11.estetika filma

Upload: maja-skenderovic

Post on 13-Oct-2015

213 views

Category:

Documents


10 download

DESCRIPTION

film

TRANSCRIPT

  • 1

    Estetika u medijima -filmska estetika-

  • 2

    Estetika filma Osobenost filma je u tome to se njegovo dejstvo

    neprekidno menja. Istorijski gledano, to dejstvo je ilo od isto vizuelno-dinamikog povezivanja nemih, najee kratkih, filmskih slika do savremene totalne iluzije koju stvaraju dugaki, panfokusni, ulni i autentini kadrovi. Film je, najpre, posredstvom montae analitiki doaravao utiske, zatim je priao prie poput romana i prikazivao dramske sukobe kao to se to ini u pozoritu, da bi, najzad pokazao kako moe da dejstvuje svojom celovitou, neposrednim otkrivanjem same sutine stvari, unutarnje dinamike bia i prizora, oslobaajui se uslovnosti klasine estetike film otkriva sasvim nove mogunosti izraavanja.

  • 3

    Teorija i estetika Teorija filma prouava strukturu filma, otkriva u emu je

    specifinost izraavanja kinematografskog medijuma, i utvruje razlike izmeu filma i drugih umetnosti. Ve smo napomenuli da postoje sutinske razlike izmeu nemog i zvunog filma, a iz te injenice proizlaze i razliite teorije o strukturi neme i zvune filmske slike.

    Nemi film se izraavao samo vizuelnim sredstvima, to jest slikama-kadrovima, koji su morali da budu povezani i kombinovani kako bi u dinamici svoga smenjivanja izazivali poseban, kinestetiki doivljaj gledalaca, stvarajui na ekranu osobit optiki ritam kakav nije u stanju da doara nijedna druga umetnost.

    Zato je osnovno izraajno sredstvo nemog filma bila montaa; ona je filmskom kadru davala vrednost tek u njegovoj vezi i sklopu sa drugim kadrovima, koji su u sueljavanju proizvodili novu vrednost i novo znaenje, postiui eljeno dejstvo na gledaoce. Postoji nekoliko teorija i klasifikacija montae, koje obrazlau principe spajanja kadrova radi proizvodenja odreenog emotivnog i misaonog dejstva. Pored ritmike, postoji paralelna, asocijativna, metaforika, intelektualna montaa, iji se principi, u osnovi, zasnivaju na poreenju dvaju kadrava, odnosno emocija, ideja.

  • 4

    Teorija i estetika Kada je film progovorio, kadar je morao da bude shvaen kao

    celovita vizuelno-zvuna, a ne samo vizuelna, pcrcepcija. Time su iz osnova promenjeni principi estetike kinematografskog medijuma, koji su do tada insistirali na to veem odstupanju filmske slike od predmeta koji je snimljen. Kao najvei pobornik te teorije odstupanja i ogranienja filmske slike pokazao se Rudolf Arnhajm, u svojoj knjizi Film kao umetnost (1933).

    Nasuprot takvom shvatanju, koje je u celini odgovaralo nemom filmu, zvuna slika, ili slika koja zvui;, nastojala je da se to vie priblii pojavnom vidu stvarnosti, da to manje odstupa od predmeta koji se snima, da se oslobodi ogranienja, kako bi to integralnije obuhvatila ivot, sve njegove manifestacije i prodrla u njih. Tu je, opet, postojala opasnost da film postane puka kopija stvarnosti, bez umetnike transpozocije.

    Zato se u prvim danima pojave zvuka pokualo sa isticanjem koncepcije da zvuk u filmu mora imati jedino kontrapunktnu funkciju, vezujui se za sliku samo po liniji asinhroniteta, montiran kao to se montiraju kadrovi. Kada danas gledamo prve zvune filmove, mi, pored toga to se u njima esto peva i svira, primeujemo da dijalog obino poinje slikom onih koji razgovaraju, a zatim se da je uje preko kadrova koji ga ilustruju, nadgrauju ili se suprotstavljaju reima koje dopiru izvan kadrova.

  • 5

    Teorija i estetika Verovalo se da e publici biti dosadno ako slika sve vreme prikazuje

    samo dvoje sagovornika. Zbog toga smo takav film i nazvali ozvuenim filmom.

    Dejstvo klasinih umetnosti zasniva se na prevazilaenju realnog da bi se posredno shvatila sutina stvarnosti; dejstvo filma zasniva se na poniranju u realno da bi se neposredno sagledala sutina stvarnosti. Da li ovako razliite namere treba da se podrede istim estetikim principima?

    Budui da su principi klasinih umetnosti precizno razraeni, odmah su bili primenjeni na film, za koji se smatralo da je sklopljen od elemenata raznih umetnosti. Podredivi se tim principima, film je poeo da pria prie, da opisuje dogaaje, da analizuje karaktere i registruje sukobe teatralno aranirane pred kamerom. Za takav film, stvarno, treba i mogu da vae estetiki zakoni koji su stvarani prema mogunostima i zahtevima klasinih umetnosti. Ali, mi znamo da postoje fiImovi u kojima nema nikakvog zapleta niti razvoja karaktera, nema vidljivog zbivanja, nema prie niti fizikog kretanja, a ipak oni deluju na publiku.

  • 6

    Teorija i estetika To dejstvo nije identino sa onim koje prua totalno pozorite, ni

    apsolutna literatura, pa ak ni isti film. Malo toga ostaje na sceni bez pravog dramskog sukoba, jo manje u romanu koji je sazdan od pukog nizanja asocijacija i zvunih rei, a znamo da se isti film odrava samo u obliku kratkih eksperimenata koji ilustruju mogunosti montae i vizuelne dinamike kinematografske slike. Ovde je re o filmu koji uspeva preko zvune slike da otkrije smisao i dramatiku samog predmeta, lika i prizora.

    Dejstvo ovakvog filma nimalo ne trpi zbog odsustva dramatinosti, ni zakona kompozi-cije bilo kadra bilo celine filma, niti zbog nedostatka estetikog uoblienja fotografije, simboline mizanscene, montane dinamike, glumake transpozicije. Sve je to nadoknadeno - bolje rei, zamenjeno - autentinim ivotnim intenzitetom koji je uhvaen na samome svome izvoru, a koji deluje kao istinska stvarnost, iako je sve to se vidi i uje na ekranu puka iluzija! Mi smo videli takve filmove i doiveli bar pojedine njihove scene.

    To je dovoljno da uoimo izuzetnu mogunost kinematografskog medijuma koju nema nijedna druga umetnost, a koja bi se moraIa uzeti u obzir kada se govori o specificnosti filma i na osnovu nje gradi filmska teorija.

  • 7

    Filmski estetiari Pored ve citiranih Bazenovih knjiga, naveemo jo neka dela

    znaajna za razvoj filmske teorije: Vidljivi ovek (1926) Bele Balaa, Film i komp. (1919) Luja

    Delika, "Funkcija filma" (1953) Elija Fora, Inteligen-cija jedne maine (1946) ana Epstena, Ima li film duu (1952) Anrija Aela, Estetika i psihologija filma (1965) ana Mitrija, Filmski jezik (1962) Marsela Martena, .Umetnost filma (1928) Lava Kuleova, Film-ski reditelj i filmski materijal (1926) Vsevolda Pudov-kina, Duh filma (1948) Sergeja Ejzentejna, Za etrdeset godina (1965) Viktora klovskog, Filmski jezik (1947) Renata Maja, Film u borbi ideja (1954) Luirtija Kjarinija, Poezija filma (1955) Umberta Barbara, Film kao figurativna umetnost (1957) Karla Ragijan-tija, Filmski neprijatelji danas - filmski prijatelji sutra (1929) Hansa Rihtera, Film (1943) Edmurda Kauera, Priroda filma (1961) Sigfrida Krakauera, Ce-luloid - film danas (1931) Pola Rote, Film i gledaoci (1955) Rodera Menvela, Umetnost filma (1948) Ern-nesta Lindgrena, Film kao grafika umetnost (1936) Vladimira Nilsena, Film i pozorite (1936) Alardajsa Nikola, Gramatika filma (1951) Rejmonda Spotis-vuda, Tehnika filmske montae (1954) Kerela Rejsa, Film - kreativni proces (1946) Dona

    Hauarda Losona, Film ili ovek iz mate (1956) Edgara Morena.

  • 8

    Teorija i estetika

    0 estctikim problemima filma pisali su i mnogi reditelji, i mi njihova shvatanja esto navodimo kada se tie istorije i pregleda filmskih teorija.

    "Istorija i teorija filma" i "Istoriju filmske estctike (1962), koju je u vidu informativnog pregleda i jasnih objanjenja shvatanja najznaajnijih filmskih teoretiara dao Anri Ael. Proitavi ove dve knjige, uveriemo se koliko postoji razliitih i protivrenih shvatanja o tome ta je "sutina" kinematografskog medijuma, i kako su se brzo menjale teorijske postavke o prirodi filma.To je razumljivo, pre svega, zbog toga to se, u zavisnosti od razvitka tehnike, menjao i nain filmskog izraavanja, a i zato to su o filmu pisali teoretiari drugih umetnosti (knjievnosti, pozorita, slikarstva, muzike), te su zakone iz oblasti, gde su bili strunjaci, primenjivali na film.

  • 9

    Filmsku estetiku moemo prouavati kroz sledee temetske celine:

    Film i druge umetnosti Filmski jezik totalna iluzija prostor vreme fotogeninost dinamika kinestaza identifikacija metafora i simbolika stilizacija-dugi kadar autentinost

    poetinost ideologija pshiologija filozofija filmologija sociologija efermernost cenzura zvezdatvo krtika filmska kultura

    Slide Number 1Estetika filmaTeorija i estetikaTeorija i estetikaTeorija i estetikaTeorija i estetikaFilmski estetiariTeorija i estetikaFilmsku estetiku moemo prouavati kroz sledee temetske celine: