16.12. drvna industrija-1

5/19/2018 16.12. Drvna Industrija-1

1/42

Maja Rubi

Nives Cota


2/42

UVOD

gotovo je polovica povrine Hrvatske pod umom iumskim zemljitem (48%)

umama se upravlja na dugoronoj osnovi odrivogagospodarenja

godinja sjea ume oko 80% ukupnog prirasta

ume u Europi zauzimaju 42% kopnenog teritorija(EU raspolae s oko 5% svjetskih umskih

potencijala)

izmeu lanica EU najveu pokrivenost umamaimaju Finska i vedska


3/42

prve tvornice namjetaja u JI Europi napodruju Hrvatske (1884. godine) nakon Drugog svjetskog rata osnovani veliki

industrijski kombinati koji su zapoljavalitisue radnika

krajem 20. st.znatne promjene uorganizacijskom i proizvodnom smislu

konsolidacija proizvodnih kapacitetajaanje konkurentnosti


4/42

UMARSTVO I DRVNA INDUSTRIJA

umarstvo i drvo-preraivaka industrija u RepubliciHrvatskoj imaju dugu povijest i tradiciju

ovaj je sektor ostvario osobito snaan rast u drugoj polovici20-tog stoljea

u razvijenim ekonomijama ostvaruje direktne i multiplicirajueindirektne uinke u razvoju gospodarstva

pro-aktivne industrijske i fiskalne politike mogu rezultirati

oslobaanjem potencijala u sektoru umarstva i drvo-

preraivake industrije te snanim multiplikacijskim uinkomutjecati na rast bruto domaeg proizvoda i zapoljavanja(posebice u ruralnim sredinama)


5/42

s obzirom na raspoloive umske potencijale,openito se smatra da ovaj sektor ima velikemogunosti i potencijal rasta u Europi

odgovarajue politike upravljanja umama sastavni su

dio vladinih ekonomskih politika i politikaregionalnog razvoja

posebno znaenje ima pokazatelj stupnjaeksploatacije, kao temeljne pretpostavke za

ostvarivanje ekonomskih uinaka i multiplikacije nastvaranje nove vrijednosti u nacionalnoj ekonomiji i

zapoljavanje


6/42


7/42

umarstvo i drvna industrija sudjeluje u kreiranjunove vrijednosti u EU s 8%, odnosno s 9% u

kreiranju radnih mjesta

niska razina eksploatacije uma u RH u usporedbi sa

zemljama lanicama EU moe poduprijeti tezu orelativno niskom ekonomskom uinku ovog sektorana nacionalnu ekonomiju, regionalni razvoj i

zapoljavanje

podizanje stupnja iskoritavanja umskog potencijalazahtijeva promjenu vladinih politika upravljanja

umskim potencijalom i usklaivanja s najboljom

praksom zemalja-lanica EU


8/42

ZNAAJKE DRVNE INDUSTRIJE

vrlo visok udio domae sirovine u proizvodima svih fazaprerade

izvozna usmjerenost

dugorona tendencija porasta potranje iroka disperzija poduzea i profitnih centara

mogunost visokog stupnja zapoljavanja u malim

mjestima relativno niska vrijednost ulaganja

relativno ekoloki prihvatljiva djelatnost


9/42

BROJ GOSPODARSKIH SUBJEKATA

Broj gospodarskih subjekata prerade drva i proizvodnje namjetaja u 2008. godini


10/42

ZAPOSLENOST

Zaposlenost u preradi drva i proizvodnji namjetaja


11/42

BROJ ZAPOSLENIH U SEKTORU UMARSTVA I DRVNEPRERADE


12/42

ekonomski pokazatelji umarstva i drvno-

preraivake industrije pokazuju vrlo visoku

ekonomsku snagu ovog gospodarskog sektora


13/42

VANJSKOTRGOVINSKA AKTIVNOST

- IZVOZ -

Izvoz proizvoda prerade drva i proizvodnje namjetaja u razdoblju od 2005. do 2009. godine


14/42


15/42


16/42

Udjel izvoza proizvoda prerade drva i proizvodnje namjetaja u ukupnom izvozu RH


17/42

VANJSKOTRGOVINSKA AKTIVNOST

- UVOZ -

Uvoz proizvoda prerade drva i proizvodnje namjetaja u razdoblju od 2005. do 2009. godine


18/42


19/42

Udjel uvoza proizvoda djelatnosti prerade drva i proizvodnje namjetaja u ukupnom uvozu RH


20/42

pokazatelji iz vanjsko-trgovinske bilancesektora pokazuju rast ukupnog izvoza u

razdoblju 2006.2008. godine

svjetska financijska kriza utjecala je napad domae i inozemne potranje

oporavak inozemne potranje za

proizvodima hrvatskog drvno -preraivakog sektora moe se vidjeti kroz

porast izvoza u 2010. g.


21/42

Izvor: Eurostat, HGK, 2011.

Vanjsko-trgovinska bilanca


22/42

GOSPODARSKA GRANA KOJA IZVOZI BUDUNOST

na prvi pogled se moe zakljuiti dasituacija i nije tako loa ostvarenje

suficita vanjskotrgovinske bilance

meutim struktura izvoza jenezadovoljavajua !!!

glavnina izvoza drvnog sektora ini drvo

kao sirovina i proizvodi od drva nie vrsteu odnosu na namjetaj


23/42

Nesumnjivo se mora mijenjati postojea struktura

sektora u korist izvoza finalnih proizvoda


24/42

nerijetko drvno - preraivaki kapaciteti nisu opskrbljenisirovinom ni po koliini ni po kvaliteti budui da se, upravilu, najkvalitetniji dio izvozi

trend poveanja kapaciteta i izgradnje pilana (oko 780 na

podruju Hrvatske) suficit u vanjskotrgovinskoj bilanci treba graditi na prihodu

od proizvoda viih faza obrade, poput namjetaja, a ne naizvozu vlastitih mogunosti razvoja, tj. sirovine

odnos prosjene vrijednosti trupaca i namjetaja izmasiva je 1:7,

dodana vrijednost namjetaja implicira 7 puta viezaposlenih, 7 puta vie dohodaka, poreza, doprinosa idobiti


25/42

SWOT ANALIZA PRERADE DRVA

Izvor podataka: Strateke odrednice razvitka i konkurentnost preraivake industrije Hrvatske do 2013. godine , Ekonomski institut, Zagreb, 2009.


26/42

SWOT ANALIZA PROIZVODNJE NAMJETAJA

Izvor podataka: Strateke odrednice razvitka i konkurentnost preraivake industrije Hrvatske do 2013. godine, Ekonomski institut, Zagreb, 2009.


27/42

glavni razlozi relativno nepovoljnog stanja iprepreke dinamiziranju rasta i razvoja drvo-preraivakog sektora jesu dugogodinje

praktino nepostojanje vladinih politika i fiskalnihmjera poticanja razvoja ovog sektora

zadravanje praktinog dravnog monopola ueksploataciji drva

nepostojanje odgovarajue strategije razvojaovog sektora

relativno nerazvijen regulatorni okvir


28/42

Regulatorni okvir

stvari se mijenjaju no postoji jo punoprostora za napredak

Strategija razvoja industrijske prerade drva ipapira

Operativni program razvoja industrijske

prerade drva u RH od 2011. - 2014. g Strategija razvoja dizajna namjetaja 2010. -

2012. g.


29/42

za odrivi ubrzani rast u budunosti izdvajaju

se etiri glavne sastavnice stratekog okvira

poveavanje opskrbe drvno-preraivake

industrije dovoljnom koliinom kvalitetne sirovine

unapreivanje aktivnosti primarne prerade drva

intenziviranje ulaganja u aktivnosti sekundarne

prerade razvoj ljudskog kapitala, znanja i sposobnosti


30/42

rezultat

promjena postojee strukture u korist finalne

proizvodnje

poveanje uea finalnih proizvoda od drva na

tritu poveanje konkurentnosti finalnih proizvoda od

drva na tritu

poveanje zaposlenosti i zadravanje stanovnitva

u ruralnim podrujima

poticanje razvoja i zatita nacionalne industrijske

prerade drva, ne dovodei u pitanje njezinu

otvorenost


31/42

USPOREDBA EU I SAD

Proizvonja rvenih ploa

sve vrste rveda

u tisudama m3


32/42

Proizvodnja oblovine

u tisudama m3


33/42

Uvoz oblovine

u tisudama m3


34/42

Proizvonja oblovine potencijalnih lanica EU

u tisudama m3


35/42

Izvoz oblovine

u tisudama m3


36/42

Uvoz rvenog namjetaja

Tisude eura (EUR 1.1.1999.)


37/42

Izvoz rvenog namjetaja

Tisude eura (EUR 1.1.1999.)


38/42

SAD I DRVNA INDUSTRIJA

Prema U.S. Lumber industry:Ameriki proizvodi od drva i drvna industrija, kritini su

elementi proizvodnje i gospodarstva

pilane i industrija za zatitu drva zapoljava vie od 80.000

radnika diljem Amerike

rezultat toga je godinji prihod od oko 3 milijarde dolara koji

podrava gospodarstva tisua zajednica diljem zemlje

dodatnih 230.000 amerikih radnika izravno ovise o pilanama

postoji vie od 1.400 proizvodnih pogona unutar pilana,

proizvodnje drvenih proizvoda i sektora za ouvanje drvetaoko 11 milijuna amerikih privatnih zemljoposjednika,

upravlja s oko 640 milijuna hektara drvenog zemljita


39/42

OBILJEJA DRVNE INDUSTRIJE SAD

treina amerikih zemljita pokrivena je umama (302 milijunahektara)

petina amerikog zemljita je timberland (204 milijuna hektara) -

zemljite koje je u stanju proizvoditi 1,38 kubinih metara po hektaru

industrijskog drva godinje

71% svih Timberland u SAD-u je u privatnom vlasnitvu, a 29 % ujavnom

ukupan broj drvo poduzea u SAD-u je 86.000, ukljuujui i 19.000

primarnih proizvoai, 53.000 sekundarnih proizvoaa i 14.000

proizvoaa namjetaja

svih 50 drava imaju tvrtke za proizvodnju drva, s brojem objekata u

rasponu od 8 u Rhode Island do 1900 u Alabami

vrijednost amerikih poiljki masivnog drva u 1997. iznosila je 127

milijarde dolara

proizvoai namjetaja pridonijela sujo 21 milijardu dolara

najvie vrijednosti poiljaka dolaze iz Oregona, Kalifornije i Sjeverne

Karoline


40/42


41/42


42/42

Zahvaljujemo na panji !

16.12. drvna industrija-1

Documents