijeĉiti pristup neovlaštenim osobama i – voditi evidenciju o izvanrednim dogaĊajima u skladištu opasnog otpada.

Ĉlanak 13. / Ĉlanak 14.

(1) Pravna i fiziĉka osoba koja obavlja djelatnost skupljanja, prijevoza i skladištenja komunalnog, neopasnog i inertnog otpada, mora imenovati odgovornu osobu. / (1) Pravna i fiziĉka osoba koja obavlja djelatnost skupljanja, prijevoza i posredovanja u gospodarenju te skladištenja opasnog otpada, mora imenovati odgovornu osobu. (2) Odgovorna osoba za djelatnosti iz stavka 1. ovoga ĉlanka, mora imati najmanje ĉetvrti (IV.) stupanj struĉne spreme tehniĉkog, biološkog, zdravstvenog ili sliĉnog smjera i godinu dana radnog iskustva u struci. (3) Pomoćne poslove za djelatnosti iz stavka 1. ovoga ĉlanka, moţe obavljati i radnik niţeg stupnja struĉne spreme nakon poduke o naĉinu rada, opasnostima te mjerama zaštite i sigurnosti na radu koju provodi odgovorna osoba iz stavka 2. ovoga ĉlanka i koja o tome mora saĉiniti zapisnik.

Ĉlanak 15. (1) Pravna i fiziĉka osoba koja obavlja djelatnost obrade, oporabe i/ili zbrinjavanja komunalnog, neopasnog, inertnog i opasnog otpada, mora imenovati odgovornu osobu. (2) Odgovorna osoba za djelatnosti iz stavka 1. ovoga ĉlanka, mora imati najmanje sedmi (VII./1) stupanj struĉne spreme tehniĉkog, biološkog, zdravstvenog ili sliĉnog smjera i godinu dana radnog iskustva u struci ili šesti (VI.) stupanj struĉne spreme istog smjera i tri godine radnog iskustva u struci. (3) Pomoćne poslove za djelatnosti iz stavka 1. ovoga ĉlanka, moţe obavljati i radnik niţeg stupnja struĉne spreme nakon poduke o naĉinu rada, opasnostima te mjerama zaštite i sigurnosti na radu koju provodi odgovorna osoba iz stavka 2. ovoga ĉlanka i koja o tome mora saĉiniti zapisnik (4) Na odlagalištu bilo koje vrste i kategorije otpada, u svakoj radnoj smjeni mora biti zaposlena najmanje jedna osoba ĉetvrtog (IV.) stupnja struĉne spreme tehniĉkog smjera.

V. NAĈIN VOĐENJA I DOSTAVE PODATAKA O GOSPODARENJU OTPADOM

Plan gospodarenja otpadom proizvoĎača otpada

Ĉlanak 16. (1) Obrazac Plana gospodarenja otpadom proizvoĊaĉa ili posjednika otpada, izraĊuje se za ĉetverogodišnje razdoblje u tri primjerka od kojih jedan zadrţava proizvoĊaĉ ili posjednik otpada, jedan se dostavlja nadleţnom uredu, a jedan Agenciji za zaštitu okoliša. (2) Obrazac iz stavka 1. ovoga ĉlanka, tiskan je pod oznakom PGO – PO u Dodatku I. uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

Očevidnik o nastanku i tijeku otpada

Ĉlanak 17. (1) Pravna i fiziĉka osoba koja proizvodi, posjeduje, skuplja, prevozi, posreduje, skladišti, obraĊuje, oporabljuje ili zbrin java otpad, obvezna je za svaku vrstu otpada voditi oĉevidnik o nastanku i tijeku otpada sastavljen od dva dijela i to: 1. obrazac oĉevidnika i 2. prateći listovi za pojedinu vrstu otpada u tekućoj godini. (2) Obrazac oĉevidnika iz stavka 1. toĉka 1. ovoga ĉlanka vodi se u pisanom i/ili elektronskom obliku i sadrţi podatke o: – pravnoj ili fiziĉkoj osoba koja proizvodi/posjeduje ili gospodari otpadom, – djelatnosti i proizvodnom procesu u kojem je otpad nastao kad oĉevidnik vodi proizvoĊaĉ/posjednik otpada, – porijeklu otpada kad se radi o gospodarenju otpadom što se dokazuje primjerkom Pratećeg lista, – nazivu i kljuĉnom broju otpada sukladno katalogu otpada prema posebnom propisu, – koliĉini otpada koja se proizvede ili kojom se gospodari, – naĉinu pakiranja, svojstvima sukladno posebnom propisu, agregatnom stanju otpada i – predviĊenom naĉinu obrade, oporabe, zbrinjavanja ili izvoza otpada. (3) Prateći list u oĉevidniku iz stavka 1. toĉka 2. ovoga ĉlanka mora biti ovjeren od strane obraĊivaĉa otpada ili osobe ovlaštene za oporabu i/ili zbrinjavanje ili u prilogu mora imati odgovarajući ovjereni dokument o izvozu otpada sukladno

posebnom propisu. (4) Sadrţaj i oblik obrasca oĉevidnika iz stavka 1. toĉka 1. ovoga ĉlanka tiskan je pod oznakom ONTO u Dodatku II. uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio. (5) Uputa za popunjavanje i dostavljanje obrasca ONTO nalazi se u Dodatku II. ovoga Pravilnika.

Prateći list Ĉlanak 18.

(1) ProizvoĊaĉ ili posjednik opasnog, neopasnog i inertnog otpada te skupljaĉ ili posjednik komunalnog otpada, obvezan je uz svaku pošiljku otpada koju predaje osobi ovlaštenoj za skupljanje, prijevoz, posredovanje, obradu, oporabu ili zbrinjavanje otpada, predati ispunjeni odgovarajući obrazac Pratećeg lista. (2) ProizvoĊaĉ ili posjednik opasnog otpada istoga podrijetla, kemijskog sastava i fizikalnih osobina, namijenjenog postupcima D i R iz ĉlanka 4. i ĉlanka 5. ovoga Pravilnika osim D 15 i R 13, a kada je godišnja koliĉina veća od jedne tone, duţan je ovlaštenoj osobi uz Prateći list predati i deklaraciju u formi izvješća o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava otpada ne stariju od godinu dana, izdano od strane akreditiranog laboratorija. Uzimanje uzoraka i ispitivanje fizikalnih i kemijskih svojstava opasnoga otpada, smiju obavljati samo akreditirani laboratoriji. (3) ProizvoĊaĉ ili posjednik opasnog otpada istoga podrijetla, kemijskog sastava i fizikalnih osobina, namijenjenog postupcima D i R iz ĉlanka 4. i ĉlanka 5. ovoga Pravilnika osim D 15 i R 13, a kada je godišnja koliĉina manja ili jednaka jednoj toni, duţan je ovlaštenoj osobi uz Prateći list predati pod moralnom, materijalnom i kriviĉnom odgovornošću, potpisanu i ovjerenu deklaraciju o fizikalnim i kemijskim svojstvima otpada na Obrascu DFKSO iz Dodatka V. ovoga Pravilnika. (4) Deklaracija iz stavka 3. ovoga ĉlanka mora sadrţavati sljedeće podatke: 1. naziv i skraćeni naziv s adresom i sjedištem proizvoĊaĉa/posjednika opasnog otpada, 2. naziv djelatnosti i tehnološkog procesa iz kojega otpad potjeĉe, 3. osnovna svojstva opasnog otpada obzirom na korištene sirovine u tehnološkom procesu te sigurnosno tehniĉki list za opasne tvari koje su sastavni dio opasnog otpada i 4. kljuĉni broj iz kataloga otpada sukladno posebnom propisu. (5) Obrasci Pratećih listova iz stavka 8. toĉke 1. i 2. ovoga ĉlanka, sastoje se od izvornika i pet kopija, a obrazac iz stavka 8. toĉke 3. ovoga ĉlanka, sastoji se od izvornika i ĉetiri kopije te svi sadrţe podatke o: 1. proizvoĊaĉu ili posjedniku otpada, 2. kljuĉnom broju i koliĉini otpada, 3. karakteristikama (svojstvima) i agregatnom stanju, 4. opisu otpada i procesu u kojem je otpad nastao, 5. predviĊenom naĉinu oporabe ili zbrinjavanja, 6. vrsti prijevoznog sredstva i naĉinu pakiranja otpada, 7. skupljaĉu/prijevozniku s registracijom vozila i/ili posredniku i 8. izvozniku ili osobi ovlaštenoj za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada. (6) Osoba ovlaštena za skupljanje, prijevoz, posredovanje, obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, duţna je kod preuzimanja otpada na odgovarajućem mjestu ovjeriti obrazac pratećeg lista. (7) Osobe koje gospodare otpadom popunjavaju obrazac Pratećeg lista i postupaju s tim obrascem prema uputama koje su navedene na poleĊini obrasca. (8) Obrasci Pratećih listova iz stavka 1. ovoga ĉlanka, tiskani su u Dodatku III. uz ovaj Pravilnik i ĉine njegov sastavni dio pod sljedećim oznakama: 1. PL – Oo – Prateći list za opasni otpad; 3. PL – No/Io – Prateći list za neopasni/inertni otpad i 4. PL – Ko – Prateći list za komunalni otpad.

Prijavni list Ĉlanak 19.

(1) Pravna i fiziĉka osoba koja proizvodi, posjeduje, skuplja, prevozi, posreduje, izvozi, obraĊuje, oporabljuje i/ili zbrinjava otpad, duţna je godišnje podatke iz oĉevidnika dostavljati nadleţnom uredu na obrascu Prijavnog lista. (2) Prijavni listovi za proizvoĊaĉa/posjednika, skupljaĉa, obraĊivaĉa te ovlaštenu osobu za oporabu i/ili zbrinjavanje komunalnog i proizvodnog otpada sadrţe podatke o: 1. nazivu, sjedištu, matiĉnom broju, djelatnosti, broju zaposlenika, kapacitetima i kontakt osobi pravne ili fiziĉke osobe proizvoĊaĉa/posjednika komunalnog i proizvodnog otpada, 2. nazivu, kljuĉnom broju i koliĉini otpada nastalog u prethodnoj godini, ukljuĉivo zalihu, 3. naĉinu utvrĊivanja koliĉine privremeno skladištenog ili isporuĉenog otpada, 4. naĉinu interno oporabljenog i/ili zbrinutog otpada sukladno ĉlanku 4. i ĉlanku 5. ovoga Pravilnika i 5. kljuĉnom broju i koliĉini predanog otpada skupljaĉu/prijevozniku ili direktno na obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje u Republici Hrvatskoj i/ili izvezenog otpada. (3) Podaci iz stavka 2. ovoga ĉlanka, unose se na sljedeće obrasce: 1. Obrazac PL – PPO – Prijavni list za proizvoĊaĉa/posjednika proizvodnog otpada, 2. Obrazac PL – SKO – Prijavni list za skupljanje/prijevoz/posredovanje komunalnim otpadom, 3. Obrazac PL – SPO – Prijavni list za skupljanje/prijevoz/posredovanje proizvodnim otpadom i 4. Obrazac PL – OPKO – Prijavni list za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje komunalnog i/ili proizvodnog otpada. (4) Popunjeni obrazac Prijavnog lista dostavlja se nadleţnom uredu, a ovjerenu kopiju prijavnog lista zadrţava podnositelj prijave i duţan ju je ĉuvati pet godina. (5) Upute za popunjavanje Prijavnih listova navedene su na poleĊini obrazaca. (6) Obrasci prijavnih listova, tiskani su pod navedenim oznakama iz stavka 3. ovoga ĉlanka u Dodatku IV. uz ovaj Pravilnik i ĉine njegov sastavni dio.

PRAVILNIK O NAĈINIMA I UVJETIMA ODLAGANJA OTPADA, KATEGORIJAMA I UVJETIMA RADA ZA ODLAGALIŠTA OTPADA (NN 117/07)

I. OPĆE ODREDBE

Ĉlanak 1.

(1) Ovim Pravilnikom se propisuju kategorije odlagališta otpada, postupci i drugi uvjeti za odlaganje otpada, graniĉne vrijednosti emisija u okoliš kod odlaganja otpada, uvjeti i mjere u svezi s planiranjem, gradnjom, radom i zatvaranjem odlagališta i postupanjem nakon njihova zatvaranja. (2) Ciljevi ovog Pravilnika su da se u ĉitavom razdoblju trajanja odlagališta smanje štetni utjecaji na okoliš, osobito oneĉišćenje površinskih voda, podzemnih voda, tla i zraka, ukljuĉujući efekt stakleniĉkih plinova i smanjenje rizika za ljudsko zdravlje do kojeg bi moglo doći uslijed odlaganja otpada i vijeka trajanja odlagališta.

Ĉlanak 2. Pojmovi upotrebljeni u ovom Pravilniku imaju sljedeće znaĉenje: 1. »biorazgradivi otpad« je svaki otpad ili dio otpada koji podlijeţe anaerobnoj ili aerobnoj razgradnji 2. »elaborat procjene rizika« je prethodna procjena opasnosti za podzemno odlagalište otpada radi utvrĊivanja utjecaja odloţenog otpada na ukupnu biosferu 3. »eluat« je proizvod i/ili rezultat laboratorijske simulacije procjeĊivanja voda 4. »naselje« se odnosi na naselje koje nema više od 500 stanovnika u okviru općine ili samog naselja i ne više od pet stanovnika po kvadratnom kilometru, i u sluĉaju kojega udaljenost do najbliţe urbane aglomeracije s najmanje 250 stanovnika po kvadratnom kilometru nije manja od 50 km ili je oteţan cestovni pristup do najbliţih urbanih aglomeracija zbog nepogodnih vremenskih uvjeta tijekom većeg dijela godine 5. »odlagalište otpada« je graĊevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju (podzemno odlagalište), ukljuĉujući: – interno odlagalište otpada na kojem proizvoĊaĉ odlaţe svoj otpad na samom mjestu proizvodnje – stalno odlagalište otpada, ili njegov dio, koje se moţe koristiti za privremeno skladištenje otpada (npr. za razdoblje dulje od jedne godine) – iskorištene površinske kopove ili njihove dijelove nastale rudarskom eksploatacijom i/ili istraţivanjem pogodne za odlaganje otpada U odlagalište otpada se ne ubraja: – graĊevina ili skladište gdje se otpad istovaruje radi omogućavanja njegove pripreme za daljnji prijevoz do mjesta oporabe i/ili zbrinjavanja na drugim lokacijama – mjesto skladištenja otpada prije oporabe i/ili zbrinjavanja istoga u razdoblju do tri godine, ili – mjesto skladištenja otpada prije konaĉnog odlaganja u razdoblju do godine dana 6. »odlagališni plin« se odnosi na sve plinove koje stvara/proizvodi odloţeni otpad na odlagalištu 7. »odlagatelj« je pravna ili fiziĉka osoba (u daljnjem tekstu: osoba) koja upravlja odlagalištem, ovlaštena je za to i odgovorna je za rad odlagališta 8. »podzemno odlagalište« je mjesto za stalno odlaganje otpada pod zemlju u pogodnu geološku šupljinu i/ili bušotinu

nastalu rudarskom eksploatacijom i/ili istraţivanjem 9. »procjedna voda« se odnosi na svaku tekućinu koja prolazi kroz odloţeni otpad, u njemu nastaje ili je u njemu sadrţana 10. »tekući otpad« se odnosi na svaki otpad u tekućem stanju ukljuĉujući otpadne vode, ali iskljuĉujući mulj.

Ĉlanak 3.

(1) Ovaj Pravilnik primjenjuje se na sva odlagališta, bez obzira na vrstu otpada koji se na njih odlaţe. (2) Odredbe ovog Pravilnika ne primjenjuju se na sljedeće sluĉajeve odlaganja: – prekrivanje tla muljem, ukljuĉujući mulj od obrade otpadnih voda, kao i mulj koji je nastao jaruţanjem te sliĉni materijali na tlu, u svrhu gnojidbe tla prema posebnom propisu koji regulira unos opasnih tvari i biljnih hranjivih tvari u ili na tla – korištenje inertnog otpada na odlagalištima koji je pogodan za radove na obnovi/rekonstrukciji, za nasipanje terena ili za potrebe u graditeljstvu prema posebnom propisu koji regulira opterećenje tla otpadnim materijalima – odlaganje neopasnih i inertnih materijala koji nastaju kod iskapanja tla/zemlje prilikom graĊevinskih radova, ako se obavlja prema posebnom propisu koji regulira opterećenje tla otpadnim materijalima – odlaganje mulja na obali vodotoka, ako je bio uzet iz njegova vodnog terena i ima svojstva otpada koji se prema uvjetima iz ovog pravilnika moţe odlagati na odlagalištu za neopasni otpad, prilikom ĉega se poštuju samo anorganski parametri oneĉišćenja i eluata – odlaganje neoneĉišćene zemlje ili neopasnog inertnog otpada koji je nastao traţenjem rude, vaĊenjem preradom i skladištenjem mineralnih sirovina, te radom kamenoloma prema posebnim propisima koji reguliraju rudarstvo.

II. KATEGORIJE ODLAGALIŠTA

Ĉlanak 4.

(1) Odlagališta otpada se dijele na sljedeće kategorije: – odlagalište za opasni otpad, – odlagalište za neopasni otpad, – odlagalište za inertan otpad. (2) Otpad je dozvoljeno odlagati samo na odlagališta iz stavka 1. ovog ĉlanka koja ispunjavaju uvjete iz ovog Pravilnika. (3) Opći uvjeti koje moraju zadovoljiti odlagališta iz stavka 1. ovog ĉlanka, utvrĊeni su u Dodatku 1. ovog Pravilnika.

III. OTPAD NEPRIHVATLJIV ZA ODLAGANJE

Ĉlanak 5. (1) Na odlagališta otpada zabranjen je prihvat: – tekućeg otpada, – otpada koji je u uvjetima odlagališta eksplozivan, korozivan, oksidirajući, lako zapaljiv ili zapaljiv prema odredbama posebnih propisa, – komunalnog otpada ukoliko mu masa biorazgradive komponente premašuje 35% od ukupne mase, – bolniĉkog i drugog kliniĉkog otpada koji nastaje u medicinskim i/ili veterinarskim ustanovama i ima svojstva opasnog, infektivnog i potencijalno infektivnog otpada prema posebnim propisima, – otpadnih guma, – animalnog i klaoniĉkog otpada, ţivotinjskih trupla i ţivotinjskih preraĊevina ukoliko nisu termiĉki obraĊeni prema posebnim propisima, – otpadnih industrijskih i automobilskih baterija i akumulatora, – otpadnih motornih vozila i njihovih neobraĊenih sastavnih dijelova, koji nastaju u postupku obrade i oporabe otpadnih vozila, – otpadnih elektriĉnih i elektroniĉkih ureĊaja i opreme, – sve druge vrste otpada koji ne ispunjavaju kriterije za prihvat otpada na odlagališta prema Dodatku 3. ovog Pravilnika. (2) U podzemno odlagalište dozvoljeno je odlaganje inertnog, opasnog i neopasnog otpada, osim posebnih vrsta otpada koji bi tijekom odlaganja mogao doţivjeti fizikalne, kemijske ili biološke promjene koje bi mogle ugroziti tijelo podzemnog odlagališta ili dodatno ugroziti okoliš kao što su: – otpad u sanducima ili bez njih, koji bi u uvjetima podzemnog odlagališta mogao reagirati s vodom ili matiĉnim stijenama, – otpad koji moţe reagirati meĊusobno, osim ako je prilikom skladištenja u podzemnom odlagalištu razvrstan u grupe po spojivosti, a nespojive grupe su meĊusobno fiziĉki odvojene, – biološko razgradivi otpad, – otpad nadraţujućeg mirisa, – otpad koji moţe izazvati stvaranje toksiĉnih plinova ili plinova koji sa zrakom stvaraju eksplozivne smjese, – otpad koji nije stabilan u geomehaniĉkim uvjetima podzemnog odlagališta, – samozapaljivi otpad ili otpad koji se u skladišnim uvjetima moţe spontano zapaliti, – plinovi i hlapive tekućine s naponom para koji u uvjetima podzemnog skladišta mogu dovesti do zapaljenja, – otpad nepoznatog sastava. (3) Otpad se moţe prihvatiti u podzemno odlagalište ukoliko elaborat o »procjeni rizika« iz Dodatka 1 ovoga Pravilnika pokazuje da je razina izolacije i utjecaja lokacije podzemnog odlagališta otpada prihvatljiva za biosferu.

IV. OTPAD PRIHVATLJIV ZA ODLAGANJE

Ĉlanak 6.

(1) Na odlagališta otpada dozvoljeno je odlaganje samo prethodno obraĊenog otpada. (2) Bez prethodne obrade moţe se odobriti samo odlaganje inertnog otpada kada njegova obrada nije tehniĉki izvediva i drugog neopasnog otpada ako njegova obrada ne smanjuje koliĉinu ili svojstva otpada koji uzrokuju štetne utjecaje na okoliš ili ljudsko zdravlje ili se ne doprinosi ispunjenju ciljeva iz ĉlanka 1. ovoga Pravilnika. (3) Odobrenje za odlaganje otpada iz prethodnog stavka nadleţno tijelo utvrĊuje u dozvoli za obavljanje djelatnosti odlaganja otpada. (4) Kriteriji koje otpad mora ispunjavati za odlaganje na odreĊene kategorije odlagališta utvrĊeni su u Dodatku 3 ovoga Pravilnika. (5) Na odlagalište za inertni otpad smije se odlagati samo inertni otpad. (6) Na odlagalište za neopasni otpad dozvoljeno je odlaganje: – komunalnog otpada prema kriterijima za prihvat u Dodatku 3 ovoga Pravilnika – neopasnog otpada bilo kojeg podrijetla koji ispunjava kriterije za prihvat otpada na odlagališta za neopasni otpad prema Dodatku 3 ovog Pravilnika – stabilnog i nereaktivnog, predhodno obraĊenog opasnog otpada ukoliko graniĉne vrijednosti oneĉišćenja u otpadu i eluatu ne prelaze graniĉne vrijednosti za prihvat neopasnog otpada na odlagališta iz Dodatka 3 ovog Pravilnika. (7) Iznimno od odredbe ĉlanka 5., stavka 1, alineja 3. ovog Pravilnika dozvoljeno je odlaganje komunalnog otpada s visokim sadrţajem biorazgradivih tvari u posebnom odjeljku odlagališta koji se posebnim postupcima koristi samo u svrhu proizvodnje energije iz odloţenog otpada (8) Na odlagalište za opasni otpad dozvoljeno je odlaganje samo opasnog otpada koji ispunjava kriterije za prihvat opasnog otpada na odlagališta koji su propisani u Dodatku 3 ovog Pravilnika. (9) Zabranjeno je miješanje otpada s drugim tvarima ili drugim otpadom u svrhu smanjivanja sadrţaja opasnih tvari u otpadu i zadovoljavanja propisanih kriterija za prihvat otpada na odlagališta otpada. (10) Iznimno u izvanrednim sluĉajevima moţe se dozvoliti odlaganje otpada kojem su parametri oneĉišćenja veći do najviše tri puta od graniĉnih vrijednosti iz Dodatka 3, osim za sljedeće parametre oneĉišćenja: – otopljeni organski ugljik – DOC, BTEX, PCB i mineralna ulja ako se radi o inertnom otpadu, – otopljeni organski ugljik – DOC i pH, ako se radi o stabilnom i nereaktivnom otpadu koji se moţe odlagati na odlagalištu za neopasni otpad, – gubitak ţarenjem ili ukupni organski ugljik – TOC, ako se radi o opasnom otpadu i – ukupni organski ugljik – TOC, ako se radi o inertnom otpadu za koji TOC smije prijelaziti graniĉne vrijednosti iz Dodatka 3 ovog pravilnika do najviše dva puta. (11) Odlaganje otpada iz stavka 10. ovoga ĉlanka moţe se odobriti samo za unaprijed odreĊenu koliĉinu otpada koja se namjeravaja odlagati na rok najviše od 12 mjeseci, uz izradu prethodnog elaborata koji pokazuje da prekoraĉenje graniĉnih vrijednosti iz Dodatka 3 ovoga pravilnika neće štetno utjecati na okoliš.

V. PRETHODNI POSTUPCI ZA PRIHVAT OTPADA NA ODLAGALIŠTA

Ĉlanak 7. (1) Odlaganje otpada na odlagalište ukljuĉujući i podzemna odlagališta dozvoljeno je ako je prethodno provedena izrada osnovne karakterizacije otpada za odlaganje. (2) Postupak izrade osnovne karakterizacije otpada detaljno je utvrĊen i opisan u Dodatku 2 ovoga Pravilnika. (3) Izradu osnovne karakterizacije otpada mora osigurati proizvoĊaĉ i/ili posjednik otpada koji otpad predaje na odlaganje. (4) Osnovnu karakterizaciju otpada moţe izraditi osoba koja ima suglasnost nadleţnog tijela prema posebnom propisu za obavljanje struĉnih poslova u zaštiti okoliša. (5) Osoba iz stavka 4. ovog ĉlanka mora posjedovati akreditaciju nacionalne akreditacijske sluţbe za izvoĊenje analize otpada za najmanje jednog od organskih i jednog od anorganskih parametara oneĉišćenja utvrĊenih u kriterijima za prihvat otpada na odlagališta iz Dodatka 3 ovoga Pravilnika. (6) Za ispitivanje svojstava otpada koriste se normirani postupci i metode prema vaţećim normama u Republici Hrvatskoj. (7) Metode za uzorkovanje otpada utvrĊene su u Dodatku 5 ovoga Pravilnika. (8) U postupcima ispitivanja svojstava otpada mogu se koristiti i druge ispitivaĉke metode, ako su rezultati tih metoda jednako vrijedni rezultatima postupaka i metoda iz stavka 6. ovoga ĉlanka.

Ĉlanak 8.

(1) Ukoliko rezultati osnovne karakterizacije otpada pokazuju da se otpad moţe primiti na odreĊenu vrstu odlagališta, otpad treba podvrgnuti provjeri sukladnosti kako bi se utvrdilo da li taj otpad odgovara vrijednostima navedenim u osnovnoj karakterizaciji i zadovoljava kriterije prihvata na odlagališta iz Dodatka 3 ovoga Pravilnika. (2) Parametri za provjeru sukladnosti i dinamika provoĊenja provjere sukladnosti moraju biti navedeni u osnovnoj karakterizaciji otpada, a odlagatelj otpada mora voditi raĉuna da se provjera sukladnosti provodi prema opsegu i dinamikom utvrĊenom u osnovnoj karakterizcaiji otpada. (3) Cilj provjere sukladnosti je periodiĉna provjera otpada koji se redovito dostavlja na odlaganje. (4) Provjera sukladnosti otpada provodi se prema metodma uzorkovanja i ispitivanja za izradu osnovne karakterizacije otpada iz ĉlanka 7. ovoga Pravilnika. (5) Rezultate dobivene provjerom sukladnosti odlagatelj mora ĉuvati najmanje 3 godine.

Ĉlanak 9.

(1) Osnovna karakterizacija otpada ne izraĊuje se za: 1. otpad istog posjednika, ako njegova ukupna odloţena koliĉina u razdoblju od ĉetiri mjeseca uzastopno ne prelazi 200 kg i na temelju raspoloţivih podataka o otpadu i njegovog vizualnog pregleda, moguće je iskljuĉiti njegovo oneĉišćenje opasnim tvarima 2. otpad istog posjednika: – ako njegova ukupna odloţena koliĉina u jednoj godini ne prelazi 15 tona – ako posjednik prije poĉetka dostave otpada pismeno potvrdi da navedena koliĉna u dozvoljenom razdoblju neće biti prekoraĉena, te da otpad nije oneĉišćen opasnim tvarima, a udio biološki razgradivih sastojaka je manji od 5% mase suhe tvari, pri ĉemu vrsta, izvor i mjesto nastanka svake pošiljke otpada moraju biti u potpunosti poznati 3. komunalni otpad koji se razvrstava u kljuĉne brojeve 200202 i 200303 iz Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (»Narodne novine« 50/2005). (2) Posjednik otpada iz stavka 1. ovog ĉlanka koji šalje otpad na odlaganje mora uz propisani prateći list, priloţiti i izjavu iz koje je vidljivo da otpad nije oneĉišćen opasnim tvarima i da nema opasnih svojstava. (3) Upravitelj odlagališta mora utvrditi da masa otpada iz stavka 1. toĉke 1. i 2. ovog ĉlanka ne prelazi 0,5% mase ukupnog otpada odloţenog na odlagalištu.

Ĉlanak 10.

(1) Prije odlaganja otpada na odlagalište odlagatelj mora osigurati provjeru cjelokupne dokumentacije o otpadu. (2) Provjera dokumentacije sastoji se od utvrĊivanja njezine potpunosti i ispravnosti prema uvjetima iz ovoga Pravilnika, a osobito provjere rezultata karakterizacije otpada i provjere sukladnosti. (3) Odlagatelj moţe samo prihvatiti otpad na odlaganje za kojeg je obavljena provjera iz stavka 1. i 2. ovoga ĉlanka i za kojeg je dostavljen popunjeni prateći list prema posebnom propisu. (4) Otpad kojeg odlagatelj prihvaća na odlagalište mora se prethodno izvagati i vizualno pregledati prije i nakon istovara u odlagalištu. Vaganje se moţe osigurati na vagi na odlagalištu, izvan odlagališta ili na vagama na vozilima za prijevoz otpada. (5) Za otpad kojeg je odlagatelj preuzeo na odlaganje duţan je voditi oĉevidnik o ukupnoj koliĉini, vrstama otpada i podrijetlu njegova nastanka prema posebnom propisu.

Ĉlanak 11.

(1) Ukoliko posjednik otpada na isto odlagalište dulje vremena redovito dostavlja pošiljke istovrsnog otpada, karakterizacija otpada mora biti izraĊena prije dostave prve dopremljene pošiljke, a za sljedeće pošiljke istovrsnog otpada najmanje jednom svakih 12 mjeseci. (2) Posjednik istovrsnog otpada takoĊer mora osigurati da se u karkterizaciji otpada nalaze podaci o procesu i naĉinu nastanka otpada te o ulaznim materijalima u proces u kojem otpad nastaje, a osobito o njegovim promjenama.

Ĉlanak 12.

(1) Odlagatelj će odbiti preuzimanje otpada na odlaganje u sluĉajevima, kada: – odlaganje takvog otpada na odlagalište nije dozvoljeno, a posebno ako to proizlazi iz rezultata izrade karakterizacije otpada za odlaganje, – osnovna karakterizacija otpada nije izraĊena, – meĊusobni utjecaj s već odloţenim otpadom na odlagalištu znaĉajno povećava mogućnosti opterećenja okoliša, – je sadrţaj karakterizacije otpada nepotpun, nedostatan ili rezultati nisu dovoljno jasni,

– je karakterizaciji otpada istekao propisani rok valjanosti, – dvoji o identiĉnosti otpada ili sadrţaju opasnih tvari u njemu, – geotehniĉke osobine otpada i uvjeti njegova odlaganja u tijelo odlagališta ne jamĉe potrebnu stabilnost tijela odlagališta. (2) U sluĉajevima kada odlagatelj odbije preuzimanje dostavljenog otpada, prema stavku 1. ovoga ĉlanka, posjedniku otpada moţe dozvoliti njegovo privremeno skladištenje na lokaciji odlagališta najviše ĉetiri mjeseca, u kojem roku posjednik mora dopuniti ili ponovo izraditi osnovnu karakterizaciju otpada za odlaganje. (3) Dan poĉetka skladištenja otpada iz stavka 2. ovog ĉlanka mora biti upisan u radni dnevnik odlagališta. (4) U sluĉajevima kada odlagatelj utvrdi da dostavljeni otpad ne odgovara podacima u priloţenoj karakterizaciji otpada ili ako temeljem utvrĊenih sluĉajeva iz stavka 1. ovoga ĉlanka odbije preuzimanje otpada o tome je duţan pismeno izvijestiti inspektora nadleţnog za zaštitu okoliša. (5) Izvještaj iz stavka 4. ovog ĉlanka, pored podataka o posjedniku otpada, mora sadrţavati i podatke o osobi koja je izradila osnovnu karakterizaciju otpada.

Ĉlanak 13. (1) Za vrijeme redovnog odlaganja otpada u tijelo odlagališta mora biti osigurano da: 1. metoda odlaganja otpada u tijelo odlagališta mora jamĉiti sigurnost osoblja odlagališta i ne smije ugroţavati sistem brtvljenja odlagališnog dna, stabilnost tijela odlagališta ili drugih tehniĉkih objekata odlagališta 2. najboljim dostupnim tehnikama odlaganja otpada u tijelo odlagališta, prekrivanjem odloţenog otpada i drugim preventivnim mjerama treba sprjeĉavati raznošenje lakih frakcija otpada vjetrom i smanjivati emisiju prašine i mirisa u zrak kod odlaganja te okupljanje gamadi, ptica ili glodavaca.

Ĉlanak 14. Odlagatelju koji je istovremeno i jedini posjednik otpada koji se odlaţe na odreĊenom odlagalištu, moţe se na njegov zahtjev odobriti pojednostavljenje postupaka provjere prihvata otpada na odlaganje iz ĉlanka 10. ovog Pravilnika i to: – provjera i ispunjavanje popunjenog pratećeg lista od strane posjednika otpada, – vizualni pregled otpada prije samog odlaganja, i vaganje otpada prilikom utovara i istovara na odlagalištu, – provjera cjelokupne dokumentacije o otpadu prije odlaganja otpada.

VI. ODOBRENJE ZA RAD ODLAGALIŠTA OTPADA

Ĉlanak 15.

Djelatnost odlaganja otpada na odlagalištima odlagatelj smije obavljati samo ukoliko posjeduje dozvolu prema Zakonu o otpadu i uvjetima iz ovog pravilnika.

Ĉlanak 16. Zahtjevu za izdavanje dozvole za obavljanje djelatnosti odlaganja otpada, potrebno je priloţiti sljedeće: – podatke o identitetu (naziv/ime i prezime, adresa, matiĉni broj) podnositelja zahtjeva, – opis vrsta otpada i koliĉine otpada koja će se odlagati na odlagalištu i njegov ukupni kapacitet, – plan gospodarenja s otpadom na odlagalištu, mjere sprjeĉavanja i smanjenja oneĉišćenja okoliša, izvedbu monitoringa i nadzora rada odlagališta, – plan zatvaranja odlagališta i mjera za spreĉavanje štetnih utjecaja na okoliš nakon njegova zatvaranja, – potrebne podatke o utjecaju na okoliš iz propisanih dokumenata o procjeni utjecaja na okoliš, ukljuĉujući opis mjesta odlaganja, – oblik financijskog jamstva potreban za osiguranje obavljanja mjera zaštite okoliša nakon zatvaranja odlagališta, kojega osigurava podnositelj zahtjeva, – elaborat o »procjeni rizika« trajnog skladištenja otpada u podzemnom odlagalištu prema Dodatku 1 ovoga Pravilnika, – dokumentaciju kojom se dokazuje da je odlagalište otpada zakonito izgraĊeno prema svim općim uvjetima iz ovog Pravilnika.

Ĉlanak 17.

U dozvoli za obavljanje djelatnosti odlaganja otpada detaljno se odreĊuje: – kategorija odlagališta, prema ĉlanku 4. ovog Pravilnika; – vrste otpada i koliĉine koje se mogu odloţiti na odlagalište – koliĉina biološki razgradivih sastojaka otpada koji se mogu odloţiti u pojedinaĉnoj kalendarskoj godini – naĉin preuzimanja otpada i provjere njegove sukladnosti te drugi uvjeti rada – izvoĊenje kontrole, radnog monitoringa i drugih oblika nadzora nad oneĉišćenjem okoliša iz ĉlanka 19. ovog Pravilnika, osim za podzemna odlagališta otpada – naĉin redovnog pregleda tijela odlagališta i tehniĉkih objekata odlagališta – dozvoljene promjene indikativnih parametara podzemne vode – zahtjevi povezani s izvještavanjem o vrstama, mjestu nastanka i koliĉinama odloţenog otpada – zahtjevi povezani sa zatvaranjem odlagališta i mjere za spreĉavanje štetnih utjecaja na okoliš nakon njegova zatvaranja – vremensko razdoblje u kojem odlagatelj nakon zatvaranja odlagališta mora osiguravati izvoĊenje propisanih obveza iz ĉlanka 20. ovog Pravilnika – godišnja koliĉina i prostor za odlaganje ostataka oporabe graĊevinskog otpada i graĊevinskog otpada koji sadrţi ĉvrsto vezani azbest ukoliko je podnositelj zahtjeva zatraţio odlaganje.

VII. TROŠKOVI ODLAGANJA OTPADA

Ĉlanak 18.

Troškovi odlaganja otpada sukladno naĉelu »oneĉišćivaĉ plaća« ukljuĉuju troškove projektiranja, izgradnje odlagališta, operativne troškove rada odlagališta i procjenjene troškove zatvaranja odlagališta, odrţavanja i nadzora tijekom 30 godina nakon zatvaranja.

VIII. KONTROLA ZA VRIJEME AKTIVNOG KORIŠTENJA ODLAGALIŠTA

Ĉlanak 19.

(1) Odlagatelj koji upravlja odlagalištima opasnog i neopasnog otpada mora osigurati kontrolu za vrijeme rada odlagališta.. (2) Kontrola ukljuĉuje: – mjerenja meteoroloških parametara, – mjerenja emisija odlagališnog plina; – mjerenja emisija procjedne vode i oborinske vode s površine odlagališta, – mjerenje parametara oneĉišćenja podzemne vode opasnim tvarima, ako se nalazi u podruĉju utjecaja odlagališta, – kontrolu stabilnosti tijela odlagališta. (3) Kontrola se izvodi u opsegu i na naĉin koji je utvrĊen u Dodatku 4. ovog Pravilnika. (4) Potrebna ispitivanja i analize moraju obavljati ovlašteni laboratoriji prema posebnim propisima. (5) Odlagatelj je duţan obavijestiti nadleţno tijelo o svim štetnim utjecajima na okoliš koji se otkriju postupcima kontrole i o poduzetim korektivnim mjerama na vlastiti trošak. (6) Odlagatelj je duţan izraditi jednom godišnje izvještaj o svim rezultatima kontrole.

IX. ZATVARANJE ODLAGALIŠTA, ODRŢAVANJE I NADZOR NAKON ZATVARANJA ODLAGALIŠTA

Ĉlanak 20.

(1) Odlagalište ili dio odlagališta moţe se zatvoriti i/ili prestati s radom kada su se ostvarili uvjeti za zatvaranje propisani u dozvoli iz ĉlanka 15. ovog Pravilnika i nakon odobrenja nadleţnog tijela. (2) Odlagalište ili dio odlaglišta smatra se zatvorenim kada nadleţno tijelo nakon obavljenog pregleda, utvrdi da su ispunjeni svi zahtjevi i uvjeti povezani sa zatvaranjem propisani u dozvoli i donese Odluku o zatvaranju. (3) Nakon zatvaranja odlagališta odlagatelj je odgovoran za odrţavanje odlagališta, provedbu propisanih mjera za spreĉavanje štetnih utjecaja na okoliš te kontrolu nakon zatvaranja, odreĊenim u dozvoli iz ĉlanka 15. ovoga Pravilnika. (5) Odlukom o zatvaranju odlagališta nadleţno tijelo, ako procijeni da mjere propisane u dozvoli nisu dostatne, moţe propisati i dodatne mjere za spreĉavanje štetnih utjecaja na okoliš, kao i dodatne mjere kontrole. (6) U sluĉaju uoĉenih neoĉekivanih štetnih utjecaja na okoliš odlagatelj zatvorenog odlagališta duţan je obavijestiti nadleţno tijelo kako bi se na vrijeme poduzele korektivne mjere. (7) Odlagatelj zatvorenog odlagališta duţan je u vremenskom razdoblju utvrĊenom u dozvoli iz ĉlanka 15. ovoga ĉlanka ili Odluci o zatvaranju osigurati: – odrţavanje i zaštitu zatvorenog odlagališta – redovite preglede stanja tijela odlagališta – obavljanje kontrole i nadzora odlagališta – izradu godišnjeg izvješća o stanju odlagališta i provedbi propisanih mjera

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ĉlanak 21.

(1) Za postojeća odlagališta koja zadovoljavaju uvjete koji su utvrĊeni ovim Pravilnikom, odlagatelj je duţan nadleţnom tijelu u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika podnijeti zahtjev za dobivanje dozvole prema uvjetima iz ovoga Pravilnika. (2) Za postojeća odlagališta koja ne zadovoljavaju uvjete utvrĊene ovim Pravilnikom, odlagatelj je duţan u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovog Pravilnika izraditi plan sanacije i/ili zatvaranja odlagališta prema uvjetima iz ovoga Pravilnika i dostaviti ga nadleţnom tijelu na suglasnost. (3) Temeljem odobrenih planova sanacije i/ili zatvaranja i uvjeta utvrĊenih ovim Pravilnikom, postojeća odlagališta iz stavka 2. ovog ĉlanka moraju biti sanirana i/ili zatvorena najkasnije do 31. prosinca 2011. godine.

Ĉlanak 22.

(1) Odredba iz ĉlanka 5. stavka 1., alineja 3. ovog Pravilnika primjenjuje se na sva odlagališta od 31. prosinca 2016. godine (2) Odreba iz ĉlanka 6. stavka 1. ovog Pravilnika ne primjenjuje se na postojeća odlagališta koja se prema odobrenim planovima sanacije i/ili zatvaranja koriste za odlaganje otpada do puštanja u rad centara za gospodarenje otpadom. (3) Odredba iz ĉlanka 5. stavka 1, alineja 3. i ĉlanka 6. stavak 1. ovog Pravilnika primjenjuje se na sva odlagališta unutar centara za gospodarenje otpadom koji su pušteni u rad nakon stupanja na snagu ovog pravilnika. (4) Odredba iz ĉlanka 5. stavka 1, alineja 3. ovog Pravilnika ne primjenjuje se na postojeća odlagališta otpada koja se prema odobrenim planovima sanacije i/ili zatvaranja koriste za odlaganje do puštanja u rad centara za gospodarenje otpadom. (5) Podaci koji odreĊuju postupno smanjenje sadrţaja biorazgradivih sastojaka u ukupnoj masi komunalnog otpada koji se moţe odlagati na odlagališta neopasnog otpada od dana stupanja na snagu ovoga pravilnika, a u cilju ispunjenja uvjeta iz ĉlanka 5. stavka 1. alineja 3. ovog Pravilnika utvrĊeni su u Planu gospodarenja otpadom Repubilke Hrvatske.

DODATAK 1

OPĆI UVJETI ZA SVE KATEGORIJE ODLAGALIŠTA 1. Lokacija odlagališta 1.1. Lokacija odlagališta otpada mora biti udaljena najmanje 500 m od naseljenog podruĉja gdje stalno borave ljudi. 1.2. Lokacija odlagališta nije dozvoljena na: – vodozaštićenom podruĉju, odreĊenom prema propisima koji reguliraju zaštitu voda, – zaštićenom podruĉju izvora termalno-mineralne vode, odreĊenom prema propisima koji reguliraju zaštitu voda – poplavnom podruĉju, odreĊenom prema propisima koji reguliraju zaštitu voda, – podruĉju ugroţenom od klizišta, urušavanja, usjeda ili drugih gibanja zemljine mase, ukoliko te opasnosti nije moguće sprijeĉiti tehniĉkim mjerama, – podruĉju s nejednakim geotehniĉkim svojstvima na površini i ispod površine, koji ugroţavaju odlagalište, ukoliko takove opasnosti nije moguće sprijeĉiti tehniĉkim mjerama, – terenu izvan poplavnog podruĉja iz alineje 3., ako je u podruĉju poplavnih voda vrijeme povrata od 500 godina i ako osiguranje od poplavnih voda nije moguće osigurati tehniĉkim mjerama, – terenu sa slobodnom tekućom podzemnom vodom, ako je razina najviše oĉekivane površine podzemne vode, kod uzimanja u obzir mogućeg usjeda, manja od jednog metra ispod temeljnog tla odlagališta i tu udaljenost nije moguće ustanoviti odgovarajućim tehniĉkim mjerama. 2. Zaštita voda 2.1 Dno odlagališta otpada mora biti najmanje 1 m iznad najviše razine podzemne vode. 2.2 Podzemni dio tla odlagališta, najmanje na podruĉju tijela odlagališta, mora biti geološki i hidrogeološki jedinstven i takvog geološkog sastava da osigurava zaštitu tla te oneĉišćenje podzemne i površinske vode. 2.3 Prosjeĉna vodonepropusnost tla na podruĉju temeljnog tla i boĉnih strana tijela odlagališta mora biti manja od: – za odlagalište za opasni otpad: k= 1x10-9 m/s u debljini tla najmanje od pet metara, – za odlagalište za neopasni otpad: k= 1x10-9 m/s u debljini tla od najmanje jednog metra, – za odlagalište za inertni otpad: k= 1x10-7 m/s u debljini tla od najmanje jednog metra. Ispunjenje ovih uvjeta moţe se osigurati i nanošenjem umjetnih brtvenih slojeva na podruĉje temeljnog tla i boĉnih strana tijela odlagališta kako bi se dobilo jednakovrijedno svojstvo tla s obzirom na vodonepropusnost i zadrţavanje vode. Umjetni brtveni sloj ne smije biti manji od pola metra. 2.4 Za tijelo odlagališta potrebno je urediti temeljno tlo i boĉne strane tijela odlagališta na naĉin koji osigurava stabilnost odlagališta i izvedbu brtvenih i drenaţnih slojeva. 2.5 Na temeljno tlo i boĉne strane odlagališta mora se postaviti brtveni sloj. 2.6 Na odlagalištu za opasni i neopasni otpad mora se osigurati odvoĊenje procjednih voda kroz drenaţni sloj i njihovo sakupljanje izvan tijela odlagališta. 2.7 Drenaţni sloj mora biti debljine veće od 0,5 m. 2.8 Sakupljene procjedne vode moraju se obraditi prije ispusta u prijemnik prema propisima o zaštiti voda. 2.9 Prodiranje otpada u drenaţni sloj se mora sprijeĉiti odgovarajućim prihvatljivim tehniĉkim rješenjima. Uvjeti iz toĉke 2.2 i 2.3. ne moraju se primijeniti za odlagalište inertnog otpada ukoliko se propisanim postupcima procjene utjecaja na okoliš utvrdi da nema štetnih utjecaja na kvalitetu tla, podzemne i površinske vode. 5. Osnovna opremljenost odlagališta – Na ulazu u odlagalište mora biti postavljen natpis s navedenim imenom odlagatelja, vrste odlagališta i radnim vremenom odlagališta. – Na uoĉljivom mjestu na odlagalištu mora biti istaknut plan postupaka za sluĉaj izvanrednog dogaĊaja. – Odlagalište mora biti ograĊeno najmanje dva metra visokom ogradom. – Stalnim nadzorom treba sprijeĉiti nenadzirani unosa otpada na odlagalište. – Na podruĉju odlagališta moraju se nalaziti dovoljno velike površine za izvoĊenje postupaka preuzimanja i provjere predanog otpada te za parkiranje i okretanje dostavnih vozila. – Odlagalište mora biti opremljeno ureĊajima za sprjeĉavanje prenošenja prašine i neĉistoća s transportnih vozila s odlagališta na kolnike javnih cesta. – Na podruĉju odlagališta mora biti ureĊen dovoljan skladišni prostor za privremeno skladištenje otpada prije odlaganja. – Odlagalište mora imati prikljuĉak na javnu cestu. – Vozilo kojim se dovozi otpad do odlagališta otpada mora biti tako opremljeno da se sprijeĉi rasipanje otpada, širenje prašine, buke i mirisa. – Oko ograde odlagališta otpada mora biti ureĊen protupoţarni pojas širine 4-6 m. – Na odlagalištu otpada iza protupoţarnog pojasa mora se urediti vizuelno dovoljan visoki zeleni pojas.

DODATAK 2

OSNOVNA KARAKTERIZACIJA OTPADA Osnovnom karakterizacijom otpada utvrĊuju se karakteristike otpada na osnovi svih podataka neophodnih za njegovo konaĉno odlaganje na siguran naĉin. Osnovna karakterizacija otpada sadrţava: – kljuĉni broj iz klasifikacijskog popisa otpada, vrstu otpada, izgled, opis otpada i njegovih znaĉajnih svojstava – mjesto nastanka i porijeklo otpada – informacije o proizvodnom procesu u kojem nastaje otpad (opis i svojstva sirovina i proizvoda) – opis prethodne obrade otpada prema ĉlanku 6. Pravilnika ili izjavu zašto se prethodna obrada ne smatra potrebnom – podaci o sastavu otpada i ponašanju pri eluiranju (ukoliko je to znaĉajno), – kategoriju odlagališta na koju se otpad moţe odloţiti prema kriterijima za prihvat iz Dodatka 3 ovoga Pravilnika – podatke o relevantnim opasnim svojstvima za opasni otpad prema posebnom propisu – dokaz da otpad nije obuhvaćen iskljuĉenjima navedenim u ĉl. 5. ovog Pravilnika – procjenu oĉekivanih posljedica odlaganja otpada obzirom na njegova svojstva i ako je potrebno, posebne zahtjeve i mjere koje se trebaju poduzeti pri odlaganju – odreĊene kljuĉne parametre otpada za utvrĊivanje provjere sukladnosti za prihvat na odlagalište i dinamiku provoĊenja utvrĊivanja provjere sukladnosti, – rok valjanosti karakterizacije otpada – raspon sastava i raspon i promjenjivost karakteristiĉnih svojstava otpada iz istog proizvodnog procesa Osnovni naĉini i metode izrade karakterizacije otpada: 1. Osnovna karakterizacija otpada mora biti izraĊena u elektronskom i pisanom obliku 2. Osnovna karakterizacija otpada mora biti izraĊena na temelju uzorkovanja i rezultata ispitivanja otpada. 3. Ispitivanje otpada i eluata obuhvaća sve kljuĉne parametre oneĉišćenja otpada i parametre eluata za odlaganje na odreĊenu vrstu odlagališta koji su navedeni u Dodatku 3. ovog Pravilnika. 4. Uzorci koji se dostavljaju za karakterizaciju i ispitivanje otpada moraju biti reprezentativni 5. U ispitivanje otpada potrebno je ukljuĉiti sve parametre oneĉišćenja otpada koji su vaţni za reaktivne procese na odlagalištu. 6. Ako je otpad zbog podrijetla ili mjesta nastanka netipiĉno oneĉišćen opasnim tvarima, to je u karakterizaciji otpada potrebno posebno navesti. 7. Kada uzimanje reprezentativnog uzorka, zbog nehomogenosti otpada nije moguće, osnovna karakterizacija otpada mora se temeljiti na teoretskim podacima te empirijskim vrijednostima i obrazloţenjima. 8. Ako otpad ĉini otpadna ambalaţa oneĉišćena kemikalijama ili ostacima kemikalija, odnosno neupotrijebljene kemikalije za koje je u skladu s propisima koji reguliraju kemikalije izraĊen sigurnosni list, za karakterizaciju otpada, umjesto rezultata kemijske analize, mogu se upotrijebiti podaci o sirovinskom sastavu iz sigurnosnog lista. 9. Za izradu karakterizacije otpada moraju biti poznati svi potrebni podaci i pruţeni svi potrebni dokazi Karakterizaciji treba priloţiti sljedeće podatke koji su bili temelj za njenu izradu: – opis uzorkovanja otpada, – predviĊenu koliĉinu i dinamiku nastanka otpada – izvještaj o istraţivanjima opasnih svojstava otpada – izvještaj o istraţivaju utjecaja odlaganja otpada na stabilnost tijela odlagališta – utemeljenje napuštanja prethodne obrade otpada prije odlaganja – izvještaj o drugim dopunskim istraţivanjima – popis korištene literature

DODATAK 3

OSNOVNI KRITERIJI KOJE OTPAD MORA ISPUNJAVATI ZA ODLAGANJE NA ODLAGALIŠTE

1. KRITERIJI ZA ODLAGANJE OTPADA NA ODLAGALIŠTE INERTNOG OTPADA

1.3 Na odlagalište inertnog otpada moţe se odlagati sljedeći inertni otpad iz tablice bez prethodne analize eluata i organskih parametara onečišćenja:

kljuĉni broj vrsta Ograniĉenja

17 01 01 Beton Samo odabrani graĊevinski otpad i otpad od rušenja*

17 01 02 Opeka Samo odabrani graĊevinski otpad i otpad od rušenja*

17 01 03 Crijep/ploĉice i keramika Samo odabrani graĊevinski otpad i otpad od rušenja*

17 01 07 Mješavine betona, opeke, crijepa/ploĉica i keramike Samo odabrani graĊevinski otpad i otpad od rušenja*

17 02 02 Staklo

17 05 04 Zemlja i kamenje Iskljuĉujući površinski sloj tla, treset; iskljuĉujući zemlju i kamenje s kontaminiranih lokacija

*Odabrani graĊevinski otpad i otpad od rušenja s niskim sadrţajem drugih vrsta materijala (kao što su metali, plastika, zemlja, organski materijali, drvo, guma itd.) i bez graĊevinskog otpada i otpada od rušenja koji je oneĉišćen anorganskim ili organskim opasnim tvarima, npr. zbog proizvodnih postupaka kod graĊenja, oneĉišćenja tla, skladištenja i uporabe pesticida ili drugih opasnih tvari itd., osim ako se dokaţe da srušena graĊevina nije bila znaĉajno oneĉišćena i bez graĊevinskog otpada i otpada od rušenja koji je obraĊen, prekriven ili obojen materijalima koji sadrţe znaĉajne koliĉine opasnih tvari. Podrijetlo otpada mora biti poznato. Ako je otpad iz tablice oneĉišćen odnosno sadrţi druge materijale ili tvari, kao što su metali, azbest, plastika, kemikalije itd., u koliĉini kojom se toliko povećava rizik od otpada da je opravdano njegov odlaganje na odlagališta drugih kategorija, on se ne smije prihvatiti na odlagalište inertnog otpada.

2. KRITERIJI ZA ODLAGANJE OTPADA NA ODLAGALIŠTE NEOPASNOG OTPADA

2.5. Neopasni materijali/otpad na bazi gipsa koji se odlaţu na odlagališta neopasnog otpada smiju se odloţiti iskljuĉivo u odjeljke odlagališta gdje se ne odlaţe biorazgradivi otpad. Graniĉne vrijednosti za TOC – ukupni organski ugljik i DOC – otopljeni organski ugljik iz toĉke 2.1.2.2 vrijede i za otpad koji se odlaţe zajedno s materijalima na bazi gipsa. 2.6. Otpad koji sadrţi azbest GraĊevinski otpad koji sadrţi azbest i ĉvrsto vezani azbestni otpad moţe se odloţiti na odlagalište neopasnog otpada bez prethodne analize eluata i organskih parametara oneĉišćenja ako je zadovoljeno sljedeće: – otpad ne smije sadrţavati druge opasne tvari osim ĉvrsto vezanog azbesta – odlagati se moţe samo graĊevinski otpad koji sadrţi ĉvrsto vezani azbest i ostali ĉvrsto vezani azbestni otpad – otpad se moţe odlagati samo u posebnim odlagališnim poljima, odvojeno od ostalog otpada na odlagalištu, – podruĉje s odloţenim otpadom mora se dnevno prekrivati na naĉin da se sprijeĉi tijekom pekrivanja oslobaĊanje azbestnih vlakana u okoliš – otpad koji nije pakiran mora se prije odlaganja prskati vodom – površinsko brtvljenje tijela odlagališnog polja s otpadom koji sadrţi azbest mora sprjeĉavati oslobaĊanje azbestnih vlakana u okoliš – na odlagališnom polju s otpadom koji sadrţi azbest ne smiju se izvoditi nikakve aktivnosti koje mogu uzrokovati oslobaĊanje azbestnih vlakana u okoliš, – nakon zatvaranja odlagališta s odlagališnim poljem s otpadom koji sadrţi azbest, mora biti sprijeĉena svaka daljnja upotreba površina odlagališta.

DODATAK 4 1. KONTROLA METEOROLOŠKIH PARAMETARA NA ODLAGALIŠTU 1.1 Mjerenja meteoroloških parametara obuhvaćaju dnevno mjerenja koliĉine oborina, temperature zraka, brzine i smjera vjetra, vlage zraka i isparavanja. 1.2 Nakon zatvaranja odlagališta mjerenja se provode jednom mjeseĉno u idućih 5 godina. 1.3 Meteorološki parametri mogu se prikupljati s najbliţe meteorološke stanice drţavne meteorloške mreţe. 2. KONTROLA EMISIJA TVARI U ZRAK IZ ODLAGALIŠTA 2.1 Mjerenja koncentracije odlagališnih plinova u zrak obuhvaćaju: Mjeseĉna mjerenja koncentracije CH4, CO2 i O2 u odlagališnom plinu za vrijeme rada odlagališta, a nakon zatvaranja svakih 6 mjeseci. Mjerenje ostalih odlagališnih plinova (H2S i H2) provodi se ovisno o sastvu odloţenog otpada ili ako je to propisano u dozvoli za obavljanje jdelatnosti odlaganja otpada. 2.2 Mjerenje se mora provesti na reprezentativnom broju uzoraka. 2.3 Uĉinkovitost sustava za skupljanje odlagališnog plina mora se redovito provjeravati. 2.4 Ako se rezultati mjerenja sastava i koncentracije odlagališnog plina ponavljaju, vrijeme izmeĊu dvaju uzastopnih mjerenja moţe se produţiti, ali ne smije biti duţe od šest mjeseci. 2.5 Mjerenje koncentracije odlagališnih plinova se mjeri svakih šest mjeseci nakon zatvaranja odlagališta. 3. KONTROLA EMISIJA TVARI U PROCJEDNE I OBORINSKE VODE NA ODLAGALIŠTU 3.1 Mjerenje parametara procjedne vode provodi se svaka tri mjeseca i obuhvaća koliĉinu i sastav procjedne vode za vrijeme rada odlagališta, a nakon zatvaranja svakih šest mjeseci. 3.2 Opseg mjerenja parametara procjedne vode odreĊuje se vodopravnom dozvolom prema posebnom propisu o zaštiti voda i/ili u postupku procjene utjecaja na okoliš. 3.3 U sklopu mjerenja sastava procjedne vode mora se mjeriti i vodljivost. 3.4 Parametri za koje se provodi mjerenje moraju odraţavati svojstva procjedne vode. 3.5 Mjerenje se mora provesti na reprezentativnom broju uzoraka. 3.6 Opseg mjerenja parametara oborinske vode iz nadstrešnice, manipulativnih površina ili prekrivenih površina odlagališta odreĊuje se vodopravnom dozvolom prema posebnom propisu o zaštiti voda. 4. KONTROLA PODEMNE VODE NA ODLAGALIŠTU 4.1 Opseg mjerenja parametara podzemne vode odreĊuje se u vodopravnoj dozvoli prema posebnom propisu o zaštiti voda i/ili u propisanom postupku procjene utjecaja na okoliš. 4.2 Mjerenja parametara podzemne vode obuhvaćaju mjerenja visine razine podzemne vode i parametara oneĉišćenja podzemne vode prema posebnom propisu 4.3 U prvoj godini rada odlagališta mjerenja treba provoditi jednom mjeseĉno. Ako se vrijednosti mjerenih parametara ne promijene, u nastavku rada odlagališta mjerenja tih parametara mogu su izvoditi jednom u 3 mjeseca, a nakon zatvaranja odlagališta svakih 6 mjeseci. 4.4 Parametri oneĉišćenja podzemne vode moraju se mjeriti na jednom mjernom mjestu uzvodno i na najmanje 2 mjerna mjesta nizvodno od podruĉja utjecaja odlagališta.

DODATAK 5

METODE UZORKOVANJA OTPADA ZA ODLAGANJE Za svaku pošiljku otpada za odlaganje prireĊuje se jedan reprezentativni uzorak, a ako pošiljka sadrţi više šarţi, reprezentativni uzorak se prireĊuje za svaku šarţu posebno. Koliĉina otpadne tvari u reprezentativnom uzorku iznosi najmanje 1 kg. Kod uzimanja pojedinaĉnih uzoraka i pripremi reprezentativnog uzroka, treba osigurati da sastav reprezentativnog uzorka odgovara prosjeĉnom sastavu otpada u pošiljci, odnosno prosjeĉnom sastavu oneĉišćene zemlje. Broj pojedinaĉnih uzoraka iz kojih se prireĊuje reprezentativni uzorak odreĊuje se prema veliĉini pošiljke, odnsno broju posuda ili spremnika kako je odreĊeno u Tablici:

Broj posuda ili spremnika Najmanji broj posuda ili spremnika od jedne šarţe ili pošiljke iz kojih se uzima pojedinaĉni uzorak

1. 1 do 3 sve

2. 4 do 64 4

3. 65 do 125 5

4. 126 do 216 6

5. 217 do 343 7

6. 344 do 512 8

7. 513 do 729 9

8. 730 do 1000 10

9. 1001 do 1300 11

10. više od 1301 na svakih 300 posuda ili spremnika po jedan dopunski uzorak

Za homogeni kruti otpad pojedinaĉni uzorak predstavlja jedan nasumce uzeti uzorak iz jedne posude ili spremnika Za nehomogeni kruti otpad pojedinaĉni uzorak se prireĊuje iz šest zahvata i to: po jedan zahvat sa dna, trećine visine i dvije trećine visine i po jedan zahvat s vanjskog donjeg, srednjeg i gornjeg dijela hrpe u spremniku. Ako je spremnik tako napunjen da nasipana tvar nema oblik hrpe u spremniku, onda se prva tri zahvata uzimaju po istim visinama iz sredine spremnika, a druga tri takoĊer po istim visinama uz jednu stijenku spremnika. Iz ovih šest zahvata prireĊuje se miješanjem i ĉetvrtanjem pojedinaĉni uzorak od najmanje 1 kg, a daljnjim miješanjem pojedinaĉnih i ĉetvrtanjem, reprezentativni uzorak kao i za homogeni otpad. Posude ili spremnici iz jedne pošiljke ili šarţe iz kojih se uzima pojedinaĉni uzorak odreĊuje se sluĉajnim izborom.

PRAVILNIK O GOSPODARENJU GRAĐEVNIM OTPADOM (NN 38/08)

I. OPĆE ODREDBE

Ĉlanak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se naĉin gospodarenja graĊevnim otpadom koji nastaje graĊenjem prema posebnom zakonu.

Ĉlanak 2. Ovaj Pravilnik ne primjenjuje se na: – gospodarenje graĊevnim otpadom koji sadrţi azbest, – iskope kojima se gospodari prema posebnim propisima koji ureĊuju gospodarenje mineralnim sirovinama.

Ĉlanak 3.

Pojmovi uporabljeni u ovom Pravilniku imaju sljedeće znaĉenje: 1. GraĎevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje graĊevina, rekonstrukcije, uklanjanja i odrţavanja postojećih graĊevina,

te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne moţe bez prethodne oporabe koristiti za graĊenje graĊevine zbog kojeg graĊenja je nastao. 2. Posjednik graĎevnog otpada je: – vlasnik graĊevine, – investitor, – izvoĊaĉ kojem je vlasnik graĊevine odnosno investitor na temelju valjanog pravnog posla prenio pravo raspolaganja odnosno posjedništva nad graĊevnim otpadom, – treća osoba kojoj je vlasnik graĊevine odnosno investitor na temelju valjanog pravnog posla prenio pravo raspolaganja odnosno posjedništva nad graĊevnim otpadom. 3. Investitor je pravna ili fiziĉka osoba u ĉije ime se gradi graĊevina. 4. IzvoĎač je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graĊevini sukladno posebnom zakonu prilikom ĉega nastaje graĊevni otpad. 5. Ovlaštena osoba je svaka pravna i fiziĉka osoba-obrtnik koja temeljem Zakona o otpadu posjeduje dozvolu za gospodarenje graĊevnim otpadom i ovlaštenik je koncesije za gospodarenje graĊevnim otpadom. 6. UreĎaj je samostalni ureĊaj ili sklop meĊusobno povezanih ureĊaja koji mogu biti mobilni ili stacionarni, a kojima je moguće gospodariti graĊevnim otpadom na mjestu nastanka – na gradilištu i/ili u reciklaţnom dvorištu za graĊevni otpad odnosno u graĊevini za gospodarenje otpadom. 7. Reciklaţno dvorište za graĎevni otpad (u daljnjem tekstu: reciklaţno dvorište) je graĊevina namijenjena razvrstavanju, mehaniĉkoj obradi i privremenom skladištenju graĊevnog otpada.

II. GOSPODARENJE GRAĐEVNIM OTPADOM

Ĉlanak 4.

Gospodarenje graĊevnim otpadom podrazumijeva skup aktivnosti i mjera koje obuhvaćaju odvojeno skupljanje, oporabu i/ili zbrinjavanje graĊevnog otpada.

Ĉlanak 5.

(1) GraĊevni otpad ne smije se odloţiti na mjestu nastanka kao niti na lokacijama koje nisu za to predviĊene. (2) Posjednik graĊevnog otpada duţan je snositi sve troškove gospodarenja graĊevnim otpadom.

Ĉlanak 6.

(1) Posjednik graĊevnog otpada duţan je osigurati uvjete za odvojeno skupljanje i privremeno skladištenje graĊevnog otpada. (2) Odvojeno skupljanje i privremeno skladištenje graĊevnog otpada posjednik graĊevnog otpada mora povjeriti ovlaštenoj osobi. (3) Ovlaštena osoba obavlja djelatnost gospodarenja graĊevnim otpadom u reciklaţnim dvorištima na stacionarnim ureĊajima za oporabu, odnosno na gradilištu gdje nastaje graĊevni otpad pomoću mobilnog ureĊaja. (4) Posjednik graĊevnog otpada koji je izvoĊaĉ moţe na gradilištu na kojem nastaje graĊevni otpad taj otpad i oporabiti u okviru registrirane djelatnosti i odgovarajuće dozvole za gospodarenje otpadom.

Ĉlanak 7.

(1) Posjednik graĊevnog otpada moţe obavljati oporabu graĊevnog otpada na mjestu nastanka u ureĊajima za materijalnu oporabu otpada. Takvi ureĊaji moraju udovoljavati uvjetima propisanim posebnim propisom. (2) Ovlaštena osoba moţe obavljati oporabu graĊevnog otpada u ureĊajima za materijalnu i/ili energetsku oporabu otpada. Takvi ureĊaji moraju udovoljavati uvjetima propisanim posebnim propisom. (3) Posjednik graĊevnog otpada i ovlaštena osoba duţni su osigurati konaĉno zbrinjavanje ili oporabu odvojeno skupljenog opasnog otpada iz graĊevnog otpada.

Ĉlanak 8.

GraĊevni proizvod nastao materijalnom oporabom graĊevnog otpada moţe se ponovo uporabiti u graĊevne svrhe ukoliko udovoljava normama i uvjetima propisanim posebnim propisom.

Ĉlanak 9.

(1) Odlaganje graĊevnog otpada moţe se obavljati u sluĉajevima kada ga nije moguće materijalno i/ili energetski oporabiti i ponovno uporabiti u skladu s odredbama ovoga Pravilnika kao i u sluĉaju kad graĊevni otpad nastaje uklanjanjem

bespravno izgraĊenih graĊevina ili njihovih dijelova u provedbi inspekcijskog rješenja. (2) GraĊevni otpad predviĊen za odlaganje predaje se ovlaštenim osobama koje upravljaju odlagalištima otpada sukladno uvjetima propisanim posebnim propisom.

Ĉlanak 10.

Svaka pravna i fiziĉka osoba-obrtnik koja ima dozvolu odnosno koncesiju prema Zakonu o otpadu za pojedinu ili više djelatnosti gospodarenja otpadom ukoliko prilikom obavljanja djelatnosti gospodari graĊevnim otpadom duţna je voditi oĉevidnike o nastanku i tijeku graĊevnog otpada te prijavljivati nadleţnim tijelima podatke o tom otpadu sukladno posebnim propisima.

Ĉlanak 11.

(1) Ţupanije i Grad Zagreb duţni su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika odrediti lokacije za gospodarenje graĊevnim otpadom na svojem podruĉju. (2) Grad Zagreb i jedinice lokalne samouprave duţni su putem reciklaţnih dvorišta osigurati preuzimanje graĊevnog otpada sa svojeg podruĉja.

Ĉlanak 12.

Svaka pravna i fiziĉka osoba-obrtnik odnosno ovlaštena osoba, koja na bilo koji naĉin prema ovom Pravilniku gospodari graĊevnim otpadom duţna je gospodarenje graĊevnim otpadom uskladiti s odredbama ovoga Pravilnika najkasnije do 31. prosinca 2008. godine.