Pitanja i odgovori :

INFRASTRUKTURA CESTOVNOG

SAOBRAĆAJA

1. Oprema i zaštita ceste?

2.Prometni znakovi ?

- znakovi opasnosti

- znakovi izričitih naredbi

- znakovi obavijesti - znakovi obavijesti za vođenje prometa

- dopunske ploče znakovi

- promjenjivi prometni znakovi - prometna svjetla i svjetlosne oznake

- oznake na kolniku i drugim površinama

3.Prometna signalizacija?

- statička (tlocrtna i okomita)

- dinamička (semafori, znakovi promjenljive obavijesti-putokazi, znakovi ogrančenja i sl. u svjetlovodnoj, LED ili

elektromehaničkoj izvedbi)

- meteorološka mjerenja - automatsko brojanje prometa i statistička obrada

4. Prometna oprema?

Dobrom opremom povećava se sigurnost vozača što je posebno

važno pri velikim brzinama i velikim gustoćama.

Osim prometnih znakova, opremu cestu čine: - kolobrani

- ograde

- živice - smjerokazi

- „mačje oči―

- kilometarske oznake - snjegobrani

- vjetrobrani

5. Zaštita od buke?

Uređaje za zaštitu od buke treba postaviti na lokalitetima ili

dionicama prometnica uz naselja. Zaštita se mora postaviti na mjestima s dokazanim prekoračenjem dopuštenog praga buke i

obavezno na dionicama novogradnji predviđenom u okviru

studije utjecaja na okoliš. Ulaganje u zaštitu, te odabir materijala i načina izvedbe uređaja

za zaštitu od buke provodi se na temelju više disciplinarnih

nalaiza, mišljenja zainteresiranog stanovništva i pravila struke.

6.Oprema na autocestama i brzim cestama?

Uz navedenu opremu, signalizaciju i građevine za funkcionalniji

i sigurniji promet na postojećoj cestovnoj mreži, potrebno je na komercijalnim prometnicama (autocestama, brzim ccestama,

tunelima, mostovima) podići nivo sigurnosti i udobnosti

dodatnom opremom i modernim sistemima praćenja prometa.

Energetika

- vodovi i kabeli traženog napona - transformatorke stanice

- sistemi rezervnog napajanja

Rasvjeta

- cestovna rasvjeta (čvorišta, vijadukti, tuneli, mostovi)

- tunelska rasvjeta - rasvjeta građevina ( centar održavanja, naplatne kućice,

granični prijelazi, itd.)

Telekomunikacije

- kabeli i oprema - alarmni pozivni sustav (TPS na cesti, SOS u tunelu)

- usmjereni i radijalni radiosustavi (za službe održavanja,

vatrogastva, policije, hitne pomoći)

- telekomunikacijski prijenosd podataka za sustav kontrole i upravljanja prometom

Prometna signalizacija

- statička (tlocrtna i okomita)

- dinamička (semafori, znakovi promjenljive obavijesti-

putokazi, znakovi ogrančenja i sl. u svjetlovodnoj, LED ili elektromehaničkoj izvedbi)

- meteorološka mjerenja

- automatsko brojanje prometa i statistička obrada

Posebna oprema tunela

- sustavi ventilacije i mjerenja CO, strujanja zraka, temperature,

itd.

- sustavi vatrodojave i vatrozaštite - interna televizija i sustav ozvučenja u dugim tunelima

Tehničko osiguranje građevina

- centri za održavanje i kontrolu prometa (COKP), naplatne postaje,

mostovi i vijadukti

Automatska naplata na cestama, tunelima i mostovima

- otvoreni i zatvoreni sustavi automatske ili ručne naplate - automatski prolaz bez zaustavljanja (npr. ―smart card‖)

- anonimni automatski prolaz (kategorija-plaćanje-prolaz)

Sustav daljinske kontrole, vođenja i upravljanja

- centralno nadziranje podsistema (1, 5, 6)

- prometno-informacijski nadzor podsistema (4, 7)

7.Donji ustroj ceste?

Pod donjim ustrojem ceste podrazumijevaju se:

- zemljani trup i

- građevine (objekti) – mostovi, propusti, vijadukti, potporni i obložni zidovi, itd.

Donji ustroj ima zadatak da preuzme prometno opterećenje i

čitavu konstrukciju gornjeg stroja.

8.Zemljani trup ceste?

Zemljani trup ceste je dio ceste načinjen od zemlje ili drugog

građevinskog materijala (škjunka, pijeska, kamena, itd.)

Prema položaju terena, zemljani trup može biti u:

- nasipu - usjeku

- zasjeku ili

- isjeku

Uravnjena gornja površina donjeg ustroja, na koju naliježe gornji ustroj, preuzima preko kolničke konstrukcije stalna i pokretna

prometna opterećenja. To je tzv. posteljica ili planum. Jedan od

oblika zemljanog trupa može biti i tunel.Međutim, pri izvedbi tunela, osim iskopa, moraju biti izvedeni i mnogi drugi radovi,

pa se zbog toga tunel obično smatra posebnim građevinskim

objektom. Zemljani trup mora biti izgrađen tako da što duže osigurava dobru stabilnost ceste, da se ne pojave slijeganja i

deformacije, što bi moglo uzrokovati oštećenje kolovozne

konstrukcije.Dobro nabijen zemljani trup sliježe se vremenom

do 1%, a nenabijeni čak i više od 10%.

9. Zidovi i tuneli?

Zidovi su građevine koje osiguravaju stabilnost zemjanog trupa ceste, a izvode se obično prije ili za vrijeme izvedbe donjeg

ustroja ceste.

Zidovi se prema položaju i funkciji dijele na:

- potporne

- uporne i

- obložne zid Potporni zid može biti smješten uz sam kolovoz

(krunski potporni zid) ili podalje od ruba kolovoza.

Uporni zid, zavisno od sastava tla i prostornim ograničenjima, može biti izveden u punoj visini ili s pokosom povrh krune zida.

Građevni materijali od kojih se izrađuju zidovi su: beton,

armirani beton, kanem, različiti montažni elementi od betona ili

armiranog betona i žičane košare ispunjene kamenom (gabioni).

Tuneli su podzemne građevine u terenu, odnosno ispod brdskog masiva ili vode, a služe provođenju prometnica, vodovoda, itd.

Tunelom se, u načelu, savladavaju prirodne prepreke i skraćuju

trase ili dužine putovanja.

Prema namjeni mogu se razvrstati na:

- prometne (željeznički, cestovni, brodski, pješački i tuneli za javni gradski promet)

- hidrotehničke

- gradske

- komunalne i

- za posebne namjene

Prema dužini, cestovni tuneli se mogu podijeliti na:

- kratki tuneli (L ≤ 500 m)

- sredni tuneli (500 m ≤ L ≤ 2000 m)

- dugi tuneli (L ≥ 2000 m

10. Mostovi i vijadukti?

Most je građevina za prelaz preko prirodne ili vještačke

prepreke.

Prirodnim preprekama se smatraju:

- rijeke, potoci, doline,

a vještačkim:

- ceste, željeznice, itd

Mostovi, kao i ostale građevine, moraju zadovoljavati određene zahtjeve, od kojih su najvažniji:

- funkcionalnost

- ekonomičnost

- sigurnost

- trajnost

- dobro uklapanje u krajolik

Mostovi se mogu podijeliti na mnogo načina:

- po vrsti prirodnih i vještačkih zapreka koje premošćuju

- po vrsti prometa ili namjeni

- po vrsti sistema nosive konstrukcije te po položaju kolovoza u

poprečnom presjeku konstrukcija

Prema građevnom materijalu, mostovi mogu biti:

- drveni

- masivni (od kamena, opeke, armiranog ili prednapetog betona)

- metalni (od lijevanog željeza, čelika ili aluminija)

- od kombinovanih materijala

Vijadukti su mostovi preko dolina, provalija ili preko

prometnice. Grade se na mjestima gdje bi trebalo izgraditi velike nasipe, veće od desetak metara.Izvode se od različitog

materijala, pa mogu biti masivni od kamena, betona ili

armiranog betona. Vijadukti od armiranog betona s masivnim stupovima od kamena ili betona pogodniji su od kamenih ili

betonskih vijadukata, jer mogu bolje preuzeti naprezanje, a

manje opterećuju zemljino tlo.

11. Nadvožnjaci i podvožnjaci?

Radi sigurnosti prometa, naročito na cestama višeg ranga, prometni pravci se moraju ukrštati u dva nivoa. Ta se ukrštanja

izvode mostovima koji se nazivaju podvožnjaci( ispod ceste) i

nadvožnjaci (iznad ceste).

12. Gornji ustroj ceste?

Gornji stroj ceste je dio ceste koji direktno preuzima sva opterećenja od vozila i prenosi ih na donji stroj ceste.

U širem značenju, gornji stroj se često terminološki povezuje s

kolovoznom konstrukcijom (kao nosivim građevinsko-tehničkim

sistemom).

Gornji stroj ceste, a posebno završni slojevi konstrukcije, moraju udovoljavati najbitnijim zahtjevima:

- treba prenijeti sva statička i dinamička opterećenja bez

deformacija,

- završni sloj (zastor) mora biti ravan, vodonepropustan, otporan

na trošenje (habanje) i hrapav pod prometom

- geometrijsko oblikovanje površinamora osigurati kvalitetnu

odvodnju ceste, a struktura zastora treba imati zahtjevna

drenažna i ostala propisana svojstva

Dimenzioniranje konstrukcije gornjeg stroja provodi se za propisano prognozno razdoblje (20, odnosno 10 godina) i za

mjerodavne prometne i prirodne prilike:

- veličinu i strukturu prometa

- osovinsko opterećenje

- nosivost donjeg ustroja te

- klimatske i hidrološke uslove

- dubina smrzavanja

Gornji stroj ceste (kolovoz) sastoji se od dva glavna dijela:

- od cestovnog zastora i

- od podloge

13. Cestovni zastor?

Cestovni zastor je završni sloj gornjeg ustroja. Najčešće se

sastoji od trošivog (habajućeg) površinskog sloja i veznog

sloja.Vezni sloj može biti od jednog ili dvaju slojeva.Na cestama sa slabim prometnom cestovni se zastor može sastojati samo od

trošivog (habajućeg) sloja.

14. Osnovni hidrometeorološki podaci u sistemu odvodnje s

cesta?

Za odvodnju značajnije građevine potrebno je poznavanje hidrometeoroloških podataka kao što su:

- intenzitet

- visina

- trajanje

- učestalost oborina

- temperaturne oscilacije

-trajanje mraza

- dubina prodiranja mraza i sl.

15. Šta je akvaplaning?

Akvaplaning (hidroplaning) je pojava koja se događa kada

vozilo svojom težinom ne može da istisne vodu na putu ispod gume. Tanak sloj vode koji ostaje između gume i podloge

uzrokuje klizanje vozila. Pri kritičnoj brzini, obično između 55-

90 km/h, vozilo gubi kontakt s podlogom i dolazi u opasnost da izleti sa puta.Važna funkcija koju guma treba da ispuni na

mokroj i vodom prekrivenoj podlozi je da, kroz kanale kojima je

ispresecan protektor, ispumpa vodu. Bez ovih kanala tanak sloj vode ostao bi između gume i podloge što bi izazvalo gubitak

prijanjanja—akvaplaning.

16. Uređaji za odvodnju?

Voda se s površine kolinika i iz cestovnog tijela mora brzo i

najkraćim putem sprovesti do recipijenta. Prema mjestu ugradbe može se učiniti podjela na uređaje za nadzemnu i podzemnu

odvodnju te na građevine za prikupljanje vode – recipijente ili uređene vodotokove.