13.klasa humusno akumulativna tla

1MEUSVEUILINI STUDIJ

MEDITERANSKA POLJOPRIVREDA

P E D O L O G I J A

Doc.dr.sc. Aleksandra BENSA i Dr.sc. Boko MILO

Aut i i n p nt cij

Tema: TIPOVI TLA

Klasa: Humusno-akumulativna tla

Split, 2011/12.

Autorizirana prezentacija

M&M

ODJEL: AUTOMORFNA TLA


Ovoj klasi pripadaju sva tla s horizontom bogatim humusom

koji izravno ili preko AC prelazi u matinu podlogu.

Tla imaju

1. A - horizont bogat humusom,

2. A horizont izravno ili preko A/C prelazi u matinu podlogu

j p p p g

Graa profila: A-C ili R

M&M

2ODJEL: AUTOMORFNA TLA


Tipovi:

1 Vapneno-dolomitna crnica (Kalkomelanosol)1. Vapneno dolomitna crnica (Kalkomelanosol)

2. Rendzina

3. Humusno-silikatno tlo (Ranker)

4. ernozem

5. Smonica (Vertisol)

M&M

1. Vapneno-dolomitna crnica (Kalkomelanosol)

Crnice su plitka i stjenovita tla sa humusnim horizontom koji lei

izravno na vrstoj stijeni vapnencu i dolomitu. U WRB klasifikaciji

koreliraju sa plitkim humoznim tlima Humic Leptosols.

Tla imaju 1. Molini (Amo) ili organini (O)-horizont,

bezkarbonatan i plii od 30 cm, koji lei na tvrdom i istom vapnencu ili dolomitu

2. Visoki sadraj humusa, tamnosmeu do crnu b ju (chr m 0 1 v lu 2) (Gr

Amo

crnu boju (chroma 0-1, value 2) (Gr. melanos, mraan)

3. Neutralnu i kiselu reakciju tlaR

M&M

3Matina podloga: isti i tvrdi vapnenci i dolomiti.

Stanite: iroki klimatski raspon (semiaridna humidna klima), ali

su najzastupljeniji u planinskom podruju gdje hladnija klima

umanjuje intenzitet kemijskih i biolokih procesa u tlu.

Geneza: tlo se stvara "in situ" otapanjem istih vapnenaca i dolomita

(dekarbonatizacijom i zadravanjem netopivog ostatka), humifikacijom

i stvaranjem organomineralnog kompleksa.

M&M

Karakteristike: bezkarbonatno i humusom bogato tlo, plitko,

vodopropusno i stjenovito.

Morfologija: Amo R graa profilaMorfologija: Amo R graa profila.

Fizikalne: ilovasta tekstura; stabilna prakasta i mrviasta struktura,

povoljni vodo-zrani odnosi, propusno tlo.

Kemijske: nekarbonatno tlo, slabo kisele do neutralne reakcije,

velikog kapaciteta adsorpcije, dobra snabdjevenost kalijem i slaba

fosforom.

M&M

4Koritenje: ume i panjaci. Nepogodno za oraninu biljnu proizvodnju

uslijed: visoke stjenovitosti/ kamenitosti, male dubine tla i velikog

nagiba terena.

Podjela na nie jedinice:

Kriteriji: - sadraj humusa i pojava kambinog horizonta (podtipovi)

Distribucija i povrina: zauzima 255.000 ha ili 4,6 % povrine RH.

M&M

Amo

R

Amo

R

Amo

R

M&M

52. Rendzina

Rendzina je humusno-akumulativno tlo koje se razvija na rastresitim i

fizikalno lako troivim karbonatnim sedimentima. U WRB klasifikaciji

koreliraju sa pliim humoznim karbonatnim tlima Rendzic Leptosols.

Tla imaju 1. Molini (Amo) horizont koji postepeno,

najee preko, prelaznog AC horizonta prelazi u matinu podlogu.

2. Rastresitu karbonatnu podlogu (C

Amo

AChorizont) >20% CaCO3

3. Karbonatan cijeli profil osim varijeteta izluene i posmeene rendzine

AC

C

M&M

Matina podloga: lapori i meki vapnenci, flini sedimenti, deluvijalni

i proluvijalni nanosi, sipari, troive karbonatne bree, kristalasti

dolomiti.

Stanite: obrazuje u irokom klimatskom rasponu.

Geneza: tlo nastaje humifikacijom (akumulacijom zrelog mull

humusa) bogatog Ca humatima i stvaranjem humusno glinenog

kompleksa. p

M&M

6Karakteristike: karbonatan pedoloki profil.

Morfologija: Graa profila: Amo AmoC C R

Fizikalne: jako varijabilne jer ovise o matinoj podlozi

(tekstura varira od prinaste do glinaste, a time i sva vodno-

fizikalna svojstva).

Kemijske: karbonatno tlo, alkaline reakcije i velikog raspona

sadraja humusa i biljci pristupanih hranjiva.

M&M

Koritenje: ovisno o dubini tla, podlozi i nagibu terena imaju irok

raspon pogodnosti koritenja u poljoprivredi i umarstvu. Visoki

sadraj vapna moe biti ograniavajui faktor za uzgoj kalcifobnih

kultura.

Mjere: Na jae nagnutim terenima sa slabo propusnom ili

d ti dl t b j diti j


vodonepropusnom matinom podlogom potrebno je provoditi mjere

zatite od erozije. Terasiranje je uz poumljavanje najea mjera

zatite.

M&M

7Podjela na nie jedinice: Kriteriji: - prema matinoj podlozi (podtipovi)

- prema stupnju pedogenetskog razvoja (varijeteti)

Amo

AC

Amo

AC

C C

3. Humusno-silikatno tlo (Ranker)

Ranker je humusno-akumulativno tlo razvijeno na vrstim, a rjee

tronim silikatnim supstratima. U WRB klasifikaciji korelira sa pliim

kiselim humoznim tlima Humic Leptosols

Tla imaju

1. Amo (molini), Aum (umbrini) ili Aoh

(ohrini) horizont koji najee lei na

vrstoj stijeni i

kiselim humoznim tlima Humic Leptosols .

Aum

2. Reakciju tla od neutralne do ekstremno

kisele R

M&M

8Stanite: humidna brdsko planinska podruja sa silikatnim supstratima.

Matina podloga: magmatske, metamorfne i klastine kisele stijene.

supstratima.

Geneza: intenzitet i smjer pedogeneze a time i svojstva ovise o

karakteristikama matine podloge. Molini (Amo) horizont nastaje

na neutralnim i bazinim stijenama, dok se umbrini (Aum) stvara se

na kiselim silikatnim i kvarcnim stijenama.

M&M

Karakteristike: Rankeri su preteno plitka tla, izuzev regolitinih

formi.

Morfologija: Amo,um AmoC C ili R

Fizikalne: lake teksture, mrviaste strukture, esto skeletan,

propustan.

Kemijske: jako kisela do neutralna reakcija. Visoki sadraj humusa

(5-1o (2o)% dominacija fuvokiselina i slaba mobilizacija duika (5 1o (2o)%, dominacija fuvokiselina i slaba mobilizacija duika.

Slaba snabjevenost fosforom, osrednja kalijem.

M&M

9Koritenje: rankeri se preteno koriste kao umska zemljita i

panjaci. Pogodnost rankera kao umskih tala jako varira u ovisnosti

od dubine tla i snabdjevenosti hranjivima.

Di t ib ij i p in : im 87 000 h ili 1 6% p in RH Distribucija i povrina: zauzima 87.000 ha ili 1,6% povrine RH.

Podjela na nie jedinice: Kriteriji: - zasienost bazama i matina podloga (podtipovi)

M&M

Amo

AC

C

4. ernozem

ernozem je tlo s debelim tamnim povrinskim horizontom bogatim

organskom materijom. U WRB klasifikaciji korelira sa humoznim

karbonatnim tlima Kastenozems.

Tla imaju 1. Molini (Amo) horizont deblji od 40 cm, 2. Prelazni AC horizont debljine 25-35cm,3. Tamnosmeu boju i dobro izraenu zrnastu

strukturu humusnog horizonta

Amo

ACstrukturu humusnog horizonta4. Krotovine i pseudomicelije

AC

C

M&M

10

Stanite: kontinentalne regije sa hladnim zimama i suhim i toplim

Matina podloga: les i lesoliki sedimenti, karbonatni eolski pijesak i

aluvijalni nanos.

ljetom (stepska klima; travna vegetacija bujnog rasta; karbonatni

eolski pijesci i les sa 20-30% CaCO3.

Geneza: slaba eluvijacija (padaline jednake evapotranspiraciji) u

uvjetima bujne i visoke travne vegetacije, intenzivna aktivnost

pedofaune u povrinskom dijelu tla u vlanom periodu a u dubljem pedofaune u povrinskom dijelu tla u vlanom periodu, a u dubljem

dijelu profila u suvom periodu.

M&M

Karakteristike: tamno tlo bogato organskom materijom.

Morfologija:

Graa profila: Amo AmoC C

Fizikalne: preteno ilovaste teksture, mrviaste i stabilne

strukture, povoljnih vodno-fizikalnih svojstava.

Kemijske: zreli (mull) humus (4-6% uz uzak C:N odnos), alkalina

reakcija visoki kapacitet adsorpcije i stupanj zasienosti bazama reakcija, visoki kapacitet adsorpcije i stupanj zasienosti bazama,

slabija pristupanost fosfora.

M&M

11

Koritenje: Jako pogodna tla za oranice i vonjake.

Mj Z i i i d j j i k kli b


Mjere: Za intenzivnu proizvodnju u uvjetima stepske klime potrebno

je navodnjavanje.

Podjela na nie jedinice:

Kriteriji: - vrsta matine podloge (podtipovi)

- stupanj pedogenetskog razvoja i hidroloke znaajke (varijeteti)

M&M

AmoAmo

AC

C

Amo

C

ACAC

CC

M&M

Karakteristini profili ernozema

12

5. Smonica (Vertisol)

Smonice su teka glinovita tla sa visokim udjelom bubree gline. U WRB klasifikaciji koreliraju sa vertinim tlima Vertisols

Tla imaju 1. Molini humusni horizont vertinih

karakteristika(>30% smektitnog tipa) s obiljejima hidromorfizma (Amo,vt,a) deblji od 30 cm

2. Pukotine koje se periodino otvaraju i zatvaraju

Amo,vtzatvaraju

3. Prizmatinu strukturu, klizne plohe i ponekad gilgaj mikroreljef

4. Prelazni AC horizont.

AC

C

M&M

Stanite: Depresije i zaravnjeni tereni sa izrazito mokrom i suhom

Matina podloga: sedimenti ili produkti troenja stijena (bazalt,

gabro) koji imaju smektitnu glinu.

p j j m m m

klimatskom sezonom. Stanini uvjeti moraju biti takvi da je kretanje

topivih i koloidnih komponenti u tlu ogranieno.

Geneza: Kombinirani procesi troenja stijena i formiranje glinenih

minerala (smektita u prisustvu Ca i Mg kationa, pH>7.0) i

premijetanje gline lateralno u nie reljefne pozicije.

M&M

13

Karakteristike:Smonice postaju jako tvrde u suvoj i ljepljive u

mokroj sezoni.

Morfologija: Graa profila: Amo vt a Amo vtC CGraa profila: Amo,vt,a Amo,vtC C

Zbog slabe drenae humusni horizont esto ima znakove

hidromorfizma . Tlo stvara duboke pukotine kada je suho. U

mokroj sezoni jako bubri (esta pojava su i klizne ravni).

M&M

Fizikalne:Visoki sadraj gline koja se stiska i bubri.

Suhe smonice imaju jako vrstu konzistenciju, a u mokrom stanju

su plastine i ljepljive.

Infiltracija vode u suvom stanju sa pukotinama je u poetku brza, Inf ltrac ja vode u suvom stanju sa pukot nama je u poetku brza,

ali kada se pukotine zatvore onda je infiltracija jednaka nuli.

Kemijske: reakcija tla varira od blago kisele do blago alkalne

(pH izmeu 6 i 8). Tlo je bogato bazama sa kalcijem i

magnezijem koji dominiraju u izmjenjivom kompleksu Humusa

M&M

magnezijem koji dominiraju u izmjenjivom kompleksu. Humusa

ima 3-5%, opskrbljenost duikom je osrednja, slaba s P2O5 i

dobra s K2O.

14

Koritenje: oranice i viegodinji nasadi.

Distribucija i povrina: zauzima 5000 ha ili 0,09% povrine RH.

Mjere: Obrada je teka i mogua samo u kratkom razdoblju izmeu

suvog i mokrog razdoblja.

Potrebna je duboka obrada, prorahljivanje, sprijeavanje erozije,

povrinska drenaa.

P dj l i j di i Podjela na nie jedinice:

Kriteriji: - prema sadraju karbonata i pedogenetskom razvoju (podtipovi)

M&M

Pukotine

M&M

Klizna ploha

15

Amo,vt,a

AC

Cg

Amo,vt

M&M

13.klasa humusno akumulativna tla

Documents