1. seminar ogn
TRANSCRIPT
Broj ECTS: 4
Broj sati aktivne nastave: 30 (P) + 15(S)
Nositelj kolegija: doc.dr.sc. Nana Palinić, dipl.ing.arh.
Mrežna stranica kolegija http://www.gradri.uniri.hr/?rijeka=class1,388
Literatura:
Obvezna:
1. Palinić, Nana: Obnova graditeljskog naslijeđa, skripta (predavanja)
2. Marasović, Tomislav: Zaštita graditeljskog naslijeđa, Zagreb – Split, 1983.
3. Marasović, Tomislav: Aktivni pristup graditeljskom naslijeđu, Split, 1985.
Preporučena:
4. Marasović, Jerko: Metodologija obrade graditeljskog naslijeđa, Split, 2007.
5. Feilden, Bernard M.: Uvod u konzerviranje kulturnog naslijeđa, Zagreb,
1981.
6. Feilden, Bernard M.: Conservation of Historic Buildings, London, 1994.
7. Jokilehto, Jukka: A History of Architectural Conservation, York, 1986.-2005.
OBNOVA GRADITELJSKOG NASLIJEĐA
Nastavna
aktivnost
ECTS Napomene Bodovi
min max
Prisustvo nastavi 1,0 > 70% obvezno pohađanje
50-70% moguće, dodatna obveza pisanje
Seminarskog rada
< 50% pad kolegija
2,5 5
Kolokvij 1 0,5 obvezan 10 20
Seminarski rad –
pismeni
0,5 obvezan 7,5 15
Seminarski rad –
PP + prezentiranje
1,0 obvezan 15 30
Aktivnosti tijekom
nastave ukupno
50 (40) 70
Završni ispit -
pismeni
0,7 obvezan 10 20
Završni ispit -
usmeni
0,3 nije obvezan 5 10
Ukupno 4,0 50 100
90 – 100 % izvrstan 5 (A)
80 – 89,9 % vrlo dobar 4 (B)
70 – 79,9 % dobar 3 (C)
60 – 69,9 % dovoljan 2 (D)
50 – 59,9 % dovoljan 2 (E)
1. Svrha izrade Seminarskog rada
1. Samostalna stručna obrada izabrane teme
2. Korištenje do sad stečenog teorijskog i praktičnog znanja na
studiju
3. Sposobnost služenja aktualnom domaćom i stranom
literaturom u pisanoj obradi
4. Pretraživanje baza podataka na Internetu.
5. Proširivanje znanja iz sadržaja nastavnog programa
izabranog kolegija
6. Stjecanje iskustva u pisanju stručnih radova.
(poveznica: Laurenz Vuchetich: Kako pisati seminarski rad)
2. Upute za izradu seminarskog rada
Seminarski rad studenti izrađuju u grupama od 3 ili 2 studenta. U
određenom roku studenti prijavljuju temu seminarskog rada. Temu mora
odobriti predmetni nastavnik.
Seminarski rad uključuje pisani oblik i prezentaciju pred cijelom
grupom. U određenom roku studenti su dužni prezentacije i kompletan
tekst rada predati predmetnom nastavniku na korekciju te preuzeti i
ispraviti korigirane radove prije prezentacije i konačne predaje.
Posljednji termini seminara rezervirani su za prezentacije seminarskih
radova. Preporučljiv obim prezentacija je 20 do 30 slajdova. Svi članovi
grupe sudjeluju u prezentaciji. Prezentacija se predaje u digitalnom
obliku.
Rad se predaje u pisanom obliku. Preporučljiv obim seminarskog
rada je 10 do 15 kartica teksta (ne računajući priloge). Veličina slova je
12, prored 1,5.
3. Sadržaj seminarskog rada
3.1. Naslovna stranica
Navesti naziv sveučilišta, naziv fakulteta, naslov seminarskog rada (u
sredini), oznaku: Seminarski rad (ispod naslova), ime i prezime studenta,
smjer, datum i mjesto (v. obrazac na mrežnim stranicama kolegija).
3.2. Sadržaj
Prikazati sadržaj seminarskog rada po jedinicama, jedinice (cjeline)
numerirati.
3.3. Uvod
Objasniti osnovne naznake problema koji se obrađuje u radu (imenovanje
problema, razlog izbora za predmet proučavanja), način obrade problema
i struktura rada. Navesti cilj rada, odnosno istraživanja, te odgovoriti na
pitanje što se želi postići ovim radom.
3.4. Razrada teme (tekst rada)
Tekst predstavlja glavni dio rada. Potrebno ga je podijeliti na logične
cjeline: izvori istraživanja - povijesni razvoj - današnje stanje - analiza
konstrukcije i materijala - stilsko određenje – valorizacija - prijedlog
tretmana 7 opis izvedene obnove.
Cjeline numerirati, odnosno označiti (podnaslovi)
3.5. Zaključak
Zaključku odgovoriti na pitanje što je doprinos ovog rada, odnosno da li
je ostvaren cilj postavljen u uvodnom dijelu. Poželjno je iznijeti stav o
istraženom problemu, prikazati (ne)podudarnost teorije i prakse te istaći
vlastita mišljenja i prijedloge.
3.6. Popis literature i izvora
Navesti sve izvore i literaturu korištene pri izradi Seminarskog rada.
Primjeri citiranja:
knjiga:
MATEJČIĆ, Radmila: Kako čitati grad, 3. dopunjeno izdanje, ICR, Rijeka
1990.
članak u zborniku ili časopisu:
MAGAŠ, Olga: Industrijska arhitektura, Arhitektura Historicizma u Rijeci,
Moderna galerija Rijeka – Muzej moderne i suvremene umjetnosti
Rijeka, Rijeka 2001.
LOZZI-BARKOVIĆ, Julija: Kupalište i hotel Jadran, Sušačka revija 14-
15, Rijeka 1996.
Projekt, arhivsko gradivo:
Projekt rekonstrukcije lučkog skladišta VII, DAR, JU 51, br. 129/15/1895.
internet:
BELLIS, M.: Lightbulbs, Lighting and Lamps, http://inventors.about.com
4. Bilješke i prilozi
4.1. Bilješke (fusnote/endnote)
Oznake izvora podataka pisati kao fusnote – bilješke na donjem rubu
stranice ili endnote – bilješke na kraju teksta, a označavaju se
eksponiranim brojevima od 1 nadalje.
4.2. Tablice, crteži, slike i grafikoni
Numerirati priloge (nacrte, tablice, fotografije) prema redu pojavljivanja u
tekstu (Sl. 1: naziv)
5. Tehničke upute
Font: Times New Roman, Arial ili sl., veličina slova 12, prored 1,5
Bilješke, natpisi uz slike: veličina slova 10
Koristiti standardne margine (2,5 cm)
Pisati u odlomcima
6. Izvori za ponuđene teme:(nacrtna dokumentacija, fotografije, grafike i sl.)
1. Geodetski snimak
2. Ortofoto snimak
3. Povijesne karte i planovi (Skripta Urbanistički razvitak Rijeke ili Izvori
navedeni u skripti)
Izvori:
1. DRŽAVNI ARHIV U RIJECI, Park Nikole Hosta 2
Fondovi Tehničkih ureda Grada Rijeke (JU 50, JU 51)
Kartografska zbirka (K-6)
2. KONZERVATORSKI ODJEL MINISTARSTVA KULTURE RH, Užarska 26
Planimetrija
Fototeka
3. MUZEJ GRADA RIJEKE, Muzejski trg 1
Zbirke
4. POMORSKO POVIJESNI MUZEJ HRVATSKOG PRIMORJA RIJEKA, Muzejski
trg 1
Zbirke
Internet
7. Literatura za teme iz Rijeke
Osnovna:
1. PALINIĆ, Nana: Urbanistički razvitak Rijeke, skripta za internu upotrebu, Rijeka,
2011. (u knjižnici Fakulteta)
2. PALINIĆ, Nana: Obnova graditeljskog naslijeđa, skripta (predavanja), Građevinski
fakultet u Rijeci, Rijeka, 2014.
3. RIJEKA – ZBORNIK, više autora, Matica Hrvatska, Zagreb 1953.
4. POVIJEST RIJEKE, više autora, SO Rijeka i ICR, Rijeka 1988.
5. MATEJČIĆ, Radmila: Kako čitati grad, 3. dopunjeno izdanje, ICR, Rijeka 1990.
6. EKL, Vanda: Fluminensia, SO Rijeka, ICR i PPMHPR, Rijeka 1989.
7. EKL, Vanda: Živa baština, ICR Rijeka , Rijeka 1994.
8. RAČKI, Andrija: Povijest grada Sušaka, Sušak 1929., (Pretisak), Rijeka, 1990.
9. MODERNA ARHITEKTURA RIJEKE, više autora, Moderna galerija Rijeka, Rijeka
1996.
10. ARHITEKTURA SECESIJE U RIJECI, više autora, Moderna galerija Rijeka, Rijeka
1998.
11. ARHITEKTURA HISTORICIZMA U RIJECI, više autora, Moderna galerija Rijeka –
Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Rijeka 2001.
12. RJEČINA I ZVIR, više autora, DAR, Hrvatske vode i Grad Rijeka, Rijeka, 1999.
8. Teme seminara
Tema treba biti vezana uz obnovu (izvedenu obnovu ili prijedlog obnove)
neke povijesne građevine ili cjeline u Rijeci, Hrvatskoj ili svijetu.
Primjeri tema seminara (Rijeka) – A/ izvedene obnove
1. Obnova Tarsatičkog principija u Rijeci
2. Obnova palače Garbas – danas zgrada Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u
Rijeci
3. Obnova upravne zgrade bivše Rafinerije šećera u Rijeci
4. Obnova Trsatskog kaštela
5. Obnova Samostana franjevaca i crkve Gospe Trsatske
6. Interpolacije u riječkom Starom gradu
7. Obnova HNK Ivana pl. Zajca
8. Obnova Kazališnog parka u Rijeci
9. Obnova Hrvatskog kulturnog doma u Rijeci
10. Obnova sinagoge u Rijeci
11. Primjeri obnove graditeljskog naslijeđa arhitekta Igora Emilija
12. Obnova bivše vile nadvojvode Josipa – danas palače Državnog arhiva u Rijeci
13. Obnova zgrada bivše ljevaonice Skull – tvornice Rade Končar u Vodovodnoj ulici za
potrebe Državnog arhiva u Rijeci
14. Obnova zgrade Socijalnog osiguranja u Starom gradu u Rijeci
15. Sanacija stare obiteljske kuće u okolici Rijeke
8. Teme seminara
Primjeri tema seminara (Rijeka) – B / prijedlog obnove
1. Nalazi mozaika ranokršćanske bazilike u Rijeci – prijedlog obnove
2. Prijedlog sanacije stambena zgrade u Starom gradu u Rijeci
3. Prijedlog rekonstrukcije dotrajale i djelomično urušene stambene zgrade u
povijesnoj jezgri Trsata
4. Trsatske stube – povijest, stanje i prijedlog obnove
5. Kalvarijske stube – povijest, stanje i prijedlog obnove
6. Prijedlog sanacije Teatra Fenice u Rijeci
7. Potporni zidovi u Rijeci – stanje i mogućnosti sanacije
8. Prijedlog faksimilske rekonstrukcije Crkve Svetog otkupitelja na Mlaki
9. Lansirna stanica Torpeda – mogućnosti obnove
10. Mlin Žakalj – mogućnosti revitalizacije
11. Mogućnosti revitalizacije Tvornice papira u Rijeci
12. Prijedlog sanacije obiteljske kuće u okolici Rijeke
9. Metodologija izrade Seminarskog rada
9.1. Prikupljanje literature koja obrađuje zadanu tematiku (popis)
9.2. Obilazak terena i fotografiranje (vlastita baza podataka)
9.3. Proučavanje stručne literature i izvora
9.4. Oblikovanje i podjela sadržaja prema glavama i poglavljima
9.5. Određivanje opsega pojedinih dijelova rada
9.6. Prijedlog strukture rada
9.7. Konzultiranje s predmetnim nastavnikom
9.8. Odobrenje strukture od strane predmetnog nastavnika
9.9. Izrada pisanog rada i prezentacije
1. Naslovna stranica
2. Sažetak
3. Sadržaj
4. Uvod
5. Tekst rada
5.1. Povijesna bilješka o građevini
5.1.1. (Promjene tijekom povijesti od
nastanka grada do danas)
5.1.2. Arhivski nacrti (preslika - ako
postoje)
5.2. Postojeće stanje
3.1. Geodetski snimak, ortofoto snimak,
3.2. Arhitektonski snimak (ako postoji)
3.3. Fotografije postojećeg stanja (uži
okoliš, građevina: pročelja,
unutrašnjost, detalji)
6. Aproksimativni sadržaj rada
5.3. Analiza i valorizacija
5.3.1. Analiza lokacije: prostornost,
vizure, fokusi
5.3.2. Analiza građevine: konstrukcija,
oblikovanje, funkcija
5.4. Valorizacija: najvrjednija faza
(prostor, građevine, namjena)
5.5. Prijedlog tretmana / Opis
izvedene obnove
6. Zaključak i prijedlog tretmana
(što zadržati, što ukloniti, prijedlog
uređenja)
7. Literatura i izvori
UVOD
• Sredinom 18. stoljeća Rijeka počinje razvijati industriju i trgovinu za koje je potrebnu sirovinu i gotove proizvode mogla lako transportirati zahvaljujući svojim geografskom položaju.
• Intenzivan razvoj riječke industrije tijekom 19. i 20. stoljeća kao posljedicu ima ubrzan rast i širenje grada.
• U tom razdoblju nastaje bogato arhitektonsko nasljeđe koje danas, nakon gašenja većine riječke industrije, velikim dijelom stoji napušteno i devastirano.
• Tvornica duhana se gradi kao proširenje na ranije ugašenu rafineriju šećera od sredine 19. do početka 20. stoljeća.
• Zadnji korisnik prostora bila je tvornica Rikard Beničić, nakon čijeg iseljenja početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, ovaj kompleks ostaje napušten, bez prave namjene i duboko srastao u uži gradski centar
POVIJESNA BILJEŠKA O ZGRADI I LOKALITETU
• Na promatranoj lokaciji 1750. god. gradi se Rafinerija šećera - prvi riječki industrijski pogon.
• 1828. god. gasi se proizvodnja a objekti se od 1834. do 1851. god koriste kao vojarna mađarske vojske.
• 1851.god. u prostore bivše šećerane useljava se Tvornica duhana
• 1867. god. počinje širenje kompleksa prelazeći potok na sjevernoj strani parcele do današnje Ulice V. Cara Emina. - gradi se novi pogon za proizvodnju cigara, takozvani
T-objekt i istočno skladište za duhan.
• Drugo proširenje Tvornice duhana osamdesetih godna 19. st. - gradi se objekt sušare u svom prvotnom obliku i zapadno skladište za duhan.
• 1899. god. proširenje sušare duhana prema jugu.
• Prema prema prvom projektu zgrada je trebala biti visine P+3 no tjekom proširenja izvedena je visine P+4 po cijelom gabaritu objekta.
• Izvedbeni projekt potpisuje Schiffer Miksa.
POVIJESNA BILJEŠKA O ZGRADI I LOKALITETU
POVIJESNA BILJEŠKA O ZGRADI I LOKALITETU
• Savezničko bombardiranje koncem Drugog svjetskog rata znatno oštećuje objekte Tvornice
duhana.
• Godine 1949. u kompleks se uselila tvornica brodskih strojeva Rikard Benčić.
• Početkom devedesetih tvornica Rikard Benčić napušta lokaciju i zgrade pripadaju Gradu Rijeci .
• 2006. godine. neki od objekata unutar tvorničog kruga se ruše, i na oslobođenim površinama
napravljeno je parkiralište pod naplatom, a sačuvani objekti unutar kompleksa prepušteni su
devastaciji.
• Temelji - trakasti temelji i temelji samci,
vjerojatno od betona, na dubini od 2,3 m.
• Nosivi zidovi - od pune dvostruko pečene
opeke, različite debljine, (prizemlje i prvi
kat 75 cm ostali katovi 62 cm.)
• Stupovi - lijevano željezni razičitih visina i
profila, pojačane baze i cijevastog tijela.
Profili se postupno smanjuju od prizemlja
do 4. kata.
• Pregradni zidovi - tršćani sa ispunom i
ožbukani.
• Dvije vrste međukatne konstrukcije. Na
starom dijelu; skeletna konstrukcija s
grednim roštiljem i mosnicama. Na
dograđenom dijelu; NPI gredni nosči i
polubačvasti svodni stropni nosači u cigli
s podnom oblogom položenom na nasip.
• Krovište - dvocementni ravni krov nagiba
3º
ANALIZA KONSTRUKCIJE
OPIS RJEŠENJA / PRIJEDLOG TRETMANA
• Rješenje je izrađeno u skladu sa Detaljnim planom uređenja i zahtjevima Konzervatorskog odjela u
Rijeci.
• Neki od uvjeta iz DPU-a i od strane Konzervatorskog odjela:
• Planom je predviđena rekonstrukcija "Ciglenog objekta'' u postojećim gabaritima i njegova prenamjena
u poslovnu pretežito uslužnu namjenu. U sklopu ove građevine moguće je predvidjeti sadržaje kao što
su galerije, muzeji, kino i druge dvorane, i sve druge kulturne i javne djelatnosti .
• Ne dopušta se dogradnja, nadogradnja, skraćivanje građevine obzirom da ona, kao ni susjedna
građevina na istoj čestici, ne predstavlja problem izvedbi projekta «T» građevine, niti njezine prilazne
komunikacije s juga.
• Obzirom da je potrebno očuvati postojeće Ijevanoželjezne stupove, koji ujedno definiraju i visinu
etaža, namjena se mora prilagoditi zadanim parametrima. Ne smije doći do kolizije tehničkih
karakteristika konstrukcije i prostora sa budućom namjenom.
• Prilikom projektiranja građevina obavezno poštivati postojeću visinu krovnog vijenca.
• Zaustaviti pogoršanje prometnih tokova i omogućiti laku pristupačnost i kontinuitet pješačkih tokova.
• Na svim raspoloživim površinama formirati zelene parkovne zone.
• Zapuštene i devastirane prostore dvorišta pretvoriti, probijanjem pasaža u atraktivne atrije i pješačke
prostore.
• Rijeka - bogato industrijsko naljeđe, objekti industrijskih pogona na atraktivnim lokacijama
napušteni su i devastirani.
• Ovim projektom adaptacije i rekonstrucije pokazano da je moguće na prilično jednostavan
način i uz poštivanje svih konzervatorskih uvjeta i uvjeta lokacije, iskoristiti i sačuvati
objekte iz riječke industrijske prošlosti.
• Pokazano je da su industrijski objekti vrlo pogodni za prenamjenu u muzejsku zgradu
zbog prilagodljivosti konstrukcije, prostranosti i lokacije.
• Rijeka ima više ovakvih i sličnih objekata u užem centru grada i koje je potrebno žaštititi,
obnoviti i revitalizirati.
ZAKLJUČAK
LITERATURA I IZVORI
• Majer, K., Puhmajer, P., Palača Šećerane u Rijeci, Grad Rijeka, 2008.
• Matejčić, R., Kako čitati grad, ICR, Rijeka, 1990.
• Magaš, O., Industrijska arhitektura, Arhitektura historicizma u Rijeci, MMSU, Rijeka, 2001.
• Magaš, O., Kako nastaviti kontinuitet prve šećerane u Austro-ugarskoj monarhiji, Zbornik Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, knjiga X, Rijeka, 1994.
• Glavočić, D., Riječka industrijska arhitektura bivše Šećerane i Duhanjere, Zbornik 1. Međunarodne konferencije u povodu 150. obljetnice tvornice Torpeda u Rijeci i očuvanja riječke industrijske baštine, Rijeka, 2005.
• Neufert, E., Elmenti arhitektonskog projektiranja, Golden marketing, Zagreb, 2002.
• Palinić, N., Predavanja iz kolegija Javne zgrade i prostori, Sveučilište u Rijeci, Građevinski fakultet, Rijeka, 2012.
• Peulić, Đ., Konstruktivni elementi zgrada, 2. dio, Tehnička knjiga, Zagreb, 1975.