1. sat

PROSTORNO PLANIRANJE

- općenito-

Predavač:

Željka Jurković, dipl.ing.arh.

SADRŽAJ:

I. POJMOVI

- prostor

- prostorno

planiranje

- urbanizam

- urbanizacija

II. CILJEVI

• prostor je sastav fizičkih sklopova na površini te ispod

i iznad zemlje i mora, do kojih dopiru ili mogu doprijeti

utjecaji djelovanja ljudi (Zakon o prostornom uređenju)

ŠTO JE PROSTOR?

• prostor je:

- temeljno nacionalno dobro

- konačan, zadan, ograničen

- potrošiv resurs

- djeljiv između korisnika

ŠTO JE PROSTOR?

- kompleksan multidisciplinarni proces utvrđivanja

optimalnog rasporeda ljudi, dobara i djelatnosti na

određenom teritoriju radi njegove optimalne uporabe

ŠTO JE PROSTORNO PLANIRANJE?

ŠTO JE PROSTORNO PLANIRANJE?

- institucionalni i

tehnički oblik za

upravljanje

prostornom dimenzijom

održivosti, kojom se na

temelju procjene

razvojnih mogućnosti

određuje namjena

prostora, uvjeti za

razvoj i smještaj

djelatnosti (ZPU)

- izraz socijalne, ekonomske i ekološke politike društva

- istovremeno i znanstvena disciplina i administrativna

tehnika i politika

- provodi se putem

prostornih planova

ŠTO JE PROSTORNO PLANIRANJE?

- lat. urbs,urbis = grad (urbs=rim)

- prostorno uređenje urbanih područja – gradova

(town planning) - gradogradnja

ŠTO JE URBANIZAM?

ŠTO JE URBANIZAM?

- izgradnju novih i uređenje postojećih gradskih naselja,

proučavanje njihovog razvoja, strukture i života

- svjesno plansko organiziranje gradova

ŠTO URBANIZACIJA OBUHVAĆA?

• GOMILANJE GRADSKOG STANOVNIŠTVA,

POVEĆANJE POVRŠINA GRADOVA I NAPUŠTANJE

POLJOPRIVREDNIH DJELATNOSTI

• gomilanje gradskog

stanovništva

• povećanje površina

gradova

• napuštanje

poljoprivrednih

djelatnosti

ŠTO SU UZROCI URBANIZACIJE?- prva poljoprivredna revolucija (višak proizvoda, razmjena

proizvoda, pojava prvih gradova, cca 8000 pr.n.e.)

- industrijska revolucija (otkriće parnog stroja polovicom 18.

stoljeća, razvitak gradova, povećanje gradskog stanovništva)

- period nakon II. svjetskog rata – ponovna izgradnja gradova i

industrije

REZULTATI URBANIZACIJE?

- od 2007. godine više od 50 % svjetskog stanovništva

živi u gradovima

REZULTATI URBANIZACIJE?

PROSTORNO

PLANIRANJE

(država, regija,

područje)

URBANIZAM

(URBANISTIČKO

PLANIRANJE)

(grad)

KOJI SU CILJEVI PLANIRANJA?

• PROSTORNO PLANIRANJE:

- održiv i ravnomjeran

prostorni razvoj

- racionalno korištenje

i uporaba zemljišta

• URBANIZAM:

- kvalitetan život ljudi

- osiguranje uvjeta za

stanovanje, rad,

kulturu, rekreaciju…

2. sat

POVIJEST

PLANIRANJA GRADOVA -

URBANIZMA

Predavač:

Željka Jurković, dipl.ing.arh.

POVIJEST PLANIRANJA-URBANIZMA

• od postanka ljudskog društva naselja se razvijaju prvo

spontano (uz rijeke, na brdu …), a potom planski

• spilja koliba sojenica zaselak selo

veliko selo grad metropolis

• grad postaje novi oblik naseljavanja

POVIJEST PLANIRANJA-URBANIZMA

• grad nastaje na većem ograničenom prostoru:

prisutan veliki broj stanovništva i različite djelatnosti

(sinergija)

• civilizacije vezane uz gradove, grad je najjača

manifestacija civilizacije

• visoko razvijene kulture i

urbanizam međusobno

su uvjetovani

najstariji grad

JERIHON (Palestina), cca 8350-7350 pr.n.e.

MEZOPOTAMIJA

• međurječje Eufrata i Tigrisa

6500.- 600. pr.n.e.

- najstariji gradovi

nastajali na

ograničenim

područjima,

uglavnom uz rijeke

- u gradu: palača, hram, zidine

- trstika, glina, opeka, pijesak, drvo,

kamen … tj. lokalni materijali

- grad = svijet (zidine)

BABYLON

UR

MEZOPOTAMIJAAŠUR

DOLINA INDA

• civilizacija doline Inda

cca 2600.-1550. pr.n.e.

- urbana kultura

- Harappa: 40.000 stanovnika

- harappska kultura (prva razvila

urbanizam)

- namjerni pothvat

- nisu vezani uz poljoprivredu

nego trgovinu (razmjenu dobara)

- gradovi zauzimaju

značajne površine HARAPPA

EGIPAT

• civilizacija doline Nila

– cca 3100. pr.n.e. – 31. n.e.

- stanovništvo raspršeno

- gradovi otvoreni, bez zidina

- gradovi organizirani prema Nilu

- javne zgrade disperzirane - hram

- stambene zgrade

pravokutnih oblika

- gradovi: Teba, Heliopolis,

Amarna, Memphis, Luxor

TEBA

GRČKA

• civilizacija egejskog poluotoka

(Sredozemlje)

– cca 1000. pr.n.e. – 323. pr.n.e.

- grad je djelo građana, a ne

posljedica volje vladara

- temelj europskog grada

- prema obliku:

- pravilni (planirani): kolonije

- nepravilni (spontani): na

kopnu, prilagođeni terenuMILET

GRČKA- smišljen urbanizam

- estetska kompozicija

- racionalni, pravilni

- po mjeri čovjeka

- polis = grad država

SELINUT

PERGAMON

DELFI -

proročište

GRČKAOLIMPIJA – Olimpijske igre

GRČKA

ATENA – Akropola-kompleks

građevina na stijeni (kamen)

- Partenon – glavni hram

EREHTEION

PARTENON

- poslije kršćanska

crkva pa džamija

s minaretom

- stradao u

eksploziji

RIM• cca 8. st. pr.n.e. (753.) – 476.

- rimski grad je nastao na

principu vojnog logora

oko centralnih ulica koje se

sjeku po sredini

(cardo s-j i decumanus i-z)

+ trg (forum)

- mrežni plan – raster (Rim ne)

- jednostavnost tlocrtne

sheme: brza izgradnja

- prilagođavani terenu

SHEMA RIMSKOG GRADA

RIM

- posebna pažnja: javne zgrade i

prostori: bazilike, arene, terme,

vijećnice, sudnice + urbana

oprema (slavoluci)

- stambene zgrade:

insule + domusi

- infrastruktura

- Split, Zadar, Osijek,

Vinkovci, Budimpešta,

Beč, Ljubljana …

(dobar odabir lokacije)

RIM

- posebna pažnja: javne zgrade i

prostori: bazilike, arene, terme,

vijećnice, sudnice + urbana

oprema (slavoluci)

- stambene zgrade:

insule + domusi

- infrastruktura

- Split, Zadar, Osijek,

Vinkovci, Budimpešta,

Beč, Ljubljana …

(dobar odabir lokacije)

SPLIT

ZADAR

RIM

- Rimska umjetnost podrazumijeva umjetničku

produkciju starih Rimljana od IX. st. pr. n.e. do pada

Zapadnog rimskog carstva 476. godine

- jedna od glavnih osobina rimske umjetnosti je težnja

za veličanstvenošću kao znamenjem moći,

impozantnost i čvrstina ispred elegancije i ljupkosti,

umjetnost koja se bavi potrebama velikog mnoštva

- iz tog razloga su graditeljska i arhitektonska djela

originalna i monumentalna

- inženjerske konstrukcije !!!!!!!!!! LUK I SVOD !!!!!!!

- infrastruktura: vodovod, kanalizacija, ceste

RIM- PANTEON, 125. godine,

visina i promjer 43,3 m

- KOLOSEUM, I.stoljeće,

- visok 48m, 189x156m

- 50.000 gledatelja

-100000 tona kamena

RIM

- PONT-DU-GARD

19. godina

- KONSTANTINOV

SLAVOLUK

312. godina

SREDNJI VIJEK- cca od 350. – 1450. godine

- kaotično razdoblje

- u gradovima manje ljudi

- grad je obrambeno i stambeno zdanje,

opasan zidinama

- dobar položaj, na putu,

dominantne zgrade

- grade se katedrale,

samostani, sveučilišta

VELIKI TABOR

CARCASSONNE

SAN GIMIGNANO

RENESANSA (preporod)- XV. – XVI. stoljeće

- jedno od najkreativnijih

razdoblja u povijesti

- vraća se idealima Grčke

i Rima (ANTIKA)

- Firenca, Padova, Rim,

Venecija ….

- nastaje ideja idealnog

grada, upravlja se visinom grada

- geometrija, simetrija, proporcija

- prazan (neizgrađen) prostor bitan kao i volumen (izgrađen

prostor)

KARLOVAC

prije 1579.

RENESANSA- “slobodni” gradovi – važni u

političkom i gospodarskom

smislu

- trg – ponovno je glavni

prostor (duhovni, politički, u

težištu – središtu grada)

- estetika trgova i ulica

- komunikacije,

usluge, higijena

PALMANOVA

RENESANSA- renesansne zgrade se konstruiraju – matematičke i

geometrijske vrijednosti, mirnoća

FILIPO BRUNELESCHI

KUPOLA KATEDRALE

FIRENCA, 1417. godina

ANDREA PALLADIO

VILA ROTONDA

VICENZA,

1569. godina

BAROKVERSAILLES

- kraj XVI. – polovica XVIII. stoljeća

- nastaje u Rimu, ali se brzo širi Europom

- matematika, fizika i astronomija dokazuju

da u prirodi i svemiru ne vlada slučaj

nego strogi zakoni koji se mogu izraziti

formulama: vlada dinamizam

- prostor odražava moć vladara

- os, simetrija, geometrija,

vizure – u beskonačnost

- glavni elementi su zvjezdasti,

kružni ili eliptični i široke avenije

BAROK

LORENZO BERNINI, TRG SV. PETRA, RIM

1657. godina

-ovalni trg

-zatvoreni trg

-vertikala

(obelisk) u

sredini i dvije

fontane

-četverostruka

kolonada

-ravnoteža

zatvorenog i

otvorenog

prostora

BAROK- barokni grad je temeljen na vojnoj logici i ostavren

zrakastim potezima

- grade se fortifikacije (tvrđave) radi razvoja topništva

SHEMA

NEUF BRISACH

BAROK

TVRĐA

- karta iz 1861. god.

- tvrđava + grad

- planski građen

na mjestu turskog,

a prije toga

srednjevjekovnog

Osijeka

- mjesto najboljeg

prelaska preko

Drave

URBANIZAM XIX. STOLJEĆA- revolucije: vlast preuzimaju građani

- industrijska revolucija

- iz tih razloga u gradove se

doseljava veliki broj stanovnika,

gradovi postaju prenapučeni

i nehigijenski

- javljaju se namjene u gradu:

jači promet, infrastrukture,

industrija,servisi

- velike regulacije

- tehnički aspekt prevladava nad

estetskim, nekontrolirani rast

BARCELONA

PARIZ

URBANIZAM XIX. STOLJEĆA- slum, smog (smoke + fog)

20. STOLJEĆE- vrtni gradovi (spavaonice)

- najviše u Velikoj Britaniji

LETCHWORTH GARDEN CITY

PARIZ

20. STOLJEĆE- funkcionalna organizacija gradova (zoniranje)

- osnovne funkcije – zone - u gradu: stanovanje, rad

trgovanje, slobodno vrijeme, promet

- “soliterni” ili “štapičasti” urbanizam, ne blokovska

izgradnja (ulica + trg) – “internacionalni stil”PARIZ

20. STOLJEĆE- specijalizirani gradovi

BRASILIA

PARIZ

BRASILIA

SVIJET = GRAD ?