UDK 630* 902 + 232.4 Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 3-22

125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNISTVA ZA POSUMLJENJE KRASA KRAJIŠKOG PODRUČJA - INSPEKTORATA ZA POŠUMLJAVANJE

KRŠEVA, GOLETI I UREĐENJE BUJICA" U SENJU, NAŠE NAJSTARIJE ŠUMARSKE KRŠKE ORGANIZACIJE, 1878 - 2003. GODINE

THE 125th ANNIVERSARY OF THE FOUNDATION "ROYAL INSPECTORATE FOR THE AFFORESTATION OF KARST IN THE KRAJINA BORDER REGION - THE INSPECTORATE

FOR THE AFFORESTATION OF KARST, BARE AREAS AND TORRENT CONTROL" IN SENJ, THE OLDEST CROATIAN FOREST KARST ORGANISATION, 1878 - 2003

Vice IVANČEVIĆ*

SAŽETAK: Na dijelu primorskog krša naše zemlje započeli su prije 125 go­dina sustavni radovi na pošumljavanju krša, što se podudara s osnutkom "Kraljevskog nadzorništva za pošumljenje krasa krajiškog područja - Inspek­torata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica " u Senju, naše prve posebne šumarske krške organizacije. Time su udareni temelji našeg suvreme­nog šumarstva na kršu, koji su odigrali važnu ulogu u razvoju našeg šumarstva i cijele naše zemlje . U tim događanjima gradu Senju pripada posebno mjesto, pa ga s pravom možemo smatrati središtem našeg suvremenog šumarstva na kršu. Važno je istaći daje posebna senjska krška šumarska organizacija poslije tršćanske, bila druga takva organizacija na jadranskoj obali. Nadzorništvo -Inspektorat prostiralo se na dugačkom i uskom pojasu prosječne širine 3-8 km ođ morske obale prema unutrašnjosti i dužine oko 160 km od Povila (kraj No­vog Vinodolskog) na sjeveru, do Svete Magdalene (kraj Starigrada) na jugu. Od najvažnijih radova na području Nadzorništva na sveukupnoj površini od 51.777 ha ostvareni su radovi na pošumljavanju krša osnivanjem 95 predjela kultura-branjevina na 10.097 ha. U tim kulturama-branjevinama obavljeno je pošumljavanje 1.738 ha, popunjavanje 1.441 ha i prirodno pomlađivanje 7.435 ha. Pošumljavanje i popunjavanje izvršeno je s oko 15 milijuna sadnica proiz­vedenih u vlastitim rasadnicima i sjetvom 3.600 kg sjemena. U vlastitim rasad­nicima sveukupno je proizvedeno 82.724.368 kom sadnica ili godišnje 1.334.264 kom. sadnica. Veći dio proizvedenih sadnica (60 %) bio je isporučen diljem zemlje, a preostali na području primorskog krša (40 %). Najveći obujam tehničkih radova ostvaren je izgradnjom suhozida ukupne dužine 260 km. Za velik broj radova (25) te plaće osoblja i uređenje bujica, sveukupno je uloženo: 372.088 forinti (18 %), 1.229.129 kruna (30 %), 16.835.845 dinara (51 %) i 404.996 kuna (1 %). Sveukupna sredstva raspoređena su na glavne gupe rado­va i to: a) plaće 48 %, b) uzgojna grupa 31 %, c) tehnička grupa 12 % i d) sani­ranje bujica 9 %.

Kontinuiranim radom Nadzorništva - Inspektorata u trajanju 64 godine (1878-1942) značajno su poboljšane prilike na kršu, koje su umnogome pozi­tivno utjecale na bolji život područnog stanovništva. Općenito cjelokupni rad Nadzorništva - Inspektorata razmjerno je slabo istražen i poznat šumarskoj

* Dr. se. Vice Ivančević, Trg Ivana Mažuranića 1 l/I. 51 250 Novi Vinodolski

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNIŠTVA ZA POŠUMLJENJE KRASA ... Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 3-22

struci i široj javnosti, što se ovim radom nastojalo donekle ispraviti. U nave­denom radu prezentirana su višegodišnja istraživanja koja su pridonijela pot­punijoj valorizaciji uloge i rezultata rada Nadzorništva - Inspektorata u pro­šlosti, sadašnjosti i budućnosti. Mnoge generacije šumarskih stručnjaka na­kon prestanka rada Nadzorništva - Inspektorata koristile su pozitivna iskus­tva njihova rada, koja su potom dalje unapređivali. Time je postignuta znatna ušteda sredstava i vremena, pa su se nove generacije u svom radu mogle usre­dotočiti na nova kvalitetnija rješenja.

Razmjerno gusta naseljenost, izraziti manjak resursa u oskudnom životu, velik broj stoke sitnog zuba, enormna potražnja za drvom, osobito ogrjevom i ostalim dobrima od šuma, nedostatak zakonske regulative u šumarstvu i neodgovarajuća zaštita šuma od različitih šteta i štetnika usporavali su ne­smetano osnivanje i daljnji razvoj kultura-branjevina. Uz to, izostale su i mnogobrojne potrebne uzgojne radnje u kulturama-branjevinama, zbog opravdanog straha od ponovnog nestanka vegetacije. Uza sve to, osnovane kulture-branjevine najpotpunije su ostvarile mnogobrojne općekorisne funk­cije. Svi spomenuti razlozi umnogome su usporili njihovo postupno pretvara­nje u autoktone sastojine.

U višegodišnjim istraživanjima prikupljena i razvrstana građa predstavlja malu bibliografiju našeg krškog šumarstva, s posebnim osvrtom na dio pri­morskog krša. Kompleksna obrada svih radova Nadzorništva — Inspektorata za njegovog 64 godišnjeg neprekidnog rada (1878-1942) rezultirala je novim saznanjima krškog šumarstva kao novog priloga povijesti šumarstva, uzga­janja šuma -ponajprije sjemenarstva, rasadničarstva ipošumljavanja, zako­nitosti razvoja šuma na kršu, uzgojno-tehničkih radova, osobito saniranja ne­kadašnjih bujica, zaštite šuma, uređivanja šuma i hortikulturno-pejzažnog uređivanja turističkih mjesta i zaštićenih prirodni objekata na priobalnom dijelu našeg primorskog krša.

Ključne riječi: Kraljevsko nadzorništvo zapošumljenje krasa krajiš­kog područja u Senju (Nadzorništvo), Inspektorat za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica u Senju (Inspektorat), kultura-branjevina, pošumlja­vanje, popunjavanje, Krajiška investicionalna zaklada

UVOD - Introduction Značajna dostignuća šumarstva na našem kršu u pro­

šlosti nažalost su slabo istražena. To se odnosi i na dio našeg primorskog krša nekadašnje Vojne krajine, od Po-vila do Sv. Magdalene, površine 51.777 ha. Početno po­šumljavanje ovog područja započelo je sredinom 19. stoljeća, ali su sustavni radovi većeg intenziteta poveza­ni s osnutkom posebne šumarske krške organizacije u Senju 1878. godine, pod nazivom: "Kraljevsko nadzor­ništvo za pošumljenje krasa krajiškog područja - Ins­pektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bu­jica". U njezinom neprekidnom radu od 64 godine (1878-1942) postignuti su vidni rezultati na pošumlja-vanju krša i to u prvom redu osnivanjem 95 predjela kultura-branjevina ukupne površine 10.097 ha, ali i iz­vedbom mnogih uzgojnih i tehničkih radova. Sadašnji zadovoljavajući povratak vegetacije na kršu nakon po­četnog pošumljavanja sve je izražajniji, jer su za to stvorene povoljne pretpostavke. Mnogi posjetitelji i su­dionici ovakvih promjena doživljavaju to kao puku či­njenicu, ne ulazeći dublje u genezu njegova početka,

razvoja i sadašnjeg stanja. Međutim, sadašnje stanje ite­kako je povezano s naporima, radom i na kraju vidlji­vim rezultatima mnogih generacija šumarskih stručnja-

Najstariji pronađeni pečat, na njemačkom jeziku, zasigurno je po­vezan s početkom rada Nadzorništva

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNISTVA ZA POSUMLJENJE KRASA . Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 3-22

ka u sklopu Nadzorništva - Inspek­torata. Taj vrlo važan segment na­šeg šumarstva na kršu do sada nije adekvatno istražen, pa se navede­nim radom nastoji nadoknaditi pro­pušteno.

Mnogobrojni dokumenti o Nad-zorništvu - Inspektoratu uništeni su u Senju neposredno nakon II. svjetskog rata. Kako je vrijeme ne­povratno odmicalo, tako su se šan­se o istraživanju povijesti navede­ne organizacije sve više umanjiva­le. Međutim, ovim radom otrgnuto je od zaborava jedno neobično važ­no razdoblje našeg krškog šumar­stva. U višegodišnjim sustavnim istraživanjima i obradom mnogih dokumenata potpunije su valorizi­rani uloga i rezultati rada Nadzor­ništva - Inspektorata. Osim povi­jesnih podataka posebno je istražen i obrađen cjelokupan rad Nadzor­ništva - Inspektorata u svim seg­mentima. Prilikom istraživanja pregledano je na tisuće dokumena­ta u nekoliko državnih arhiva sus­jednih zemalja i Zagrebu, te mnoge knjige, elaborati, slike, karte i osta­li dokumenti u više drugih institu­cija. Pregledana građa je selektira­na, a zatim i detaljno obrađena.

Inače, o povijesti šumarstva ne­ma puno radova, niti autora koji o njoj pišu, a pogotovo ih nema me­đu šumarima. Tu skupinu šumara možemo podijeliti u dvije grupe, ovisno o području njihova istraži­vanja. Prvoj grupi pripadaju šumarski stručnjaci koji su istraživali povijest šumarstva širih razdoblja ili više nje­zinih presjeka. U drugu, rjeđu grupu, spadaju šumarski stručnjaci koji su istraživali uža razdoblja ili pojedine šumarske institucije. U potonju grupu spadaju radovi: B. Kosovića (1914), A. Kaudersa (1921), S. F ranc i škov ića (1965), D. J ed lowskog (1975) i V. Ivančev ića (1979). Tako povijest šumarstva pri­morskog krša detaljno istražuje A. Kaude r s , koja za­hvaća i rad Nadzorništva od 1878-1921. godine. Inače o radu Nadzorništva - Inspektorata postoje kraći opisi op­ćeg karaktera većeg broja autora.

Pošumljavanje je ostvareno u kulturama-branje-vinama na površini od 1.738 ha, sa 10.466.389 kom. sadnica i sporadičnom sjetvom sjemena (172 kg), a po­punjavanje na 1.441 ha sa 4.458.382 kom. sadnica i 3.440 kg sjemena. Među vrstama dominira crni bor i to

Prvi sačuvani dokument Nadzorništva na njemačkom jeziku iz 1882 god. prikazuje u tabli­ci pošumljavanje od 1879-81., autora E. Malbohana.

kod pošumljavanja (85 %) i popunjavanja (78 %), dok se preostali dio odnosi na različite vrste listača. Sadni­ce za pošumljavanje proizvedene su u vlastitim rasad­nicima sjetvom 14.344 kg sjemena ili godišnje 231 kg sjemena u sveukupnom iznosu od 82.724.368 kom. sadnica, ili godišnje 1.334.264 kom. sadnica (četinjača 93 % i listača 7 %). Od ostalih važnijih uzgojnih rado­va ostvareno je prirodno pomlađivanje (7.435 ha), re-surekcija (851 ha) i prorede (144 ha). Najveći obujam tehničkih radova ostvarenje na izgradnji suhozida uo­kolo kultura-branjevina u dužini od 260 km. Za 25 raz­ličitih vrsta radova, plaće osoblja i uređenje bujica, ulo­ženo je 372.088 forinti (18 %), 1.229.129 kruna (30 %), 16.835.845 dinara (51 %) i 404.996 kuna (1 %). Sveu- • kupni troškovi po glavnim grupama radova odnose se na: a) uzgojnu grupu 31,0 %, b) tehničku grupu 12,2 %, c) saniranje bujica 8,6 % i d) plaće 48,2 %. Uzgojni ra-

5

V. Ivančcvić: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNIŠTVA ZA P0ŠUMLJENJE KRASA ... Šumarski list - SLJPLEMENT (2003). 3-22

dovi na saniranju bujica bili su u nadležnosti Nadzomi­štva - Inspektorata, dok su najveći dio tehničkih rado­va izvodile specijalizirane bujičarske službe. Od tehni­čkih radova na saniranju bujica izgrađeno je: 166 po­prečnih kamenih pregrada u betonu, 92 uzdužne kame­ne građevine i 8.457 m3 zida, te iskopano 21.358 m3

raznog materijala. U cjelokupnom radu Nadzomištva izmijenilo se šest upravitelja - čelnih šumarskih struč­njaka i pet pomoćnika, a na pomoćnim poslovima na terenu 79 lugara - čuvara.

Istraživanje povijesti Nadzomištva - Inspektorata, kao i svih gledišta njegova rada, može poslužiti određi­vanju glavnih smjernica sadašnjeg, ali i budućeg rada

METODA RADA Istraživanja povijesti šumarstva dijela primorskoga

krša, a u tom sklopu i cjelokupnoga rada Nadzomištva - Inspektorata, u vremenu više od pola stoljeća od prestanka njegova rada, tekla su u otežanim okolnosti­ma. Uz već spomenuti potpuni nestanak dokumentaci­je Nadzomištva - Inspektorata u Senju, pronađena po­vijesna građa u ostalim specijaliziranim institucijama nije bila odviše obilna. U više tisuća pregledanih doku­menata velikih arhiva izdvojen je i upotrijebljen u dalj­njoj obradi tek manji broj. Osim toga, dio građe prona­đen je u Sveučilišnoj knjižnici i Hrvatskom šumar­skom društvu u Zagrebu. Najdragocjeniji podatak svih radova o kulturama-branjevinama za cijelo vrijeme po­stojanja Nadzomištva - Inspektorata slučajno je prona­đen u skladištu materijala šumarije Senj u Senju. Tu evidenciju pod nazivom "Katastar pošumljavanja"

Uoči razvojačenja Vojne krajine, nakon višestoljet­nog postojanja, vojne vlasti nastojale su, makar i djelo­mično, osigurati podnošljiv život njezinog stanovni­štva. U tu svrhu bila su izdvojena značajna sredstva u posebnom fondu pod nazivom "Krajiška investicional-na zaklada" (dalje: KIZ).1 Sredstva KlZ-a prikupljena su od prihoda sječe prezrelih šuma Vojne krajine na te­melju zaključka Ugarskog sabora 1869. i naredbama Beča 1871. godine. Od tih sredstava osnovano je više zaklada, čiji je prihod poslužio poboljšanju života sta­novništva na području Vojne krajine, i to ponajprije za izgradnju komunikacija, natapanje, odvodnju, pošum-ljavanje krša i ostalo. Inače su sredstva jedinstvenog KlZ-a bila namijenjena ravnomjernom razvoju cjelo­kupnog područja Vojne krajine. Ulaganja u krupnu in­frastrukturu (željeznice, ceste ili vodogradnju) bila su uglavnom usmjerena u nizinska područja Vojne kraji­ne. Na području primorskog dijela krša korištena su

A. Goglia, 1900

na kršu. Poznata je poslovica "Historia est magistra vitae" (Povijest je učiteljica života), koja se u svako­dnevnom životu često zaboravlja. Mnogi moćni poje­dinci najčešće misle da povijest počinje s njima i nisu spremni uzeti u obzir dotadašnja saznanja. Oni zapravo čine najveću štetu svome narodu. Zbog toga s razlo­gom G. Santayana kaže: "Narodi koji zaboravljaju prošlost, osuđeni su daje ponovo prožive".

Zapravo, poznavanje povijesti služi za bolje promi­šljanje budućnosti. Takvo stajalište najbolje je izrazio Jean Baptiste Say u svojoj lucidnoj izreci koja glasi: "Povijest nam nije korisna zato što bismo u njoj čitali povijest, nego zato što čitamo našu budućnost".

Research method znalački je prikupio i vodio Josip Balen, jedan od upra­vitelja Nadzomištva - Inspektorata, što su poslije nje­gova odlaska nastavili i njegovi nasljednici. Izvjesni broj podataka prikupljen je u razgovorima s nekolici­nom umirovljenih lugara te bližih i daljnjih članova obitelji šumarskih stručnjaka i lugara. U tom dijelu posla vođene su bilješke, dok su za važnije dokumente iz arhiva i ostalih ustanova izrađene kopije. Daljnja obrada pojedinih vrsta rada ovisila je o raspoloživoj građi i njegovoj važnosti u sklopu sveukupnog rada Nadzomištva - Inspektorata. U pisanju teksta najvaž­niju podlogu čine autentični dokumenti, kao i ostala raspoloživa građa. Vrlo važan segment rada svakako je računska obrada podataka s čestim prikazima u tabe­larnoj ili grafičkoj formi.

sredstva KlZ-a za pošumljavanje krša, saniranje bujica te izgradnju javnih cisterni, crkava i škola. Tako se iz "Stalne zaklade za pošumljavanje krša i uređenje buji­ca", kao dijela KlZ-a, u cijelosti financiralo senjsko nadzomištvo.

Uoči osnutka Nadzomištva, tadašnji zapovjednik Vojne krajine Antun barun Mollinary pozvao je više stručnjaka različitih profila, koji su nakon detaljnog obilaska primorskog krša dali mišljenje o razrješenju i poboljšanju života stanovništva i sveukupnih prilika. Nakon podnošenja njihovih stručnih mišljenja, vojne vlasti odlučile su prihvatiti stajališta šumarskih struč­njaka o potrebi pošumljavanja krša. Naime, predlože­na varijanta sadržavala je više pozitivnih socijalnih, ekonomskih i ekoloških elemenata, koje su, bez sum­nje, mogle znatno poboljšati život na kršu. Takve za­kašnjele mjere u osnovi nisu bile plod šire strategije ta­dašnje vlasti, nego više izraz razumijevanja i dobre volje istaknutih pojedinaca tadašnje vojne vlasti i šu­marstva. Inače, do osnutka Nadzomištva, krš Vojne

POVIJESNI PRIKAZ - Historical review

6

V. [vančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNIŠTVA ZA POŠUMLJENJE KRASA ... Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 3-22

krajine bio je pod ingerencijom šumskih ureda Otočca, Gospića i Ogulina. Relativno velika udaljenost i slaba pristupačnost do primorskog krša bila je objektivna prepreka za njegovu veću skrb.

Konačnom izboru pošumljavanja krša umnogome je zaslužan Josip Wesse ly (1876) istaknuti stručnjak za krš, koji je u svojoj sjajnoj knjizi obradio i područje primorskoga krša te predložio mjere za njegovo po­boljšanje. Između ostalog, J. Wessely je smatrao da će na pošumljavanju krša biti angažiran veći broj područ­nog stanovništva, što će se u najskorijoj budućnosti pozitivno reflektirati na sve aspekte života na ovom di­jelu krša. Isti je autor predložio osnivanje jedinstvenog kraškog odjela za Vojnu krajinu i civilnu Hrvatsku. Međutim, krajiška uprava požurila je s osnutkom bez dogovora sa Zemaljskom vladom, te je 7. svibnja 1878. osnovala provizorno Nadzorništvo u Senju. Po­sljedice takve odluke negativno su se odrazile na krš civilne Hrvatske, gdje nikada nije došlo do osnivanja posebne šumarske službe za pošumljavanje krša.2

I tako je naredbom Carskoga kraljevskog Glavnog zapovjedništva Vojne krajine u Zagrebu, pod brojem 616, od 7. 5. 1878. godine osnovano provizorno "Car­sko kraljevsko nadzorničtvo za pošumljenje krasa kra­jiškog područja" (dalje: Nadzorništvo) sa sjedištem u Senju.5 Povjerenstvo KlZ-a istodobno je izdalo naredbu u vlastitom djelokrugu o njegovu osnivanju. Službeni naziv na njemačkom jeziku glasio je: "Karstaufforstung Inspektorat für das Grenz Landesgebiet". Na našem je­ziku naziv je glasio: "Nadzorništvo za pošumljenje morskog krasa u hrvatskoj krajini".4 Najveće zasluge za njegovo osnivanje pripadaju barunu Antunu Mollina-ryu, carskom i kraljevskom generalu topništva, ta­dašnjem zapovjedniku Vojne krajine i Milanu Dürs tu , šumaru - upravitelju Krajiške šumske uprave.5 Tako je Milan Durst sredio odnose u KIZ-u, te izdvojio sredstva za pošumljavanje krša i rad senjskog Nadzorništva.

Odmah po osnutku, pa do 1885. godine, Nadzorni­štvo se nalazilo pod ingerencijom Šumarskog odjela za­grebačke Vojne komande, kao krajiške upravne vlasti, a zatim Šumarskog ravnateljstva u Zagrebu do njegova ukinuća 1918. godine. U sklopu Šumarskog ravnatelj­stva bile su obuhvaćene i državne šume Kraljevine Hr­vatske i Slavonije. Šumarsko ravnateljstvo bilo je izrav­no podređeno Kraljevskom ugarskom ministarstvu po­ljodjelstva, trgovine i obrta u Budimpešti.6 Od 1918. do

: M. DcBonaBunić, 1892 3 A. Goglia, 1917 4 D. Hlava, 1879 5 Šumarski list, 1904,698-699 5 Šumarski list, 1990,416-417 " M. Smrekar, 1900 7 Hrvatski državni arhiv, PKO 945, Spisi iz 1921. god. broj 9419/3

i 10321/17 s Hrvatski državni arhiv, PKO 955, Spis iz 1929. god. broj 3128/6

1923. god. Nadzorništvo potpada pod Zemaljsku vladu, 1924-30. izravno Ministarstvu šuma i rudnika (dalje: MŠR) te od 1930. godine Banskoj upravi Savske bano­vine. Šumarski odsjek Zemaljske vlade 1921. godine povjerio je upravitelju Nadzorništva upravu državnih šuma i nadzor nad šumsko-političkom upravom otoka Krka, kao i vođenje šumsko-tehničkih agendi kotara Crikvenica.7 Rješenjem MŠR-a od 1. 9. 1925. Nadzor­ništvo mijenja naziv u "Inspektorat za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica" (dalje: Inspektorat). Tim rješenjem propisan je njegov djelokrug rada na dotadašnjem području, koji je sada bio proširen na otoke Krk i Rab, srezove Crikvenica, Novi i Kastav te gradove Bakar i Sušak. Uz to, Inspektorat je bio zadu­žen za upravu i nadzor državnih rasadnika i izvedbu tehničkih poslova uređenja bujica. Međutim, područje Inspektorata 1929-30. godine ponovno je vraćeno u prvotne granice, a izdvojena područja prešla su u nad­ležnost područni srezova.8

Iako je Inspektorat izravno bio podređen Savskoj banovini, vrhovni nadzor, kao i provedba politike po­šumljavanja, uređivanja bujica i lovstva ostala je i na­dalje u nadležnosti MŠR-a u Beogradu. Takvo stanje ostalo je sve do osnutka banovine Hrvatske 1939. go­dine, kada dolazi i do promjene imena u "Nadzor­ništvo za pošumljavanje krševa i golijeti" 7. ožujka 1940. U svibnju 1941. Nadzorništvo potpada pod Mi­nistarstvo šumarstva i rudarstva NDH u Zagrebu. Sko-rom reorganizacijom šumarstva Nadzorništvo prestaje s radom 31.7. 1942. godine, uključivanjem u novoos­novano Ravnateljstvo šuma Senj, s pripadajućim šu­marijama "Crikvenica" u Crikvenici, "Nehaj" u Senju, "Primorje" u Karlobagu i "Obrovac" u Obrovcu.

I tako osnovana kao "provizorna" senjska posebna šumarska krška ustanova poslovala je neprekidno od 7.5. 1878. do 31. 7. 1942., što čini 64 godine, 2 mjese­ca i 24 dana. U tom razdoblju bilježimo njezine značaj­ne uspjehe na ponovnom ozelenjavanju našeg dijela krša, ali i neuspjehe, koji su nastali zbog neodgovara­jućih političkih, socijalno-ekonomskih i ekoloških mo­menata. Ipak, uzimajući u obzir sve navedene čimbe­nike, njezin sveukupni rad na pošumljavanju ovog di­jela krša bio je vrlo uspješan. Važno je naglasiti daje to bila naša prva posebna šumarska krška organizacija, te ujedno nakon Trsta druga na jadranskoj obali. Prema tomu grad Senj s punim pravom smatramo našim naj­starijim središtem suvremenog šumarstva na kršu. Do­damo li tome i šumariju Krasno kao našu najstariju šu­mariju koja je utemeljena 1765. godine, gradu Senju prema sadašnjoj političko-teritorijalnoj podjeli pripada dvostruki primat u našem modernom šumarstvu.

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNISTVA ZA POŠUMLJENJE KRASA ... Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 3-22

PODRUČJE RASPROSTRANJENJA - Distribution area

Senjska krška šumarska ustanova prostirala se na di­jelu primorskih padina planinskih masiva Velike Kapele i Velebita. Taj uski koridor širine 3-8 km od mora pre­ma unutrašnjosti, na ukupnoj površini od 45.647 ha, bio je dugačak oko 160 km.9 Na sjevera dopire do Povila (granice Vojne krajine i Provincijala - civilne Hrvatske) kraj Novog Vinodolskog, a na jugu do mjesta Sv. Mag­dalena (granice Vojne krajine i Dalmacije). Od sveu­kupne površine pretežni dio (40.283 ha ili 88 %) pripa­da kršu ili pustoši, a manji dio (5.364 ha ili 12 %) pri­vatnom vlasništvu. U odnosu na vojne vlasti najveći dio pripadao je Otočkoj (46 %), dok se po 27 % odnosilo na Ličku i Ogulinsku regimentu. Za vrijeme službovanja Josipa Balena ponovo je obavljena izmjera 1924. godi­ne koja je iznosila 46.598 ha.10 Od toga najviše je ne-

UZGOJNI RADOVI a) Rasadničarstvo Početna razmišljanja o obnovi vegetacije na kršu

preferirala su prirodno pomlađivanje ostataka autok-tone vegetacije određenim uzgojnim mjerama, u kom­binaciji s izgradnjom suhozida i sporadičnim pošum-ljavanjem. Takve mjere u početku rada primjenjuje i Nadzorništvo, kao i prije toga susjedni šumarski uredi. Međutim, ovakve mjere kasnije se sve više napuštaju u korist pošumljavanja. Jedan od glavnih razloga za tak­vu novu orijentaciju je goli krš bez vegetacije, koji se jedino može ozeleniti pošumljavanjem. Prva pošum­ljavanja manjih razmjera ostvarili su susjedni šumski uredi i to u branjevini "Senjska draga I" 1869. godine na 18,3 ha, a potom u branjevini "Vrški" 1870. godine na 0,5 ha. Sadnice za pošumljavanje nabavljene su sa strane. Međutim, zbog dugotrajnog transporta i neade­kvatnih vrsta sadnica izostali su očekivani rezultati. Nakon toga dolazi do potpunog prekida pošumljava-

9 E. Malbohan, 1892 10 J. Balcn, 1924 11 V. Plesa, 1939 l; M. Korenčić, 1971 13 Pošumljavanje se isključivo izvodilo klasičnim načinom, i to

najprije iskopom jamica 40x40x40 cm, zatim odvajanjem zemlje i kamena te sadnjom sadnica golog korijenja.

plodnog tla 22.478 ha (48 %), zatim pašnjaka 17.763 ha (38 %), livada 4.185 ha (9 %), oranica 2.140 ha (5 %) te vrtova i vinograda od samo 32 ha. I napokon Vinko Plesa, nakon izrade osnova pošumljavanja za cijelo područje Inspektorata izračunao je sveukupnu površi­nu od 51.777 ha." Od toga srezu Novi pripadalo je 10.722 ha (21 %), Senju 28.628 ha (55 %) i Gospiću 12.427 ha (24 %). Osnovna značajka površine Nadzor-ništva - Inspektorata ogleda se u velikom nedostatku obradivih i pašnjačkih površina, u odnosu na velik broj stanovnika i stoke. U takvom raskoraku povećava se pritisak na preostale šume i novopodignute kulture-branjevine. Osim toga, vrlo je istaknuta i uzurpacija zemljišta bolje kvalitete, koja se uglavnom događa bez prave reakcije tadašnjih vlasti.

- Silvicultural activities nja, koji se ponovo aktualizira osnivanjem Nadzorni-štva i vlastitih rasadnika. Od tada pa nadalje, pošum­ljavanje sadnjom sve više dominira u odnosu na pri­rodno pomlađivanje postojeće vegetacije." Za potrebe pošumljavanja u rasadniku Sveti Mihovil 1879. godine već su uzgojene prve sadnice, a uskoro i u nekoliko manjih rasadnika (Kesten 1886., Sveti Vid 1894. i Br-kuša 1926). U njima su se proizvodile dovoljne količi-

Rasadnik Sveti Mihovil, naš najstariji rasadnik, bio je za svoga rada uvijek uzorno uređen.

(Foto: I. Krajač, oko 1930. god.)

Na području Nadzorništva 1878. god. živjelo je ukupno 19.698 stanovnika, a od toga u općini Crikve­nica 2.893 stanovnika (15 %), Senj 12.571 (64 %) i Gospić 4.234 (21 %).12 Od tada pa nadalje, sveukupni broj stanovnika na navedenom području bilježi lagani rast do 1910. godine, kada broji 21.980 stanovnika. Nakon toga bilježi se izražajniji pad, pa 1948. godine iznosi 15.779 stanovnika. Danas je broj stanovnika na

D - Population

ovom dijelu krša sveden na najmanji broj, koji će nes­tankom sadašnje populacije, uglavnom starijih genera­cija, u mnogim predjelima dovesti do potpune opustje-losti. Takvu populacijsku tragediju ovog dijela krša bilo bi potrebno spriječiti poticajnim državnim mjera­ma, jer prostori neke zemlje bez ljudi ne predstavljaju nikakvu vrijednost.

8

V. lvančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNIŠTVA ZA POŠUMLJENJE KRASA ... Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 3-22

ne sadnica za vlastite potrebe, ali i za ostale zainteresi­rane diljem zemlje.

Rasadnik Sv. Mihovil vjerojatno je najstariji u na­šoj zemlji.14 Ukupna površina svih rasadnika iznosila je 2,54 ha, a od toga proizvodna 1,49 ha. Za neprekid­nog rada Nadzorništva - Inspektorata ukupno je posi­jano u njegovim rasadnicima 14.344 kg sjemena ili

Plan - skica branjevine "Veljun", M 1 ':40", izradio je E. Malbohan 1888. god. na finom platnu.

prosječno godišnje 231 kg (70 % četinjača i 30 % lista­ča) te ukupno proizvedeno 82.724.368 kom. sadnica ili prosječno godišnje 1.334.264 kom. sadnica (93 % četi­njača i 7 % listača). Vidljiva je izvjesna disproporcija između omjera sjemena i sadnica glavnih vrsta drveća koja je nastala zbog teškoća uzgoja sadnica listača u odnosu na četinjače. Otežani uzgoj sadnica listača predstavlja još jednu prepreku više kod pošumljavanja krša. Ovdje se zapravo nalazi i dio odgovora na današ­nje neargumentirane primjedbe o potrebi veće zastu­pljenosti sadnica listača na pošumljavanju krša. U od­nosu na starost sadnica u rasadnicima, najviše je proiz­vedeno jednogodišnjih sadnica 39 % (četinjača 37 % i listača 63 %), zatim dvogodišnjih 36 %, trogodišnjih 24 % i višegodišnjih 1 %. Proizvodnja sadnica traži puno znanja i strpljenja, počevši od izbora prikladnog sjemena, pripreme tla, sjetve, uzgoja sadnica, suzbija­nja štetnika i zaštite od nepovoljnih vanjskih utjecaja. U proizvodnji sadnica važnu ulogu ima podrijetlo sje­mena poznate provenijencije. Taj neobično važan de­talj zarana je bio uočen u Nadzorništvu. Zbog toga je već 1895. godine počelo sakupljanje sjemena crnog bora u kvalitetnim kulturama Nadzorništva, koje se potom pripremalo u vlastitoj trušnici za rasadničarsku proizvodnju. Prema pisanju "Šumarskog lista", trušni-

14 S. Matić, 1976 15 S. Matić, 1976 "' Pod pojmom branjevina-kultura podrazumijeva se krška pustoš,

u pravilu ograđena suhozidom. Osim branjevine u upotrebi su još i nazivi zabran ili zabrana. Usljed zabrane ispaše i ulaska ljudi postupno dolazi do prirodne obnove autoktone sastojine u branjevini. Istodobno obavljaju se i radovi na pošumljavanju, ovisno o obujmu krša i raspoloživim sredstvima.

ca Nadzorništva svakako je najstarija u našoj zemlji, ali i na širim prostorima.'5 U rasadnicima su ostvareni mnogobrojni pokusi sa stranim vrstama radi pravilnog izbora u daljnjoj proizvodnji i pošumljavanju. Znatan broj sadnica besplatno se dijelio diljem zemlje na te­melju odobrenja tadašnjih vlasti. Tako je od sveukup­nog broja raspoloživih sadnica čak 60 % bilo distribui­rano diljem zemlje, a 40 % na područje primorskog krša uključujući i Nadzorništvo - Inspektorat. Među isporučenim sadnicama u zemlji dominirale su četinja­če (98 %), te listače sa samo 2 %. Među besplatno po­dijeljenim sadnicama najzastupljenije su sadnice crnog bora sa 76 %, pa smreke 21 %, dok se ostatak od 3 % odnosio na ostale četinjače i listače. Rezultati pošum­ljavanja sadnicama iz senjskih rasadnika diljem naše zemlje nisu bili zadovoljavajući, i to u prvom redu zbog dugog transporta sadnica i otežane aklimatizaci­je. Zbog toga se već krajem 19. stoljeća pristupilo osnivanju manjih rasadnika u ostalim dijelovima zeml­je, pa je isporuka sadnica iz senjskih rasadnika gotovo potpuno izostala. Uza sve teškoće, ipak je izvjesni broj kultura u unutrašnjosti naše zemlje uspješno podignut sadnicama iz senjskih rasadnika.

U traženju uspješnijih načina proizvodnje sadnica neposredno prije II. svjetskog rata ističemo pokus sjet­ve u suncokretovim cijevima. Takav način proizvodnje sadnica s pravom se smatrao pretečom današnje proiz­vodnje sadnica u kontejnerima. Osim glavnih vrsta za pošumljavanje krša proizvodile su se u manjem obuj­mu i razne dekorativne vrste, uključujući razne vrste voćki. Sadnice različitih vrsta voćki besplatno se dijele područnom stanovništvu, a stručnjaci Nadzorništva -Inspektorata na terenu organiziraju besplatnu poduku o cijepljenju i općenito o voćarstvu. Pionirska uloga šumara na terenu u prosvjećivanju stanovništva umno­gome je ublažila krute stavove o izdvajanju novih po­vršina za pošumljavanje krša.

Rasadničarska proizvodnja u senjskim rasadnicima nažalost je potpuno prestala 70-ih godina prošlog sto­ljeća, pa od tada na području sadašnje Uprave šuma Senj jedino egzistira rasadnik "Podbadanj" u Crikveni­ci. U tom suvremenom rasadniku proizvode se sadnice samo za potrebe krša Uprave šuma Senj, iako je njegov kapacitet daleko veći.

b) Pošumljavanje krša - osnivanje i gospodarenje kultura-branjevina

Nakon osnutka Nadzorništvo preuzima od susjed­nih šumskih ureda malobrojne kulture-branjevine.16

Inače, prve branjevine na primorskom dijelu krša os­novao je Kraljevski šumski ured Ogulin 1865. god. na području k.o. Krmpote, i to: Vrški, Mački, Drinak, Petnja, Mićina glavica i Medveđak, zaslugom šumara Frane Kad ića , a ubrzo nakon toga i Kraljevski šum­ski ured Otočac 1867. godine dvije branjevine (Senj-

9

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNISTVA ZA POSUMLJENJE KRASA . Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 3-22

ska draga I i Grabova strana). Te branjevine bile su ograđene suhozidom, dok je na vegetaciji izvršena re-surekcija. Tako je za 64 godine (1878-1942) sveukup­no osnovano 95 kultura-branjevina na 10.097 ha. Od toga je 5.722 ha (57 %) bila državna svojina ili erar, 4.200 ha (41 %) općinsko zemljište, 164 ha (2 %) grad­ski posjed, 6 ha privatni posjed, a 5 ha je pripadalo zemljišnim zajednicama. Na kraju su površine kultura-branjevina razvrstane po vlasništvu i upravnim općina­ma (Grafikon 1.). U svim kulturama-branjevinama u-kupno je pošumljeno 1.738 ha s 10.466.389 kom. sad­nica (četinjača 85,3 % i listača 14,7 %), te popunjeno 1.441 ha s 4.458.382 kom. sadnica (četinjača 78 % i li­stača 22 %)." Pošumljavanje i popunjavanje pretežito je ostvareno sadnjom crnog bora (81 %), dok u osta­lom dijelu participira 76 vrsta sadnica (14 %) i crni ja­sen (5 %). Osim sadnje, sporadično je obavljena i sjet­va sjemena. Sjetva od ukupno 3.612 kg sjemena odno-

ha

Preostala impresivna višestoljetna stabla autoktonog crnog bora, karakteristične kore i krošanja u Rončević docu (Senjska draga) svjedoče o postojanju nekadašnjih očuvanih šuma submediteran-skog crnog bora na širem arealu našeg krša.

(Foto: Ive Nekić)

2500

2000

1500

1000

500

Ledenice-Krmpote Krivi put Senj Sv. Juraj Jablanac Karlobag

Upravna općina Grafikon 1. Površine kultura-branjevina po vlasništvu i političko-teritorijalnoj podjeli

si se pretežito na listače (98,4 %) te neznatnim dijelom na četinjače (1,6 %). Najveća količina sjemena od

U najobimnijoj evidenciji pošumljavanja krša "Katastru pošum­ljavanja", kod pošumljavanja se upotrebljavaju dva izraza, i to: pošumljavanje - osvajanjem "novosadnja" i pošumljavanje -popunjavanje. Prema sadašnjim terminima to odgovara nazivi­ma pošumljavanje i popunjavanje, koji će se stalno koristiti u ovom radu.

3.440 kg (četinjača 1,3 % i listača 98,7 %) upotrijeblje­na je kod popunjavanja, te samo 172 kg (četinjača 8,3 % i listača 91,7 %) kod pošumljavanja. Prosječno, go­dišnje je pošumljeno 27 ha sa 163.000 kom. sadnica i 2,7 kg sjemena, te popunjeno 23 ha sa 70.000 kom. sadnica i 53,7 kg sjemena. Sveukupno je dakle go­dišnje prosječno pošumljeno i popunjeno 50 ha s 233.000 kom. sadnica i 56,4 kg sjemena.

10

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNIŠTVA ZA POŠUMLJENJE KRASA ... Šumarski list - SUP1.KMENT (2003). 3-22

Prosječni broj sadnica po hektaru iznosio je kod po-šumljavanja 6.021 kom. i godišnje se kretao u širokom rasponu od 11.833 kom. (1880) do 1.267 kom. (1942), a kod popunjavanja 3.094 kom u još većem rasponu od 11.900 kom. (1897) do 1.093 kom. (1933). Ukupno je prosječno kod pošumljavanja i popunjavanja upotri­jebljeno 9.115 kom./ha sadnica u širokom godišnjem

Najveći broj kultura-branjevina imao je trajnu za­štitnu ulogu, osobito za bujična područja, poljopri­vredna zemljišta, prometnice, naselja i općenito cjelo­kupni okoliš. Preostale kulture-branjcvine osnovane su kao prolazne (pretkulture) koje su trebale stvoriti uvje­te bržem povratku autoktone vegetacije. Međutim, ne­dostatne uzgojne mjere umnogome su usporile ili pot­puno onemogućile takve procese. Od uzgojnih radova ostvarena je resurekcija (851 ha), prirodno pomlađiva­nje (7.435 ha), čišćenje (53 ha) i prorede (144 ha). Izo­stanak uzgojnih mjera većeg intenziteta u kulturama-branjevinama bio je motiviran opravdanim strahom od ponovne erozije i devastacije vegetacije, izrazito sla­bim interesom kupaca za crni bor, nedostatkom sred­stava i visokom cijenom radova. Osnivanju svake kul-ture-branjevine prethodile su detaljne studije koje su uzimale u obzir sve elemente važne za njihovo uspješ­no podizanje. Današnja vrijednost ovih kultura-branje­vina u sferi mnogobrojnih socijalnih i ekoloških ele­menata općekorisnih funkcija šuma vrlo je visoka i vi­šestruko opravdava uložena sredstva.

Kulture-branjevine s dominirajućim crnim borom bile su u svim razvojnim fazama izložene čestim napa-

rasponu od 23.270 kom. (1896) do 4.043 kom. u 1937.godini (Grafikon 2.). Pošumljavanje je započelo već 1879. godine nakon proizvedenih prvih sadnica u vlastitom rasadniku, a popunjavanje 1894. godine. Kao dopuna sadnji prva sjetva kod popunjavanja započela je 1904. godine, a kod pošumljavanja 1928. godine.

dima raznih vrsta štetnika. Tako u spisima Nadzorni-štva nalazimo podatak o mehaničkom suzbijanju boro­vog četnjaka daleke 1895. godine. Međutim, ovaj štet­nik nije nikada prouzročio veće štete, niti je zbog toga

Uspješno podignuta kultura-branjevina "Perinica" u neposrednoj blizini Alana. Najintenzivnije pošumljavanje obavljeno je od nje­nog osnutka 1923. godine, pa do 1930.

(Foto: Ive Nckić)

Desetljeće - godina

Grafikon 2. Broj sadnica kod pošumljavanja po hektaru prema desetljećima

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNIŠTVA ZA POŠUMLJENJE KRASA Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 3-22

dolazilo do većeg zastoja u razvoju kultura-branjevina. Od ostalih štetnika spominju se: borov savijač, obična i rusa borova pilatka, hrušteva grčica i skakavci, koji nisu pričinjali veće štete na kulturama. Što se tiče šum­skih požara evidentirano je 15 požara u razdoblju od 1894-1942. godine, na ukupnoj površini od 98 ha, a od čega se 55 ha (56 %) odnosilo na šume.

c) Rezultati pošumljavanja krša Pošumljavanje krša vrlo je mukotrpno, skupo i spo­

ro, pa podaci o tobože velikim uspjesima diljem našeg krša ni približno ne odgovaraju stvarnom stanju. Potvr­du za to nalazimo i u prosječnim rezultatima pošumlja­vanja krša na području Nadzomištva - Inspektorata od 17,11 %. Ovakav podatak izračunat je stavljanjem u postotni odnos razlike ukupnih površina pošumljava­nja i popunjavanja prema površini pošumljavanja (1.738-1.441 =297/1.738x100= 17,11 %). Primjenom istog kriterija izračunati su rezultati pošumljavanja u pojedinim upravnim općinama kako slijedi: Ledenice-Krmpote 44 %, Sveti Juraj 36 %, Karlobag 32 %, Krivi

put 3 %, Jablanac -48 % i grad Senj -227 % (Grafikon 3). Najviše je osnovano kultura-branjevina na 1.930 ha (19,1 %) u intervalu od 601 -700 mnv odnosno sveukup­no 7.195 ha (71,3 %) u širem dijapazonu od 401-1000 mnv, te najmanje 278 ha (3 %) od 0-100 mnv. Inače u širokom rasponu od 400-800 mnv pošumljeno je 802 ha (46 %), popunjeno 583 ha (40 %) te prirodno pomlađe­no 4.506 ha (61 %). Detaljnom analizom kultura-branje­vina obrađeni su rezultati pošumljavanja s obzirom na nadmorske visine kultura-branjevina. Prosječni rezul­tati pošumljavanja po nadmorskim visinama kreću se u rasponu od 401-500 mnv (67,20 %), zatim od 701-800 mnv (59,30 %), do 0-100 mnv (-158,30 %). Podaci o prirodnom pomlađivanju ne odstupaju mnogo od rezultata pošumljavanja. Od ukupnog prirodnog po­mlađivanja najviše je ostvareno u rasponu od 601-700 mnv (19 %), zatim od 401-500 mnv (16,5 %) te naj­manje (1,9 %) od 0-100 mnv (Grafikon 4.). Od sve­ukupno 3.179 ha pošumljenih i popunjenih površina ostvareno je u pojedinim desetljećima (dekadama) kako slijedi:

1. 2. 3. 4.

1921-30. god. 1.317 ha 1931-40. god. 1881-90. god. 1911-20. god.

ha ^r 700 —i

600 -

500-

448 ha 408 ha 328 ha

(41 %) (14%) (13%) (10%)

5. 6. 7. 8.

1901-10. god. 1891-00. god. 1941-42. god. 1879-80. god.

313 ha 295 ha 49 ha 21 ha

(10%) (9 %) (2 %) (1 %)

Rezultat pošumljavanja Pošumljeno

400

300

200

Ledenice--Krmpote K n v l Put Senj Sv. Juraj J a b l anac

Pošumljeno Rezultat pošumljavanja

Upravna općina

Grafikon 3. Rezultati pošumljavanja po političko-teritorijalnoj podjeli

Karlobag

Ukupno 1.738 ha pošumljavanja ostvareno je u in­tervalu od 563 ha (32 %) od 1921-30. god., do 20 ha (1 %) 1879-80. god. Ukupno popunjavanje od 1.441 ha

izvršeno je u dijapazonu od 754 ha (52 %) od 1921-30. godine do 1 ha, 1879-80. god (Grafikon 5). Za vrijeme Nadzomištva - Inspektorata izmijenilo se više država

12

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZ0RN1STVA ZA POŠUMLJEN JE KRASA Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 3-22

Prirodno pomlađeno Pošumljeno

Popunjeno Rezultat pošumljavanja

Nadmorska visina (m)

Grafikon 4. Pošumljene, popunjene i prirodno pomlađene površine s rezultatima pošumljavanja po nad­morskim visinama

Desetl jeće - godina

Grafikon 5. Pošumljene površine po desetljećima

(vlasti). Najviše je pošumljeno i popunjeno za Kralje- 22 %, E. Malbohana 15 %, J. Balena 14 %, V. Pleše 6 % vine Jugoslavije (56 %), zatim Austro-Ugarske (42 %) i A. Rosmanitha 5 %. Usporedbom površina ostvarenog i NDH (2 %). Od sveukupno 3.179 ha pošumljavanja i prosječnog godišnjeg pošumljavanja i popunjavanja po-popunjavanja ostvareno je za službovanja pojedinih jedinih upravitelja s prosječnom površinom pošumlja-upravitelja kako slijedi: A. Kaudersa 38 %, O. Nyitraya vanja i popunjavanja na razini Nadzorništva - Inspek-

13

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNIŠTVA ZA POŠUMLJENJR KRASA ... Šumarski list - SUPLHMENT (2003), 3-22

torata (50 ha) dobiju se realniji podaci, i to: 1. A. Kau-ders 134 ha (268 %); 2. J. Balen 72 ha (144 %); 3. A. Rosmanith 37 ha (74 %); 4. O. Nyitray 35 ha (70 %); 5. E. Malbohan 29 ha (58 %) i 6. V. Plesa 25 ha (50 %).

Detaljno obrađeni podaci pošumljavanja kultura-branjevina omogućili su usporedbu između primorskih padina Velike Kapele i Velebita. Tako se od sveukupne površine kultura-branjevina od 10.097 ha pretežni dio 7.952 ha (79 %) nalazi na Velebitu, a preostali od 2.145 ha (21 %) na Velikoj Kapeli. Od ukupnog pošumljavan­ja i popunjavanja odnosi se na Veliku Kapelu 60 %, a na Velebit 40 %. Dodamo li tome i prirodno pomlađivanje, tada Velebitu pripada 88 %, a Velikoj Kapeli 12 % sveu­kupne površine. Međutim, ovakav odnos ni približno ne odgovara uloženim sredstvima pošumljavanja i popu­njavanja (Velika Kapela 63 % i Velebit 37 %).

Uspješnom osnivanju kultura-branjevina prethodila je izgradnja suhozida, koja je dobrim dijelom sačuvala postojeću vegetaciju od nepovoljnih vanjskih čimbeni­ka, ispaše i štetnog utjecaja čovjeka. Najviše suhozida izgrađeno je od 1879-95. godine, a od tada se postavlja­ju samo kameni humci. Od 1927-42. god. izgradnja su­hozida ponovo se aktualizira, ali nikada ne dostiže raz­mjere iz početnog razdoblja. Za cijelo razdoblje Nad-zorništva - Inspektorata ukupno je izgrađeno impo­zantnih 260,4 km suhozida.18 U zaštiti kultura-branje­vina od požara sporadično se izgrađuju prosjeke koje međutim nisu osposobljene za promet vozila. Osim toga grade se i vatrobrani zidovi u vrlo malom obujmu.

Osim navedenih tehničkih radova izgrađene su mnoge staze, putevi, zidovi, stube, klupe i ostali manji objekti, zajedno s hortikulturnim uređenjem, i to u pr­vom redu u gradskom parku "Nehaj" i Zavratnici kraj Jablanca. Vrlo nestabilne bujične i erozijske aktivnosti prouzročile su znatne štete osobito u gornjim dijelovi­ma (nanosištima). U njihovu saniranju najprije su se primjenjivale tehničke mjere u nanosištu, koje nisu po­lučile zadovoljavajuće rezultate. Do konačnog smiri­vanja bujica dolazi kasnije i to izvedbom kombiniranih uzgojno-tehničkih radova, ponajprije u prikupištu, ali i u cjelokupnom bujičnom perimetru. Radovi se osobito intenziviraju osnivanjem Nadzorništva. To se poklapa i sa zakonskom regulativom, jer je Zakon o uređenju bujica 1895. godine stvorio dobru osnovu za uređenje bujica. Od tada pa nadalje, Nadzorništvo izvodi uzgoj-

18 Suhozid je izgrađeni zid od neobrađenog kamena, bez vezivnog materijala, najčešće uokolo kultura-branjevina radi bolje zaštite vegetacije od stoke i ljudi. Prosječna širina zida iznosila je 0,9 m u podnožju, 0,6 m na vrhu, visine 1,6 m i površine poprečnog presjeka 1,2 ml Za tekući metar (m') treba 0,96 m3 kamena, uzi­majući u obzir redukciju od 20 % šupljina između kamena.

19 V. Ivančević, 1987. Naziv "Torrente" na francuskom označava bujičnu pojavu i nalazište

Velike količine nestabilnog bujičnog nanosa s oskudnom vegetaci­jom glavna su odlika nanosišta senjske bujice "Torrente" s početka 20. stoljeća. Ovaj interesantni "pejzaž" iskoristila je grupa senjske gospode za slikanje prilikom jednog kraćeg izleta. Original slike čuva se u Gradskom muzeju u Senju.

Izgradnjom suhozida u branjevini "Borova draga" kraj Svetog Jurja zaustavljena je nestabilna sipina (popuzina), čemu je pridonio i proces prirodnog pomlađivanja.

Fotodokumentacija Nadzorništva - Inspektorata

ne radove i to uglavnom na pošumljavanju, kao i ma­nje tehničke radove u saniranju bujica. Ostale tehničke objekte izgradili su posebne državne službe za uređe­nje bujica pod rukovodstvom specijaliziranih šumar­skih stručnjaka. Kao izraziti primjer uspješnog rada Nadzorništva može poslužiti saniranje divlje bujice senjskog "Torrentea" (Senjske drage) površine peri-metra od 3.100 ha.19 Na tom području uspješno su izve­deni veliki uzgojno-tehnički radovi krajem 19. i počet­kom 20. stoljeća, koji su potpuno obuzdali divlju buji­cu. Od većih tehničkih objekata osobito se ističe se­dam masivnih kamenih pregrada. Usporedno s tim ra­dovima osnovane su 22 kulture-branjevine na 320 ha, te izgrađeno 20 km suhozida. Danas je područje neka­dašnje bujice Senjske drage potpuno smireno. Mnogo­brojni, osobito strani stručnjaci, dive se ovako uspješ­nim radovima. Pri tome se osobito ističe veličina zah­vata koji su po svojim razmjerima jedinstveni na Me-

TEHNICKI RADOVI - Tehnical activities

14

V Ivančević: 125. OBLJKTNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNIŠTVA ZA POŠUMLJENJE KRASA . Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 3-22

diteranu. Zbog toga treba čim prije pokrenuti zakonski postupak o uvrštenju cijele Senjske drage u zaštićene prirodne objekte, a neke vrijedne uzgojno-tehničke objekte na području Nadzorništva - Inspektorata pro­glasiti spomenicima tehničke kulture. Od kraja 19. sto­ljeća do početka II. svjetskog rata, na području Nad­zorništva - Inspektorata na saniranju bujica sveukupno je izgrađeno 166 poprečnih pregrada od kamena u be­tonu, 92 uzdužne kamene građevine i 8.457 m3 zida, te iskopano 21.358 m3 raznog materijala. Taj razmjerno veliki broj objekata na najbolji mogući način izražava silovitost bujica na primorskim padinama Velebita i Velike Kapele. Njihova izgradnja umnogome je prido­nijela smirivanju mnogobrojnih bujičnih slivova. Da­nas je situacija sasvim drukčija, jer je, posebno nakon II. svjetskog rata, došlo do velike depopulacije područ­nog stanovništva i relativno brze obnove autoktone ve­getacije, pa objektivno više nema opasnosti od ponov­nog aktiviranja mnogobrojnih bujica.

Između velikog broja različitih tehničkih naprava u bujičnom toku Senjske drage, svojom monumentalnošću osobito se ističe sedam masivnih poprečnih pregrada. Na slici je jedna takva pregrada u ne­kadašnjem prikupištu bujice.

(Foto: G. Novotny)

STAMBENI OBJEKTI Sjedište Nadzorništva- Inspektorata za cijelo vrije­

me njegova rada bilo je Senju. Pretpostavlja se daje Nadzorništvo započelo s radom u vili "Nina" na Staroj cesti. Naime, vilu "Nina" kupio je K1Z 1883. godine od poznate senjske obitelji Vranycany.20 Uz zgradu s prizemljem i dva kata kupljena je i staja s okućnicom. Osim uredskih prostorija u zgradi se nalazio i stan za upravitelja Nadzorništva - Inspektorata. Ovakvo sta­nje nije se mijenjalo sve do ukidanja Nadzorništva. Uz zgradu bio je osnovan i mali, uzorno uređeni park. Danas se u zgradi nalaze privatni stanovi, pa je tako je­dina i najstarija šumarska zgrada u Senju izgubila pr­votnu namjenu. Najveću krivnju za takvo stanje snose mnoge generacije rukovodećih šumara senjskog po­dručja nakon II. svjetskog rata, koji su se olako odrekli tog lijepog i reprezentativnog zdanja. U povodu 100. obljetnice osnutka Nadzorništva 1978., na pročelju

- Housing facilities zgrade postavljena je spomen ploča u znak zahvale Nadzomištvu - Inspektoratu za postignute rezultate na pošumljavanju krša i uređenju bujica, te općenito po­boljšanju stanja na kršu.

Kuće ili lugarnice na terenu kupljene su također sredstvima KlZ-a te su se vodile kao njegovo vlasni­štvo. Prema stanju 1911. godine sveukupna površina 12 lugarskih stanova - lugarnica iznosila je 1.142 m2, pomoćnih zgrada i okućnica 6.274 m2 u vrijednosti od 94.453 krune. Dodatkom vrijednosti upravne zgrade u Senju od 12.000 kruna, staje od 1.190 kruna, sveukup­na vrijednost iznosila je 107.643 krune.21 Inače, brigu o održavanju svih stambenih objekata vodilo je Nad­zorništvo - Inspektorat u svom djelokrugu rada. U sa­dašnjem trenutku većina lugarnica je nažalost potpuno propala, pa njihovi ostaci stoje kao svjedoci prohuja-log vremena.

STRUČNO TEHNIČKO OSOBLJE - Specialist technical staff Iako osnovana neposredno prije razvojačenja, senj­

ska krška organizacija sadržavala je mnoge elemente vojne organizacije. Tako je njezin prvi upravitelj E. fvlalbohan bio postavljen naredbom glavnog zapovjed­nika Vojne krajine. Ostale njegove nasljednike postav­ljale su najviše šumarske vlasti, kojima su bili i nepo­sredno odgovorni. Do kraja I. svjetskog rata upravitelji

211 Sačuvani originalni kupoprodajni ugovor na njemačkom jeziku nalazi se u Gradskom muzeju u Senju.

21 Temeljna knjiga o nepokretnom imetku KlZ-a u Nadzomištvu, Senj 1911, autora Otta Nytraya, nalazi se u Gradskom muzeju u Senju.

22 J.Wessely, 1876 25 P. Ziani, 1957

su bili stranci, a nakon toga dolaze domaći stručnjaci. Prvi upravitelj Eduard M a 1 b o h a n (Goldstein 1844 -Karlovac 1931) bio je vrlo iskusan i priznat šumarski stručnjak toga vremena. Kod njegova izbora odlučnu ulogu imao je M. Durst, tadašnji glavar Krajiške šum­ske uprave. Stručna rješenja osnova pošumljavanja koje je izradio E. Malbohan prema uputama J. Wes-s e 1 y a (1876) također su bili dobra preporuka za nje­govo imenovanje.22 Za njegova višegodišnjeg rada u Senju ostvareni su opsežni radovi na pošumljavanju krša. Kao stručnjak za krš dobiva visoke ocjene, pa ga tako P. Z ian i smatra izvanrednim opažačem i intui­tivnim ekologom krškog šumarstva.23 E. Malbohan bio je dugogodišnji član upravnog odbora trgovačko-obrt-

15

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZ0RN1ŠTVA ZA POŠUMLJENJE KRASA ... Šumarski list - SUPLEMLNT (2003). 3-22

Prirodna obnova autoktonc vegetacije u kombinaciji s crnim bo­rom, na većem dijelu Nehaja omogućuje danas ugodan boravak mnogobrojnim posjetiteljima.

(Foto: I. Stella)

ničke komore u Senju i strastveni lovac. Senjani će ga između ostalog pamtiti po prvom sustavnom pošum-ljavanju Nehaja 1892. godine.

Po odlasku E. Malbohana iz Senja u Otočac 1894. godine dolazi na mjesto upavitelj a Albert Rosmani th (Šleska 1857 - Zagreb 1927). U Senju ostaje do 1898. godine kada je premješten u Šumarsko ravnateljstvo Zagreb. Između ostalog A. Rosmanith osnovao je jedini gradski park "Marija Art" 1895. g. i mali rasadnik "Sv. Vid" u Senju 1896. godine. Pod njegovim stručnim vod­stvom nastavljeni su intenzivni radovi na pošumljava-nju Nehaja. Na milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. godine bio je osobito zapažen njegov zorni prikaz naše­ga krša, za stoje bio i posebno odlikovan. Njegovi rado­vi na uređenju bujica posebno su bili nagrađeni. A. Rosmanith slovio je za vrsnog šumarskog stručnjaka s međunarodnom reputacijom.

Njegov nasljednik Otto Ny t ray (? 1870 - Vesz-prem, Mađarska 1923) dolazi na čelo Nadzorništva kao mladi i neiskusni stručnjak, unatoč protivljenju Zemaljske vlade. Nepovoljne financijske prilike i od­bojni stav stanovništva o daljnjem pošumljavanju, go­tovo su prekinuli sve radove. Zbog toga i ne čudi poda­tak daje za njegova višegodišnjeg rukovođenja izdvo­jeno najmanje površina za pošumljavanje krša.24 Me­đutim, O. Nytray je uzorno sredio evidenciju o svim radovima na kršu. Ističe se kao jedan od autora udžbe­nika Šumarskog fakulteta u Šćavnici 1913. godine.

I napokon, po završetku I. svjetskog rata, na čelo Nadzorništva 1919. godine po prvi put dolazi domaći stručnjak. Riječ je o Josipu Ba lenu (Krmpote, 1890 - Tucuman, Argentina 1964) našem najistaknutijem

šumarskom stručnjaku za područje krša, te uspješnom znanstveniku, profesoru i kompletnom intelektualcu. Šumarska struka pamti ga kao prvog doktora šumar-

24 A. Kauders, 1921

skih znanosti na zagrebačkom Sveučilištu. Naime, mladi ambiciozni stručnjak J. Balen za službovanja u Senju priprema disertaciju pod naslovom: "Bura i nje­zino značenje za pošumljavanje krša". Uspješno brani disertaciju u 33. godini života na Gospodarsko-šumar-skom fakultetu u Zagrebu 1923. godine. Za vrijeme službovanja u Senju poduzima akcije među stanovniš­tvom, zalažući se za izdvajanje novih površina za po­šumljavanje krša, koje su uskoro dale izvanredne re­zultate. Na taj način J. Balen je osnovao više novih kultura-branjevina. Uz poslove rukovođenja Nadzor-ništvom povjereno mu je i vođenje šumarsko-tehnič-kih poslova za otok Krk i Crikvenicu. Njegov rad u Senju nije ostao nezapažen, pa 1925. god. odlazi u Mi­nistarstvo šuma i rudnika. Uskoro postaje i profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu. Po osnutku NDH dolazi u Zagreb, gdje na Šumarskom fakultetu, bez naknade, predaje više predmeta. Nakon reorgani­zacije vlasti postaje ministar u Ministarstvu šumarstva i rudarstva od 1943-45. godine. Nakon izbjegličkih lo­gora u Italiji, odlazi u Argentinu 1947. godine, gdje je ubrzo imenovan tehničkim savjetnikom u Ravnatelj­stvu šuma. Uspješno je izveo velik projekt pošumlja-

Diploma Josipa Balena, prvog doktora šumarskih znanosti na Gospodarsko-šumarskom fakultetu 1923. godine.

Arhiv zagrebačkog sveučilišnog rektorata

UNIVERSITAS U T T E R A R U M REGNI SERHORUM C R 0 AT A RUM S I. () V I • N 0 R U M Q U E i A (i R E BENS IS

NOS RECTOR,

EACULTATIS AGRONOMICO-FORESTALIS DECANUS

ET PROMOTOR RITE CONSTITUTUS

IN DOCTISSIMUM ET CLARISSIMUM VIRUM AC DOMINUM

JOSEPHUM BALEN EX KRMPOTE IN CROATIA ORIUNDUM

DISSERTATIONE INAUGURAL! LAUDABILI CONSCRIPTA

.BURA I NJEZINO ZNAČENJE ZA POŠUMLJENJE KRASA"

EXAMINEQUE RIGOROSO CUM LAUDE SUPERATO

DOCTORIS RERUM FOREST1UM GRADUM

EX UNANIMI FACULTATIS AGRONOMICO-FORESTALIS DECRETO

CONTULIMUS

E1QUE HOC DIPLOMATE SIGILLO UNIVERSITÄT« LITTERARUM MUNITO RERl FOREST1UM DOCTORIS IURA AC PRIVILEGIA CONCESS1MUS.

DATUM IN ZAGREB DIE 30. MENSIS JUNI ANNI 1923.

Ž^T»'

16

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNIŠTVA ZA POŠUMLJENJE KRASA ... Šumarski list SLPLEMENT (2003). 3-22

F O E D E R A T I V A P O I ' L ' I . A R I S R E S P U B L I C A l i c , n s [ \ Y I

P O P U L A R I S RES P U B L I C A C R O A T I A

UNIVERSITAS STUDIORUM ZAGRABIENSIS

DIPLOMA JMBITO. COSSILIO FACULTATIS PORESfAl.lS EIUSDfcM UNIVERSITÄT« SlADEVIf, EX CAPITIBUS XXI FT XXII

LEGIS DE DOCTORIS SCIENTIARIJM GRADI PROMULGATAE ET EX CAPIffc LI LEGIS GENERALIS DF FACULTATIII S

ET UNI VERSITA TI BUS, COMMUNI CONSENSU DECREVIT. CT IM

PROF. me. ALPHONSUM KAUDERS PRAESTANTI DOCTR1NA EXCULTUM ATQUE DE SILVIS MONTANIS IN PATRIA NOSTRA FLANTANDIS ET

EXCOLENDIS OPTIME MERITUM,

GRADUS DOCTORIS S ILVICULTU RAE SGIENTIARUM UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS CONFERRETUR.

QUA RE HÜNC EXIMIUM VI RUM, QUI OECOLOGICAS COND1CIONES ET PROPRIETATE5 ARBORL'M IN SILVIS

NOSTR1S EXISTENTIUM MULTOS ANNOS SEDULO ET FRUCTUOSO LABORE tNVESTIGAVIT ATQUE ITA AD

SILVAS IN NUDIS ET MONTUOSIS Rf.GIONIBUS, UBI AD TUTELAM INCOLENT1UM SILVA MAXIMI MOMENTI

EST, EXTENDENDAS PLURIMUM ATTULtT, UNIVERSITAS STUDIORUM ZAGRABIENSIS Sl'MMO HONORE

PROSEQUITUR.

QUAPROPTER HOC DIPLOMA EDIT, QUO SOLLEMN1TER DECLARATOR DOMINUM

PROF. ING A L P H O N S U M K A U D E R S DOCTOREM HONORIS CAUSA

UNIVfcRSITATIS STUDIORUM ZAGRABILNSIS FACTUM ,SSE

DATUM ZAGRABIAE, A. ft XI KAL DKCKMHKKS ASSI MCMI.X.

vanja područja rijeke Parane na 50.000 ha, koji mu je donio puno pohvala i potvrdu međunarodnog ugleda. Osnivač je prvog Šumarskog fakulteta u Tucumanu (Argentina) 1960. godine, gdje je bio postavljen za vo­ditelja Katedre za pošumljavanje i Instituta za pošum-ljavanje.25 Predajući se potpuno radu na tim odgovor­nim mjestima, J. Balen umire u Tucumanu 1964. godi­ne. U vrijeme svog znanstvenog i stručnog rada napi­sao je preko 50 radova, koji su objavljeni u mnogim domaćim i stranim novinama i časopisima. Autor je kapitalne knjige o kršu "Naš goli krš" 1931. godine, koja još do danas u mnogim segmentima nije izgubila na aktualnosti. Poštujući djelo i život ove izuzetne oso­be, Šumarski fakultet 1995. godine proveo je postupak njegove rehabilitacije. U tome sudjeluje i šumarska struka obilježavanjem 110. obljetnice njegova rođenja u sklopu 235. obljetnice Šumarije Krasno, koja je kra­jem 2000. godine održana u Krasnu. Tom prilikom prof. dr. S. Mat ić održao je zapaženo izlaganje o ži­votu i djelu ovog vrsnog šumarskog stručnjaka.

Nakon odlaska J. Balena 1925. godine iz Senja dolazi za upravitelja Alfons Kauders (Zagreb, 1878-Zagreb, 1966). Za svog višegodišnjeg boravka u Senju do 1934. godine osniva više branjevina-kultura, te izra­đuje mnoge projekte uređenja bujica i okoliša atraktiv­nih turističkih mjesta uz more. Pri tome je vrijedno ista­ći njegovo dalekovidno shvaćanje o prioritetu šumar­stva na našoj obali, kao prethodnici budućeg turističkog razvoja. U svojim radovima osobito naglašava važnost općekorisnih funkcija šuma. Svoje mnogobrojne radove objavljuje u više domaćih, osobito u "Šumarskom listu", te stranih časopisa i publikacija. Vanjski je surad­nik JAZU od 1949. godine, urednik šumarstva u časopi­su "Bulletin scientifique" i autor mnogih priloga prvog izdanja Šumarske enciklopedije. Napisao je udžbenik za srednju šumarsku školu i Šumarsku bibliografiju u dva sveska s 18.000 podataka. U povodu 100. obljetnice šumarske nastave u Hrvatskoj 1960. proglašen je počasnim doktorom šumarstva. Tim činom zaokružen je njegov plodni životni put čovjeka i izuzetnog šumar­skog stručnjaka. Godine 1934. odlazi na višu dužnost u Kraljevsku bansku upravu Zagreb.

Na njegovo mjesto dolazi Vinko Plesa (Sinac kraj Otočca, 1893 - Rijeka, 1968). Dužnost upravitelja Nadzomištva obavlja do njegovog ukidanja 1942. go­dine, kada postaje upraviteljem Ravnateljstva šuma Senj. Osim poslova na pošumljavanju krša, V. Plesa je zajedno sa svojim suradnicima i studentima-praktikan-tima 1939. godine izradio više osnova pošumljavanja. Svojim pejzažnim rješenjem Zavratnice i Nehaja, u os­novama pošumljavanja autor se predstavio i kao vrlo uspješni pejzažni arhitekt. Nakon II. svjetskog rata

25 Drak, 1964 :" R. Kolaković, 1969

Diploma A. Kaudcrsa, počasnog doktora šumarskih znanosti 1960. godine.

Arhiv zagrebačkog sveučilišnog rektorata

radi u šumarskom institutu JAZU. U nekrologu R. K o l a k o v i ć ističe njegove glavne odlike, smatrajući ga kompletnim šumarom svestrane naobrazbe i osobne kulture.26

Osim upravitelja u Nadzorništvu - Inspektoratu bili su zaposleni i ostali šumarski stručnjaci. Za službovanja E. Malbohana kao njegov pomoćnik spominje se geo­metar Nikola J a s i k a, a za A. Rosmanitha šumar Bela Mač er, ali osim ovih šturih crtica nema nikakvih drugih podataka. Od 1908-11. god. u Nadzorništvu radi šumar Svetozar Š o 1 c i to pretežito na popisu i izradi karata kraških pustoši. Od 1925-27. godine bio je zapo­slen Đorđe J e 1 a č a, šumarski inženjer (Gospić, 1896 -Beograd, 1961). Nakon njegovog odlaska iz Senja primljen je 1929. godine u stalni radni odnos Uadislav Kohut , šumarski inženjer (Stara Moravica, Bačka 1898 - Senj, 1953) koji će raditi u Senju, pretežito na poslovima pošumljavanja krša, sve do kraja života. Osim upravitelja Nadzomištva - Inspektorata i ostalih šumarskih inženjera u uredu je bio zaposlen i jedan pisar - akcesista. Za vrijeme Inspektorata privremeno se zapošljavaju mladi šumarski stručnjaci-praktikanti i studenti u ljetnim mjesecima na poslovima izmjere, koji su prethodili izradi osnova pošumljavanja.

17

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNISTVA ZA P0SUM1.JF.NJC KRASA ... Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 3-22

POMOĆNO TEHNIČKO OSOBLJE - Auxilliary technical staff

Razmjerno veliko prostranstvo Nadzorništva - Ins­pektorata, raspršenost kultura-branjevina te gusta na­seljenost, zahtijevali su organizaciju dobre lugarske (čuvarske) službe. Zbog toga je područje Nadzorništva - Inspektorata bilo podijeljeno u više lugarskih rejona - područja. Svaki lugar u prosjeku nadzirao je najman­je 500 ha kultura-branjevina. Lugari su bili smješteni najvećim dijelom u lugarnicama koje su bile izgrađene unutar lugarskih rejona, a manjim dijelom u iznajml­jenim ili vlastitim kućama. Svaki lugar, osim čuvanja kao glavnog posla, vodi brigu i o svim ostalim poslovi­ma. Tako je o njima ovisio prijem radnika na sezonske poslove u rasadnicima, pošumljavanju, izgradnji suho­zida i svim ostalim poslovima. Broj lugara kretao se u rasponu od 10-15, a pomoćnika od 22-27 osoba. Osim toga, lugari su sastavljali isplatne liste, popravljali su­hozide, održavali humke, opažali i uništavali štetnike, s-kupljali domaće vrste šumskog sjemena (osobito kadu­lje) i sijali na terenu.27 Također rade na vođenju šumske kronike i neposredno na pokusnim plohama radi pra­ćenja uspjeha pošumljavanja. Pri šumskim požarima izravno rukovode gašenjem do dolaska upravitelja.28

Neposrednom sjetvom kadulje i općenito obnovom vegetacije, stvaraju se bolji uvjeti za pčelarstvo. Lugarski poziv zahtijevao je zdrave osobe zavidnog stručnog znanja i sklonosti. Među njima ističe se Kra­ljevski nadlugar I. Tomljenović, koji je za predani 42 godišnji rad, pretežno na dužnosti nadziratelja biljevišta

Cjelokupni rad Nadzorništva - Inspektorata finan­cirale su aktualne državne vlasti putem posebnih za­klada, državnog proračuna ili drugih izvora. Od počet­ka rada, kako je već rečeno, Nadzorništvo se financira­lo iz dijela sredstava KlZ-a. Od sveukupnog iznosa KlZ-a za pošumljavanje našeg krša, do njegovog uki­nuća 1912. godine, utrošeno je svega 2,3 % ukupnih sredstava od 1.787.950 kruna, što nipošto nije zanema­rivo. Dakako, doznačena sredstva nisu bila dostatna za nesmetan rad, ali je njihov sveukupni pozitivni učinak na kršu bio vrlo uočljiv. U ratnom i poratnom razdo­blju I. svjetskog rata, nastaju velike teškoće u financi­ranju pošumljavanja krša, koje se od 1924. godine osjetno poboljšavaju. Takvom trendu umnogome pri­donosi Zakon o šumama 1929. godine, koji je na su­vremen i zadovoljavajući način uspješno razriješio fi­nanciranje pošumljavanja krša. U tom sklopu ističe se pozitivna uloga Fonda za pošumljavanje te budžeta Ministarstva šuma i rudnika i Savske banovine. Među-

27 Spis Inspektorata pod brojem 1120/1937 28 Spis Inspektorata pod brojem 8913/1938 2' Lugarski viestnik, godina XVIII, 73-76, Prilog broj 8 i 9

Šumarskog lista, 1912

Dugotrajni, spori, skupi i skromni uspjesi pošumljavanja Nehaja značili su stalne izazove šumarskim stručnjacima. U potrazi za bo­ljim rješenjima primijenjena je s dosta uspjeha presadnja višego­dišnjih stabala crnog bora s busenom iz prirodnog ambijenta, po­moću specijalnih rasklopivih drvenih sanduka. Slika je nastala 1954. godine, od nepoznatog je autora. Skrećemo pozornost na osobu sa šeširom krajnje desno. Riječ je o lugaru Frani Rogiću jedinom živućem lugaru Nadzorništva - Inspektorata, koji će vjerujemo uskoro dočekati svoj stoti rođendan.

Sveti Mihovil, ukazom cara Franje Josipa 1912. godine dobio visoko odlikovanje.29 Za cjelokupno razdoblje Nadzorništva - Inspektorata bilo je zaposleno 79 lugara - čuvara. Prema detaljnoj evidenciji, dužina radnog staža jednog lugara prosječno je iznosila 15 godina.

tim, približavanjem II. svjetskog rata nastaju nestabil­ne političke i ekonomske prilike, koje se negativno re­flektiraju na financiranje krša. Na temelju raspoloživih podataka za cijelo razdoblje rada Nadzorništva - Ins­pektorata uloženo je za 25 raznih vrsta radova: 372.088 forinti, 1.043.774 kruna, 15.534.211 dinara i 404.996 kuna. Na temelju pariteta promjene vrijedno­sti pojedinih valuta, izračunata su zatim sveukupna sredstva. Prema takvom načinu obračuna participiraju pojedine valute u sljedećem omjeru: forinti 20 %, krune 28 %, dinari 51 % i kune 1 %. U sveukupnim sredstavi-ma glavne grupe radova sudjeluju, kako slijedi: a) uzgo­jni radovi 33,9 % (pošumljavanje 14,5 %, popunjavanje 6,9 %, rasadničarstvo 9,6 %, suzbijanje štetnika 1,2 % i ostalo 1,7 %); b) tehnički radovi 13,5 % (izgradnja suhozida 7,3 % stambeni objekti 3,2 % i ostalo 3,0 %) i c) plaće 52,6 % (osnovne plaće 26,4 % i ostala primanja - dodaci 26,2 %) (Grafikon 6a). Dodaju li se tome sred­stva na uređenju bujica od 185.355 kruna i 1.301.634 dinara, dolazi do manje promjene u odnosima među glavnim vrstama radova kako slijedi: a) uzgojni radovi 31,0 %; b) tehnički radovi 12,2 %; c) saniranje bujica 8,6 % i d) plaće 48,2 % (Grafikon 6b).

FINANCIRANJE RADOVA Financing activities

18

V. [vančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNISI VA ZA POSUMLJENJE KRASA Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 3-22

Grafikon 6a. Sveukupno uložena sredstva po glavnim vrstama radova

• Uzgojni radovi

• Tehnički radovi

D Plaće

D Uzgojni radovi

• Tehnički radovi

• Uređenje bujica

D Plaće

Grafikon 6b. Sveukupno uložena sredstva po glavnim vrstama radova uključujući i uređenje bujica

OSTALI RADOVI Other activities

Osim već opisanih glavnih uzgojnih i tehničkih ra­dova, Nadzorništvo - Inspektorat obavlja i više ostalih radova. Međutim, takve aktivnosti u šumarskom po­gledu potvrđuju njihovu široko shvaćenu ulogu šumar­stva na kršu, koja je najvećim dijelom bila usmjerena na poboljšavanje uspjeha pošumljavanja krša. Skupi, spori i nezadovoljavajući rezultati na pošumljavanju krša stalno su poticali stručnjake Nadzorništva - Ins­pektorata na pronalaženje novih mjera. U tom pogledu ističu se pokusi E. Malbohana i u rasadnicima i na tere­nu. U tim pokusima ispravno su detektirani mnogi van­jski čimbenici koji, su utjecali na uspjeh pošumljavanja krša. U kasnijim istraživanjima Josip Balen označava buru kao limitirajući čimbenik u pošumljavanju krša, te predlaže niz mjera za smanjenje njezinog negativ­nog utjecaja. Istodobno u rasadnicima intenzivno se radi na usavršavanju tehnike proizvodnje sadnica. Uz to, na terenu obavljaju se pokusi tretiranja sadnica s više vrsta umjetnog gnojiva. U ove mjere svakako pri­pada sakupljanje i obrada sjemena crnog bora, domaće poznate provenijencije radi proizvodnje sadnica u vlas­titim rasadnicima. Također se obavljaju pokusi različi­tim vrstama, uključujući i strane, radi praćenja njihova uspjeha u rasadnicima i na terenu, te mogućnosti suzbi­janja štetnika. Radovima na pošumljavanju krša omo­gućena je zarada lokalnom stanovništvu, stoje zapravo bio i uvjet njihovog daljnjeg opstanka na tim prostori­ma. Uz to, stanovništvo je ostvarivalo izvjesne zarade

sakupljanjem sporednih šumskih proizvoda, i to u pr­vom redu rujevog lišća i ostalih ljekovitih vrsta, koje se pretežno izvoze morskim putem u druge zemlje. U kul-turama-branjevinama događaju se i procesi ubrzane progresije autoktone vegetacije, koji stvaraju dobru podlogu za razvoj pčelarstva. Osim toga i povećani vlastiti uzgoj različitih vrsta voćki u Nadzorništvu -Inspektoratu, s besplatnom podjelom stanovništvu i edukacijom pridonose poboljšanju života stanovništva i razvoju pčelarstva. Lugari Nadzorništva - Inspekto­rata prvi su se počeli baviti pčelarstvom, što kasnije prihvaća i ostalo stanovništvo. Važno je istaći da je svakom radu na kršu prethodila izrada detaljnih pro­jekata koji su uzimali u obzir sve relevantne podatke. U početku razvoja turizma na našoj obali Nadzorništvo - Inspektorat daje značajan obol osnivanjem više kul-tura-branjevina u blizini turističkih mjesta, koje prido­nose obogaćivanju turističke ponude. Kod uređenja javnih površina i većih prostora uokolo važnijih obje­kata turističkih mjesta, škola i malobrojnih zaštićenih prirodnih objekata često je angažirana i senjska krška organizacija. Takve kontinuirane mjere, počevši od škole do odraslih, dale su uskoro vrlo dobre rezultate. Od ostalih aktivnosti važno je istaći sudjelovanje Nad­zorništva - Inspektorata na više domaćih i stranih iz­ložbi, te stručno vođenje mnogih generacija đaka-stu-denata, domaćih i stranih šumarskih društava i pojedi­naca za njihova boravka na primorskom kršu.

19

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOCi NADZORNISTVA ZA POSUMLJENJE KRASA ... Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 3-22

ZAKLJUČCI

Na temelju detaljnog istraživanja i obrade dostupnih podataka cjelokupnog rada Nadzomištva - Inspektorata od 1878-1942. mogu se izvesti sljedeći zaključci: - Radi poboljšanja života stanovništva i njegova oko­

liša na dijelu primorskoga krša 70-tih godina 19. stoljeća, vlasti Vojne krajine osnovale su "Kraljev­sko nadzorništvo za pošumljenje krasa krajiškog područja" u Senju, kao posebnu šumarsku organi­zaciju na našem kršu. To je nakon Trsta bila druga organizacija na području jadranske obale, pa stoga grad Senj s pravom smatramo kolijevkom našeg modernog krškog šumarstva. Važno je spomenuti daje između više varijanti za poboljšanje prilika na primorskom kršu izabrana baš šumarska varijanta, što našoj struci daje posebnu važnost.

- Početna koncepcija pošumljavanja krša isključivo prirodnim putem postupno ustupa mjesto pošumlja-vanju sadnjom, te manjim dijelom prirodnom po­mlađivanju. Tako je na ukupnoj površini Nadzomi­štva od 51.777 ha, prosječne dužine oko 160 km i uskog koridora od 3-8 km od mora prema unutraš­njosti, osnovano 95 kultura-branjevina ukupne po­vršine 10.097 ha od Povila (kraj Novog Vinodol­skog) do Sv. Magdalene (kraj Starigrada). Uspješnom pošumljavanju krša prethodila je pro­izvodnja sadnica u vlastitim rasadnicima. Rasadnik u Svetom Mihovilu (Senjska draga) s tmšnicom najstariji je u našoj zemlji, ali i šire. Ukupna i proizvodna površina četiriju rasadnika iznosila je 2,54 ha, odnosno 1,49 ha. Ukupno je posijano u ra­sadnicima 14.344 kg, odnosno godišnje 231 kg sje­mena (70 % četinjača i 30 % listača). Istodobno proizvedeno je ukupno 82.724.968 kom. sadnica ili prosječno godišnje 1.334.264 kom (93 % četinjača i 7 % listača).

- Ukupno pošumljavanje obavljeno je na 1.738 ha s 10.466.389 kom. sadnica (četinjača 85,3 % i listača 14,7 %), popunjavanje na 1.441 ha s 4.458.382 kom. sadnica (četinjača 78 % i listača 22 %), odnos­no sveukupno 3.179 ha s 14.924.771 kom. sadnica (četinjača 83,1 % i listača 16,9 %). Pri tome su upo­trijebljene sljedeće vrste sadnica: cmi bor 81 %, različite vrste 14 % (četinjače 17 i listače 61 vrsta) i crni jasen 5 %. Sjetva sjemena, kao dodatak sadnji i to pretežno listača, bila je ograničenog karaktera.

- Godišnje je prosječno pošumljeno 27 ha sa 163.000 kom. sadnica i 2,7 kg sjemena, te popunjeno 23 ha sa 70.000 kom. sadnica i 53,7 kg sjemena, odnosno sveukupno 50 ha s 233.000 kom. sadnica i 56,4 kg sjemena. Prosječni broj sadnica po ha iznosio je pri pošumljavanju 6.021 kom. sadnica, popunjavanju 3.094 kom sadnica, odnosno sveukupno 9.115 kom. sadnica.

Conclusions - Od ostalih uzgojnih radova izvršeni su resurekcija

(851 ha), prirodno pomlađivanje (7.435 ha), prore­de (144 ha) i čišćenje (53 ha). Od tehničkih radova ističe se izgradnja suhozida u dužini od 260,4 km, te manjim dijelom lugarnica, protupožarnih prosjeka i ostalih tehničkih radova u zaštićenim prirodnim objektima. Posebne službe uređenja bujica ostvarile su značajne tehničke radove počevši od zemljanih radova te izgradnjom 166 poprečnih i 92 uzdužne pregrade. Pri tomu je Nadzorništvo - Inspektorat obavilo pošumljavanje bujičnih tokova i izgradnji manjih tehničkih objekata.

- Sredstva za rad Nadzomištva - Inspektorata osigu­ravale su državne vlasti putem posebnih zaklada, fondova ili proračuna. Za ukupno 25 različitih vrsta radova i plaće osoblja uloženo je 372.088 forinti, 1.043.774 kruna, 15.534.211 dinara i 404.996 kuna. Dodaju li se tome sredstva na uređenju bujica od 185.355 kruna i 1.301.634 dinara, tada je raspored po glavnim grupama radova iznosio: uzgojna grupa 31 %, tehnička grupa 12,2 %, bujice 8,6 % i plaće 48,2 %.

- Svojim radom šumarski stručnjaci Nadzomištva -Inspektorata doprinijeli su razvoju šumarstva na kršu primjenom uspješnih metoda pošumljavanja krša, pripremom sjemena i sadnica, izborom lokaci­ja kultura-branjevina, uređivanjem šuma i pejzaž­nim oblikovanjem. Uz to izdvajaju se uzgojno-teh-nički radovi na saniranju aktivnih bujica.

- Detaljno upoznavanje sadašnje generacije šumara i ostalih struka o rezultatima rada Nadzomištva -Inspektorata bit će od značajne pomoći u njihovu daljnjem radu. Na taj način eliminiraju se loša isku­stva, dok se pozitivna prihvaćaju i dalje poboljša­vaju. Takvim racionalnim korištenjem dosadašnjih iskustava i praktičnom primjenom novih saznanja budući radovi na kršu umnogome će se ubrzati i unaprijediti u svim njegovim segmentima.

- Mnoge prirodne i tehničke objekte nastale za vrije­me Nadzomištva - Inspektorata na sadašnjoj dis­tanci od 125 godina po svojim neobično uspjelim uzgojno-tehničkim rješenjima svakako treba uvrsti­ti u spomenike tehničke kulture. U tom poslu potre­ban je puni angažman šumarske struke.

- Kompleksna obrada svih radova Nadzomištva -Inspektorata u 64 godine neprekidnog rada (1878-2003) rezultirala je novim saznanjima krš­kog šumarstva, koja znače novi prilog povijesti šu­marstva, uzgajanju šuma - ponajprije rasadničar-stvu i pošumljavanju, tehničkim radovima, uređiva­nju šuma i pejzažnoj komponenti na priobalnom di­jelu primorskog krša.

20

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNIŠTVA ZA POSUMLJENJE KRASA ... Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 3-22

LITERATURA - References B a i e n , J., 1924: Tužne prilike u jednom našem kraju,

Šumarski list, 514-520 De B o n a - B u n i ć , M , 1891: Izvješće o stanju

šumske uprave za II. polugodište 1891. g. u po­dručju modruško-riečke županije, Šumarski list, 309-352

D r a k , 1964: Naši pokojnici t dr. ing. Josip Balen, Hr­vatska, Buenos Aires

F r a n č i š k o v i ć , S., 1965: Razvoj šumskog gospodar­stva u zapadnohrvatskom visočju od XIII-IXX vijeka, Anali za šumarstvo, 43-269, disertacija

G o g i i a, A., 1900: Okružnica c. kr. glavnog zapovjed­ništva u Zagrebu kao krajiške zemaljske uprav­ne oblasti od 30. XII. 1877. kr. upr. predsj. br. 1297; o postotnoj razdiobi svaki put raspoloži­vih sredstava krajiške investicionalne zaklade, Šumski zakoni VIII, 416

G o g i i a, A., 1917: Zakon šumski od 3. XII. 1852,. Uredovna zbirka šumarskih propisa, 31

H l a v a , D., 1879: Službeno izvješće o XII. velikoj skupštini austrijskog državnog šumarskog druš­tva u savezu sa hrvatsko-slovcnskim i kranjsko-primorskim šumarskim društvom održanoj od 7 - 10. IX. 1879. g. u austrijskom primorju i Hr­vatskoj sa postoj ami Divaka, Rieka i Senj, Šu­marski list, 153-225

I v a n č e v i ć , V, 1979: Stota obljetnica osnutka Nad-zorništva za pošumljenje primorskog krasa, Šu­marski list, 31—46

I v a n č e v i ć , V, 1987: Senjska draga, Šumarska enci­klopedija, sv. III, JLZ Zagreb, 196-197

J e d l o w s k i , D., 1975: Venecija i šumarstvo dalmaci-je od XV-XVIII vijeka, Split, disertacija

K a u d e r s , A., 1921: Prilozi za povjest pošumljenja krasa u Hrvatskoj, Ogulin - manuskript i Jugo-

slovenska šuma, 1921-1922 god. II i III, br. 25-52, 1-4, Zagreb

K o l a k o v i ć , R., 1969: In memoriam inž. Vinko Ple­sa, Narodni šumar, br. 5-7, Sarajevo, 379-380

K o r e n č i ć , M., 1971: Naselja i stanovništvo SRH 1857-1971, Knjiga 54, JAZU, Zagreb

Ko so vi ć , B., 1914: Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma na Velebitu i Velikoj Kapeli od dalmatin­ske međe do Mrkoplja i Ogulina iz 1764. godi­ne, Šumarski list, 4^488

M a l b o h a n , E., 1892: Hrvatsko-primorski kras i po­šumljenje istoga u području bivše Vojne krajine, Šumarski list, 211-220

M a t i ć , S., 1976: Tehnika uzgajanja. Melioracija krša i ostalih devastiranih šumskih terena, Povijest šumarstva Hrvatske 1846-1976, Zagreb, 59-79, 121-129

P l e s a , V, 1939: Osnove pošumljavanja za područje Inspektorata Senj

P i s k o r i ć , O., 1990: Milan Durst, Šumarski list, 416-417

S m r e k a r , M., 1900: Organi uprave ministarstva za poljodjelstvo, uređenje Kr. šumarskog ravna­teljstva u Zagrebu, Kr. nadšumarskog ureda u Vinkovcih i Kr. šumarskog ureda u Otočcu, Priručnik za političku upravnu službu u kraljevi-nah Hrvatskoj i Slavoniji, knjiga II, Zagreb, 775-786

Z i a n i , P.,1957: Razvoj naučno-istraživačkog šumar­skog rada na kraškom području Hrvatske, Krš Hrvatske, II, Split, 261-275

W e s s e l y , J., 1876: Kras hrvatske krajine i kako da se spasi za tiem kraško pitanje uploške i Šumarski list 1877, 1878 i 1879

SUMMARY: Systematic activities concerning the afforrestiation of karst areas were started 125 years ago in a part of the littoral karst region in Croatia. This coincides with the foundation of the "Royal Inspectorate for the Afforestation of Karst in the Krajina Region - the Inspectorate for the Afforestation of Karst, Bare Areas and Torrent Control" in Senj, the first spe­cial forestry karst organisation in Croatia. This event laid the foundations for modern forestry on karst, which played an important role in the development of Croatian forestry and the country as a whole. The town of Senj takes up a prominent place in these events and can rightfully be regarded the centre of modern Croatian forestry on karst. It should be pointed out that the separate karst forestry organisation in Senj was the second such organisation on the Adriatic coast after the one in Trieste. The Inspectorate encompassed a long and narrow belt with an average width of 8 km going from the coast towards the mainland and a length of about 160 km from Povile (near Novi Vinodol-

21

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNIŠTVA ZA POŠUMLJHN.IE KRASA ... Šumarski list SUPLLMENT (2003). 3-22

ski) in the north to Sveta Magdalena (near Starigrad) in the south. In the area covered by the Inspectorate taking up over 51,777 ha, the most important activities included karst afforestation by establishing 95 areas of cultures -forest enclosures over 10,097 ha. In the cultures -forest enclosures 1,738 ha were afforested, 1,441 ha were refilled, and 7, 435 ha were naturally regener­ated. Afforestation and refilling was accomplished with about 15 million nursery-raised seedlings and with sowing 3,600 kg seeds. A total of 82,724,368 seedlings, or 1,334,264 seedlings annually, were produced in the nurseries of the Inspectorate. Most of the produced seedlings (60 %) were delivered across the country, and the remaining amount was intended for the area of the littoral karst (40 %). The construction of a dry-stone wall extend­ing in the length of 260 accounted for the major share of technical operations. The following means were invested into all the operations (25), staff salaries and torrent management: 372,088 forints (18 %), 1,229,129 krones (30 %), 16,835,845 dinars (51 %) and 404,996 kunas (1 %). The overall means were distributed into three groups of activities: a) salaries 48 %, b) silvicultural group 31 %, c) technical group 12 %, and d) torrent management 9 %.

The permanent activities of the Inspectorate lasting for 64 years (1878-1942) considerably improved the conditions on karst, which had a very positive effect on the life of the local population. The activities of the Inspectorate have been relatively poorly investigated and are thus little known to the forestry profession and the wider public. This paper aims to rec­tify this situation. The paper presents research of several years which con­tributed to a more comprehensive evaluation of the role and the results of the activities of the Inspectorate in the past, the present and the future. After the cessation of the Inspectorates activities, numerous generations of forestry experts drew upon the resulting positive experiences and further added to them. This accounted for considerable savings in means and time and enabled new generations to focus on more qualitative solutions.

The relatively high population density, the distinct lack of resources in meagre existence, the large number of small cattle, an enormous demand for timber, fuelwood in particular, and for other forest goods, the lack of legal regulations in forestry and inadequate protection of forests from damage and pests slowed down the establishment and development of cultures -forest enclosures. This was further aggravated by the absence of the much-needed silvicultural treatments in the cultures -forest enclosures, which stemmed from a justifiable fear of repeated vegetation disappearance. Despite all this, the newly-established cultures -forest enclosures fully achieved multiple gen­eral forest functions. However, for the reasons mentioned above their gradual transformation into autochthonous stands was slowed down.

The material collected and systematised through research of several years represents a small bibliography of Croatian karst forestry with special emphasis on littoral karst. The complex processing of all the activities of the Inspectorate during its 64 years of continuous work (1878-1942) has resulted in new insights into karst forestry and contributed to the history of forestry and silviculture - in the first place seed production, nursery production and afforestation, patterns of forest development on karst, silvicultural-technical activities, improvement of former torrents, forest protection, forest manage­ment and horticulturallandscaping regulation of tourist sites and protected sites of nature on the coastal part of Croatian littoral karst area.

Key words: Royal Inspectorate for the Afforestation of Karst in the Krajina Region in Senj (Inspectorate), Inspectorate for the Afforestation of Karst, Bare Areas and Torrent Control in Senj (Inspectorate), culture -forest enclosure, afforestation, refilling, Krajina Investment Fund.

22