No Slide Title

Pojam i vrste javnih prihodaJavne financije i porezni sustavJavne financije znanstvena disciplina koja prouava modalitete i instrumente dravnog prikupljanja, troenja i preraspodjele javnih prihoda s ciljem uinkovite ponude javnih dobara i usluga.Porezni sustav naglasak na prihodnoj strani, poreznim i neporeznim prihodima. Definiranje pojmaJavni prihodi su financijska sredstava koja slue dravi za podmirenje javnih potreba, odnosno rashoda. Suvremena drava je porezna drava.

Porezni se sustavi meusobno razlikuju.

Zajednika obiljeja javnih prihoda: - ubiru se u novcu, - slue za podmirenje javnih potreba, - ubiru periodino iz dohotka, odnosno prihoda, a samo ponekad ili rijetko iz imovine.Drava stjee prihode u obliku poreza, doprinosa, naknada, javnog duga i temeljem vlastite gospodarske djelatlosti (od dravnih poduzea).

Najvaniji instrument prikupljanja prihoda u svim dravama su porezi.

Porezi ujedno predstavljaju najizdaniji prihod drave.

Javni prihodiPodjela javnih prihoda (postoje brojne podjele):originarne i derivativne,redovite i izvanredne,namjenske i nenamjenske,prihode irih i prihode uih teritorijalnih jedinica.Originarni i derivativni javni prihodiOriginarni prihodi drave su oni koje drava ostvaruje temeljem vlastite gospodarske djelatnosti, odnosno od svojih javnih poduzea (npr. Hrvatske vode, Hrvatske ceste), odnosno dravne imovine.

Derivativni prihodi drave ostvaruju se temeljem financijskog suvereniteta drave, odnosno drava iz svog suvereniteta crpi pravo oporezivanja fizikih i pravnih osoba.

Redoviti i izvanredni javni prihodiRedoviti prihodi obiljeeni su konstantnou pritjecanja, u redovitim vremenskim intervalima, a to je njihovo obiljeje povezano uz injenicu da se obiru iz ekonomski obnovljivih izvora. Oni slue za podmirenje redovitih rashoda.Izvanredni prihodi ubiru se povremeno (tijekom samo jedne ili nekoliko godina) i slue za pokrivanje izvanrednih dravnih rashoda. Izvanredni se dravni rashodi mogu javiti u situacijama poput rata, velikih prirodnih nepogoda ili primjerice recesije.

Namjenski i nenamjenski prihodiNamjenski prihodi koje nazivamo jo i destiniranim prihodima jesu oni kod kojih je unaprijed utvrena namjena troenja. Tako se primjerice sredstva prikupljena javnim zajmom koriste za financiranje izgradnje hidro-centrale ili se pak sredstva prikupljena oporezivanjem nafte i naftnih derivata troe za izgradnju i odravanje auto-cesta. Nenamjenski prihodi ili nedestinirani, slue za podmirenje svih postojeih javnih potreba, dakle nije im unaprijed utvrena namjena troenja, odnosno prilikom njihovog ubiranja (uglavnom se radi o porezima) porezni obveznici ne znaju za to e se utroiti prikupljena sredstva. Prihodi irih i uih teritorijalnih jedinicaPrihodi irih teritorijalnih jedinica jesu prihodi ije pravo ubiranja ima sredinja drava, u ovu se grupu u RH ubrajaju dravni porezi (PDV, porez na dobit, troarine).

Prihodi uih teritorijalnih jedinica jesu prihodi koje smiju ubrati i troiti u cijelosti ili samo djelomino ue jedinice, to ovisi o teritorijalnom ustroju odreene zemlje. U RH to su prihodi upanija, opina i gradova.

Javni prihodiVrste javnih prihoda

porezni prihodi (sve vrste poreza),neporezni prihodi (doprinosi i pristojbe ili takse),ostali neporezni prihodi (prihodi od imovine, pomoi od meunarodnih organizacija, inozemnih vlada, iz prorauna, prihodi od vlastite djelatnosti, kazne i donacije).

Pojam i obiljeja porezaPorezni prihodi su najvaniji i najizdaniji prihod suvremenih drava.

U prolosti su postojala mnogobrojna opravdanja za ubiranje poreza (teorija rtve, sile, ugovora, cijene, organska teorija itd.), meutim danas se smatra kako nije potrebno traiti opravdanja za ubiranje poreza.

Na dananjem bi stupnju razvoja drava s mnogobrojnim zadanim javnim funkcijama i ovlastima bilo nezamislivo odravati sustave javnih financija bez poreza pa tako danas postoji mnogo razliitih poreznih oblika kojima se oporezuju svi pokazatelji ekonomske (porezne) snage, odnosno kapaciteta.

Definicije porezaPostoji bezbroj razliitih definicija poreza i teko je nai jednu koja bi odgovarala svakom vremenu, prostoru i stupnju drutvenog razvitka.

Porez je dio imetka koji svaki graanin daje dravi da drugi dio moe sigurno posjedovati. Montesquieu

Porez je prisilni doprinos gospodarskih jedinica, dijelom za pokrie zajednikih dravnih potreba i javnih izdataka, a dijelom slui za drugaiju raspodjelu nacionalnog dohotka. A. Wagner

Porezi su prisilno davanje bez konkretne odnosno posebne protuusluge onog kome to davanje pripada. W. Wittmann Porez je ustavnim putem unaprijed tono odreen prinos to ga dravljani moraju plaati razmjerno svojoj imovini ili prema svojoj privrednoj sposobnosti. S. RadiPorezi su takva javna podavanja koja se daju dravi ili drugim javnim tijelima prema odredbi zakona iz imovine, odnosno iz dohotka pojedinca u svrhu ostvarivanja opi svrha, bez posebne protuinidbe. S. PosiloviPorezi su prisilno plaanje dravi za koje se ne dobiva protunaknada. Porez moe biti razrezan fizikoj osobi, nekom drugom subjektu, imovini itd. Definicija iskljuuje pristojbe i kazne, ali obuhvaa doprinose za socijalno osiguranje jer su oni prisilne naravi. OECD

Obiljeja porezaKarakteristike poreza:prisilnost,derivativnost,nepovratnost,odsutnost neposredne naknade,nedestiniranost,ubiru se u javnom interesu,novani su prihod drave.Pojam i obiljeja porezaOporezivati se moe gotovo sve pa tako osim temeljnih poreznih oblika, a to su porez na dohodak, porez na dobit i porez na dodanu vrijednost (ili neki drugi oblik opeg poreza na promet proizvoda i usluga) u poreznim sustavima postoje i manje vani i izdani porezi poput primjerice poreza na kune ljubimce.

Fiskalni sustav je iri pojam od poreznog sustavaPodjela porezaNajee se koristi podjela koja dijeli poreze na izravne (neposredne ili direktne) i neizravne (posredne ili indirektne).

Izravni (dohodak i dobit).Neizravni (PDV i troarine).

Kriteriji razlikovanja:prevaljivost,objekt oporezivanja i uvaavanje osobnih okolnosti,obveza snoenja tereta poreza.Porezna terminologijaKada opisujemo sam postupak oporezivanja susreemo s mnotvom razliitih porezno-tehnikih pojmova, koje moemo nazvati zajednikim imenom porezna terminologija ili elementi oporezivanja. Osnovna podjela porezne terminologije moe se izvriti na nain prema kojem sve osobe koje se pojavljuju, odnosno sudjeluju u postupku oporezivanja, ubrajamo u osobne elemente oporezivanja, a svi ostali elementi koji nisu izravno vezani uz osobe koje sudjeluju u postupku oporezivanja ubrajaju se u materijalne elemente oporezivanja.

Porezna terminologijaPorezni dunik, porezni obveznik ili porezni subjekt jest fizika ili pravna osoba koja duguje porez, koja odgovara za porez, koja za raun tree osobe mora obustaviti ili platiti porez i izvriti ostale obveze odreene poreznim zakonima.Porezni platac je onaj tko uplauje iznos dunog poreza poreznoj upravi.Nositelj poreznog optereenja je onaj tko, ekonomski gledano, plaa porezni iznos, odnosno osoba iji se dohodak ili imovina smanjuje uslijed oporezivanja. Ako zakonodavac eli da se porez prevaljuje, tada se onaj kome je zakonom namijenjeno konano porezno optereenje zove porezni destinatar.Predmet ili objekt oporezivanja jest stvar, radnja ili novani iznos na koji se odnosi postupak oporezivanja. Predmet oporezivanja je uzrok nastanka porezne obveze.Porezna osnovica jest tehniko-fizika ili monetarna veliina na osnovi koje se odreuje visina poreznog duga.Jedinica oporezivanja oznaava jedinicu porezne osnovice koju odreuje zakonodavac, i na koju se primjenjuju porezne stope.Porezni iznos ili porezni dug oznaava apsolutni iznos poreza koji treba platiti.Porezna tarifa predstavlja jednoznano ureen odnos izmeu veliine porezne osnovice nekog poreza i pripadajueg poreznog iznosa.Porezna stopa predstavlja omjer poreznog iznosa i porezne osnovice.Porezni vjerovnik jest fiskalna vlast koja ima pravo prikupljanja odreenog poreza.

Prevaljivanje porezaPrevaljivanje poreza je situacija do koje dolazi kada se osoba koju je zakonodavac imenovao poreznim obveznikom razlikuje od osobe koja stvarno snosi porezni teret, odnosno ija je ekonomska snaga stvarno i trajno smanjena za iznos dunog poreza. Stoga, treba razlikovati formalnu poreznu obvezu, odnosno situaciju u kojoj je netko samo formalno udovoljio svojoj poreznoj obvezi (uplatio je iznos dunog poreza), ali je iskoristio mogunosti prevaljivanja (prebacio je porezni teret na neku drugu osobu) te je uspostavio ekonomsku snagu kakvu je imao prije zadovoljenja porezne obveze, od stvarne porezne obveze. Stvarna porezna obveza znai da je neija ekonomska snaga zbog oporezivanja trajno i stvarno smanjena. Porezna incidencaO prevaljivanju poreza moemo raspravljati i kroz razmatranje o uinkovitosti i pravinosti poreznog sustava.Porezna incidenca - krajnje snoenja tereta porezne obveze. Razlikujemo:zakonsku incidencu, koja odgovara na pitanje tko je prema zakonu duan snositi porez (ne govori nita o tome tko stvarno snosi porez),ekonomsku incidencu, koja odgovara na pitanje tko stvarno snosi porezni teret (ija je ekonomska snaga stvarno i trajno smanjena za iznos dunog poreza).Ako se zakonska i ekonomska incidenca razlikuju, to znai da dolazi do tzv. pomicanja poreza.

Porezna stopaJedan od najznaajnijih elementa oporezivanja zasigurno je porezna stopa.Najjednostavnije reeno porezna stopa oznaava iznos poreznog tereta u odnosu na poreznu osnovicu, a na temelju porezne osnovice obraunava se i utvruje porezni iznos koji je porezni obveznik duan platiti na ime podmirenja porezne obveze. Porezna stopa najee se utvruje u postotku.

Porezna stopa i porezna obvezaPoreznom se stopom odreuje funkcionalna povezanost izmeu porezne obveze i porezne osnovice, a funkcija porezne obveze glasi: T = T(O) Pri emu simboli imaju sljedee znaenje: T - iznos poreza,O - veliina porezne osnovice.Dakle funkcija porezne obveze nam ustvari govori koliko trebamo platiti poreza, ako porezna osnovica iznosi x novanih jedinica.

Prosjena porezna stopa i granina porezna stopa

Vrste poreznih stopaPrilikom oporezivanja mogu se primijeniti razne vrste poreznih stopa, a one mogu biti:

proporcionalne, progresivne i regresivne.

Vrste poreznih stopaProporcionalne porezne stope ili bolje reeno stopa, ne mijenja se s promjenom porezne osnovice, drugim rijeima, primjenjuje se stalno ista porezna stopa bez obzira na visinu osnovice. Progresivne porezne stope jesu one koje rastu s porastom porezne osnovice, odnosno prepoznat emo ih ukoliko na rastue porezne osnovice primjenjujemo rastue porezne stope. Regresivne porezne stope prepoznat emo kada porezne stope rastu sa smanjenjem porezne osnovice, odnosno kako se porezna osnovica smanjuje tako se porezne stope poveavaju.

Proporcionalni uinakUporaba proporcionalne stope djeluje neutralno na odnose meu ekonomskim snagama, odnosno rezultat njezine primjene oitovat e se na nain da e odnosi izmeu dva porezna obveznika razliitih ekonomskih snaga prije i poslije oporezivanja ostati nepromijenjeni (ukoliko su prije oporezivanja npr. bili u omjeru 1:2, tako e biti i poslije oporezivanja). Takav se uinak naziva proporcionalnim uinkom. Kod primjene proporcionalne porezne stope granina porezna stopa jednaka je prosjenoj poreznoj stopi.

Progresivni uinakUporaba progresivnih stopa dovest e do pojave progresivnog uinka, koji se oituje na nain da je dolo do promjene odnosa izmeu dva porezna obveznika razliitih ekonomski snaga prije i poslije oporezivanja, i to kako apsolutno, tako i relativno. Progresivni uinak se moe ostvariti kroz dva modaliteta, a to su izravna (direktna) i neizravna (indirektna) progresija. Kod primjene progresivnih poreznih stopa granina porezna stopa via je od prosjene porezne stope.

Izravna progresija Ostvaruje se kada se na poveanu poreznu osnovicu neposredno primjenjuje poveana porezna stopa. Razlikujemo:punu (stalnu) progresiju iralanjenu (lomljenu) progresiju.

Danas se u pravilu primjenjuje ralanjena progresija (kao npr. u naem sustavu oporezivanja dohotka).

Neizravna progresijaNastaje uporabom proporcionalne stope, meutim iako je primijenjena proporcionalna stopa uinak nije proporcionalan, ve progresivan. Takva je situacija mogua jer iako smo na rastue porezne osnovice primijenili uvijek istu, odnosno nepromijenjenu stopu, od nje smo odbili zakonom utvreni odbitak (egzistencijski minimum) pa su stvarno primijenjene stope ustvari rastue.

Stupanj progresivnosti i porezna tarifaS obzirom na stupanj progresivnosti, tarifa moe biti ubrzano progresivna, linearno (ravnomjerno) progresivna i usporeno progresivna.

Pri emu vrijedi:>0 ubrzana progresija,=0 linearna progresija,