#1117 - portal novosti

of 40 /40
Petak 14/05/2021 10 kn/100 din/1.20 € Samostalni srpski tjednik #1117 2021 Pored obećavajućih novih lica i opcija, ovogodišnja bogata ponuda na lokalnim izborima uključuje i brojne kandidate s istragama, optužnicama i presudama, a tu su i oni koji uzdižu desnice na ustaški pozdrav i slikaju se naoružani do zuba str. 6-9. Ubaci šerifa

Author: others

Post on 02-Nov-2021

0 views

Category:

Documents


0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

Untitled#1117 2 0 2 1
Pored obeavajuih novih lica i opcija, ovogodišnja bogata ponuda na lokalnim izborima ukljuuje i brojne kandidate s istragama, optunicama i presudama, a tu su i oni koji uzdiu desnice na ustaški pozdrav i slikaju
se naoruani do zuba str. 6-9.
Ubaci šerifa
2 Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1117, petak, 14. svibnja 2021.
IMPRESSUM
#1117
Samostalni srpski tjednik
Izdava Srpsko narodno vijee Za izdavaa Milorad Pupovac Glavni urednik Nikola Bajto
ZamjenicA glavnog urednika Andrea Radak Izvršni urednici Goran Borkovi (Portal Novosti), Petar Glodi (Kronika), Boris Postnikov (Kultura) Redaktorica Darija Mauran-Buevi Kolumnisti Marinko uli, Boris
Deulovi, Viktor Ivani, Sinan Gudevi, Boris Rašeta Redakcija Paulina Arbutina, Mašenjka Bai, Jerko Bakotin, Dragana Bošnjak, Milan Cimeša, Zoran Daskalovi, Ivica iki, Tena Erceg, Milan Gavrovi, Dragan Grozdani,
Mirna Jasi Gaši, Nenad Jovanovi, Vladimir Juriši, Davor Konjikuši, Saša Kosanovi, Anja Koul, Igor Lasi, Bojan Munjin, Tamara Opai, Sreko Pulig, Hrvoje Šimievi, i Borivoj Dovnikovi (karikaturist) Tajnica redakcije Vedrana Bibi
Grafiki urednici Ivica Druak, Darko Matoševi Dizajn Parabureau / Igor Stanišljevi & Damir Brali, Nikola urek Foto naslovnice Boris Šitar/PIXSELL (Montaa Novosti)
Štampa Tiskara ‘Zagreb’, Zagreb Tiraa 6500 Novosti su financirane sredstvima Savjeta za na cionalne manjine Vlade Republike Hrvatske i sredstvima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Redakcija Gajeva 7, 10 000 Zagreb t/f 01/4811 198, 4811 281 [email protected] www.portalnovosti.com
jednakim posljedicama, biljeili smo ve taj fenomen bitno razliitih reakcija vrlo sli- ne brae. Na koncu, Zoran Mami odustao je od krotkog prihvaanja kazne i ostanka u Hrvatskoj te se pridruio bratu u Bosni i Hercegovini. Zoran je zatraio da tamo iz- drava kaznu i sada je slubeno bjegunac. Oekuje ga tjeralica i tome slino. Ne spasi li ih Ustavni sud.
Blokada S novinskih margina otrgnuli smo vijest da su rauni Skladgradnje, tvrtke Slavena uula, blokirani s 1,27 milijuna kuna due od 120 dana. Po prijedlogu Fine, sud je pokre-
nuo prethodni steajni postupak, a uul bi, navodno, mogao isplatiti vjerovnike nov- cem od unajmljivanja neke zgrade. Samo notiramo, esto to radimo kad naiemo na imena pomalo zaboravljenih junaka ne tako davne hrvatske prošlosti. uul je, ako se sjeate, u eri Ive Sanadera bio moan gra- ditelj, a njegovu se tvrtku kasnije povezivalo s navodnim suvišnim farbanjem – i napla- ivanjem – tunela na autocesti. Sanader u zatvoru, uul na rubu steaja, tek nas mrak u tunelima podsjea na njihovu epohu.
smo nedavno izviješteni, na slinom doga- aju okupilo pet hiljada ljudi na koncertu. Nekoliko dana kasnije bilo je svega šestero zaraenih. I tako, eka nas veselo vrijeme podjele na Zdrave i Bolesne.
Sastavnice Ima ona divna hrvatska rije sastavnica. E, pa kad ga se pogleda sa strane, stjee se dojam da se zdravstvo u Hrvata raspada po svim sastavnicama. Tek što je vlada s nekom novanom svotom nahranila veledrogerije izbila je kriza u zagrebakom Klinikom bolnikom centru Sestre milosrdnice oda-
kle svakodnevno stiu prie o kolektivnom nezadovoljstvu postupcima lijenice Dijane Zadravec, predstojnice Klinikog zavoda za dijagnostiku i intervencijsku radiolo- giju. U otvorenom pismu koje su dostavili medijima, ak 11 radiologa istie da su zbog Zadravec napustili Zavod. Nema ovdje smi- sla ulaziti u njihove obraune i optube, no zanimljivo je kako je zasad jedina posljedica cijele buke ostavka Marija Zovaka, ravna- telja bolnice. Nije se, ini se, mogao nositi sa svime što se dogaa. Baš kao ni Beroš, samo što on ne napušta brod koji plovi. Besciljno, ali plovi. Zadravec nitko ne dovodi u pitanje.
Brat Kakvog li iznenaenja, Zoran Mami, Brat i bivši trener Dinama, sada je slubeno bje- gunac. Do ponedjeljka u pono trebao se javiti u Remetinec na izdravanje zatvor- ske kazne koju mu je, kao i bratu, odmjerio osjeki, a potvrdio Vrhovni sud. Kao što vjerojatno zna i najneinformiranija ptica s najviše grane, Zdravko Mami je zasluio šest i pol, a Zoran etiri godine i osam mje- seci zatvora. Za razliku od dinaminog brata koji je urlao, prijetio i dramatizirao, Zoran se ponašao fino i pristojno, premda, zapravo, s
Pla Maj je divan mjesec za oplakivanje. Ovdašnji su narodi prirodni talenti, samo im daj povod i uvjeri da se mogu identificirati sa rtvama i eto ih uplakanih, podbulih, s jako tamnim naoalama, ili nacionalnim zastavama, ili što je ve prikladno nositi na najbliem stratištu. Po odnosu prema kostima moemo pratiti i razvoj pluralizma. Ne samo što se ojaeni okupljaju na sve veem broju lokacija kolek- tivnog stradanja, nego i na svakom od njih raste broj komemoracija. Na primjer, 76. obljetnica Bleiburga odvijat e se ove godine u Austriji, na Mirogoju i u Udbini. Poasni bleiburški vod polagat e vijenac 15. svibnja u Austriji, a društvo e im praviti neimenovani predstavnici dravne vlasti. Dravna e iza- slanstva, za svaki sluaj, vijence poloiti i kod središnjeg kria na Mirogoju, a na Udbini e biti tradicionalno pitoma sveta misa. Poratni zloini u devedesetim su godinama sluili za istodobno uzdizanje ustaškog i uniavanje partizanskog pokreta. Tako se, sasvim neo- visno o prirodnom ljudskom aljenju za ne- vino pobijenima, dogaaj na Bleiburgu esto pretvarao u ustašoidnu terevenku.
Slika Kad smo kod ustašoidnih evenata, spomenut emo sluaj s Braa gdje je, tvrdi se u mediji- ma, neki ovjek ostao bez posla u privatnoj firmi jer je odbio lano svjedoiti po nagovoru Lovre Kuševia, bivšeg Plenkovieva mi- nistra, sada uskok-ova optuenika, u njegovu, Kuševievu, korist. Vlasnik firme u kojoj je svjedok radio Kuševiev je prijatelj, pa je ra- splet bio oekivan – svjedok sada nema posla. Odvojak je to prie o optunici protiv Kuše- via i pomagaa zbog primanja mita i slinih sportskih disciplina. Ustašoide povezujemo s ovom viješu, jer nam je pala na um glasovita slika iz Kuševieve kue. On je tvrdio da je na njoj njegov djed, iako je skoro svako oko lijepo moglo vidjeti Antu Pavelia.
Putovnice Pribliavanje izbora, ali i turistike sezone, oito vlastima namee imperativ labav-
ljenja epidemioloških mjera. Tjedan-dva nakon dramatinih vijesti o rastu broja zaraenih i umrlih pišemo o digitalnim zelenim potvrdama, takozvanim covid- putovnicama koje e, prema obeanjima iz dnevne štampe, od 1. lipnja postati ‘glav- na ulaznica na koncerte i u klubove te za zabavu bez pridravanja epidemioloških mjera’, otkrilo je duboko grlo iz Nacional- nog stoera. Najavljeno je da e se u jednom zagrebakom restoranu na 26. katu odra- ti probno okupljanje probranih lica – njih 100 cijepljenih s obje doze kojima je od one druge prošlo najmanje dva tjedna, druit e se etiri sata bez maski kao da nema ni pandemije, ni mjera, ni Capaka, ni Marko- ti, ni Boinovia, ni Beroša, kao takvog. Dogaaj organiziraju Udruga ugostitelja i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a hrana i pie bit e besplatni. Ako je tono ono što smo proitali, vei dio projekta financirat e ugostitelji, dok e se hzjz pobrinuti za besplatne testove. Okupljene e se testirati sedam dana kasnije i, ne proširi li se meu njima zaraza, bit e to, smatra se, pokaza- telj da bi se cijepljeni i ubudue mogli oku- pljati bez ogranienja. U planu su i drugi pilot-projekti poput inscenacije svadbe i slinih grupiranja osoba koje su preboljele covid−19 u posljednjih šest mjeseci. Bude li sve u redu, plan je da se na ulazu na ma- sovna okupljanja posjetiteljima oitava kod s covid-putovnica, a dopuštenje za ulazak imat e i oni s negativnim testom koji nije stariji od 48 sati. U Barceloni se, kao što
RABLJENA SEDMICA
Zoran Mami – bratovim korakom (Foto: Dubravka
Petri/Pixsell)
Tino Juri/Pixsell)
Bleiburg 2015. – pod ustaškom kapom (Foto: arko Baši/Pixsell)
piše
Milorad Krstulovi
3 kolumna Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1117, petak, 14. svibnja 2021.
E vidiš, to ne ide. Nema nikakve ravne plo- e, ali ima ploica koje su sloene tako da ot- krivaju sljedeu sliku. Da, Srbi su nesumnjivo u kombinaciji Beograd – Knin izvršili vanjsku agresiju nad Hrvatima, i tu nema dileme. Ali i Hrvati su, u emu takoer nema dileme, iz- vršili unutrašnju agresiju nad Srbima, i tu se nema što dodati ni oduzeti. To je jednostavno tako. I zato po cijenu da budem dosadan, koju rado prihvaam, ponavljam da su naši ratni praznici zapravo ispraznici u koje se, kao u dravno i crkveno ovjerene vree, trpa sve što te navodne praznike ini simbolima na- šeg junaštva i slave, a izbacuje sve što bi to dovelo u pitanje. Kakvi vraji ‘ambrusti’ u Borovom Selu, kakve vraje stotine usmr- enih srpskih civila u ‘Oluji’ i poslije nje. To su, biva, popratne pojave u svakom ratu, ali s bitnom razlikom da se one u mnogo veim ratovima etrdesetih godina zrelošu politi- ka priznaju a, vidiš, u hrvatskom sluaju ne. Zato van na sunce s tim navodno nebitnim epizodama hrvatskog oslobodilakog rata u devedesetima. U suprotnom, stjee se do- jam koji se niim ne moe izbrisati, da cilj tog oslobodilakog rata nije bio samo da se Hrvatska riješi okupacije pobunjenih Srba i njihovih beogradskih sponzora, nego da se riješi i srpskog stanovništva u Hrvatskoj. Tim više što se to u velikoj, prevelikoj mjeri zbilja i dogodilo. Srbi su zaista prognani, iako su za- hvaljujui svojim podinteligentnim voama dijelom i samoprognani, i tu nema boga koji bi promijenio tu injenicu.
Ali hrvatska praznina memoaristika uop- e se time ne bavi, ili tu i tamo uješ samo slovo-dva aljenja, a dok je tako, obiljea- vanje velike oslobodilake pobjede pratit e sjena i ništa manjeg moralnog poraza.
Veliki ratni praznici, koji se niu iz godine
u godinu, zapravo više zasluuju naziv
ispraznici jer slie na vree iz kojih
se izbacuje svaki nezgodan detalj iz
pobjede Hrvatske u ratu devedesetih,
a ostavlja samo ono što tu pobjedu ini
blistavijom nego što je stvarno bila
I mamo hrpu dravnih praznika, ali da li i previše? Na prvi pogled ne. Ovih dana neki mediji navode itav prstohvat drava koje ih, ovjek ne bi vjerovao, imaju i više od nas. Ali vrag
je u tome što ti inozemni praznici protjeu u tišini, jedva da i znaš za njih, a kod nas je nešto sasvim drugo. Naši praznici u pravilu slie na lojanice na kojima se podgrijavaju nacionalistike pa i profašistike strasti, kao nedavno u Borovom Selu, gdje je grupa ras- pameenih mladih novoustaša otvoreno za- govarala pokolj nad Srbima. Pritom se, ako ih uope ima, kritike svode na to da je policija morala intervenirati na vrijeme i sprijeiti antisrpske huškae da izgovaraju to što su izgovarali, ali to u krajnjoj liniji smatram manje vanim. Vanije je da u ovoj obljetnici ubojstva dvanaestorice hrvatskih redarstve- nika, i to iz godine u godinu, sve više blijedi jedna od esencijalnih istina o srpsko-hr- vatskom ratu devedesetih. Što je ta istina? Vrlo je jednostavna i ne treba je vraati u pamenje nikome kome to pamenje išta znai. Ubojstvu dvanaestorice redarstvenika prethodio je jedva pojmljiv incident kada su trojica tada istaknutih pripadnika golog vrha hrvatske dravne vlasti (Šušak, Vuko- jevi, Glavaš), doduše ne dokazano, ali do- voljno indicirano, navodno osobno pucali na Borovo Selo iz ‘ambrusta’, neke vrste runih projektila, s ciljem koji ni malom djetetu ne treba objašnjavati.
Trebalo je zapaliti iskru mrnje, koja e nedugo poslije dovesti i do krvavog rata, što znai da ne treba baš vjerovati u navodno neupitnu injenicu da su rat zapoeli Srbi, ili je to u najmanju ruku polovica istine, jer su rat prieljkivali i radikali s hrvatske stra- ne. Njima je on trebao da se uvrste u vrhu hrvatske drave, što im je, hvala na pitanju, sasvim uspjelo. A jasno je zašto im je uspjelo. Dogaaji u Borovom Selu, ija je godišnjica nedavno obiljeena, imaju dva lica, ali go- dinama se radi na tome da jedno od tih lica ostane u svjetlu reflektora, a drugo se gasi u sve veoj sjeni selektivnog pamenja. To je tipian primjer razrokog gledanja na po- vijest, u kojem jedno oko vidi sve što mu odgovara, a dugo ništa, baš ništa što mu ne odgovara. Da se razumijemo, to nije samo hrvatska specijalnost. Svojedobno sam kao novinar pratio suenje u Šibeniku zaetni- cima srpske pobune ranih devedesetih, koje je imalo punog opravdanja, a nije završilo ni nekim naroito drastinim osudama. Ali onda me zapanjio jedan od okrivljenika koji mi je pred zgradom suda izjavio da je to suenje poetak obrauna s ‘ostacima za- klanog srpskog naroda’. ovjee boji, gdje me nae?! No ostanimo na Hrvatskoj i na hrvatskim primjerima selektivnog itanja povijesti.
Ovo s Borovim Selom je samo zrnce-dva u puno veoj hrpi slinih ili identinih primje- ra. Zapravo svi dravni praznici vezani uz rat 1991. – 1995. više zasluuju da budu nazvani ispraznici, jer su finim arheološkim špahtla- ma i etkicama oišeni od svega što moe baciti sjenu na njihovu navodno mitološku istou i neupitnost. Ako hoete, taj niz mo- emo zapoeti ‘Olujom’, koja u toj mitologiji zauzima središnje, poluboanstveno mjesto. O da, ona je bila logini rasplet okupacije ve- likog dijela Hrvatske od strane pobunjenih Srba, koji do kraja nisu prihvaali nikakve kompromise sa Zagrebom, a neki poluluaci, od kojih jednog spomenuh, bili su i za krvavi
obraun koji bi završio uništenjem hrvatske veine. Ali to je samo jedna strana medalje i glancati samo nju da toliko zabliješti da za- sjeni sve ostalo jednostavno nema smisla, ak je svetogrdno. Drugu stranu medalje o ‘Oluji’ ini naime to da je u njoj i nedugo poslije pobijeno više stotina srpskih civila i zapaljeno tisue njihovih kua i gospodar- stvenih objekata, za što nije nitko, ili jedva tko, odgovarao. ak i Vukovar, taj simboliki vrhunac stradanja Hrvata u ratu devedese- tih, ima drugu, zasjenjenu stranu medalje, a to je da su divljanju nad ovim gradom prethodile likvidacije Srba, kao i to da su u divljakim napadima na taj grad stradali ne samo Hrvati nego i brojni Srbi. Ali u obljet- nikim prigodama to se slubeno ne priznaje, iako to ne bi ni za jotu promijenilo injenicu da je Vukovar hrvatska Guernica, i da se ni za ‘g’ ne bi promijenila injenica da to jeste tako i nikako drukije.
Z ato ovdje izriem mišljenje za koje znam da je naivno, ali ostajem kod njega iz dubokog uvjerenja da je ispravno. Tre- bali bismo ukinuti sve dravne
praznike vezane uz rat devedesetih napro- sto zato što, velim, to i nisu praznici, nego ispraznici, prazni nadnevci u kalendaru rata devedesetih. Iz njih se briše sve što ne odgovara slubenoj istini o dogaajima na koje se odnose, a do blještavila se lašti sve što tu tobonju istinu uzdie do neupit- nog boanstva. Ukratko, u interpretaciji slubene srpsko-hrvatske ideologije povi- jest ratova devedesetih izgleda, štono bi se današnjim jezikom reklo, kao ravna ploa. Gdje je netko umislio da njegova istina o ratu dominira, tu prestaje razlog za svaku drugu, štoviše, tu drugu treba prebrisati mokrom krpom, a kada bi bilo mogue, i zakonski je zabraniti.
ARITMETIKA
POLITIKE
I dogaaji u Borovom Selu, ija je godišnjica nedavno obiljeena,
imaju dva lica (Foto: Davor Javorovi/pixsell)
4 Politika Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1117, petak, 14. svibnja 2021.
U kakvim unutarstranakim okolnostima hdz i sdp doekuju lokalne izbore i mogu li se oekivati postizborna previranja u njihovim redovima?
piše Ivica iki
Kome su gori izbori sdp bi na predstojeim izborima mogao pasti na najnie grane u posljednjih dvadesetak godina. Andrej Plenkovi, za razliku od Pee Grbina, ne mora strahovati od postizborne unutrašnje pobune, ali za njega je dovoljno snaan udarac to što je ova kampanja iznjedrila Ivana Anušia koji mu je javno bacio rukavicu Glavni takmaci – Andrej
Plenkovi i Pea Grbin (Foto: Patrik Macek/Pixsell)
5 Politika Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1117, petak, 14. svibnja 2021.
A ko je vjerovati istraivanjima javnog mnijenja, ali i ne samo istraivanjima, sdp i hdz nee imati razloga za veselje posli- je nedjeljnih lokalnih izbora, s
tim da e, naravno, crta definitivno biti pod- vuena za dva tjedna, nakon što se odri dru- gi izborni krug ondje gdje e ga biti. hdz e pritom, kao i obino, imati relativno dobru statistiku osnovu da proglasi pobjedu, što se ponajprije odnosi na rezultate na razini upanija: upanije, kao što je ve odavno primijeeno, više-manje i postoje zbog toga da bi hdz mogao proglašavati pobjede na lokalnim izborima. sdp bi, pak, na predsto- jeim izborima mogao pasti na najnie grane u posljednjih dvadesetak godina: iz današnje perspektive gotovo je nemogue vidjeti svi- jetlu toku za koju bi se predsjednik sdp-a Pea Grbin mogao uhvatiti u nastojanju da svoje lanstvo i javnost uvjeri da socijalde- mokrati nisu doivjeli potop, odnosno da je stranka pod njegovim vodstvom zaustavila silaznu putanju koja je zapoela 2016. godi- ne. S obzirom na to što je i kako Grbin radio u proteklih sedam mjeseci, bilo bi pravo udo kad bi sdp-ova putanja bila drukija od silazne.
Što se tie upanija, sdp ima realnu šansu da zadri vlast u Krapinsko-zagorskoj upa- niji, pri emu mislimo i na reizbor upana eljka Kolara i na kakvu-takvu veinu u upanijskoj skupštini. Bilo bi golemo izne- naenje da dugogodišnji upan Zlatko Komadina i sdp ostanu izvan vlasti u Pri- morsko-goranskoj upaniji, no nije pametno sasvim iskljuiti tu mogunost: najozbilj- niji Komadinin izaziva je hdz-ovac Gari Cappelli, bivši ministar turizma i nekadaš- nji gradonaelnik Malog Lošinja, a hdz je na upanijskoj razini ojaao zahvaljujui kru- pnim infrastrukturnim projektima iza kojih uglavnom stoji centralna vlast u Zagrebu te zalaganje Olega Butkovia, hdz-ovog potpredsjednika i ministra mora, prometa i infrastrukture. Zagrebaka upanija jedina je u kojoj se sdp moe nadati rezultatskom napretku u odnosu na sadašnje stanje, ali daleko od toga da se moe predvidjeti pobje- da Mihaela Zmajlovia u utrci za upana, u srazu s favoriziranim Stjepanom Koi- em, aktualnim upanom koji ide po šesti mandat i koji je lanstvo u hss-u zamijenio podrškom hdz-a. Kad je rije o izbornom ishodu na upanijskim razinama u Dalma- ciji, Lici, Istri, Meimurju, Varadinu, pa i na Kordunu i Baniji, Grbinova stranka nema temelja da se nada iemu dobrom: zadrava- nje sadašnjih pozicija znailo bi grandiozan uspjeh. U Slavoniji je još i gore. Ondje se sdp više-manje raspao, i to na rijetko vien nain u hrvatskoj politici, a svega smo se nagledali: lokalni socijaldemokrati nisu uspjeli prikupiti tri tisue i dvjesto vaeih potpisa za kandidaturu Denisa Ambruša za osjeko-baranjskog upana, pa su dodali blizu devetsto nepravovaljanih. sdp, dakle, nee imati kandidata za upana sa sjedištem u etvrtom gradu u Hrvatskoj po broju sta- novnika.
Grbin se nema razloga nadati niem naro- ito dobrom ni u etiri velika grada, barem kad je rije o gradonaelnikim poloajima. Joško Klisovi, koji je najbolje što sdp trenutno ima u Zagrebu, nije shvatio da se izbori ne mogu dobiti pod egidom mirnog i pristojnog ovjeka koji e racionalno i od- govorno upravljati glavnim gradom. To se moda i moglo initi koliko-toliko suvislom strategijom dok je Milan Bandi bio meu ivima, ali nakon njegove smrti takav pri- stup kampanji ispostavio se promašenim i teško razumljivim. Klisovi nee biti iza- bran za gradonaelnika, no sdp bi se, poslije više od deset godina, mogao nai u vlada- juoj koaliciji i u izvršnoj vlasti u Zagrebu,
koaliciji i vlasti predvoenima lijevo-zele- nom platformom Moemo, a to bi se, ako se dogodi, moglo tumaiti kao nekakav korak naprijed. sdp-ov kandidat u Splitu Ante Frani daleko je od ulaska u drugi krug, s tim da bi socijaldemokrati i ondje mogli dobiti komadi vlasti, ako se uspije formi- rati lijevo-centristika veina u Gradskom vijeu, što nije potpuno nemogu scenarij.
Rijeka e, uz Primorsko-goransku upa- niju, odrediti hoe li se nakon ovih lokalnih izbora moi konstatirati da je sdp doivio katastrofu ili e za ocjenu biti uputnije upo- trijebiti nešto blae izraze. Marko Filipo- vi, dosadašnji zamjenik dugogodišnjeg sdp-ovog gradonaelnika Vojka Obersne- la, ima tanku prednost u anketama, unato neuvjerljivoj i beskrvnoj kampanji koja slii onoj Klisovievoj u Zagrebu. Ipak, dojam je da trendovi ne idu u njegovu korist i da emo u drugom krugu svjedoiti krajnje ne- izvjesnoj borbi Filipovia i Davora Štimca, nezavisnog kandidata koji je ideološki prili- no nedefiniran, pri emu definitivno nije u lijevom spektru, i iza kojeg, po svemu sudei, idejno i financijski stoji skupina utjecajnih rijekih poduzetnika. U Osijeku je sdp dosad sudjelovao u vlasti, a aktualni gradonaelnik Ivica Vrki bio je i kandidat socijaldemo- krata, ali to e se sad teško ponoviti: Goran Kušec solidan je kandidat i to je više-manje sve što je solidno u rasturenom osjekom sdp-u, rasturenom ponajviše zahvaljujui tome što je glavna stranaka uloga u tom dijelu Hrvatske pala u ruke nesposobnom i politiki neartikuliranom Domagoju Haj- dukoviu.
sdp e vjerojatno sauvati vlast, ili ima realnu šansu da sauva vlast, u nekim gra- dovima srednje veliine: ponajprije misli- mo na Sisak, Ogulin, Koprivnicu, Umag, akovec, Ploe. To, meutim, nee biti dovoljno da Grbin i njegov krug u vodstvu stranke izbjegnu kritike i zahtjeve za ostav-
kama, pogotovo ako im se, nakon trideset godina, dogodi poraz u Rijeci. Lako je mogu- e da slijedi nova runda unutrašnjih obra- una u kojoj e Grbin imati stare suparni- ke – Rajka Ostojia, Davora Bernardia, Zlatka Komadinu, Erika Fabijania i još najmanje treinu sdp-ovih saborskih zastu- pnika. Objektivno, sedam mjeseci nije do- voljno dugo razdoblje za ozdravljenje jedne klonule i pogubljene partije. S druge strane, sedam mjeseci jest dovoljno za zakljuak da Grbinu nedostaje i politikog talenta, i liderskih sposobnosti, i odlunosti, i line karizme, jer otkako je predsjednik sdp-a nije povukao doslovno ni jedan pamtljiv potez, izuzev raspuštanja zagrebake or- ganizacije i još poneke sline intervencije na lokalnom nivou, i nije uspio smisliti i izgovoriti doslovno ni jednu originalnu i upeatljivu reenicu o bilo emu, ak ni u predizbornoj kampanji. Da i ne govorimo o nekoj novoj energiji i o osvjeavanju ili re- dizajniranju sdp-ovog idejnog profila. Sve što je dosad vieno od Grbina jest relativna pristojnost i nevoljkost da se donose odluke, da se ulazi u konflikte i u stranci i izvan stranke, da se poduzimaju smislene i kon- kretne politike akcije. No i produavanje agonije ne moe ii dovijeka.
hdz e, rekosmo, nesumnjivo osvojiti vlast u dovoljnom broju upanija – to zna- i deset i više – da moe proglasiti pobjedu, odnosno da Andrej Plenkovi moe do daljnjega zaepiti usta istaknutijim hdz- ovcima nezadovoljnima politikim smjerom kojim se kree hdz. To se, prije svega, odnosi na Ivana Anušia, potpredsjednika hdz- a i kandidata za još jedan mandat osjeko- baranjskog upana, koji osjea da hdz gubi podršku na istoku zemlje, a gubljenje po- drške pripisuje koaliciji sa sdss-om, to jest bliskosti Andreja Plenkovia i Milorada
Pupovca. Jasno je da je Anuši time zauzeo prvu startnu poziciju za uspon na funkciju šefa hdz-a, kad sadašnjem šefu kola krenu nizbrdo. Utoliko, Plenkoviu ne bi bilo mr- sko da Anuši izgubi u utrci za upana, za što postoje neznatni izgledi, kao što mu ne bi bilo mrsko da se pojavi povod za smjenu ministrice regionalnog razvoja i fondova eu Nataše Tramišak, jer ju je za mjesto u Vla- di predloio Anuši. I ne samo da e Anuši potvrditi mandat, nego bi se moglo zbiti da njegov ovjek Ivan Radi bude prvi hdz- ovac koji e biti izabran za gradonaelnika Osijeka otkako je samostalne Hrvatske. Kad je rije o padu potpore hdz-u u Slavoniji, to se uglavnom odnosi na Vukovarsko-srijem- sku upaniju i grad Vukovar, gdje su unutar- stranaki rascjepi ugrozili hdz-ovu domi- naciju. Slina je situacija i u Liko-senjskoj upaniji, još jednoj hdz-ovoj utvrdi u kojoj je Plenkovievoj stranci najvea prijetnja bivši hdz-ovac, to jest Darko Milinovi, aktualni upan koji je u meuvremenu osnovao svoju regionalnu stranku.
Mimo uspjeha koji se hdz-u smiješi u Osijeku, u ostala tri velika grada hdz-u baš i ne cvjetaju rue. Davor Filipovi, Plenko- viev kandidat za zagrebakog gradonael- nika, teško da e vidjeti drugi izborni krug, a hdz teško da e nastaviti sudjelovanje u vlasti glavnog grada, što je toj stranci u prošla dva mandata omoguavala koalicija s Milanom Bandiem. Hoe li hdz dobiti još etiri godine vlasti u Splitu s kompro- mitiranim gradonaelnikim kandidatom Vicom Mihanoviem umjesto Andre Krstulovia Opare? Nezahvalno je pro- gnozirati, jer su anketne razlike meu pr- vom dvojicom-trojicom kandidata veoma male, no Mihanoviev neuspjeh nikoga ne bi trebao preneraziti. hdz-ov kandidat za gradonaelnika Rijeke Josip Ostrogovi nee ui u drugi krug, mada e hdz sigurno dobiti nešto više glasova nego što je dobi- vao dosad i mada bi im se moglo posreiti da konano sudjeluju u vlasti toga grada. hdz se, takoer, moe nadati zadravanju vladajuih pozicija u Dubrovniku, Solinu, Šibeniku, Zadru, Karlovcu, Velikoj Gorici. Plenkovi, dakle, za razliku od Grbina, ne mora strahovati od postizborne unutrašnje pobune, ali za njega je dovoljno snaan uda- rac to što je ova kampanja iznjedrila ovjeka, Ivana Anušia, koji nije autsajder i koji mu je javno bacio rukavicu, naroito ako bi se to zdruilo s eventualnim hdz-ovim porazima u Splitu i Vukovaru.
Rijeka e, uz Primorsko-goransku upaniju, odrediti hoe li se nakon ovih lokalnih izbora moi konstatirati da je sdp doivio katastrofu ili e za ocjenu biti uputnije upotrijebiti nešto blae izraze
sdp se nada reziboru upana – eljko Kolar i Zlatko Komadina (Foto: arko Baši/Pixsell)
hdz-u se smiješi Osijek – Ivan Anuši i Ivan Radi
(Foto: Davor Javorovi/ Pixsell)
6 Politika Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1117, petak, 14. svibnja 2021.
U povodu izmjena Zakona o lokalnim izborima
piše Tamara Opai
kušnje od godinu dana. Prema uskok-ovoj optunici, koju je potvrdio splitski upanij- ski sud, Vlahušia se teretilo da je u travnju 2010. Vianovoj tvrtki Dubrovako primorje nezakonito odobrio pozajmicu iz gradskog prorauna u iznosu od dva milijuna kuna. Vian, koji se sada, kao kandidat Dubrova- kog demokratskog sabora, takoer natjee za gradonaelniku funkciju, osuen je jer je Vlahušia poticao na zloporabu poloaja i ovlasti kako bi Grad Dubrovnik od njegove tvrtke kupio nekretninu na otoku Šipanu.
Ispred Reformista i Stranke hrvatskih umirovljenika za još jedan mandat natjee se aktualni varadinski upan Radimir ai, koji je poetkom 2010. prouzroio prometnu nesreu u Maarskoj i pritom usmrtio dvoje ljudi. Osuujua presuda iz 2012., kojom je kanjen s 22 mjeseca zatvora, zatekla ga je na mjestu ministra gospodarstva i potpredsjed- nika Milanovieve vlade. Nakon 13-mjese- nog odsluenja kazne dobio je uvjetni otpust i potom se vratio u politiku.
Gradonaelnikoj funkciji ponovno se nada nezavisni Dubravko Bili, koji je 2019., tada kao gradonaelnik Ludbrega iz redova sdp-a, osuen zbog zlouporabe poloaja. Bilia se teretilo da je u svibnju 2012., kada je bio ravnatelj Agencije za za- štitu osobnih podataka, samom sebi odobrio isplatu naknade za odvojeni ivot. U godinu dana tako je uprihodio 14.500 kuna na koje nije imao pravo. Nakon priznanja krivnje, Bili se nagodio s uskok-om i dobio manju kaznu od zakonom predviene – pet mjeseci uvjetno uz rok kušnje od godinu dana.
Zbog nasilnikog ponašanja pravomo- no je osuen novi-stari hdz-ov kandidat za zadarskog upana Boidar Longin. On je u ljeto 1999., kada je bio na poziciji dou- pana, nokautirao opernog pjevaa Borisa Martinovia, koji je odbio pjevati himnu na otvorenju Europskog prvenstva u jedre- nju. Ako je suditi po kaznenoj prijavi koju je Akcija mladih nedavno podnijela dorh-u, Longinova šaka radila je i ratne 1991. U prija- vi se, kao i u priloenom izvještaju Sigurno- sno-informativne slube tvrdi da je zadarski hdz-ovac, tada kao pripadnik vojne policije, premlatio dva privedena hrvatska vojnika, zbog ega je jedan od njih postao invalid.
U sukobu sa zakonom našao se još jedan visokopozicionirani lan hdz-a iz Zadarske upanije. Rije je o Krsti Ramiu, naelni-
dugogodišnjim gradonaelnicima, naelni- cima i upanima koje se tereti za politika pogodovanja, trgovanje utjecajem, špekuli- ranje nekretninama, pronevjeru proraun- skog novca i nasilniko ponašanje. Uz njih se na listama nalaze i pravomono osueni za kaznena djela koji danas uivaju u arima rehabilitacije.
Jedan od potonjih je bivši gradonaelnik Vukovara eljko Sabo, kojeg je u oujku 2015. Vrhovni sud osudio na osam mjeseci zatvora, uz još osam mjeseci uvjetne slo- bode. Sabi, tada lanu sdp-a, sudilo se za podmiivanje hdz-ovih vijenika Marije Budimir i Radivoja uria, kojima je u zamjenu za njihove glasove prilikom kon- stituiranja gradskog vijea 2013. nudio razne pogodnosti. Iako ga je vukovarska organiza- cija sdp-a poetkom ove godine predloila kao kandidata za još jedan gradonaelniki mandat, Sabo je nakon sukoba s partijskom vrhuškom izbaen iz stranke, pa e na pred- stojeim izborima tu poziciju pokušati osvo- jiti kao nezavisni kandidat.
Pravomonu presudu iza sebe ima i bivši gradonaelnik Dubrovnika Andro Vlahu- ši, koji se za novi gradonaelniki mandat bori kao kandidat hns-a, hsls-a i Reformista. Vlahuši i njegov tadašnji koalicijski partner Pero Vian osueni su 2015. zbog zloupo- rabe poloaja i ovlasti, odnosno poticanja na to zlodjelo, na po šest mjeseci uvjetno uz rok
Zaprijetio ‘upanjem guka’ – eljko Kerum (Foto: Milan
Šabi/pixsell)
I me Kristijana Kapovia, dugogodiš- njeg naelnika opine Vir, u nedjelju se, prvi put nakon 20 godina, nee nai na glasakim listiima. Taj bivši lan sdp-a nije se svojevoljno odluio
za politiku mirovinu, ve mu je kandidatura onemoguena nedavnim izmjenama Zakona o lokalnim izborima. Njima je izborno natje- canje na lokalnom nivou zabranjeno svima pravomono osuenima na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci. To vrijedi i za one koji su zaradili istu toliku uvjetnu osudu ili kojima je kazna zamijenjena radom za ope dobro. Pored Kapovia, koji je zbog protupravne gradnje prometnice na pomor- skom dobru osuen na šest mjeseci uvjetno s rokom kušnje od dvije godine, na izbore, sve dok im ne istekne rok rehabilitacije, nee moi ni pravomono osueni obiteljski na- silnik i aktualni poeško-slavonski upan Alojz Tomaševi, kao ni propali kralj Nere- tve Stipo Gabri Jambo, kojemu je presue- no zbog ometanja sudskog postupka.
U problemima bi se mogli nai i oni kan- didati protiv kojih su podignute optunice ili se ve vode kazneni postupci jer je istim zakonom propisano da lokalnim dunosni- cima nakon pravomone osuujue presu- de automatski prestaje mandat. ešljajui kandidacijske liste, Novosti su pronašle desetak takvih imena. Veinom je rije o
Šerifi s mrljom
ešljajui liste za lokalne izbore pronašli smo dvadesetak kandidata za gradonaelnike, naelnike i upane koji su ve osueni, protiv kojih se vode kazneni postupci ili su pak podignute optunice. Tereti ih se za politika pogodovanja, trgovanje utjecajem, špekuliranje nekretninama, pronevjeru proraunskog novca i nasilniko ponašanje
Nekad na optuenikoj klupi, danas u borbi za gradonaelniki
mandat – Andro Vlahuši i Pero Vian (Foto: Grgo Jelavi/pixsell)
7 Politika Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1117, petak, 14. svibnja 2021.
ku opine Starigrad, koji je lani nepravomo- no osuen na uvjetnu zatvorsku kaznu od 11 mjeseci s rokom kušnje od tri godine jer je kao stranka u parninom postupku, koji se vodio u povodu tube nekadašnjeg direk- tora lokalne komunalne tvrtke zbog neza- konitog otkaza, dao laan iskaz. Ramievo ime spominje se i u kaznenoj prijavi u kojoj se navodi da je opina Starigrad isplaivala sredstva propalom graevinskom poduze- u Ploter d.o.o. za radove koji nikada nisu napravljeni.
Nepravomonu presudu iza sebe ima i bivši hsls-ovac Ivan ehok, koji se kandi- dirao za novi mandat varadinskog grado- naelnika. Na samom poetku ovogodišnje kampanje Vrhovni sud ukinuo je presudu kojom mu je za više kaznenih djela izree- na jedinstvena kazna zatvora u trajanju od dvije godine. ehoku e se tako ponovno suditi za sporne ugovore kojima je s tvrtka- ma u vlasništvu Davora Patafte dogovorio zbrinjavanje bala smea, zamjenu i kupnju zemljišta te investicije u varadinski aero- drom. Na upanijskom sudu u Zagrebu u toku je pak kazneni postupak u aferi Tehno- beton, u kojem se ehoka i njegovog bivšeg dogradonaelnika Zlatka Horvata tereti da su od Miroslava Bunia, nekadašnjeg šefa uprave Zagorje tehnobetona, primili mito kako bi punih osam godina pogodova- li njegovim tvrtkama i tako Grad Varadin oštetili za šest milijuna kuna. Bivšeg vara- dinskog gradonaelnika uskoro oekuje i novo suenje u aferi Mercator, i to nakon što je poništena oslobaajua presuda suda u Koprivnici. ehoka se u tom sluaju sum- njii da je u proljee 2006., na inicijativu bivšeg direktora Parkova Miljenka Ptie- ka, sklopio ugovor o zamjeni nekretnina s tom firmom i tako oštetio grad za dodatnih 4,5 milijuna kuna.
eljko Kerum, hgs-ov kandidat za gra- donaelnika Splita, od prošle je jeseni tako- er vlasnik nepravomone presude. Osuen je na šest mjeseci zatvora s rokom kušnje u trajanju od dvije godine za prijetnju Bojanu Ivoševiu, aktivistu koji se na predstoje- im izborima natjee kao zamjenik grado- naelnikog kandidata Ivice Puljka. Nakon što ga je Ivoševi javno oznaio ‘malignim tumorom Splita’, Kerum ga je nazvao ‘et- nikim klošarem’ i zaprijetio mu ‹upanjem guka’. Bivši gradonaelnik Splita je u pro- ljee 2013. zaradio i pravomonu osuujuu presudu, kojom je kanjen s 10.000 kuna jer je 2009. posao ureivanja djejih vrtia u Splitu neposrednom nagodbom dao svom prijatelju Ivici Livaji. Nakon što su u jav- nost nedavno dospjele fotografije lokalnih sudaca koji se goste u Kerumovoj konobi, Jutarnji list je objavio da se trenutno pred hrvatskim sudovima vodi 27 postupaka u kojima je u svojstvu tuitelja ili tuenika njegova tvrtka Kerum d.o.o. u steaju.
Da je poivio, kandidat s najviše optu- nica bio bi zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi. Ovako je dio tereta pao na jednog od njegovih najbliih suradnika Ivicu Lo- vria, koji se na predstojeim izborima na- tjee za mjesto zamjenika gradonaelnike kandidatkinje Jelene Pavii Vukievi. Pod sumnjom da je s Josipom Klemmom, vlasnikom zaštitarske firme, dogovorio sumnjiv financijski transfer za Ciboninu kupnju košarkaša Darija Šaria, bio je uhien 2014. Iako je od te optube pravo- mono osloboen, još uvijek mu se sudi za nezakonito zapošljavanje osoba iz Cibone u Ustanovi za upravljanje sportskim objekti- ma te pogodovanja U ime obitelji prilikom prikupljanje potpisa za propali referendum, kojim je ta konzervativna udruga eljke Marki htjela izmijeniti izborni zakon. U oba sluaja donesene su nepravomone oslo- baajue presude, ali je uskok uloio albe.
N a pravomonu presudu još uvijek eka Ivica Kirin, kandidat hdz-a i hsls-a za gradonaelnika Virovitice, kojeg uskok tereti da je od
2006. do 2008., tada kao ministar unutar- njih poslova u Sanaderovoj vladi, poslovao s Fimi medijom, znajui da se tako prikuplja novac za financiranje hdz-a. U optunici se tvrdi da je, unato mišljenju strunog povje- renstva, poništavao javne natjeaje i poslove davao izravnom pogodbom Fimi mediji te tako oštetio dravni proraun za 7,5 miliju- na kuna. Kirin, kojeg je ministarskog mjesta stajao lov na veprove u društvu tadašnjeg haškog optuenika Mladena Markaa, u ljeto 2019. nepravomono je osloboen u aferi Fimi medija. U travnju ove godine, neposredno nakon što je predstavio svoju kandidaturu za još jedan gradonaelniki mandat, osjeki odsjek uskok-a odbacio je kaznenu prijavu kojom se Kirina, njegovu suprugu Sanju i Vesnu Grbac, šeficu unu- tarnje revizije Grada Virovitice, sumnjiilo za nestanak 17 milijuna kuna iz gradske bla-
gajne te manjak nadzora nad proelnikom za financije i gospodarstvo Sinišom Palmom, koji je u meuvremenu pronaen mrtav.
Zbog sumnje da je sudjelovao u izvla- enju 122.000 kuna iz Osjeko-baranjske upanije, još uvijek se sudi Vladimiru Šišljagiu, aktualnom kandidatu stranke Snaga Slavonije i Baranje za gradonaelni- ka Osijeka. Njega uskok tereti da je 2011. i 2012., tada kao osjeko-baranjski upan iz redova hdssb-a, s Martinom Marolinom, bivšim proelnikom lokalne Agencija za ra- zvoj, u više navrata od poduzea koja su iz upanijskog prorauna dobivala nepovratnu pomo traio da im vraaju do 80 posto upla- enog iznosa. Nepravomonom presudom iz svibnja 2016. obojica su osloboena, ali je Vr- hovni sud tada prihvatio uskok-ovu albu. Nakon ponovljenog suenja nepravomono su osloboeni i u sijenju 2020., ali Vrhovni sud još nije donio konanu odluku.
Spomenimo i Nikolu Kajkia, aktual- nog kandidata Hrvatskih suverenista, Mo- sta, hks-a i hsp-a za vukovarsko-srijemskog upana. Kajki, koji je najpoznatiji kao re- dovni gost opskurne emisije ‘Bujica’, bio je policijski inspektor zaduen za istrage ratnih zloina poinjenih na Ovari. Zbog falsificiranja pojedinih spisa, protiv njega je 2018. pokrenut disciplinski postupak te je na kraju izbaen iz policije. Prema pisanju portala Telegram, protiv Kajkia se trenutno vode dva kaznena postupka: jedan zbog kri- votvorenja slubene zabilješke o silovanju jedne rtve u ratu i drugi zbog gospodarskog kriminala. Za gospodarske malverzacije, od- nosno izvlaenje 3,2 milijuna kuna zajedno sa suprugom iz firme Lex-Fori, u meuvre- menu je nepravomono osloboen, no u toku je albeni postupak.
Poetkom ove godine najavljen je poetak suenja Tomislavu Pahoviu, nezavisnom naelniku Motovuna koji se nada još jednom mandatu. uskok ga tereti za zloporabu polo- aja i ovlasti te krivotvorenje slubene ispra- ve, odnosno da je od poetka 2015. do sredine 2017. nezakonito primio 27.200 kuna na ime
naknade troškova za slubena putovanja. Za šefa baranjske opine eminac ponovno se kandidirao bivši lan hdz-a i aktualni nael- nik Zlatko Pinjuh, protiv kojega je podignu- ta optunica zbog sumnje da je s nekolicinom suradnika i dvojicom sinova oštetio proraun opine za 231.217 kuna i opinsku komunal- nu tvrtku za dodatnih 28.535 kuna. Kako se navodi u optunici, najvei dio sredstava izvukli su malverzacijama sa stambenim kre- ditima koje im je opina isplaivala temeljem odluke opinskog vijea.
Dvije optunice iza sebe ima dugogodišnji hdz-ov naelnik Škabrnje Nediljko Bub- njar, koji se takoer kandidirao za još jedan mandat. Bubnjar je, kako pišu mediji, prvi put optuen u lipnju 2019., kada ga je uskok teretio da je opinu oštetio za 702.000 kuna, a drugi put lani u srpnju, kada mu je na te- ret stavljeno trošenje još najmanje 289.380 kuna u osobne svrhe.
Ako je suditi po optunici koju je gospiko Opinsko dravno odvjetništvo lani podiglo protiv naelnika Perušia Ivana Turia, u susjednoj Liko-senjskoj upaniji prevladava ljubav prema oruju. Naime, Turi je optuen jer je ljetos zapucao u zrak kako bi zaplašio dvoje romske djece. hdz-ov naelnik prije toga je uperio pištolj u djecu i prijetio im da e ih ubiti, a istog dana prijetnje je uputio njiho- voj majci i baki. Ukoliko bude osuen, Turi bi mogao završiti u zatvoru na pet godina. Prema tvrdnjama svjedoka u postupku za ratne zlo- ine koji se pred upanijskim sudom u Rijeci vodio protiv tzv. gospike skupine, dugogodiš- nji elnik Perušia je zanat s orujem kalio na Lipovoj glavici, gdje je 25. listopada 1991. likvi- dirano 20-ak srpskih civila. Iako svjedoanstva potvruju da je bio dio streljakog stroja, Turi je tvrdio da tada nije pucao jer je ‘bio na osigu- ranju za razmjenu na rubu šume’.
Svemiru Obilinoviu, kandidatu grupe biraa za naelnika opine Nereiša, uskok- ova optunica stigla je usred predizborne kampanje. Obilinovi je šestookrivljeni u sluaju malverzacija s vrijednostima ne- kretnina i prenamjenom zemljišta na oto- ku Brau, zbog ega se pod istragom našao Lovro Kuševi, bivši ministar iz redova hdz-a. Kuševia se kao tadašnjeg opinskog naelnika Nereiša tereti da je inicirao pro- mjenu prostornog plana kako bi na mjestu štale mogao sagraditi vilu, pri emu su mu, kako stoji u optunici, pomogli Obilinovi i bivši predsjednik opinskog vijea Jakša Goi. Sumnja se da je na prenamjenama zemljišta zaradila Kuševieva supruga. ‘Ja sam nezavisni kandidat na ovim izborima i nemam nikakvu namjeru odustajati od kan- didature’, poruio je potom Obilinovi. A i za- što bi kada mu tromost hrvatskog pravosua jami da e još neko vrijeme bezbrino moi harati lokalnom sredinom. Pod uvjetom da, kao i svi nabrojani, uistinu osvoji mandat.
Dobio optunicu usred predizborne kampanje –
Svemir Obilinovi (Foto: Milan Šabi/PIXSELL)
Pravomono osuen zbog nasilnikog ponašanja –
Boidar Longin (Foto: Marko Dimi/PIXSELL)
ekaju ga brojna suenja – Ivan ehok (Foto: Vjeran ganec Rogulja/PIXSELL)
Dugogodišnji naelnik Perušia Ivan Turi optuen je jer je ljetos zapucao u zrak kako bi zaplašio dvoje romske djece. lan hdz-a prije toga im je zaprijetio smru
8 Politika Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1117, petak, 14. svibnja 2021.
Umjesto komunalnim temama, kandidati Domovinskog pokreta na lokalnim izborima bave se s ‘protuhrvatskim’ elementima i ‘etnicima’
piše Hrvoje Šimievi
N ekoliko dana nakon inci- denta u Borovom Selu, u ko- jem su navijai Torcide kroz pjesme pozivali na ubijanje graana srpske nacionalno-
sti, u ‘Bujici’ je gostovala Vesna Vuemilo- vi. Kandidatkinja Domovinskog pokreta za upanicu Osjeko-baranjske upanije i sestra Miroslava Škore poruila je da ‘ne moemo oekivati da e se situacija smiriti kad imate provokacije s kojima se ljudi suo- avaju svaki dan’.
‘Izjave koje gospodin Pupovac daje plalji- vim glasom ne doprinose smirivanju, dapae. On stalno die tenzije i upire prstom u dru- ge, a u konanici i on mora snositi odgovor- nost za stvari koje se dešavaju. On je jedan od glavnih kreatora politike u Hrvatskoj, oigledno hdz-ovci moraju plesati kako on svira. Incident je bio remeenje javnog reda i mira, onda je Pupovac imao presicu pa je to postalo kazneno djelo’, konstatirala je, pi- tajui se kakva je ovo drava kad branitelji moraju raditi u inozemstvu dok penzioneri strahuju da postoji mogunost da e pripad- nici srpskih paravojnih postrojba dobivati mirovine od Republike Hrvatske. ‘Na terenu kau da nas Plenkovi vodi u bratstvo i jedin- stvo, da se nismo za to borili ‘91’, zakljuila je.
Opisani javni istup zapravo je fundament cjelokupne predizborne strategije Domovin- skog pokreta. Kroz medijske platforme po- put ‘Bujice’, koju vodi njihov glavni medijski propagandist Velimir Bujanec, izredali su se svi istureniji predstavnici Domovinskog pokreta. Lokalne izbore zadnjih su tjedana iskoristili za nevješto zakamufliranu anti- srpsku kampanju. Nominalno, individue poput Škore, Marija Radia, Ivana Pena- ve, Stipe Mlinaria ili Ante Prkaina u prvim reenicama intervjua bore se protiv
‘korupcije’ koju za njih predstavlja ‘srpsko- hrvatska trgovaka koalicija’. U nastavku, meutim, cjelokupna kampanja oslanja se na tupu mrzilaku premisu prema kojoj je nedopustivo sudjelovanje Srba u vladajuoj saborskoj veini.
U donjem dijelu septike jame koja se zove predizborna kampanja Domovinskog pokreta, tei su, po univerzalnim zakonima desnice u Hrvatskoj, i sluajevi. Kandidirani prebjezi s neofašistikih rubova politikog spektra – od hsp-a do krajnje desnog krila hdz-a – u okrilju ove politike organizacije pronašli su svoje prirodno stanište. Oni pri- tom ne haju za bilo kakvu politiku mimi- kriju. Ako jedna Vesna Vuemilovi koristi anegdotu s verbalnim ubojicama iz Borova Sela za prebacivanje odgovornosti na ‘provo- katore’ iz redova srpske manjine, oekivano je da su nii ešaloni organizacije lišeni bilo kakvih retorikih inhibicija. ak je i površ- nija analiza imena na popisu za upanijske skupštine pokazala da je u svim predjelima Hrvatske slina situacija. eprkanje po bio- grafijama i javnim istupima kandidata dove- lo je do zakljuka da otprilike dvije treine nominiranih na upanijske pozicije svoja lokalna politika zaduenja shvaaju kao priliku za najsiroviji nacionalizam. Zadnjih nekoliko tjedana, naime, takozvane podu- zetnike teme, briga za funkcionalne vodo- vodne cijevi ili prohodne prometnice ustu- pili su mjesto teorijama zavjere, antisrpskim porukama i redovnom korištenju ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni’. Obilje je toliko da smo se ovaj puta morali fokusirati samo na manji dio najeksplicitnijih manifestaci- ja politikog ekstremizma. Prije dva tjedna Škoro je bio prisiljen na pokajnike izjave nakon što su mediji otkrili da reper s kojim je snimio predizborni duet gaji sklonost prema tetovaama s problematinom sim-
Škorino lokalno groe
Liste Domovinskog pokreta naikane su ljudima koji šire sirovi nacionalizam, velia- ju ustaštvo, slave obljetnice ndh i objavlju- ju ustaške koljake pjesme, a neki na Face- booku dre i slike s uzdignutim desnicama i orujem. Kampanja za lokalne izbore osla- nja se na premisu prema kojoj je nedopusti- vo sudjelovanje Srba u vladajuoj veini
Miroslav Škoro i Vesna Vuemilovi (Foto: Ivica Galovi/Pixsell)
9 Politika Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1117, petak, 14. svibnja 2021.
bolikom koju je popularizirao Trei Reich, uz sporne stihove koje je izricao u prošlosti.
No reper Zizi nije ni na listi Škorine stran- ke. To se ne moe rei za Vladimira Sigura, predsjednika Domovinskog pokreta u Dvo- ru koji je prema slubenoj stranici ove stran- ke zasluio 11. mjesto na popisu za skupštinu Sisako-moslavake upanije. Sigur se, nai- me, u prošlosti naslikavao s rukom podignu- tom na nacistiki pozdrav. Dokazi se nalaze na njegovom privatnom Facebook profilu, gdje je objavio dvije razliite fotografije iz 2009. i 2010. godine na kojima se jasno vidi sklonost totalitarnoj gesti. Na jednoj foto- grafiji uz ‘rimski’ pozdrav nalazi se i zasta- va sa stiliziranim ustaškim samoglasnikom, dok na drugoj pozira s pištoljem. Na treoj u društvu trojice muškaraca s pištoljem i puškama, Sigur dri jedan no u ruci, a drugi u zubima. Fotografije su nastale prije više od 10 godina. No u narednim godinama Sigur je redovno obiljeavao roendan ndh. ‘Tenja hrvatskog naroda za slobodom i nezavisnom dravom roena je 10. 4. 1941. godine. Htjeli smo samo svoje a tue nismo traili a sve- jedno su nas mrzili’, napisao je 2012. Slino je naveo godinu prije, kad je gejeve nazvao
‘bolesnim pederima’. Godine 2016. na isti je datum poruio: ‘Nek ivi ljubav, nek sva- ne dan, nek nam je sretan 10. travanj. zds!’ U više navrata pozvao je Hrvate da prue
‘otpor svim tim okupatorima’, uz ustaški pozdrav. Prošloga je tjedna vodio Bujanca po podruju gdje se natjee za mandat. ‘Za neobnovu spomenika (poginulim vojnicima iz Drugog svjetskog i Domovinskog rata, op. a.) koja je trebala krenuti prije tri-etiri godi- ne najviše je kriva hdz-ova vlast, je ga sdss sigurno ne bi obnavljao’, poruio je Sigur.
Sisako-moslavaka upanija, koja je pre- trpjela enormne štete od potresa, openito je podruje u kojem Domovinski pokret ko- risti strategiju okrivljavanja srpskih lokal- nih politiara za bijedu i nerazvijenost toga kraja. ‘Po mojim informacijama, hrvatskim ljudima je teško doi do poticaja, dok ostalo stanovništvo (srpsko, op. a.) dobiva potica- je. To je još jedan razlog iseljavanja hrvat- skog puanstva’, poruio je u istom prilogu
‘Bujice’ Damir Markuš, Škorin kandidat za upana Sisako-moslavake upanije i obiteljski prijatelj napadaa s Markova trga Danijela Bezuka, koji i dalje u obraanji- ma za medije ili preko društvenih mrea ne posustaje u promociji ustaškog pozdrava i okrivljavanju hrvatskih Srba za lošu si- tuaciju u dravi. Kandidat Domovinskog pokreta za sisakog gradonaelnika Sreko Telar, inae jedan od aktivnijih sudionika šatoraškog prosvjeda u Zagrebu, poruio je nedavno da na iduim parlamentarnim treba napokon zaustaviti sdss u vladajuoj koaliciji ‘jer to nije dobro za Hrvatsku ni za hrvatske graane’. Telar ideje promovira preko Facebook stranice ‘Sreko Telar – za gradonaelnika Siska’, koja obiluje ekstre- mizmom. Tamo se promovira pozdrav ‘Za dom spremni’, Tomislava Merepa se na- ziva herojem, a u izjavama za medije ovaj kandidat protivnike ustaške krilatice na- ziva ‘mrziteljima Hrvatske’. Prije dva mje- seca na spomenutom profilu je objavljen post u kojem piše da ‘banda uništava sve što je hrvatsko’. ‘Dolaze neki udni ljudi, udnog imena, i pitanje je što e ostati od naše Hrvatske. sanu 2 na djelu. Pitati e nas djeca jednoga dana što smo uinili i kakvu budunost im ostavljamo?!’. Domovinski pokret Sisak širio je preko Telarove stranice plakat na kojem piše: ‘elimo li da danas mi, sutra naša djeca, plaaju agresora koji je rušio, palio, ubijao po našoj domovini Hr- vatskoj? – Srcem i znanjem za ranjeni grad, Domovinski pokret, Grad Sisak!’
Na drugom memu piše da ‘oni koji su se borili i krvarili za Hrvatsku nisu poeljni u Hrvatskoj, a kamoli u saborskim klupama. Dobrodošli su oni koji takve javno pljuju i omalovaavaju. Bravo za hrvatsku vlast, bravo za hrvatsku brau koja otvorenih oiju šute i to sve samo gledaju’. Poruka je popraena fotografijama Milorada Pupovca i romskog saborskog zastupnika Veljka Kaj- tazija. Povodom Dana antifašistike borbe i osnivanja Prvog sisakog partizanskog odre- da spomenuta je stranica zatraila zabranu obiljeavanja antifašistikih obljetnica i objavila da je ‘naša bitka protiv današnjih Osmanlija (koji e se sutra okupiti povodom Ništa, u nekoj šumi) još traje. Završit e kao i ona protiv Osmanlija!’
Kandidat za skupštinu u istoj upaniji Goran Brebri zamjerio je prošle godine predsjedniku Zoranu Milanoviu jase- novake izjave o hos-u i pozdravu ‘Za dom spremni’. ‘Volio bih da je bio prisutan na Bo- i 1991. godine u bazi specijalnih postrojbi u Kumrovcu gdje je 300 specijalaca pozdravilo
za dom – spremni. Tad je uao pod stolom u kuhinji’, poruio je Brebri, koji na jednoj od fotografija pozira uz muzejski primjer zastave sa svastikom. U Karlovakoj upa- niji slina je politika intonacija. Kandidat za tamošnju skupštinu Pero Lovrenovi prije mjesec dana je stavio post u kojem se obiljeava osnivanje ndh. Marijan Rado- aj, 27. na listi za Skupštinu, posjetitelje svog profila je poastio koljakom ustaškom pjesmom ‘Evo zore, evo dana’.
Splitsko-dalmatinska upanija donosi identian sadraj. Tamo je Domovinski pokret na šesto mjesto nominirao Ivicu Primorca, predsjednika solinske isposta- ve dp-a i dugogodišnjeg lana Nadzornog odbora Hvidre Splitsko-dalmatinske upa- nije, koji na blogu objavljuje tekstove što glorificiraju ndh. ‘Nikada, ni pod nikavom silom raznih poslušnika i krivotvoritelja povijesti, neu niti ne mogu, prihvatiti bilo kakvu zabranu koja bi me sprijeila u spome- nu na taj dan’, objavljeno je 10. travnja 2018. godine. ‘Neosporno da je 10. travnja bitan dan novije hrvatske povijesti, jer je rije o uspostavi Drave Hrvatske! ndh nije bila nova drava ve nastavak 16 stoljea stare Drave Hrvatske. Oni koji ne vole Hrvatsku to stalno namjerno zaobilaze, ona je pravni naseljenik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije’, piše u tom tekstu, pa se još dodaje da ‘nam’ ne mogu ‘zbrisati iz svijesti da je 10. travnja dan kada su hrvatski domoljubi pokušali spas Hrvata i Hrvatske od total- nog uništenja od strane srpskog etnikog fašizma i prevare nastale od ujedinjenja sa Srbijom 1918 g.’
Kandidat za istu upanijsku skupštinu Mile Mikuli prošle je godine uz fotogra- fiju s natpisom ‘sretan 10. travanj’ obiljeio osnutak ustaške paradrave. Godinu prije toga isti je datum proslavljen slikom ‘veli- ke Hrvatske’ uz poruku ‘ona je ljubav koja ne moe pro’. Par godina prije Mikuli je objavio fotografiju ustaškog vojnika koji s
ustaškom zastavom vie ‘rob nikada!’. Din- ko Zaninovi, kandidat koji se nalazi na 29. mjestu za Skupštinu Splitsko-dalmatinske upanije, objavio je pak fotografiju Zvon- ka Bušia na kojoj piše ‘Za dom spremni’ te prizore posjeta Bleiburgu. Prije tri godi- ne, u lipnju 2018., vidimo ga s ispruenom desnicom prilikom utakmice nacionalne nogometne selekcije. To su samo probrani primjerci Domovinskog pokreta. O veini drugih dala bi se skupiti impresivna kom- pilacija huškakog sadraja u kojoj ona Ško- rina ‘srpsko-hrvatska trgovaka koalicija’ prelazi u šurovanje hdz-a s ‘protuhrvatskim’ elementima i ‘etnicima’, kao što je to, pri- mjerice, konstatirao Maksimilijan Jarec, kandidat za gradonaelnika u mjestu Sveti Ivan Zelina.
Radi se o zaokruenoj strategiji Domovin- skog pokreta, samoj sri njihovog politikog djelovanja na nacionalnoj i lokalnoj razini. No od nje ne bjee ni predstavnici koalicije Generacija obnove, Hrvatski suverenisti i Neovisni za Hrvatsku, koji idu zajedno na izbore u Zagrebu. Frano irko baštini zgu- snutu proustašku biografiju, uz fotografije s nacistikim pozdravom. Njegovi koalicijski partneri eljko Sai, Marijan Pavliek, Davorin Karai ili Hrvoje Zekanovi takmie se s Domovinskim pokretom kori- stei identian leksik. Šanse su im utoliko minorne: zašto glasati za ekipu bez raspro- stranjene infrastrukture kad je tu znatno organiziraniji i potentniji Škorin pokret? Most je pak nastojao zaobii nacionalisti- ku iskljuivost: ak je i kampanja Marina Miletia, koji je u prošlosti ispisivao huš- kake poruke prema Srbima, bila oišena od svih audio-vizualnih natruha njegovih višegodišnjih stavova. Nije im to, doduše, pošlo za rukom u sluaju Danijela Peria, kandidata za Vijee gradske etvrti Stenje- vec, kojem su mediji pronašli niz fotografija s uzdignutom desnicom.
Ni Hrvatsku demokratsku zajednicu, koja eli pripadati centru nakon što je zadnja tri desetljea patentirala netrpeljivost prema srpskoj manjini kao sredstva politike bor- be, nisu zaobišli ekscesi. Najeksplicitniji od predstavnika najviših tijela hdz-a bio je osjeki upan Ivan Anuši. ‘Sretniji bih bio da nismo s takvim sdss-om. Nije pro- blem sdss, problem su pojedinci koji ovako komuniciraju i šalju poruke’, rekao je Anuši, dodajui da je Pupovcu istekao rok trajanja.
Lokalni izbori trebali bi u normalnijim dravama posluiti za natjecanje politikih dionika u davanju najboljih rješenja za ko- munalne probleme, poput kanalizacijskog sustava. Za hrvatsku desnicu taj se program moe spominjati jedino kao metafora za istovarivanje politikog sadraja.
Dinko Zaninovi s ispruenom desnicom
(Foto: Facebook)
Vladimir Sigur s nacistikim pozdravom, orujem i noevima (Foto: Facebook)
10 Društvo Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1117, petak, 14. svibnja 2021.
Vlada u predizborno vrijeme opet najavila ogranienje rada nedjeljom
piše Dragan Grozdani
zi utorak, djeca imaju školu kroz tjedan, a prijatelji rade, taj odmor ne zadovoljava svoju socijalnu svrhu, osim fi zikog oporavka. No intervencija putem Zakona o trgovini nije najprikladniji pristup za postizanje tog cilja. Maloprodaja je sektor koji zapošljava 140 ti- sua osoba, od toga tri etvrtine ena, ali to predstavlja tek mali dio ukupnog korpusa za- poslenih, oko devet posto. Preostalih 91 posto, ukljuujui sve zaposlene u ugostiteljstvu, osobnim uslugama, rekreaciji... i dalje ne bi uivali to pravo. Takoer, 16 radnih nedjelja suspendiralo bi to pravo u itavoj treini godi- ne, dakle uinak u odnosu na postojee stanje bio bi minimalan – istie Matkovi.
Usporedbe radi, dodaje, prema podacima ankete o radnoj snazi u Hrvatskoj, ve dva desetljea oko treina zaposlenika barem ponekad radi nedjeljom, bez trenda smanji- vanja. U predkriznoj 2019. tako je radilo 31 posto zaposlenika u Hrvatskoj, daleko više od prosjeka eu-a koji iznosi 22 posto i više nego u svim drugim mediteranskim zemljama, osim Malte. Teimo li smanjenju tog broja kao društveno poeljnom ishodu, trebaju nam sustavnije politike.
Mladen Novosel, predsjednik Saveza sa- mostalnih sindikata Hrvatske, kae da gotovo 80 posto graana, prema istraivanju koje su naruili u sindikatu, podrava ograniava- nje ili regulaciju rada nedjeljom, kao što i svi ekonomski pokazatelji govore da je nedjelja najslabiji dan za promet. Novosel dri da uop- e nema govora da bi odluka o ograniavanju rada nedjeljom dovela do viška radnika jer u trgovini ih ionako nedostaje.
— Vlada, odnosno Ministarstvo gospodarstva koje je nositelj radne skupine predloilo je da bi zakon mogao izai do kraja ove godine s primjenom od 1. sijenja idue godine. Zadnji prijedlog radne skupine bio je da 14 nedjelja u godini budu radne po izboru poslodavca. Ne znam stoga otkud je proizašla izjava premije- ra o 16 radnih nedjelja. Stav sssh-a i Sindikata trgovine Hrvatske bio je da o broju radnih nedjelja još moemo razgovarati uvaava- jui turistiku sezonu od tri mjeseca, kao i dvije nedjelje eventualno u prosincu, dakle da se tih 14 nedjelja odradi – kae Novosel za Novosti.
Na argument poduzetnika da se u jeku korona-krize ne smije ii u administrativ- na ogranienja gospodarskih aktivnosti, pri emu su najglasniji predsjednik uprave Emmezete Slobodan Školnik i predsjednik udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas, sin- dikalist odgovara da su njihovi interesi isklju- ivo profi tne prirode, što iskljuuje interes da radnice i radnici imaju dan odmora u radom tjednu. Podsjea da je nedjelja u Hrvatskoj tradicionalno dan za odmor, kada ne rade vrtii i škole.
— injenica je da preko 90 posto zaposlenih u trgovini ine ene i da one u sklopu svog obiteljskog ivota barem tu nedjelju imaju pravo biti sa svojima obiteljima i djecom. I tu više nema dileme kada je rije o tome ili višeprofi tnim interesima kapitala – dodaje Novosel.
Otkriva nam i da veinski dio poslodavaca u sklopu Hrvatske udruge poslodavaca (hup) podrava takvo ograniavanje rada nedjeljom.
— Radi se dakle samo o manjinskom dijelu poslodavaca u sklopu hup-a, dok udrugu Glas poduzetnika neu komentirati jer oni nisu socijalni partneri, tek se trebaju profi lirati kao takvi da bi bili relevantni sugovornici u vezi izmjena i dopuna bilo kakvih zakona – kae Novosel.
Za kraj i na znanje hrvatskom Ustavnom sudu recimo da su slovenski ustavni suci nedavno donijeli odluku prema kojoj je pot- puno zakonito i u skladu s Ustavom reguli- rati rad trgovina nedjeljom i time se ne krši ustavno jamstvo na slobodnu gospodarsku inicijativu.
politiko ulagivanje, prilino poznato svim obespravljenim radnicama i radnicima ije radne nedjelje nisu adekvatno ili uope pla- ene. No ne kae li se – trea srea?
Prije komentara o toj temi spomenimo bitnu statistiku iz ureda Zlatice Štuli, predsjednice Sindikata trgovine Hrvatske. Sindikalistkinja istie da je u veljai ove go- dine u trgovini bilo ukupno 201.117 zaposle- nih, od ega je, prema podacima iz sijenja, ak 111.506 ena. Pritom u trgovini na malo prosjena plaa iznosi 6.878 kuna bruto ili 5.210 kuna neto. Sindikalistkinja nas upu- uje i na podatak da primanja prodavaica i prodavaa iznose u prosjeku 4.103 kune neto. Meu njima je i velik dio onih koji rade na rubu minimalca, pa tako uz odbitak od 20 posto doprinosa mjeseno primaju za ivot nedovoljnih 3.800 kuna.
Teo Matkovi, viši znanstveni suradnik na Institutu za društvena istraivanja u Za- grebu i strunjak za trište rada, za Novosti kae da je ograniavanje rada vikendom ned- vojbeno popularno meu radnicima i pred- stavlja legitimnu temu socijalnog dijaloga.
— Naalost, zbog slabosti i/ili nezainteresi- ranosti dionika kolektivnog pregovaranja u
protekla dva desetljea instrumenti granskih kolektivnih ugovora nisu izrodili koordini- rane uspjehe u tom pogledu i tako dolazi do pretenzija drave da intervenira u zakone, tipinih za hrvatski sustav industrijskih od- nosa. To se prigodno u pravilu dogaa u pre- dizbornim periodima – kae Matkovi.
Naš sugovornik dodaje da nije izgledno da e zacrtane intervencije, ak i da dohvate šire od sektora trgovine, zamjetno utjecati na gos- podarstvo, zaposlenost ili plae openito, ali svako previranje na trištu ima potencijalne gubitnike i oni koji se vide takvima glasno zazivaju takve slike u (de)regulatornom ri- tualu. Pitamo ga je li u jednom humanom i socijalnom društvu normalno da radnik ima pravo na neradnu nedjelju, na taj jedan dan koji e provesti sa svojom obitelji i djecom.
— Ako je cilj osigurati zajedniko vrijeme za okupljanje obitelji i društveni ivot, postojei instrument tjednog odmora iz Zakona o radu nije adekvatan jer on jami jedan puni dan odmora, ali na razini pojedinca. Dakle, ako vama po slodavac prui etvrtak, vašoj supru-
P rijedlog izmjena Zakona o tr- govini koje je Vlada najavila pred lokalne izbore, a kojima bi se po- novno ograniio rad nedjeljom i blagdanima, oekivano je uzne-
mirio dio ovdašnje poduzetnike elite, onaj kojem je premalo poduzetnikih sloboda nauštrb radnikih, pa su neki ve najavili i ustavne tube. Izmjene spomenutog zako- na u tom pravcu, koje iz svojih interesa ve dva desetljea gura Katolika crkva, a zbog civilizacijskih dosega sindikalne središnjice i ljevica, nisu nešto novo. Uostalom, Ustavni sud dosad je dvaput, najprije u travnju 2004. i potom u lipnju 2009., rušio pojedine odredbe kojima su bile propisane neradne nedjelje i blagdani.
U vezi najnovijih izmjena premijer An- drej Plenkovi kazao je da e se ipak raditi 16 nedjelja u godini jer smo turistika zemlja i trgovina je stoga vana, što je ve viena iznimka iz dvijetisuitih, kada je bio propi- san rad trgovina nedjeljom od 1. lipnja do 1. listopada i tijekom prosinca. Ne ulazei u dublje analize, recimo tek da se Ustavni sud u svojoj odluci iz 2009. pozvao na prethodno stajalište po kojem pitanje radnog vremena u rh ovisi o volji zakonodavca i da to pitanje, samo po sebi, ne moe biti predmet ocjene suglasnosti s Ustavom, te istaknuo da ukida- nje rada nedjeljom ne opravdava cilj zaštite radnika, a poduzetnike dovodi u neravno- pravan poloaj. Zato izjava premijera da je potrebno napraviti ravnoteu izmeu rad- nog i obiteljskog ivota zvui, dakako, kao
Jad nedjeljom injenica je da preko 90 posto zaposlenih u trgovini ine ene i da one u sklopu svog obiteljskog ivota barem u nedjelju imaju pravo biti sa svojim obiteljima i djecom, kae predsjednik SSSH-a Mladen Novosel
Oko 90 posto zaposlenih u trgovini ine ene (Foto:
Kristina Štedul Fabac/pixsell)
pixsell)
11 kolumna Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1117, petak, 14. svibnja 2021.
Na stranu što je Sosin izbor ‘zemlje
i zastave’ k ao ‘poslovnu odluku’
jednodušno osudila javnost zemlje u kojoj ‘zemlja
i zastava’ i nisu ništa doli samo posao. Druga je
jedna stvar meni zanimljivija: ta, kako ree mladi
australski investitor Joe Šimuni, ‘zemlja i zastava’ za koju je ‘toliko Hrvata dalo
svoje ivote’
Sosin izbor
K oliko ja shvaam, ovaj deko nema puno veze s Njema- kom, osim što ondje igra. Meni to nema smisla. Njemaka nije napravila ništa pogrešno, vodi-
la se svojim interesima i to je u redu. Ali ra- zoaravajue je. To je sramotna odluka – tako je bivši hrvatski reprezentativac Josip Joe Šimuni u izjavi za portal CroatianSports ocijenio izbor mladog nogometaša Borne Sose, koji je na uas domae nogometne jav- nosti i gnjev navijaa hrvatske reprezentaci- je – pardon, ‘repreztacije’ – uzeo njemako dravljanstvo i stavio se na raspolaganje se- lektoru Elfa Joachimu Löwu, jednostavno objasnivši svoj izbor kao ‘poslovnu odluku’.
‘Što za njega znai poslovna odluka? Ne mogu rei koliko sam razoaran, ali što se tu moe uiniti?’ jedva suspreui svoj praved- ni gnjev procijedio je Joe. ‘Toliko je Hrvata dalo svoje ivote za ovu zemlju i zastavu, a on donese ovakvu odluku!’
Na stranu sad što je ideju Borne Sose da naciju i dravljanstvo – ‘zemlju i zastavu’ – bira kao ‘poslovnu odluku’ gotovo jedno- dušno osudila javnost zemlje u kojoj nacija, dravljanstvo, ‘zemlja i zastava’ ve tride- set godina i nisu ništa drugo nego uhodani posao: cijela Republika Hrvatska, zajedno s pripadajuom ikonografskom ki galante- rijom, od stoljea sedmog do Domovinskog rata, grba i zastave, samo je jedan veliki – i, za ovu priliku manje vano, sumnjiv i dosta katastrofalno neuspješan – poslovni projekt. Domovina Holding d.o.o., kako je tu stvar herojskih devedesetih nazvao mlai sin ute- meljitelja fi rme, moda ste i uli za njega, Stjepan Tuman se zove.
Ako je i nogomet samo posao, holding, baš poput Domovine – a jest – odluka mladog no- gometaša nije lišena logike. Istina, za razliku od drave koju predstavlja, hrvatska Reprezta- cija uope nije loša: dva puta igrala je u polu- fi nalu svjetskog prvenstva, od ega jednom i u fi nalu. U odnosu na njemaki Elf – koji je u posljednjih sedamnaest Mundijala dvanaest puta igrao u polufi nalu, od toga osam puta u fi nalu, a etiri puta postao prvak svijeta – Hr- vatska je, meutim, poput nekog obeavaju- eg startupa iz garae u odnosu na Daimler ag. Ili, da upotrijebimo Hrvatima razumljiviju prispodobu, izbor izmeu male, riskantne Hr- vatske i velike, stabilne Njemake po prilici je kao izbor izmeu malog privatnog biznisa i dravne slube u upanijskoj upravi za ceste.
Ne kaem, malih biznisa i obeavajuih startupova u tom je poslovnom svijetu bilo i prije, i bilo ih je mnogo: Urugvaj je, reci- mo, igrao pet polufi nala i ima dvije titule, Švedska je igrala etiri polufi nala i jedno fi - nale, ak je i Maarska imala dva fi nala. I Re- preztacija bi tako mogla izgledati kao dobar startup, privlaan za ulaganje, samo da, avaj, nije vezan uz hrvatsku dravu. Ne postoji, naime, dravni tim bez drave, pa ne postoji ni hrvatski nacionalni tim bez Republike Hr- vatske. Baš kao što danas, metnimo, više ne postoji ehoslovaka reprezentacija, koja je neko dva puta igrala fi nale svjetskog prven- stva. A nema te banke, fonda i investicijske kue koja bi mladom poslovnom ovjeku Borni Sosi mogla izdati vrstu garanciju da e hrvatska drava trajati dulje od njegove nogometne karijere.
U tom smislu, izbor njemake vrste prili- no je razumna ‘poslovna odluka’. Najzad, ako su i nogomet i Domovina samo posao, kao što smo ve odavno ustvrdili da jesu, izbor Borne
Sose baš se ni po emu ne razlikuje od izbora stotina hiljada Hrvata koji su prije njega kao ‘poslovnu odluku’ izabrali Njemaku ili neki drugi stabilan posao, poput Amerike ili Kana- de. Šimunievi roditelji, recimo, sedamdese- tih su procijenili da od Jugoslavije nema ništa i izabrali Australiju, baš kao što je njihov sin, mladi Australac Joe, prije dvadeset godina procijenio da je Hrvatska odlina ideja.
Na stranu stoga što je, kako rekoh, Sosin izbor ‘zemlje i zastave’ kao ‘poslovnu odluku’ jednodušno osudila javnost zemlje u kojoj ‘zemlja i zastava’ i nisu ništa doli samo po- sao. Druga je jedna stvar meni zanimljivija: ta, kako ree mladi australski investitor Joe Šimuni – s kojim se slau i Mi Hrvati na tri- binama – ‘zemlja i zastava’ za koju je ‘toliko Hrvata dalo svoje ivote’.
Za koju, naime, zemlju? Tu stvar, eto, Joe nije poblie objasnio: koja je to zemlja, koja zastava?
Razumno je pretpostaviti da Šimuni mi- sli na istu zemlju i istu zastavu na koju je i sam mislio dok je ponosno igrao u kultnom, kako se zove, ‘najdraem dresu’. Recimo na kvalifi kacijskoj utakmici za svjetsko prven- stvo protiv Islanda studenoga 2013., njegovoj – pokazat e se – posljednjoj za Domovinu Holding, nakon koje je uzeo slubeni mikro- fon i poveo euforino ‘Za dom!’, dirigirajui tribinama na kojima su Mi Hrvati slono od- govarali – ‘Spremni!’. Što e mu – dabe svih stotinu i pet utakmica za Repreztaciju – do danas ostati najbolje zapamen potez u ono- me, opet sam zaboravio, da: najdraem dresu.
‘Nisam ništa pogrešno radio. Ja navijam za svoj dom i ako to nekome smeta, to je njihov problem’, odgovorio je Šimuni nakon uta- kmice na novinarsko pitanje boji li se sankcija Fife. ‘Trebali bi malo bolje povijest proitati.’
Povijest? Kakve veze sad povijest ima s nogometom i biznisom?
‘Rekao sam im da oito nemaju pojma o hrvatskoj povijesti’, ponovio je Joe Šimuni onda i u intervjuu CroatiaSportsu, istom onom portalu kojemu e se sedam godina kasnije poaliti kako je Borna Sosa izabrao Njemaku, dok je ‘toliko Hrvata dalo svoje ivote za ovu zemlju i zastavu’.
Dobro, onda povijest. ‘Za dom spremni’ slubeni je ustaški po-
zdrav koji je izmislio sam Ante Paveli i prije Drugog svjetskog rata jednostavno nije postojao. Sve do Pavelievih uzglavni- ka i doglavia, nigdje i nikad, u cjelokupnoj njihovoj povijesti, nije jedan Hrvat drugoga na stubištu pozdravio ‘za dom!’, a ovaj mu odgovorio ‘spremni, sused!’, niti jednom u svih hiljadu i pol godina nije Hrvat ušao kod domaina u kuu i veselo s vrata dobacio ‘Za
dom spremni!’. Jednostavno nije. Najblie tome Hrvati su bili 1876., kad je na premijeri u zagrebakom hnk-u u prvom inu Nikola Šubi Zrinski baritonom zagrmio na enu i kerku: ‘Hrvati ‘vijek su prvi, za dom...!’, a one mu sopranima odgovorile – fak! – ‘...za rod su prvi!’
Tvrditi stoga, poput Šimunia i Njih Hrva- ta na tribinama, da je rije o tradicionalnom hrvatskom pozdravu, sve prizivajui operu Ivana Zajca, posve je jednako kao oprav- davati tradicionalni njemaki pozdrav ‘Heil Hitler!’ prisnaujui to operom Richarda Wagnera ‘Tannhäuser’ iz 1845., u kojoj zbor u drugom inu pozdravlja turinškog princa gromkim ‘Heil, heil, heil!’
N ije, naime, u povijesti svijeta bilo mnogo bjednijih i tuni- jih paradravica, u potpuno- sti ovisnih o svome monom gospodaru, kao što je to bila
ndh – mala, ušljiva gubernija koja je i nasta- la kratkim telefonskim pozivom njemakog ministra vanjskih poslova jednom hrvat- skom emigrantu u Italiji. ndh je zamišljena, utemeljena i postojala samo i iskljuivo zbog njemakih strateških interesa. Što bi rekao mladi hrvatski povjesniar Josip Šimuni, ‘Njemaka se vodila svojim interesima i to je u redu.’ S radosnim ‘Za dom spremni’ na usnama ustaše su tako radili za njemake interese, ratovali za njemake interese i ginuli za njemake interese, jednako su za njemake interese slali hrvatske idove u Auschwitz i hrvatske vojnike na Staljingrad. Za Šimunia i Njih Hrvate, meutim, to ni- kad nije bila ‘sramotna odluka’.
I kad tako netko tko usred Zagreba pred punim stadionom vodi sloni zborni pozdrav jednoj njemakoj paradravici – objašnjava- jui, kako ne bi bilo nesporazuma, da nije rije ni o poslu, ni o nogometu, ve o povije- sti – pa poslije govori o ‘toliko Hrvata’ koji su ‘dali svoje ivote’ za neku ‘zemlju i zastavu’, ne treba ak ni biti zlonamjeran da bi se pi- talo na koju tono ‘zemlju i zastavu’ misli.
Borna Sosa, naravno, nema ništa s tim. On je po zanimanju nogometaš, po zvanju poslovni ovjek. Njegov izbor da igra za Nje- maku i za njene ‘interese’ moda i jest ‘sra- motna’ nogometna ili ‘poslovna odluka’, ali kao povijesna odluka – barem za Njih Hrvate, a upravo za Josipa Joea Šimunia – jedina je, kako vidimo, logina i ispravna.
Najzad, ‘toliko je Hrvata dalo svoje ivote za tu zemlju i zastavu’.
Uzeo je njemako dravljan- stvo – Borna Sosa (Foto: Tom
Weller/dpa/pixsell)
12 Politika Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1117, petak, 14. svibnja 2021.
Vanost predstojeih lokalnih izbora za srpsku nacionalnu manjinu
piše Paulina Arbutina
plja Srbe u Hrvatskoj, Demokratski savez Srba (dss), izlazi s mnogo manjim brojem kandidata. U brojnim sredinama kandidati dss-a na prošlim izborima na ovima se ne kandidiraju pod stranakim imenom, nego u ime grupe biraa. Nepovoljan politiki trend nastavlja se i na listama politikih stranaka
nom nivou. Za neke sredine, gdje su Srbi na lokalnom nivou na granici oko 15 posto udjela u ukupnom stanovništvu i oko pet posto na regionalnom, izbori za zamjenike predstavnika u izvršnoj vlasti iz srpskih re- dova moda su i posljednji s obzirom na evi- dentan demografski pad i predstojei popis
stanovništva prema kojem e se regulirati budua prava nacionalnih manjina. Pregled kandidacijskih lista u mnogim sredinama odaje dojam manjeg broja kandidata za iz- vršne funkcije, pogotovo iz srpske zajednice. Takoer, za razliku od prošlih izbora, primje- uje se da druga politika stranka koja oku-
S rbi u Hrvatskoj na lokalne iz- bore izlaze predvoeni jedinom srpskom parlamentarnom stran- kom, sdss-om. Ovogodišnji izbori su i svojevrsni ispit za sam sdss,
nakon što su od prošle godine u koaliciji sa hdz-om i ine vladajuu veinu na drav-
Izlaznost je bitna Bitno nam je ohrabriti pripadnike srpske zajednice da izau na izbore jer nam je bitan legitimitet u daljnjem politikom predstavljanju i borbi za naša prava, istie Dragana Jeckov, nositeljica liste za skupštinu Vukovarsko-srijemske upanije. Veliki iskorak dogodio se u Kninu, gdje je Anja Šimpraga zajednika kandidatkinja sdss-a i sdp-a za gradonaelnicu
Dragana Jeckov: Pitanje je koliko e u gradovima biti hrabrih da zatrae manjinsku listu (Foto:
Emica Elvei/pixsell)
13 Politika Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1117, petak, 14. svibnja 2021.
za predstavnika tijela, pogotovo za grad- ska vijea i upanijske skupštine, na kojima pripadnice/i srpske zajednice zauzimaju kao po pravilu neulazna mjesta na listama, ak i u sredinama gdje Srbi ine znaajan broj.
Iznenaenje ovih izbora sasvim je sigurno grad Knin, gdje u koaliciji izlaze sdss i sdp sa kandidatkinjom za gradonaelnicu, sa- borskom zastupnicom Anjom Šimpragom. Veliki je to iskorak za srpsku zajednicu koja prvi put nakon 1995. ima svog kandidata za elno mjesto u izvršnoj vlasti Knina, gdje je broj Srba pao na 23 posto.
— Dosad je sdss uvijek bio podrška. Došlo je vrijeme da sdss bude partner. Imamo podršku sdp-a, oporbene stranke koja je u nama prepoznala snagu da zajedno moe- mo pokrenuti razvoj Knina. Naša saradnja sa sdp-om je zalog za budunost, da se pro- mjene dogaaju i da jedna velika hrvatska oporbena stranka eli podrati sdss-ovog kandidata za gradonaelnika Knina. U ci- lju nam je da Knin ide naprijed, da više ne priamo o onome što je bilo, nego da idemo zajedno raditi i graditi, što e mi biti jedina parola na elu Knina – istie Anja Šimpraga i dodaje da je srpska zajednica sa odobrava- njem doekala ovaj potez sdss-a.
— Koliko smo razgovarali sa našim suna- rodnjacima na terenu, svi se slau da smo konano sazreli za iskorak da izaemo sa svojim kandidatom, da konano i mi posta- nemo ozbiljan faktor u našem gradu. U pret- hodnim mandatima svatko je radio koliko je mogao, koliko je htio, koliko je imao po- dršku i koliko je bio jak. Najviše me pogaa kada vidim koliko su opine oko Knina koje su nekada pripadale gradu Kninu napredo- vale u komunalnoj infrastrukturi, a sela oko Knina još nisu doivjela poetak procvata i razvoja – kae Šimpraga i kategorino opo- vrgava prie da je ‘poslana iz Zagreba kako bi pomogla hdz-ovom kandidatu’.
Osim Šimpragine kandidature, sdss u Ši- bensko-kninskoj upaniji ima kandidata za zamjenika upana Ognjena Vukmirovia koji je i nositelj samostalne liste sdss-a za upanijsku skupštinu, eljka Depinu za zamjenika gradonaelnika Knina iz srpskih redova, Predraga Burzu za naelnika Er- venika, Gorana Reljia za naelnika Ki- stanja i Milana urevia za naelnika Biskupije. Svi bez protivkandidata.
Na istoku Hrvatske, za razliku od juga, poprilina je guva meu kandidatima iz srpskih redova. Za zamjenika upana Vu- kovarsko-srijemske upanije etiri su kan- didata: Sran Jeremi iz sdss-a i troje iz grupe biraa – Tatjana Miri, Dragan Cr- nogorac i Rado Lazi. Za mjesto zamjeni- ka gradonaelnika dva su kandidata, Sran Milakovi (dss) i Sran Kolar (sdss). Za opinu Borovo natjeu se dosadašnji nael- nik Zoran Baanovi iz sdss-a i Nikola Luki iz grupe biraa. sdss-ovi kandidati za naelnike opina Markušica i Negoslavci, a to su Tihomir Kolarevi i Dušan Jec- kov, nemaju protivkandidate, a u Trpinji se za mjesto naelnika kandidiraju Miloš Miodragovi (sdss) i dosadašnji naelnik Miroslav Pali (grupa biraa).
Za skupštinu Vukovarsko-srijemske u- panije nositeljica liste je sdss-ova saborska zastupnica Dragana Jeckov. Nju prije svega brinu loša meunacionalna atmosfe- ra, uestali govori mrnje i prijetnje Srbima na podruju upanije.
— Mnogo se loših stvari dogodilo. Mnogo je opasnih rijei sa kaznenom odgovornošu reeno. Bitno je da ljudi izau na izbore, iako je srpska zajednica zabrinuta. Pitanje je ko- liko e u gradovima biti hrabrih da zatrae manjinsku listu, odnosno za zamenike u- pana i gradonaelnika s obzirom na atmos- feru kojoj svedoimo u zadnje dve godine, a koju su uestalo podgrijavali gradonaelnik
Ivan Penava i Domovinski pokret. Bojim se da e se sve to odraziti na izlaznost. Bitno nam je ohrabriti pripadnike zajednice da izau na izbore jer nam je zbog sveukupne situacije bitan legitimitet u daljnjem poli- tikom predstavljanju i borbi za prava na istoku Hrvatske – poruuje Jeckov i dodaje da srpska zajednica ima i mnogo neriješenih problema u ostvarivanju svojih zakonom zagarantiranih prava.
— Otvoreno je pitanje dvojezinosti, nastave na srpskom jeziku, prava koje konzumiraju Talijani i esi u Hrvatskoj, samo Srbi ne sme- ju, ne mogu, ne dozvoljavaju nam. Cilj nam je da dobijemo zamenika gradonaelnika Vukovara kako bi srpska zajednica konano po sdss-ovoj politikoj vertikali bila pove- zana sa upanijom i ministarstvima, što je veoma vano, pogotovo u situacijama pret- nji kojima smo bili izloeni. Pokušaemo dobiti i naelnika opine Trpinja kako bismo osigurali ravnomernu raspodelu dravnog poljoprivrednog zemljišta – istie Jeckov i napominje da je u opinama u kojima su izvršnu vlast obnašali sdss-ovi kadrovi reali- zacija infrastrukturnih projekata na visokoj razini i da su u pitanju dokazani naelnici.
Svoja prethodna etiri mandata brani na- elnik Donjeg Lapca Ilija Obradovi, koji ima tri protivkandidata: Iliju Draia (gru- pa biraa), Martinu Drai (Lipo) i Dacu Vlatkovia (sdp).
— Lokalno stanovništvo je podosta iscrplje- no, ali još uvijek moemo napraviti isko- rak, još uvijek smo tu, dišemo i borimo se za opstanak. Uglavnom, sve je posveeno poljoprivrednoj prii i fali nam drugi dio privrednog opstanka – turizam. Prostor za turizam postoji, ali nema ljudi koji bi bili njegovi pokretai. Izgubi se volja i energija ako 25 godina, dakle tri-etiri izborna ci- klusa, priamo o reelektrifikaciji i kada se ona na kraju riješi, to ne doe kao nagrada, nego kao nešto što je davnih dana trebalo biti. Srpska zajednica pokušava ii ukorak
sa vremenom, eto borimo se da se proglasi Park prirode Une, što bi bio logian slijed i dokaz da Hrvatska podrava ovaj kutak svog teritorija – govori Ilija Obradovi.
Dodaje da mnogi zbog nedostatka inve- sticija upiru prstom u lokalnu samoupravu, ali klju velikih projekata bitnih za opstanak nalazi se na nacionalnoj razini, u Vladi i mi- nistarstvima.
U Graacu, koji je u nekoliko prethodnih ciklusa bio uarena toka meunacionalne netrpeljivosti i razno-raznih prijetnji, ovo- ga puta stanje je mirnije. Moda i zbog toga što je dosadašnja naelnica iz redova hdz-a Nataša Turbi završila pod istragom Uskoka u ‘aferi vjetroelektrane’, zajedno sa bivšom
‘kninskom kraljicom’ Josipom Rimac. Za ra- zliku od prošlih lokalnih izbora, ovog puta srpska zajednica u Graacu izlazi jedinstvena, u koaliciji Samostalne srpske stranke i dss-a, koji je prošli put podravao kandidatkinju hdz-a. Jedinstveni, Srbi Graaca izlaze sa novim imenom, diplomiranim pravnikom Rajkom Obradoviem (sdss), koji ima etiri protivkandidata za naelnika Graaca. Budu- i da su Srbi ovdje u manjini, imaju pravo i na zamjenika naelnika, za kojeg u ime koalicije sdss/dss ide Nebojša Raenovi (sdss) sa kandidatkinjom sdp-a Bojanom Luki.
— Srpska zajednica ide udrueno, zajedni- kim snagama. Došli smo do zakljuka da nam se interesi poklapaju i da moramo za- jedno raditi za boljitak graana naše opine. Svjesni smo da je ovo naša zadnja šansa za toliko potrebnu promjenu. Naše ceste i pute- vi su u katastrofalnom stanju, sela u mraku, stanovnici bez medicinske pomoi, dislo- cirani i udaljeni od svega, a moe se bolje, potencijala ima. Jako dobro znamo da ako ne dobijemo ove izbore, teško emo dobiti bilo koje naredne. Zato oekujem mobilizaciju naše zajednice, bez obzira na ogranienja i probleme izazvane pandemijom – govori Rajko Obradovi.
U Lici sdss predvoen nositeljem i kan- didatom za zamjenika upana Milanom Uzelcem ide samostalno za upanijsku skupštinu, a protivkandidat mu je ore Gvozdi (grupa biraa). Zanimljivo je da za funkciju naelnika Vrhovina nema gu- ve – na izbore ide jedino sdss-ov kandidat, dosadašnji naelnik Milorad Deli.
U Primorsko-goranskoj upaniji, gdje je pripadnika srpske zajednice u ukupnom broju stanovništva graninih 5,3 posto pa postoji mogunost da prema rezultatima popisa stanovništva ovo budu posljednji iz- bori, za zamjenika upana iz srpskih redova kandidiraju se dosadašnji Petar Mamula iz sdp-a i Dušan Stipanovi u ime grupe biraa. Jedini evidentirani izlazak sdss-a jeste onaj za zamjenika gradonaelnika Vr- bovskog, gdje je kandidat te stranke ore Busi, dok mu je protivkandidat Nemanja Musulin.
U Karlovakoj upaniji za zamjenika u- pana iz srpskih redova kandidira se Mirko Martinovi, dosadašnji zamjenik upana iz sdss-a koji se ovog puta natjee kao neza- visni, sdss-ov kandidat je Dejan Mihajlo- vi, a dss-ov Dušan Predovi. U Krnjaku su za naelnika opine dva kandidata, sdss- ov Perica Matijevi i Saša Gale iz hdz- a. U multinacionalnom Vojniu, gdje ive Srbi, Bošnjaci i Hrvati koji imaju pravo na zamjenika naelnika iz hrvatskog naroda, u utrku idu dosadašnji naelnik Nebojša An- dri (hdz) i Bojan Dobrosavljevi (sdss). Zbog razjedinjenosti srpske zajednice, a u Vojniu ine 44,7 posto stanovništva, sdss nijednom nije uspio odnijeti pobjedu za mjesto naelnika.
— Ukoliko u Vojniu pobijedi dosadašnji na- elnik Andri, imat emo sljedeu situaciju: naelnika Hrvata, kao i zamjenika naelnika jer je u Vojniu 37 posto Hrvata, predsjedni-
ka opinskog vijea Bošnjaka, kojih je sedam posto u ukupnom stanovništvu, i direktora komunalnog poduzea Hrvata. Srbi, koji su veina u ukupnom stanovništvu, nee po- stojati u politikom ivotu i izvršnoj vlasti Vojnia – poruuje Dejan Mihajlovi.
U Ogulinu, jedinom gradu Karlovake u- panije gdje Srbi imaju pravo na zamjenika gradonaelnika, dva su kandidata, Neven Vujnovi iz sdss-a i Siniša Ljubojevi iz dss-a.
U Sisako-moslavakoj upa- niji, koju mue posljedice ra- zornog potresa, za zamjenika upana iz srpskih redova tri su kandidata: dosadašnji Dušan
Bjelajac koji je na prošlim izborima bio u ime dss-a, a sada ide u ime grupe biraa, isto kao i Milan Vukeli, dok je jedina strana- ka kandidatkinja Mirjana Oluji iz sdss-a. Opina Dvor za mjesto naelnika ima dva kandidata, dosadašnjeg naelnika Nikolu Arbutinu iz sdss-a i Branislava Joku u ime Narodne stranke-Reformisti, dok dosadašnji naelnik Gvozda Milan Vrga (sdss) nema protivkandidata. Pored pet zamjenika nael- nika, srpska zajednica u ovoj upaniji izlazi na izbore za zamjenike gradonaelnika u dva grada, u Glini gdje su kandidatkinje Branka Bakši (grupa biraa) i Bojana Matijevi iz sdss-a te u Hrvatskoj Kostajnici gdje se kandi- diraju Duško Grbi iz sdss-a, Milena Grbi iz sdp-a i Milodrag Ljubenkovi u ime gru- pe biraa. Takoer, sdss samostalno izlazi sa svojom listom za upanijsku skupštinu koju predvodi Mirjana Oluji.
U Bjelovarsko-bilogorskoj upaniji za zamjenika upana kandidira se dosadašnji Saša Luki u ime koalicije sdp-sdss, ali zanimljivo je da u ovoj upaniji kandidata za ovu funkciju ima i Domovinski pokret, i to Dragišu utinia. Dva su kandidata i u Virovitiko-podravskoj upaniji, Igor Pavkovi (sdss) i Staniša arkovi (grupa biraa), a sdss u ovoj upaniji izlazi i za u- panijsku skupštinu u koaliciji sa hss-om. U Poeško-slavonskoj upaniji za zamjenika upana kandidiraju se Nikola Ivanov