1 uvod u soc medicinu, socijalna medicina

UVOD U SOCIJALNU MEDICINU

PODRUČJE ISTRAŽIVANJA I CILJ SOCIJALNE MEDICINE

Socijalna medicina predstavlja praktičnu i teorijsku specijalnostmedicine.

Socijalna medicina istražuje• mnogostruko uzajamno djelovanje između zdravlja, bolesti i

društvenog okruženja • međuzavisnost rizičnih i zaštitnih faktora i sistema organizacije sa

etiološkog, preventivnog, rehabilitacionog, društvenog i ekonomskog aspekta

Cilj socijalne medicineefikasno i efektivno izbjegavanje ili savladavanje zdravstvenihproblema kod pojedinaca, grupa ili stanovništva u cjelini koji mogunastati zbog socijalnih pitanja

ORIJENTACIJA SOCIJALNE MEDICINE

• Savremena socijalna medicina ima uporišta u prirodnim i društvenim naukama

• Socijalna medicina je usmjerena na pojedinca, grupu ili zajednicu u

cjelini • Usmjerenost socijalne medicine na pojedinca ili grupu može se

posmatrati kao:• medicinska• društvena • vremenska • organizaciona

MEDICINSKA USMJERENOST SOCIJALNE MEDICINE

• Medicinska usmjerenost socijalne medicine ogleda se u ocijeni preduslova i posljedica kliničkih odluka.

• Socijalna medicina može da

istakne veze i ponudi rješenja za društvene probleme kao uzroke nastanka bolesti.

Primjer za siromaštvo je dokazano da ima

utjecaj na razvoj i pojavu bolesti i prilaz pacijenta zdravstvenom osiguranju. Spriječavanje siromaštva nije zadatak medicine već primarno socijalne politike zemlje.

DRUŠTVENA USMJERENOST SOCIJALNE MEDICINE

• Društvena usmjerenost socijalne medicine povezana je sa razvojem društva i društvenih sistema.

• Društveno okruženje može primarno pomoći u rješavanju problema Primjer - postojanje zdravstvenog osiguranja za liječenje težih bolesti

omogućit će produženje života pacijentu ako ne i izlječenje. • Ponekad je medicinska ocjena pod uticajem opredjeljenja društva

da kolektivna korist može sadržavati individualnu štetu i obrnuto Primjer - ograničavanje lijekova na jeftinije, a manje djelotvorne

VREMENSKA USMJERENOST SOCIJALNE MEDICINE

• Socijalna medicina posmatra i ocjenjuje zdravstvene pojave u vremenu.

• Hronična oboljenja zbog velike važnosti zahtijevaju da svaki ljekar mora odratiti pažnju na dužinu trajanja bolesti.

Primjer - medicinski zahtjev osobe za rehabilitacijom, npr. reumatska bolest• socijalnomedicinska ocjena kod ovog bolesnika treba da odgovori

na pitanje da li će osoba nakon rehabilitacije moći učestvovati u društvenom životu (samostan život, zarađivanje, obavljanje ranijeg posla i sl.).

• ocjena bi trebala da uključi i dužinu vremenskog perioda u kome bi se trebala provesti rehabilitacija

ORGANIZACIONA USMJERENOST SOCIJALNE MEDICINE

Organizacijska i institucionalna usmjerenost sadrži:

• prijedloge najpovoljnijih organizacionih sistema unapređenja i održavanja zdravlja

• prevenciju i liječenje bolesti. • ocjenu prednosti i rizika novih

dijagnostičkih i terapijskih procedura kao što su: genetske tehnologije, kompjuterizirane operacione tehnike, ultrazvučna dijagnostika,

• razvijanje menadžmenta kvaliteta i socijalno medicinske kontrole kvaliteta

PREGLED HISTORIJSKOG RAZVOJA SOCIJALNE MEDICINE U SVIJETU

• Terminološki se Socijalna medicina po prvi put pominje sredinoim XIX stoljeća.

• Već u doba prvobitnih zajednica ljudi su nastojali da unaprijede i sačuvaju vlastito zdravlje i zdravlje grupe.

• Jasniji zahtjevi za socijalizacijom medicinske prakse javljaju se u antičko doba. Isticani su u cilju očuvanja radne snage i odbrane zemlje.

• Brži razvoj socijalne medicine je uslovljen razvojem industrijskih društava u Evropi i zaoštravanjem društvenih odnosa.


Formulacija pojma socijalna medicina• Johan Peter Frank je 1786. godine, po prvi put dao formulaciju

pojma socijalne medicine. U svom djelu Medicinische Policey on ističe da se oboljenja mogu

spriječiti energičnim mjerama države.

Termin socijalna medicina• J. Guerin je 1848 godine u Parizu uveo termin socijalna medicina. Pod njim je podrazumjevao disciplinu koja se angažuje u

problemima medicine i društvene zajednice.

Uočavanje veze između socijalnog stanja i nastanka bolesti• Njemački patolog Rudolf Ludwig Karl Virshow (1821-1902) uočava

vezu između socijalne bijede i pojave masovnih bolesti. • Prema Virshow-u zdravlje se može unaprijediti samo poboljšanjem

ekonomskog stanja, dobijanjem sloboda i prosvjećivanjem naroda.


Prvi profesor socijalne medicine • Njemački higijeničar Alphred Grotjahn, prvi profesor socijalne

medicine u Berlinu, 1911-1912 godine. U djelu Socijalna patologija je dao detaljan sadržaj socijalne

medicine. Grotjan nastanak tuberkuloze, alkoholizma, smrtnost male djece i

dojenčadi povezuje sa lošim ekonomskim i socijalnim prilikama. Novi oblici organizacije zdravstva• Nakon Oktobarske revolucije i promjene društvenih odnosa u Rusiji,

razvijaju se novi oblici organizacije zdravstva i zdravstvenog osiguranja,

• Tvorac novog modela zdravstvenog sistema i njegovog finansiranja bio je A. N. Semaško. On je dao državi velike ovlasti u organizaciji i finansiranju zdravstvene zaštite.


• Nakon drugog svjetskog rata socijalna medicina se snažno afirmiše – formira se veći broj instituta i katedri socijalne medicine

• Razvija se novi koncept u primjeni teorije zdravlja i novi pristup medicini uopće.

• Daje se proritet unapređenju zdravlja i prevenciji bolesti.

• Usvojeni su strategija i ciljevi evropske politike "Zdravlje za sve".• Socijalna medicina dobila potvrdu svojih ciljeva i sadržaja rada u

definisanju zdravstvene politike i strategije razvoja zdravstva u svakoj zemlji.

PREGLED HISTORIJSKOG RAZVOJA SOCIJALNE MEDICINE NA NAŠIM PROSTORIMA

• Na prostoru Balkana socijalnomedicinska misao i praksa imaju dugu tradiciju.

• Počeci razvoja socijalne medicine datiraju prije 1923. godine kada je otvorena prva bakteriološka stanica u Sarajevu, kao prvi organizirani oblik javno-zdravstvenog djelovanja.

• Za vrijeme turske vladavine u BiH, reforme sultana Selima III predstavljaju prve mjere kojima država brine o zdravlja stanovništva. Izgrađen je prvi vodovod u Sarajevu 1461. godine, a pratila ga je izgradnja česmi i javnih kupatila.

• U Austrougarskom periodu, 1909 godine BiH dobija prvi Zakon o

socijalnom osiguranju (radnika i državnih službenika u slučaju bolesti).


• Period nakon prvog svjetskog rata obilježen je radom ljekara Andrije Štampara i Milana Jovanovića - Batuta za čija se imena vezuje razvoj moderne socijalne medicine na našim prostorima.

• Oni su prvi inicirali formiranje preventivnih zdravstvenih ustanova. Formira se mreža higijenskih zavoda, zdravstvenih stanica i domova zdravlja na cijelom prostoru nekadašnje Jugoslavije.

• U Sarajevu je formirana Stalna bakteriološka stanica (1923. g.) i Centralni higijenski zavod (1925.g.).


Profesor doktor Andrija Štampar (1888-1958) • Prof. dr. Andrija Štampar je svoje ideje o modernoj socijalnoj

medicini ugradio u Ustav SZO• Bio je prvi predsjednik Skupštine SZO (1948. godine).• Postulati Andrije Štampara i danas predstavljau temeljne principe na

kojima se zasniva uloga države u zaštiti zdravlja građana.


Postulati doktora Andrije Štampara

1. Važnije je obavještenje naroda od zakona.2. Najvažnije je spremiti u jednoj sredini teren i pravilno shvaćanje o

zdravstvenim pitanjima.3. Pitanje narodnog zdravlja i rad na njegovom unapređenju nije

monopol liječnika, nego se s njim treba da bave svi bez razlike. Samo ovom zajedničkom saradnjom može se unaprijediti narodno zdravlje.

4. Liječnik treba da je uglavnom socijalni radnik: sa individualnom terapijom ne može mnogo da postigne, socijalna terapija je sredstvo koje ga može dovesti do pravog uspjeha.

5. Liječnik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku, jer ga ekonomska ovisnost spriječava u njegovim glavnim zadacima.


Postulati doktora Andrije Štampara

6. U pitanju narodnog zdravlja ne smije se činiti razlika među ekonomski jakim i slabim.

7. Potrebno je stvoriti zdravstvenu organizaciju u kojoj će liječnik tražiti bolesnika, a ne bolesnik liječnika.

8. Liječnik treba da je narodni učitelj.

9. Pitanje narodnog zdravlja od većeg je ekonomskog nego humanitarnog značaja.

10.Glavno mjesto liječničkog djelovanja su ljudska naselja i obitelji, mjesta gdje ljudi žive, a ne laboratorij i ordinacije.


• Neposredno nakon drugog svjetskog rata na našim prostorima je socijalna medicina bila pod uticajem sovjetske medicine.

• Danas je prihvaćen je moderni koncept socijalne medicine - koncept sveobuhvatne i integrirane zdravstvene zaštite u kome centralno mjesto zauzima primarna zdravstvena zaštita.

• Razvoju socijalne medicine značajan doprinos su dali: dr Emil Prašek, prof.dr Pavle Kaunic, dr Gavro Vujičić, dr Moni Levi,

dr Miloš Aranicki, dr Luka Šimović, dr Ante Jamnicki, dr Svetislav Teofanović, prof. dr Ernest Grin, dr Evgenije Šerstnev, prof dr Mišo Radovanović, dr Sergej Jankijević, dr Derviš Ramadanović, akademik Jakob Gaon, akademik Grujica Žarković.

DEFINICIJE SOCIJALNE MEDICINE

Definicija javnog zdravstva po Winslow-u iz 1923 g. • "Javno zdravstvo je nauka i umijeće sprečavanja bolesti, produženja

života i unapređenja fizičkog zdravlja putem organiziranih napora zajednice u sanitaciji okoline, suzbijanju zaraza, odgoju pojedinaca u načelima lične higijene, organizaciji medicinske i sestrinske službe za ranu dijagnozu i preventivno liječenje bolesti, te razvoj društvenog mehanizma koji će osigurati ranu dijagnozu i preventivno liječenje bolesti, te razvoj društvenog mehanizma koji će osigurati svakom pojedincu, zajednici životni standard dostatan za održavanje zdravlja."

NOVO JAVNO ZDRAVSTVO

Termin koji se pojavio krajem XX st. Predstavlja novi pravac u radu zdravstvenih radnika, posebno ljekara.

Uključuje: • Unaprijeđenje zdravlja, kao dijela svakodnevnog života • Osnovne dimenzije kvaliteta života • Edukaciju za zdravlje• Komunikaciju za zdravlje• Javnu politiku usmjerenu na zdravlje• Zagovaranje za zdravlje, a ne za bolest• Multisektorsku saradnju• Samopomoć • Uzajamna pomoć – NGO organizacije

Vodič za novo javno zdravstvo za BIH napravljen je u saradnji sa EU 2001

NOVO JAVNO ZDRAVSTVO


Prva precizna definicija socijalne medicine - Grothajn• Socijalna medicina je sinteza medicine i sociologije.

Definicija socijalne medicine - Andrija Štampar• "Socijalna medicina je nauka koja se bavi ispitivanjem utjecaja

socijalnih odnosa i patoloških pojava u narodu i pronalaženjem mjera socijalnog karaktera ka unapređenju narodnog zdravlja "

Gerić Radomir /BGD/ kaže: • Socijalna medicina znači organizovanu brigu zajednice, države,

društva kao cjeline za zdravlje i dobrobit čitavog naroda. Prema Semašku/SSSR/, socijalna medicina je nauka koja se bavi

specijalnom patologijom i organizacijom zdravstvene zaštite osjetljivih grupa i cjeloga društva.

Kesić Branko/ZG/ kaže: " Socijalnom medicinom nazivamo interakciju društvenih promjena i zdravlja naroda. "


Definicija socijalne medicine – Svanstrom Lejf – Karolinski institut Švedska

• Socijalna medicina je koenzistencija različitih društvenih i profesionalnih grupa u eliminaciji faktora bolesti i nejednakosti.

Definicija socijalne medicine - Smajkić Arif – Medicinski fakultet Sarajevo

• Socijalna medicina je nauka o organiziranoj primjeni medicinskih znanja u praksi zdravstvene zaštite stanovništva.


Jakšić Želimir - Medicinski fakultet Zagreb• Socijalna medicina ostaje u nas matičnom disciplinom koja se

razvija kao stalni integrativni faktor, naglašavajući zdravstvene potrebe, zaštitu i ulogu čovjeka kao društvenog bića. Ona se teorijski i praktično bavi utjecajem socijalnih faktora na pojavu zdravlja i bolesti i na organiziranje zdravstvene zaštite. Njena je funkcija važna zbog toga što treba povezati rezultate pojedinih novih disciplina, naglasiti njihovo zajedništvo, osobito zbog toga što se pojedine nove struke udaljavaju ne samo metodološki nego i u temeljnim shvaćanjima.

Cucić Viktorija - Medicinski fakultet Beograd• Socijalna medicina je nauka u neprestanom razvoju čiji su pravci bili

i ostali različiti u različitim sociokulturnim sredinama. Zbog toga je u sadašnjem trenutku nepotrebno insistirati na jednoj opšte prihvaćenoj definiciji već svaku od datih shvatiti kao prilog boljem razumjevanju nauke.

PROŠIRIVANJE PODRUČJA INTERESOVANJA SOCIJALNE MEDICINE

Predmet proučavanja i interesi socijalne medicine se stalno proširujuuslijed brojnih razloga:

• Rastući interes društva za sve aspekte zdravlja i zdravstvene zaštite;

• Porast zahtjeva za korištenjem zdravstvene zaštite i medicinskim uslugama;

• Primjena novih tehnologija i ocjena njihove efikasnosti i sigurnosti po pacijente i zdravstvene radnike;

• Koncept integrirane medicine i medicine bazirane na dokazima zahtjevaju daljnu teoretsku i praktičnu razradu zdravlja i bolesti;

• Korisnici zdravstvene zaštite ( pacijent ) postaju subjekt u procesu odlučivanja i svoga liječenja;

• Preorjentacija koncepcije odgovornosti za zdravlje ka državi i njenoj definisanoj politici u zdravstvu, a ne samo ka zdravstvenim radnicima, ljekarima prvenstveno

SOCIJALNA MEDICINA - OPĆI SADRŽAJ

Opći sadržaj socijalne medicine:

• Istraživanja o stanju zdravlja pojedinca, grupe i stanovništva u cjelini, njegovoj općoj i specifičnoj patologiji i povezanosti sa društvenim okruženjem;

• Društveno ekonomski sistem širih i užih ljudskih zajednica koji direktno ili indirektno korespondira sa zdravljem;

• Evaluacija primjena odgovarajuće tehnologije u neposrednom provođenju zdravstvene zaštite;

• Adekvatno upravljanje i organizacija makro i djelova mikro sistema zdravstva u zavisnosti od ekonomske moći zemlje.

1 uvod u soc medicinu, socijalna medicina

Documents