dr. sc. Ivana Restović

Endogene bolesti

Bolesti unutarnjeg

podrijetla.

Unutarnji razlozi:

Nasljedne bolesti

Poremećaji

metabolizma…

Egzogene bolesti

Uzrokovane

vanjskim

činiteljima:

Otrovanja

Hladnoća

Vrućina

Traume

Infekcijske

(zarazne) bolesti.

Biološki proces.

Ulazak patogenih i virulentnih mikroba u

organizam.

Nastaju oštećenja tkiva – upale.

Kolonizacija uzročnika.

Kontaminacija

Onečišćenje nežive prirode ili predmeta

patogenim klicama

Invazija – infekcija glistama

Invazivne bolesti

Reakcija organizma – imunost

Humoralna i stanična

Uzročnici zaraznih bolesti: bakterije, rikecije, virusi, prioni, protozoa, gljivice i

metazoa

Patogenost Sposobnost narušavanja zdravlja jedinke.

Sposobnost izazivanja bolesti.

Jačina patogenosti.

Virulencija Intezitet bolesti.

Mjere za suzbijanje i sprječavanje zaraznih bolesti:

1. Protuepidemijske mjere uklanjanje izvora (izolacija bolesnika, dezinfekcija…) onemogućavanje prijenosa (izbjegavanje izvora zaraze,

dezinfekcija vode, pranje ruku,…) podizanje otpornosti

aktivna imunizacija – cjepiva pasivna imunizacija – gotova protutijela i kemoprofilaksa

2. Opće higijenske mjere

Zdravstveni odgoj, općehigijenske mjere, poboljšanje socijalno-ekonomskih prilika, redovito cijepljenje.

Imunizacija. Cjepivo – sredstvo za

postizanje imunosti. Sadrže specifične

antigenske tvari. Živi oslabljeni ili mrtvi

uzročnici.

Primjena: Injekcije Perkutano Peroralno

Kalendar cijepljenja u RH BSG – novorođenčad DI-TE-PER POLIO, HIB MO-PA-RU ANA-TE

Imunizacija protiv: variole – suspenzija

živog modificiranog virusa

difterije i tetanusa –toksini bacila tetanusa, difterije

hripavca – suspenzija živog modificiranog virusa

hripavca– umrtvljeni uzročnici bolesti

polimijelitisa – mrtvo inaktivno cjepivo

mrtva i živa cjepiva protiv influence

virus bjesnoće –postizanje imunosti kod inficiranih osoba

Relativno veliki mikroorganizmi - m

Uzrokuju zarazne bolesti i sepse

Razmnožavaju se izvanstanično

Unutarstanično –Mycobacterium leprae, Brucellae

Česti uzročnici bolesti Rezistentni stafilokoki

E. coli

Klebsiella

klebsiella

Vidljivi

elektronskim

mikroskopom –

nm,

parazitiraju u

živim stanicama.

Uzročnici brojnih

bolesti:

Dišni sustav – gripa

SŽS – poliomijelitis,

meningoencefalitis

Egzantematične

(osipne) bolesti –

variola, varičela,

morbili

Bolesti organa –

hepatitis, parotitis

(zaušnjaci)

Virus Herpes simplex

Litički ciklus

Virus ubija domaćina,

uzrokuje raspadanje ili lizustanice,

infekcija animalnim virusima,

polio virus, virusi prehlade i bakteriofagi.

Perzistentni ciklus

Virus se razmnožava u stanici i izlazi iz nje,

stanice se ne razgrađuje - stalni izvor virusa,

razmnožavanje svih biljnih i nekih animalnih virusa (hepatitis B).

Retroviridae (RNA virusi) reverzna traskriptaza

izvrši prepisivanje u DNA,

dolazi do vezivanja za staničnu DNA.

Virus bjesnoće

Slika 8. Građa retrovirusa (HIV) uzročnika AIDS-a

Slika. Interakcija HIV virusa s površinskim

receptorima, CD4.

Infektivne proteinske čestice.

Otkrivene 1980 g. - Stanley Prusiner.

Spore infekcije - do 10 godina inkubacija.

Uzročnici bolesti živčanog sustava.

Postojale i prije: Skrepi bolest ovaca i koza,

Creutzfeld – Jakobova bolest kod čovjeka.

Uzrokuju encefalopatije s posljedicama –SPUŽVASTI MOZAK U stanicama razgrađuju ER.

Vakuolizacija neurona.

Smanjen broj dendrita.

Malih dimenzija.

Otporni na: temperaturu, zračenje, nukleaze, proteaze:

razgradnja proteina.

U stanicama stvaraju –FIBRILNE STRUKTURE.

U organizmu nema njihovih antitijela.

Vjerojatno nastali mutacijom.

UMNOŽAVAJU SE EKSPONENCIJALNO!

Načini prijenosa:

Stočnom hranom. Mogu u stanicama

nastati spontano: slični su normalnim

staničnim proteinima, razlikuju se po

konformaciji kvartarne strukture – dva izomera.

Kod životinja:

GOVEĐE LUDILO u različitim oblicima

ovisno o vrsti: kuna zlatica, antilope, jeleni, srne, ovce, koze i GOVEDA.

Kod ljudi:

Kuru bolest - sindrom smrtnog smijeha otkrivena 1957 g. u

Novoj Gvineji. Creutzfeld–Jakobova

bolest spontana senilna demencija.

Gerstman- Sträussler-Scheinkerov sindrom neurodegenerativna

encefalopatija.

Alhzeimerova bolest -staračka slaboumnost moguća prionska bolest, još nema dokaza, smrtnost u SAD-u više

od ¼ starog stanovništva.

Jednostanični,

visokoorganizirani

paraziti,

vidljivi svjetlosnim

mikroskopom,

uzročnici tropskih i

suptropskih bolesti,

nalaze se izvan i

unutar stanice.

Dvije skupine s obzirom

na prijenos:

direktnim ili

indirektnim dodirom,

hranom, vodom

Amebe

Intermedijarnim

vektorima Bolest spavanja - ce-ce

muha.

Malarija – komarac.

Kala-azar – komarci, krpelji,

buhe.Trypanosoma

brucei

RIKECIJE kokobacilarnog

oblika, vidljivi svjetlosnim

mikroskopom, potrebna živa stanica. Bolesti:

Karakterističan osip. Pjegavac. Liječe se antibioticima.

FUNGI – gljivice Uzrokuju kožne bolesti. Upotreba antibiotika –

razvoj gljivica. Gljivične bolesti

probavnog trakta i različitih organa.

METAZOA Viši organizmi, febrilne bolesti, trihinoze, fasciolijaze.

Metilj

Fasciola hepatica

Obrana od infekcija (virusi, bakterije …

Obrana od tumora.

Održavanje antigenske i genske homeostaze: održavanje stalne

strukture stanica.

Evolucija

razvoj složenijih organizama –imunološki sustav.

Djelotvoran i ekonomičan – troši minimum E.

Proizvodi visokospecifičanodgovor. Prepoznavanje i

eliminacija uzročnika.

Nespecifiča i specifična obrana!

Prepoznavanje

strane tvari – antigeni .

Specifičnost

klonovi limfocita,

razlikuju se specifičnošću svojih receptora za antigene.

Imunološko pamćenje (memorija)

Sposobnost organizma da u ponovnom susretu s istim

antigenom reagira (brže, žešće).

Imunost u užem smislu riječi.

Različitost

heterogenost limfocitnih receptora u funkciji je

specifičnosti,

limfociti propadaju, nadomještaju se i obnavljaju.

Stanična

Uzrokovana:

ulaskom nekih

bakterija,

virusa,

pojavom tumora.

T-limfociti.

Humoralna

Posredovana

protutijelima,

plazma stanice

luče protutijela,

B-limfociti.

Organi:

slezena,

limfnim čvorovi,

koštana srž.

NESPECIFIČNA - UROĐENA IMUNOST

Otpornost na strane tvari

Temelji se na: a) fiziološkim zaprekama (pH u tkivima, normalna tjelesna

temperatura, koncentracija kisika)

b) anatomskim zaprekama (koža i sluznica)

c) staničnim zaprekama (nosioci – fagociti i stanice)

SPECIFIČNA - STEČENA IMUNOST

Usmjerena protiv određene strane tvari u organizmu

Sastavni dijelovi imunološkog sustava : 1) ORGANI: a) primarni (centralni)

b) sekundarni (periferni)

2) STANICE: a) limfatičke

b) fagocitne

c) predočne

d) posredničke

e) citokini i kemokini

2) STANICE

A) LIMFATIČKE – nosioci svih vrsta specifične imunosti

- 4 oblika: a) limfociti – T – nositelji stanične imunosti – regulacijski i izvršni

- B – nositelji humoralne imunosti – koštana srž

- 0 – nastaju sazrijevanjem matičnih stanica i nalaze se

u krvi

b) prirođene ubilačke stanice

c) limfoblasti – nastaju nakon podražaja antigenom ili mitogenima

d) plazma stanice – diferencijacijski stadij limfocita B ( antitijela)

B) FAGOCITNE – prve dolaze u kontakt sa stranim tijelima

- 3 vrste: a) monociti – makrofagi – pokretne (koštana srž) i nepokretne

stanice (slezena, potkožno tkivo)

- osnovna funkcija je fagocitoza i otpornost od tumora

b) neutrofilni leukociti – nastaju u koštanoj srži

- u krvi se javljaju kao zrele stanice i nemaju sposobnost daljnje

diobe

c) eozinofilni leukociti – u sluznicama probavnog i dišnog sustava

- upijaju komplekse antigena i protutijela

Humoralni imunološki

odgovor!

Male, okrugle, bezbojne

stanice.

Stvaraju i izlučuju

protutijela.

Stalno cirkuliraju krvlju i

limfom (humour –

tjelesne tekućine).

Nastaju u koštanoj

srži.

Sazrijevaju u slezeni,

timusu i limfnim

čvorovima.

Primarni odgovor –

prvi susret specifičnog

antigena.

Sekundarni odgovor –

brža i jača reakcija.

Specifični odgovor

1. Nespecifični odgovor –razaranje bakterija, nastaje debris (dijelovi bakterija i stanica).

2. Limfociti B prepoznaju antigene.

3. Antigeni se vežu za protutijela limfocita B.

4. Limfociti B odlaze u limfni čvor.

5. Pomoćnički limfociti T stimuliraju limfocite B na diobu – plazma stanice (1000 molekula protutijela).

Novorođenčad – nepotpun imunološki sustav.

Majčino mlijeko –kolostrum -zaštitna protutijela.

Imunoglobulini.

Oblik Y Dva identična teška

aminokiselinska lanca.

Dva identična laka aminokiselinska lanca.

Vršci –prepoznaju i vezuju antigene.

Dugi kraj – stimulira makrofage ili proteine komplementa za uništenje kompleksa protutijelo-antigen.

Vrste protutijela:

Stanični odgovor

Mali, okrugli, bezbojni.

Sazrijevaju u timusu.

Smješteni u limfnim

čvorovima, slezeni i u

koži.

Vanjska membrana –

proteinski receptori.

Izravno ubijaju mikrobe

Infektivne i tumorske

stanice.

Transplantirane stanice.

Reguliraju imunološki

odgovor.