17. rodovi - zavičajni klub stajnica, likastajnica.com/system/files/269_298.pdf · grbovima...

269

17. Rodovi

17.1 Uvod

êsto se pitamo: {to smo, odakle smo, odakle su nam preci. Pisati o toj temi izuzetno jete{ko. Nestalo je niz povijesnih dokumenata na temelju kojih bi se moglo izraditi to~norodoslovlje i o tome prikupiti najbitniji podaci. Me|utim, i ovo malo prikupljenih podatakadovoljno }e nas upoznati o na{im precima i odakle naseli{e stajni~ku dolinu. Ovo }e zasigurnosru{iti pojedine uvrije‘ene mitove koji nisu bili temeljeni na stvarnom stanju.

U poglavlju “Stanovni{tvo i migracije” naveli smo podrijetlo stanovni{tva. O prvim,predturskim, stanovnicima zna se vrlo malo. Tako|er postoji vrlo malo pisane gra|e, poputurbara koji su sa~uvani na nekim bli`njim podru~jima, poput ogulinskog i modru{kog. Unjima se nalaze popisi svih korisnika zemlji{ta koji su pla}ali razne feudalne dad`bine.Naàlost, za brinjsko podru~je ti su dragocjeni dokumenti nestali ili jo{ nisu prona|eni.

Stanovni{tvo se raseljavalo ali i naseljavalo u izuzetno povijesno dramati~nim uvjetima.Pod turskim pritiskom brojno stanovni{tvo napu{ta “stari kraj”. Poslije prestanka turskeopasnosti dolaze me|u brinjske “Hrvate” “Gorani” ili “Kranjci”, “Bunjevci”, “Primorci” ane{to ranije i “Vlasi”. Najve}im dijelom to je prosti puk èljan opstanka u vrlo sloènimpovijesnim i socijalnim okolnostima.

Prezimena

Podrijetlo mo‘emo saznati i po prezimenima. Prezimena su vrlo zna~ajna kao pokazateljivremena i mjesta nastanka pojedine obitelji, odnosno roda. Ono ukazuje na razvoj, {irenje,grananje i prostiranje rodovskih zajednica. Ujedno su i selila~ki spomenici koji upu}uju naseobe i mjesta novih naseljavanja u domovini ili inozemstvu, tako ukazuju}i na srodstvo ipodrijetlo nositelja istih prezimena.

Kako su prezimena nastala?Prvotno ljudi nisu imali prezimena. Imali su samo imena. Prva se prezimena javljaju u

feudalnom sustavu. Vlastelinskim porodicama prezimena su bila potrebna kako bi osiguralanasljedna prava te sa~uvale za potomstvo ste~ene povlastice. Feudalci }e popisivati svoje kmetoves prezimenom, s ciljem da se lak{e evidentiraju nasljedne obveze kmetskog gazdinstva.

Va‘na odluka za uspostavu prezimenskog sustava donijeta je na Tridentskom koncilu (1545.- 63.) kojom se obavezuju svi ‘upnici na vo|enje mati~nih knjiga, te da svoje ‘upljane popisujuimenom i prezimenom, i to u cilju sprje~avanja krivo‘enstva, neprili~nih brakova, utaja…Prezimena su bila potrebna i vojnim vlastima za utvr|ivanja obveza. (Salopek, str. 158.)

Hrvatska su prezimena me|u starijima u Europi, a od slavenskih naroda na{ jeprezimenski sustav najstariji. Izvorna brinjska i njima susjedna prezimena vrlo su korisni

270

pokazatelji srodnosti nositelja istih prezimena {irom Hrvatske, pa i svijeta, jer su u ve}inislu~ajeva jedinstvena, odnosno, rijetki su nesrodni rodovi istog prezimena na podru~juHrvatske kao {to su Perkovi}i, Petrovi}i, Vukovi}i… Prvotno su Hrvati nadijevali isklju~ivonarodna imena iz starohrvatske (slavenske) imenske ba{tine. Naknadnim utjecajem crkvepostupno ulaze sveta~ka imena u hrvatski imenski sustav. Prema navedenom Tridenskomkoncilu novokr{tenicima se isklju~ivo daju sveta~ka imena.

Po{to su brojni Li~ani naselili i druge zemlje tamo su na{i doseljenici svoja prezimenaprilagodili uglavnom engleskom slovopisu gdje mijenja nastavak -i} u ich.

Posebna grana jezikoslovlja - onomastika bavi se prou~avanjem prezimena. Onomasti~aridijele na{a prezimena, prema nastanku, u 4 temeljne skupine: od osobnog imena, od osobnognadimka, prema podrijetlu i prema zanimanju.

Od osobnog imena su prezimena: Perkovi}, Vukovi}, Tominac, Vu~eti}, Mate{i}, Rajkovi},Petrovi}, Juri{i}, Milakovi}, Marini}, [tefani}…

Od nadimka je prezime Ribi} a od podrijetla Bla‘anin (selo Blagaj kod Slunja), Pernar(selo Perna na Banovini) i Vlahini} (Vlah). Od zanimanja je Krznari}. Nejasno je podrijetloza Mesi}e, Serti}e, Dumen~i}e, Murkovi}e, [prajce, Movri}e ( vjerojatno od Mauro - crn),Radin~i}e, Fröhlich -od njema~ke rije~i veseo, Brbote…

Plemi}ke titule

Hrvatsko plemstvo po starosti dijeli se na praplemstvo, staro plemstvo, novo i najnovijeplemstvo. U praplemstvo ubrajamo plemensko plemstvo, oligarhijsko plemstvo dalmatinskihgradova i feudalno plemstvo koje je steklo naslove do 1438. godine. Staro plemstvo obuhva}avrijeme do 1740. godine (Ljubovi}, str 21.). Plemstvo koje je dobiveno poslije navedenihgodina pripada novijem i najnovijem plemstvu.

[to je plemstvo i kako je nastalo?Da bi se postalo plemi}em, trebalo je ispuniti jedan od uvjeta po jasno utvr|enim

pravilima. Va‘no je napomenuti jednu vrlo bitnu ~injenicu kod plemstva. Plemstvo jenasljedno, tako da ga mogu naslijediti samo nasljedici u krvnom srodstvu. Dakle, potomstvoje pravo na plemstvo i grb plemi}ke obitelji moglo ostvariti samo na osnovu vjerodostojnogrodoslovlja. Razliku ~ine plemena koja pripadaju hrvatskom praplemstvu iz 11. stolje}a.Ono je moglo po rodu ste}i plemstvo, me|utim ovakvih plemena nema na brinjskom podru~ju.

Za svaki stajni~ki rod navedeno je kada je i tko stekao plemstvo. Brinjski rodovi stekli suplemstvo uglavnom vojni~kim djelima i zaslugama. Manji ih je broj stekao na drugi na~in.

Grbovi

I ne{to o izgledu grbova. Plemi}ki grbovi povijesne Gacke, Like i Krbave puni susimbolike vjekovne borbe ovih prostora za slobodu i neovisnost. U njima je uglavnomzastupljen ‘ivotinjski svijet: lavovi, orlovi, grifoni i jednorozi. Osim ‘ivotinja ~esto je zastupljenoi oru‘je kao {to su sablje, buzdovani, bradve i ma~evi. ^est lik je nabijena i turska glava, {to jesimboliziralo vjekovnu borbu ovih ‘itelja protiv Turaka.

U nekim grbovima zatje~emo dijelove ljudskog tijela poput oklopljene ruke ili ruke sma~em, a na nekima je ratnik u punoj ratnoj opremi. Razni gra|evinski vojni, crkveni i sli~niobjekti poput tvr|ava, tornjeva i sli~nih objekata ~est su simbol, kao i nebeska tijela, naj~e{}emjesec, polumjesec i zvijezde, te zemljopisni objekti poput trobrda i vodotoka. U grbu obitelji

271

Serti} prikazana je zvijezda. Ovi heraldi~ki likovi bili su dosta popularni u vrijeme hrvatskognarodnog preporoda po ugledu na “Ilirski grb”. Utvrda - troroga kula - prikazana je ugrbovima obitelji Vukovi}. Zlatni je lav najbrojniji lik u grbovima ovoga kraja, a nalazi se nagrbovima plemi}ke obitelji Vu~eti} i Serti}. U grbu obitelji Serti} prikazana je i odrezanaglava Tur~ina kao znak njihovih vojni~kih zasluga u borbi s Turcima.

Uz opis svih glavnih rodova koji naseljavaju ili su naseljavali Stajnicu i okolicu obradit}emo i grbove. Uz slike pojedinih grbova dali smo opis svakog od njih, uva‘avaju}i me|unarodnaheraldi~ka pravila, i nekoliko povijesnih podataka o nositelju grba i plemi}ke povelje. Posebnoje, plemi}ke grbove ovoga kraja, obradio u svojim djelima prof. Enver Ljubovi} iz Senja, panjegova vrlo opse‘na i vrijedna literatura mo‘e poslu‘iti za dopunsko prou~avanje.

Podaci o iseljeni{tvu

U ovoj knjizi htjeli smo dati istaknuto mjesto na{em iseljeni{tvu - onom tuzemnom ionom inozemnom (Vidi: Stanovni{tvo i migracije). Ova materija zahtijeva jedno dugogodi{njeistra‘ivanje kako bi se do{lo do svih potrebnih podataka. Ovdje }emo se osvrnuti samo naone podatke koji su nam poznati iz ovog kratkog istra‘ivanja. Putem The American Family

Immigration History Center (AFIHC - Ameri~ki centar za povijest imigriranih obitelji) do{lismo do izuzetnih podataka o iseljavanju u Ameriku. Smje{ten u Ellis Island Imigracijskom

muzeju, omogu}io nam je da istra‘imo izvanrednu kolekciju zapisa o dolasku imigranata napodru~je SAD krajem 19. i po~etkom 20. stolje}a. Time smo do{li do izuzetnih, i do sadanepoznatih podataka o iseljavanju Stajni~ana u Ameriku. Ovdje ih prvi puta objavljujemo.

Vi{e od 22 milijuna putnika u{lo je u Sjedinjene Dr‘ave kroz luku Ellis Island (NewYork) izme|u 1892. i 1924. godine. Podaci o svakom pojedinom putniku zapisani su u brodskimpopisima putnika, poznatijim kao “manifesti”. Manifesti su bili kori{teni za provjeruimigranata pri ulasku u Sjedinjene Dr‘ave. Treba napomenuti da je kod upisa u manifestedolazilo do raznih pogre{aka, osobito oko mjesta stanovanja. Na{i su iseljenici osim Stajnicenavodili i Jezerane (kao op}inu) i Brinje (kao kotar). To }e u manjoj mjeri ote‘ati istra‘ivanjaza svaki rod. Zna~ajan dio je oti{ao “na crno”, tako da nije obuhva}en u ovom popisu. Iznavedenih podataka vidljivo je da su u inozemstvo odlazili i iz raznih inozemnih gradovagdje su se nalazili na privremenom radu. Uz ime, prezime i mjesto stanovanja prije iseljenja

navedena je kod svakog iseljenika i godina odlaska, te godine starosti.

Ipak na{e iseljeni{tvo zahtijeva jedno dugotrajnije i temeljitije istra‘ivanje koje smoostavili za neku od idu}ih knjiga.

17.2. Prikaz rodova koji naseljavaju Stajnicu (po abecedi)

Ovdje smo dali najosnovnije podatke o svakom rodu: o njegovoj povijesti, podrijetlu,podru~jima raseljavanja, o poznatim osobama iz povijesti i sada{njosti, gospodarstvenicima,umjetnicima, vojnicima... dakle o ljudima koji su svojim djelima i posebnim aktivnostima,znanjima i sposobnostima zaslu‘ili u}i u stajni~ku povijest. Svjesni smo da time nisu obuhva}enisvi. Ovo je temelj za daljnja istra‘ivanja i dopune svih nedostataka u ovom prvom izdanju.

BLA@ANIN

Stari brinjski rod s podrijetlom iz sela Blagaj kod Slunja. Prvi puta spominju se u popisustra‘e u Brlogu godine 1540. Godine 1551. prilikom popisa brinjskog tvr|avnog naselja

272

spominju se dvije ku}e Bla‘ana. Tijekom naseljavanja Like i Krbave naseljavaju Udbinu,Podlapa~u i jo{ neka mjesta.

Zemlji{ne knjige Ogulinske regimente za Stajnicu iz 1780. sadr‘e podatke za jednu ku}nuzadrugu.

U 19. i 20. stolje}u naseljavaju se zna~ajnije u Bi{kupce (Slav. Brod), i pojedina~no uBudainku (SB), Karlovac, Sigetec (Koprivnica), Po‘egu, Stare Mikanovce (Vinkovci),Vinkovce i Zagreb. Danas na podru~ju Like zna~ajnije naseljavaju Bla‘ane (Brinje). U Stajnicidanas ‘ivi samo jedna obitelj.

Podaci o iseljeni{tvu u Ellis Island Imigracijskom muzeju:

1. Louis Blazanin, Blazanin, Croatia,1910 40

2. Marko Blazanin, Brinje, Hungary, 1909 22

3. Jure Blasanin, Paris, France, 1907 30

4. Mile Blasanin, Dortmund, Germany, 1907 23

Obiteljski nadimci: Pla‘ani}i,Najpoznatiji pojedinci iz roda:- Mile Bla‘anin, jedan od prvih priu~enih u~itelja u Stajnici nakon Drugog svjetskog

rata. Imao je napredno gospodarstvo i, za tamo{nje prilike, prvu poljoprivrednu mehanizaciju(vr{alicu i ostalo)

BO@I]

Nejasno podrijetlo. Na podru~ju Gacke prvi puta spominju se u popisu vla{kih naseljenikana Gacko polje iz godine 1660.

Zemlji{ne knjige Ogulinske regimente za Stajnicu iz 1780. sadr‘e podatke za dvije ku}nezadruge.

Bo‘i}a u Stajnici vi{e nema. Posljednji se, Ivica Bo‘i}, iselio u Po‘egu, i tamo je imaodvanaestoro djece.

BO@I^KOVI]

Nejasno podrijetlo. Vjerojatno se radi o dijelu pokatoli~enih Vlaha. Prvi puta spominjuse na oto~ko-brinjskom podru~ju u popisu vla{kih naseljenika iz 1660. godine, te u CrnojVlasti iz godine 1701.


BRBOT

Mala rodovska zajednica nastala u Primorju. Tijekom velikih naseljavanja od 1689. panadalje naseljavaju brinjsko podru~je, poglavito Lipice.

Zemlji{ne knjige Ogulinske regimente za Stajnicu iz 1780. ne sadr‘e podatke o ovomrodu na podru~ju Stajnice. Oni se kasnije naseljavaju u Stajnicu iz susjednih Lipica.

U 19. i 20. stolje}u iseljavaju se u Orahovicu, Valenovac (Orahovica), Sisak, Zagreb i Vukovar.Danas zna~ajnije naseljavaju osim Lipica Zagreb, Dugo Selo, Ogulin, Orahovicu,

Jastrebarsko i Sisak.Podaci o iseljeni{tvu u Ellis Island Imigracijskom muzeju u New Yorku:

1. Luka Brbot, Stajnica, Hungary, 1910 34

2. Mihovil Brbot, Jezerane, Croatia, 1907 30

3. Mile Brbot, Jezerane, Croatia, 1907 18

5. Tadija Brbot, Jezerane, Croatia, 1907 17

6. Franjo Brbot, Jezerane, Croatia, 1907 18

Obiteljski nadimci: Jure{kovi.

273

DRA@ENOVI]

Vode podrijetlo iz Bosne i pripadaju hrvatskom praplemstvu. Povla~enjem ispred Turakanaseljavaju prostor Brloga, Jezerana i Sinca. Ugarsko-hrvatski kralj Matija{ Korvin zbogvojni~kih zasluga dodjeljuje im godine 1460. plemstvo. Zbog svojih kasnijih vojni~kih zaslugakapetan Oto~ke pukovnije Nikola Dra‘enovi} iz sina~ke grane dobiva 1790. plemstvo spridjevkom “ od Po‘rtve”. Taj pridjev nose i brinjski Dra‘enovi}i. Plemstvo dobiva 1793. imajor u miru Juraj Dra‘enovi} i njegovi ne}aci Franjo, Antun i Juraj.


Najpoznatiji pojedinci iz roda:- Josip Dra‘enovi} od Po‘rtve, ro|en 1825. u Stajnici, austrougarski satnik, umro u 40-oj

godini - 13. velja~e 1865, sahranjen na stajni~kom groblju.- Knji‘evnik Josip Dra‘enovi}, ro|en 1863. godine u Stajnici,

pravnik, sudac i pripovjeda~. Roditelji mu zarana napu{taju Stajnicui sele se u Senj. Osnovnu {kolu i gimnaziju poha|ao u Senju, pravona Pravnom fakultetu u Zagrebu. Nakon zavr{etka studija radi ukotarskim sudovima u Senju, Vrbovskom, Bakru, Peru{i}u, Karlovcui Novom Vinodolskom, da bi karijeru zavr{io kao predsjednikSudbenog stola u Gospi}u.

Poznat je po kratkim knji‘evnim formama-crticama te kra}impripovijetkama. Bio je jedan od cjenjenijih hrvatskih knji‘evnikasvoga vremena. Pisao je o ‘ivotu malih, obi~nih ljudi iz provincijskihgradi}a slikaju}i ‘ivotne prilike u Hrvatskom primorju i Lici takoda se njegov knji‘evni opus mo‘e podijeliti na dva kruga: primorskii li~ki. Neke njegove crtice ubrajaju se u bolja ostvarenja hrvatskog

realizma. Prvom prozom javio se 1881. u Bakarskom listu «Vragolan», a potom je crtice iputopisne zapise objavljivao u brojnim listovima. Uz Ma‘urani}a bio je zagovornik crticekao samostalnog knji‘evnog djela.

Djela: Crtice iz hrvatskog ‘ivota, Crtice iz primorskog malogra|anskog ‘ivota, Povijest jednogvjen~anja, Iskrice i druge. Umro je u Zagrebu 1942. godine.

- pl. Ivan Dra‘enovi}, kapetan \ur|eva~ke pukovnije,- bojnik pje{a{tva Karl Dra‘enovi} od Po‘rtve, pripadnik Austro-ugarske vojske (1913.

godine),- feldmar{al Raimund Dra‘enovi} od Po‘rtve pripadnik Austro-ugarske vojske (1913.

godine),- bojnik Rudolf Dra‘enovi} od Po‘rtve pripadnik Austro-ugarske vojske (1913. godine)

DUMENÎ]

Za vrijeme velikih seoba naseljavaju brinjsko podru~je s otoka Raba, gdje i danas ‘ivizna~ajna rodovska zajednica. Osim navedenog podru~ja naseljavaju okolicu Udbine (Mekinjari Toli}).

Zemlji{ne knjige Ogulinske regimente za Stajnicu iz 1780. sadr‘e podatke za 5 ku}nihzadruga.

Kao starosjedioci danas naseljavaju Stajnicu, Mundanije (Rab), Saborsko, Trtnje(Jezerane).

U 19. i 20. stolje}u naseljavaju se zna~ajnije u âjkovce (\akovo), \akovo, GornjeBogi~evce (Nova Gradi{ka), Komletince (Vinkovci), Levinovac (Virovitica), Lipovec (Slunj),

Knjièvnik Josip

Draènovi}

274

Rodin Otok (Virovitica), Slobodnicu (Slav. Brod), Staro Petrovo Selo (Nova Gradi{ka),Trapinska, Zagreb i okolicu, i @ubrica (Virovitica).

Podaci o iseljeni{tvu u Ellis Island Imigracijskom muzeju u New Yorku:

1. Franjo Dumencic, Jezerane, 1907 17

2. Ivan Dumencic, Jezerane, 1906 18

3. Janja Dumencic, Stajnica, Yugoslavia, 1923 25

4. Joso Dumencic, Jezerane, 1907 34

5. Mato Dumencic, Jezerane, Croatia, 1912 36

6. Mikovil Dumencic, Jezerane, Croatia, 1909 24

7. Mile Dumencic, Jezerane, Croatia, 1909 16

8. Mile Dumencic, Non Immigrant Alien, 1912 17

9. Mile Dumencic, Jezerane, Hungary, 1912 17

10. Stepan Dumencic, Jezerane, Croatia, 1912 47

11. Tadija Dumencic, Jezerane, Hungary, 1912 21

12. Tadya Dumencic, Non Immigrant Alien, 1912 28

13. Anna Dumencich, Dumencic, Yugoslavia, 1921 23

14. Anton Domencic, 1920 36

15. Anton Domencic, 1920 9

16. Caterina Domencic, 1920 32

17. Marko Domencic, Jezerane, Croatia, 1910 28

18. Tome Domencic, Jezerane, Croatia, 1910 18

Obiteljski nadimci: Belani, Jurkaci, Grunta{i, Panduri, Iz vrtla, Toma{i, Matanovi i Antonovi.Najpoznatiji pojedinci iz roda:- Sve}enik Josip Dumen~i},- Petar Dumen~i}, ‘andarmerijski narednik u vrijeme Kraljevine Jugoslavije,- Joso Dumen~i}, oficir Kraljevine Jugoslavije

FRÖHLICH

Njema~ki rod koji putem vojni~ke slu‘be dolazi u Hrvatsku. U popisu ku}nih zadrugapojavljuju se u Stajnici 1859. godine (Nikola Fröhlich). Iz Stajnice se sele 1920. godine.

Najpoznatiji pojedinci iz roda:- Ferdinand Fröhlich, posljednji je izdanak ove obitelji u Stajnici. Bio je gaterist na

Murkovi}evoj pilani, stajni~ki starje{ina i op}inski vije}nik. Pomagao stanovnicima u pravnojpomo}i, pi{u}i im molbe i druge akte.

- Radovan Fröhlich (Veseli}), autor knjige Rije~nik ilirskoga i njema~kog jezika- pukovnik Michael Fröhlich, zapovjednik Like u vremenu 1788.-1789. Istakao u bici s

Turcima kod Dobrosela, bore}i se sa 1.500 ljudi i 6 topova protiv 10.000 Turaka.Kao izvorni njema~ki rod u Austro-ugarskoj vojsci zatje~emo 1913. godine 29 ~asnika

svih razina ! (vojni {ematizam)JURI[I]

Pripadaju starom hrvatskom plemstvu. Najzna~ajnija je loza iz Senja, ~iji su predstavniciobna{ali visoke vojni~ke du‘nosti. Najpoznatiji je Nikola Juri{i}. Podrijetlo im je nepoznato.Zna~ajnije naseljavaju Peru{i}.


Kasnije nestaju s podru~ja Stajnice, me|utim ostao je nadimak rodu Vukovi}a-Juri{i},koji su vjerojatno naselili njihove posjede.

275

KRZNARI]

Stari Oto~ki rod. Pripadaju starom rodu iz plemenaLap~ana u Vasci, selu u Bu‘anima. Najstarija rodovskazajednica Krznari}a nastala je u 15. st. na podru~ju Gacke.Prvi put se ovo prezime spominje god. 1508. u okolici Kosinja,u selu [}itari (Jandrija Krznari}).

U popisu porodica tvr|avnog naselja Oto~ac i vojne posadetvr|ave Oto~ac, ova obitelj se spominje 1551. godine. Razvijajurodovska naselja Lug i Varo{, a nekoliko obitelji iseljava uGradi{}e u Austriji. Odr‘ali su se sve do kraja 17. st. u tvr|avnomnaselju Oto~ac. U 17. st. Krznari}i se iz Oto~ca raseljavaju uBrinje, Kri‘polje, Letinac, Lipice i Stajnicu. U brinjskomtvr|avnom naselju imali su god. 1701. pet porodica. Krznari}isu uglavnom slu‘ili kao grani~arski ~asnici, pa su zbog potrebeslu‘be naselili i druge dijelove Like, posebno u Udbinu.

Plemstvo i grb podijelio je kralj Leopold I. 8. o‘ujka 1668. godine Gregoru Krznari}u.Hrvatski Sabor potvrdio je ovu odluku 6. studenog 1668.


Danas Krznari}a kao li~kih starosjedilaca ima u Brinju, Dabru, Oto~cu, Ogulinsko-modru{koj udolini, Slunju i okolici i Udbini. Tijekom povijesnih migracija u 19. i 20. stolje}uzna~ajnije se naseljavaju u Andrija{evce, Otok, Retkovce, Rokovce (sve u okolici Vinkovaca),Beli{}e, Hrastelnicu, Buda{evo i Cerje (okolica Siska), Dalj, Daruvar, ̂ azma i okolica, Husain,Ilova i Kutina s okolicom, \akovo, \ur|evac, Gornje i Donje Plavnice (Bjelovar), Karlovac,Lipova~a (Slunj), Lomnica (Velika Gorica), okolica Slavonskog Broda, Molve (\ur|evac),Osijek sa okolicom, Podvinje (Slavonski Brod), Po‘ega i okolica, Repa{ (\ur|evac), Sisak,Valenovac (Orahovica), Vara‘din, Vinkovce, Viroviticu, Vukovar, Zaluka (Karlovac) okolicu@upanje i Zagreba.

Na prostorima sjeverne Hrvatske rasprostranjeno je nekoliko obitelji istog prezimenaza koji nisu u srodnosti sa Krznari}ima iz Gacke.


1. Jure Krznaric, Krznarici, Austria 1913 32

2. Andrija Krznaric, 1909 46

3. Anna Krznaric, Brinje, Croatia, 1908 17

4. Anna Krznaric, Stajnica, Yougoslavia, 1922 21

5. Antonia Krznaric, Brinje, Hungary, 1912 22

6. Franjo Krznaric, 1892 49

7. Franjo Krznaric, Brinje, Croatia, 1910 17

8. Franjo Krznaric, Jezerane, 1906 19

9. Franjo Krznaric, Mich. Cal..., Amerika, 1912 25

10. Hrpe Krznaric, Austria, Croatia, 1913 19

11. Ioso Krznaric, Brinje, Ungarn, 1910 19

12. Ivan Krznaric, Brinje, Hungary, 1912 27

13. Joso Krznaric, Wien, Austria, 1908 31

14. Joso Krznaric, Brinje, Croatia, 1912 20

15. Jure Krznaric, Brinje, Austria, 1909 40

276

16. Kata Krznaric, 1893 26

17. Luka Krznaric, Croatia, 1913 43

18. Mane Krznaric, 1893 1

19. Mate Krznaric, Brinje, Austria, 1909 40

20. Mate Krznaric, Brinje, Croatia, 1905 46

21. Pavel Krznaric, Stajnica, Yougosl, 1922 4

22. Petar Krznaric, 1892 15

23. Petar Krznaric, U.S., 1909 32

24. Tone Krznaric, Brinje, Croatia, 1908 25

25. Juraj Krznaric, Brinje, Hung, 1909 40

26. Joso Krznarich, Zagreb, Yougosl., 1921 32

27. Mato Krzmaric, Jezerane, Croatia, 1907 31

28. Mijo Krzmaric, Jezerane, Croatia, 1907 28

Najpoznatiji pojedinci iz roda:- Nikola Krznari}, op}inski u~itelj iz 1830. (Fras)- Branko Krznari}, dugogodi{nji predsjednik Mjesne zajednice Stajnica zaslu‘an za niz

lokalnih komunalnih akcija a posebno za elektrifikaciju,MARIÎ]

Nejasno podrijetlo. Spominju se 1685. prilikom iseljavanja Vlaha s koreni~kog podru~jai njihovog naseljavanja u izbjegli~ke logore kod Brinja i Brloga.

Zemlji{ne knjige Ogulinske regimente za Stajnicu iz 1780. sadr‘e podatke za jednu ku}nuzadrugu. Stajnicu napu{ta zadnji rod u prvoj polovini XX. stolje}a.

MARINI]

Velika rodovska zajednica nastala u 15. stolje}u na {irem prostoru Primorja i Gorske Hrvatske.Postoji i nesrodna zajednica Marini}a u Dalmaciji (Slivno kod Imotskog i Crivac kod Sinja).

Prvi se puta spominje 1466. Petar Marini} u selu Gal{~i} na Krbavi, te 1470. Petar M. naotoku Krku. Marini}i su ve} u 15. stolje}u bili razmjerno velik i rasprostranjen rod. Tijekomnaj‘e{}ih turskih ratova u 16. st. sele u dana{nju Sloveniju, gdje su i danas vrlo brojni, te uaustrijsko Gradi{}e.

Na prijelazu 16. i 17. stolje}a jedan se dio Marini}a vra}a iz Slovenije u staru domovinu.Isprava iz 1590. spominje tako da je knez Juraj Zrinski dozvolio Marini}ima, koji su bilisklonjeni na podru~je Kostela na Kupi (Bela Krajina), naseljavanje u Moravicama kod Ozlja.Ti se povratnici iz Kranjske nastanjuju i u delni~kom kraju (Begovo Razdolje) i u Ogulinsko-modru{ku udolinu.

Nakon osloba|anja Like od Turaka krajem 17. st. Marini}i se u velikom broju naseljavajuna novooslobo|ene krajeve. U ispravi iz 1689. spominju se Marini}i kao doseljenici iz Ogulinau kosinjskom kraju, ali ih zatje~emo u âmenovcu kod Slunja i slunjskoj okolici. Najve}arodovska naselja Marini}a u Lici su Kuterevo, Su{anj, Poljanka i Kru{~ica kod Peru{i}a,[vica, Dulibe, Tisovac kod Oto~ca, Delnice s okolicom.


Tijekom migracija iz 18. i 19. stolje}a pa nadalje zna~ajnije se naseljavaju u Davor (NovaGradi{ka), âzmu i okolicu, Dugu Resu, Jastrebarsko, Gornju Jelensku (Kutina), Gundince(@upanja), Karlovac, Krasno, Novu Gradi{ku s okolicom, Slavonski Brod s okolicom, Nijemcei Rokovce (Vinkovci), Novsku, Osijek, Pakrac, Orahovica i okolica, Po‘ega i okolica, Viroviticai okolica, {ire zagreba~ko podru~je (Hrvatski Leskovac).

277

Obiteljski nadimci: BradiniNajpoznatiji pojedinci iz roda:- Petar Marini}, prof. diplomirao germanistiku u Drezdenu (SRNJ). Austrougarski

pri~uvni ~asnik. Umro 1938. godine.- Marko Marini}, visoki ~inovnik u osiguravaju}em dru{tvu “Herceg Bosna” u Zagrebu.

Umro 1947. godine.- Vlado Marini}, vlasnik poduze}a TEH-MAR u Zagrebu,- Bo‘ena Marini}, dipl in‘ agronomije, nastanjena u Kanadi,- Ivan Marini} “Brada”, nadfinanc u Primorsko-kraji{koj oblasti sa sjedi{tem u Karlovcu,- Vlado Marini}, stajni~ki kova~ u vremenu 1920. – 1965. godine.- Krsto Marini}, revolucionar u [panjolskom gra|anskom ratu u vremenu 1937. – 1939.

Ro|en u Stajnici 1921. godine. Poslije povratka uklju~uje se u partizanske postrojbe, gdjeobna{a funkciju politi~kog komesara. Pogiba 1942. godine u Slavoniji.

- Ivan Marini}, usta{ki ~asnik, ro|en 1921, poginuo u Sisku 1945. godine,- Franjo Marini} Militärverpflegsbeamte (1913. godine - vojni {ematizam).

MATE[I]

Rodovska zajednica nastala na modru{ko-ogulinskom podru~ju, i to selu Maliku i Zdencui podru~ju Novog Vinodolskog. Velika je vjerojatnost da su se na podru~je Ogulina naselili izNovog. Postoji i nesrodna rodovska zajednica Mate{i}a u Dalmaciji, i to na podru~ju Zadra(Bokanjac, Ra{tane, Ninski Stanovi, Vir i Diklo, i grad Zadar), Dazlina ([ibenik), Crivackod Sinja, otok Susak (Lo{inj) i [krljevo (Rijeka).

Danas naseljavaju stajni~ko polje ali i Lasinju (Gvozd), Goljak (Jastrebarsko), GornjiPopovac i Lumbardenik (Slunj), Kaptol (Slav. Po‘ega), Karlovac i okolicu, Komor (Krapina),Krivaj (Novska), Ra{}ane (Kri‘evci), Rijeku, Gare{nicu, Zagreb. U Stajnici danas ‘ivi samojedna obitelj.

Zemlji{ne knjige Ogulinske regimente za Stajnicu iz 1780. sadr‘e podatke za tri ku}nezadruge.

MESI]

Jedna od najve}ih i najpoznatijih brinjskih rodovskihzajednica. Iz ovog roda potekli brojni ~asnici koji su nosilivisoke ~inove austrijske kraji{ke vojske, ali i civilni du‘nosnicio kojima }e ovdje biti rije~i. Naj~e{}e ih zatje~emo kao ~asnikeu Li~koj i oto~koj pukovniji, a kasnije i u Ogulinskoj.

Prvi puta spominju se u popisu brinjske vojne posade iz1551. godine, kada je zabilje‘en Ivan Mesi}. Lopa{i} ih navodiu povijesnim dokumentima iz 1642. kada je u Brinju vojvodaMarko Mesi}. Godine 1645. spominje se kao ~lan brinjskeposade i Bla{ko Mesi} Navode se i godine 1645. prilikomdijeljenja brinjskog podru~ja izme|u Hrvata i doseljenihVlaha. Tada se spominje plemi} Marko Mesi} (vidi: Dose-ljavanje Vlaha). Vojvoda Marko Mesi} spominje se 1672. kao“Burkgraf brinjski” (Lopa{i} II. str.349).

Prema dokumentu od 2. rujna 1668. kojim kralj Leopold I u Grazu dodjeljuje privilegijepojedinim Ogulincima, me|u kojima se nalazi i Johann (Ivan) Messich, vojvoda ogulinski(Ljubovi}, str. 181.) U tom se dokumentu navodi da je imenovani pripadnik starog li~kogpraplemstva, kao i cjelokupno njegovo potomstvo.

278

Mesi}i su se kroz stariju povijest naselili u Stajnici, Jezeranama, Razvali, Lipicama,Letincu, Brinju i okolici, Smoljancu (Slunj), Mu{aluku, Udbini i Gospi}u. Tijekom 19. i 20.stolje}a raselili su se po mnogim mjestima u Hrvatskoj, a najvi{e u Beli{}u, okoliciJastrebarskog (Prho~u, Ore{ju i Klin~a Selu, mogu}e za vrijeme turskih seoba), Budainki,Svilaju i Oprisavcima (Slav. Brod), Buda{evu, Ti{ini, Novom Selu, Hrastelnici i Galdovu(Sisak), okolici \akova (Budrovci), Cerniku (Nova Gradi{ka), Cetingradu, Dre‘niku i Rakitju(Samobor), Golobrdcima (Slav. Po‘ega), Na{icama, Gotalovu, Peterancu i Hlebinama(Koprivnica), Hrastovcu (Gare{nica), Jamarici, Krivaju (Novska), Beli{}u, Orahovici, Osekovui Voloderu (Kutina), Osijeku, Podgra|u, Retkovcima (Vinkovci), Rijeci, Sesvetama, Sisku,Po‘egi, @upanji i najvi{e u Zagrebu.

Zemlji{ne knjige Ogulinske regimente za Stajnicu iz 1780. sadr‘e podatke za osam ku}nihzadruga.


1. Georg Mesic, Stajnica, Yougoslav, 1922 35

2. Miko Mesic, Stajnica, Croatia, 1912 46

3. Petar Mesic, Stajnica, Austria, 1913 25

4. Vida Mesic, Stajnica, Austria, 1909 35

5. Vide Mesic, Stajnica, Austria, 1913 38

6. Alojz Mesic, Jezerane, 1906 46

7. Dragica Mesic, Jezerane, Hungary, 1910 10

8. Ime Mesic, Jezerane, Austria, 1909 47

9. Jelka Mesic, Jezerane, Hungary, 1912 24

10. Katica Mesic, Jezerane, S.H.S., 1920 20

11. Petar Mesic, Jezerane, Jugosl., 1921 40

Obiteljski nadimci: Daki}i, Zeci, Sedac, Dedovi, Jivan~i}i, Mate{ini, Ma{i}i, [miti, @eravice,Bani i Cecani.

Najpoznatiji pojedinci iz roda:- Stjepan Mesi}, predsjednik Republike Hrvatske, ro|en 24. prosinca 1934. u Orahovici.

O‘enjen je suprugom Milkom i otac dvije k}eri, Sa{e i Dunje. Diplomirao na Pravnomfakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu 1961. godine. Tijekom studija bio istaknuti studentski vo|a.Godine 1965. izabran je na listi gra|ana u Sabor SR Hrvatske. Zbog sudjelovanja u pokretuza ravnopravnost Hrvatske u tada{njoj Jugoslaviji osu|en je po~etkom 70-ih na zatvorskukaznu, koju je odslu‘io sa ve}inom tada{njih hrvatskih lidera u Staroj Gradi{ci.

Po~etkom 90-ih godina pro{log stolje}a pristupa pokretu, koji poslije prerasta u stranku-Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ), gdje obna{a du‘nost tajnika stranke, a potom ipredsjednika Izvr{nog odbora. Nakon prvih vi{estrana~kih i slobodnih izbora imenovan jeprvim predsjednikom Vlade Republike Hrvatske, i tu du‘nost obna{a od 30. svibnja do 25.kolovoza 1990. godine. Nakon toga odlukom Sabora RH postaje ~lanom predsjedni{tva SFRJ,da bi 1. srpnja 1991. postao predsjednik Predsjedni{tva SFRJ, i na tom polo‘aju ostaje doprosinca iste godine.

U vremenu od 7. rujna 1992. do 24. svibnja 1994. obna{a du‘nost predsjednika SaboraRH. Zbog nezadovoljstva ukupnom politikom HDZ-a, osobito politikom prema Bosni iHercegovini, napu{ta HDZ i osniva novu politi~ku stranku – Hrvatske nezavisne demokrate(HND). Poslije rascjepa u HND 1997. godine s ve}inom ~lanstva HND-a ulazi u HrvatskuNarodnu Stranku (HNS), te obna{a du‘nost izvr{nog dopredsjednika HNS-a i predsjednikagradske organizacije Zagreba.

279

Najve}i politi~ki uspjeh do‘ivljava 7. velja~e 2000. godine kada je izabran za PredsjednikaRepublike Hrvatske, zbog ~ega istupa iz HNS-a, ‘ele}i biti predsjednikom svih gra|anaHrvatske.

Godine 1992. objavio vrlo zapa‘eno memoarsko djelo “Kako smo sru{ili Jugoslaviju –politi~ki memoari” a drugo izdanje iste knjige objavljeno je 1994. godine.

Preci predsjednika Mesi}a napustili su Stajnicu oko 1920. godine i to pradjed Josip (1850-1941) i djed Ivan (1880-1942). Pradjed Josip i prabaka Nana (umrla je jo{ u Stajnici) imali sudva sina (Ivana i Franju) i dvije k}eri. Djed Ivan i baka Marija imali su 13 djece, od kojih jepre‘ivjelo sedmoro: Josip (Stjepanov otac) Ivica, Milan, Marko, Jure Valentin te Ankica iKatica. Godine 1931. Josip se vjen~ao s Magdalenom Pernar iz Kri‘polja i s njom imao dvojedjece, Stjepana i Mariju. Majka je umrla 1936. godine, a otac se ponovno ‘eni SlavonkomMilevom Jovi}, te su dobili jo{ dvoje djece: Slavka i Jelicu.

Tijekom Drugog svjetskog rata obitelj pristupa NOB-u u kojem pogibaju Ivica, Milan iJure Valentin.

- Pop Marko Mesi} jedan je od najpoznatijih ~lanova ovoga roda je svakako i legendarnisve}enik.(vidi zasebno poglavlje) Za zasluge u borbama protiv Turaka dobio je 1693. od caraLeopolda plemstvo i posjed Mu{aluk. U darovnici je nalo‘eno Senjskome kaptolu da popaMesi}a uvede u posjed, te da mu izda sve propisane dokumente o vlasni{tvu (Ljubovi}).Oporukom iz 1711. pop Mesi} je za nasljednike odredio sinove svoga ne}aka Ivana II Mesi}a:Vuka I, Tadiju I, Marka II i Pavla I. koji su time postali plemi}i.

- Posebno je zanimljiv Pavao I. koji je ro|en u Brinju 24. kolovoza 1714. godine. Imao jebrojno potomstvo, me|u kojima i sina \uru, koji je pak imao sina Vida, {tra‘me{tra, ro|enogu Stajnici 14. rujna 1748. a koji je poginuo u ratu s Turcima. (Ljubovi}, str. 182.) Vid je bioo‘enjen suprugom Maricom i imali su sina Marka ro|enog u rujnu 1785. u Stajnici, na mjestu

Predsjednik Stjepan Mesi} (u sredini) i predstavnici Zavi~ajnog kluba “Stajnica” na prijemu u

studenom 2003. godine

280

kbr. 141. On se kasnije odselio u Valpovo gdje ga 1827. godine nalazimo ga kao distriktualnogbilje‘nika. Zajedno sa svojim ro|akom Maksimilijanom Mesi}em tra‘io je od Ratnog vije}au Be~u povrat obiteljskih imanja u Mu{aluku, kako bi mogao ste}i plemstvo. Ratno je vije}eodbilo ovaj zahtjev iz razloga {to su bra}a Ivan, Tadija i Josip ranije predali vlastima svespise o dokazu svojih prava nad imanjima, a time i pravno priznavanje plemstva i grba, ~imesu nestali osnovi za priznavanje prava njihovim nasljednicima. Marko se nije time zadovoljiove} je krenuo u samostalno prikupljanje dokaza o pravu na plemstvo, osobito krsne listovesvojih predaka. Pretra‘io je cjelokupnu dokumentaciju u stajni~koj i brinjskoj ‘upi u svezidarovnice kralja Leopolda I. popu Marku Mesi}u. Kada je prikupio potrebnu dokumentacijui dokaze, uputio je zahtjev Viroviti~koj ‘upaniji da mu se prizna plemstvo i upi{e u protokolplemstva. Plemstvo mu je na kraju priznato 5. sije~nja 1833. godine.

Ovi su navodi vrlo bitni oko sagledavanja podrijetla popa Mesi}a i dane pretpostavke daje ro|en u Stajnici. Naime, brojni su preci tijekom 17. i po~etkom 18. stolje}a mjesto ro|enjanavodili Brinje kao sredi{te tada{nje ‘upe. Kada je ustrojena stajni~ka kapelanija, a kasnijei zasebna ‘upa, navodili su stvarna mjesta ro|enja. To se najbolje mo‘e vidjeti iz slu~aja popaMesi}a, gdje se mjesta ro|enja njegovih ro|aka navodi i Stajnica i Brinje.

- Poznat je i [imun (Simon) Mesi}, kojemu je pop Marko poklonio najboljeg konja,me|utim nezna se njihovo srodstvo. [imun je studirao filozofiju u Trnavi na Isusova~komkolegiju, te je stekao doktorat iz filozofije, a ne{to kasnije i doktorat pravnih znanosti. Godine1709. boravio je u Zagrebu, gdje je kod ~azmanskog kaptola bio odvjetnik. Zbog osobitihzasluga kralj Josip I. dodjeluje mu 1. svibnja 1710. plemstvo i grb, koje je potvr|eno istegodine u Hrvatskom saboru (Ljubovi}, str 182.)

-[imun je imao sina jedinca Nikolu - Matiju, ro|enog 1717. On je zavr{io fakultet uBologni. Godine 1748. bio je izabran privremenim, a 1749. i stalnim bilje‘nikom Zagreba~kei Kri‘eva~ke ‘upanije. Godine :1753. izabran je za pod‘upana Zagreba~ke ‘upanije. Bio je ibilje‘nik plemi}ke turopoljske op}ine, a od 1751. pa sve do smrti obna{a du‘nost ‘upanaturopoljskog. O‘enio se iz ugledne turopoljske plemi}ke obitelji Pogledi}. Umro je uSamoboru 19. svibnja 1755. u 38. godini ‘ivota, ~ime je izumrla ova grana obitelji Mesi}.

- Ivan II Mesi}, ne}ak popa Marka Mesi}a ro|en u Brinju nepoznate godine bio jezastavnik u brinjskoj tvr|avi. Kasnije je bio kapetan u Peru{i}u i Udbini.

- dr. Matija Mesi}, prvi rektor zagreba~kog sveu~ili{ta i osniva~ JAZU, vidi zaseban prilog;- Marko i Ive Mesi}, kapetani Like 1746-1750,- Vuk Mesi}, kapetan Like, poginuo u bici sa Turcima kod Kalata 1737,- bojnik Ivan Mesi}, pripadnik austrougarske vojske (1913. godine - vojni {ematizam)- Zvonko Mesi}, predsjednik op}ine Oto~ac {ezdesetih godina dvadesetog stolje}a,- Zlatko Mesi}, prvotimac NK “Dinamo” {ezdesetih godina XX st.- Zlatko Mesi}, zagreba~ki gra|evinski poduzetnik, vlasnik graditeljskog obrta,- Mate Mesi}, ing. kemije,- Ive Mesi}, u~itelj, trenutno radi u Donjem Kraljevcu u Me|imurju,- Zvonko Mesi}, vlasnik gra|evinskog poduze}a “Megrad” u Zagrebu,- Josip Mesi}, stajni~ki trgovac, ro|en 1849. u Stajnici, gdje je i umro u velja~i 1879.

godine,- Mladen Kobe{}ak, stajni~ki zet, suprug Marijice Mesi}. Zlatar u IKOM-u. Veliki za-

ljubljenik u Stajnicu gdje je izgradio lijepu ku}u u kojoj provodi svaki slobodan trenutak. Naprijelazu stolje}a organizirao veliki vatromet u Stajnici. Donacijama (pokalima) poma‘estajni~ki malonogometni turnir.

281

MILAKOVI]

Ve}a rodovska zajednica nastala na {irem brinjskom i oto~kom prostoru. Porijeklo ovogroda nejasno. Vjerojatno se radi o dijelu pokr{tenih Vlaha koji su naseljavali ovo podru~je.Postoji i nesrodna rodovska zajednica Milakovi}a na podru~ju [ibenika i Drni{a, ali i napodru~ju Jastrebarskog, koja je vjerojatno naselila ovo podru~je za vrijeme turske opasnosti.

Postoji i pravoslavni rod u ju‘noj Lici. Prvi puta spominju se u popisu vla{kih naseljenikana Gacko polje godine 1660. godine.


Obiteljski nadimci: Po‘ari.Najpoznatiji pojedinci iz roda:- dr. Vlado Milakovi}, lije~nik, u~esnik Domovinskog rata.

MOVRI]

Mala rodovska zajednica nastala u Primorju. Tijekom velikih naseljavanja od 1689 panadalje naseljavaju stajni~ko polje.

Zemlji{ne knjige Ogulinske regimente za Stajnicu iz 1780. sadr‘e podatke za jednu ku}nuzadrugu. Bili su jedna od najbogatijih stajni~kih zadruga, vlasnici prija{njeg Dvora i velikihpovr{ina zemlji{ta oko njega, te mlina na Vrilu. Nepoznato je kako su ostali bez te velikeimovine.

Kasnije, tijekom raseljavanja Stajnice sele se u Be~i} (Slav. Brod), ^a~ince (Orahovica),Janju Lipu i Staru Subocku (Novska), {ire podru~je Slav. Broda, Zagreb i okolicu.


1. Aloro (?) Movric, Stajnica Austria, 1913 29

2. Anton Movric, Geiswoik, Germany, 1913 27

3. Ivan Movric, Jezerane, Austria, 1909 17

4. Maria Movric, Stajnica, Yougoslavia, 1922 36

5. Marko Movric, Stajnica, Yougoslav, 1922 7

6. Peter Movric, Stajnica, Yougoslav, 1922 8

7. Slavko Movric, Fiume-Rijeka, Hungary, 1907 16

Obiteljski nadimci: Dijane, Brinkini, Bradini, Runje, Financi, Iz lapti}a, Mlinari~ini,Najpoznatiji pojedinci iz roda:- Ivica Movri} prvi vlasnik posjeda na Dvoru iz 18. stolje}a, jedan od najbogatijih starih

Stajni~ana- Zdenka Sabli}-Movri}, knji‘evnica i pjesnikinja, poznata prosvjetna djelatnica iz

Zagreba. Izuzetno vezana za Stajnicu kojoj je poklonila bezbroj svojih radova, posebnopjesama. Vidi zaseban prilog.

- Prof. Mandica Rajkovi}, ro|. Movri}, “Brinkina”, prosvjetna djelatnica iz Sesveta,ravnateljica II. O[ “Luka”. Tijekom rata istakla se u organiziranju i prikupljanju pomo}i zau~enike brinjskog kraja, njihovom smje{taju i organizaciji nastave. Recenzentica i autoricapedago{ko-didakti~kih priru~nika. U Domovinskom ratu aktivno je sudjelovala u raduZavi~ajnog kluba “Gacka dolina, Oto~ac i Brinje”. Veliki doprinos dala u evakuaciji osnovnih{kola u brinjskom kraju i organizaciji nastave i materijalnom zbrinjavanju u na novim lokacijama.Zna~ajno pomogla u obnovi kapelice Sv. Marije Magdalene na Brdu tijekom 1993. godine.

- Zdenko Ka~i} – Movri}, diplomirani politolog iz Zagreba. Bavio se novinarstvom.Zaposlen u MUP-u na poslovima protuterorizma. Izdao knjigu “Sigurnosno-obavje{tajnisustav ruske federacije”;

282

- Miro Petrin, sin Zdenke Movri}, ro|en 1971. u Zagrebu. Dragovoljac Domovinskograta od rujna 1991. U sastavu 125. brigade HV poginuo u Drenovom Boku kod Novske.

- Mark F. Movrich, ameri~ki novinar i gradona~elnik grada Park Fallsa (Michigan). Onjemu detaljnije pod “Stanovni{tvo i migracije”.

MURKOVI]

Mala rodovska zajednica nastala na brinjskom prostoru. Postoji i rodovska zajednicaMurkovi}a u Me|imurju (Gornji Kraljevec, Miklavec, Novakovec, Podturen i Sivica),vjerojatno naseljena brinjskim Murkovi}ima tijekom turske opasnosti.

Tijekom ekonomskih migracija iz 19. i 20. stolje}a brinjski Murkovi}i naseljavajuFeri~ance (Orahovica), Komletince, Otok (Vinkovci), Gospi} i Zagreb.



1. Anna Murkovic, Stajnica, Croatia, 1912 9

2. Franjo Murkovic, Stajnica, Jugoslavija, 1921 17

3. Ivan Murkovic, Jezerane, Austria, 1909 43

4. Jure Murkovic, Jezerane, Austria, 1909 19

5. Lucia Murkovic, Stajnica, Croatia, 1912 32

6. Maria Murkovic, Stajnica, Croatia, 1912 6

7. Mate Murkovic, Hungary, 1910 18

8. Mika Murkovic, Jezerane, Austria, 1909 35

9. Miko Murkovic, Stajnica, Austria, 1910 36

10. Petar Murkovic, Stajnica, Austria, 1910 46

11. Petar Murkovic, Hungary, 1909 39

12. Peter Murkovic, Stajnica, Croatia, 1912 4

Obiteljski nadimci: Brke, Frani}i, ^ikini, Jivanovi, Zlatari}i, Dvorani.Najpoznatiji pojedinci iz roda:-Josip Murkovi} i sinovi, stajni~ki veleposjednici i industrijalci izme|u dva svjetska rata.

Josip je imao pet sinova: Ivicu (~asnika), Matiju (~asnika, kasnijeg domobranskog generala),Vladimira (agronoma), Slavu (trgovca) i Josipa – Jo{ka (ekonomista), te tri k}eri: An~icu,Franjku, koje su bile po zanimanju u~iteljice i Mariju, koja je bila prvakinja dr‘ave u tenisu.Jo{ko je studirao u Be~u, da bi tijekom Prvog svjetskog rata bio zarobljen u Rusiji, gdjeostaje sedam godina!. Slave je ubijen prilikom partizanskog napada na Dvor 1941. a Vladimir1945. u Zagrebu. O generalu Matiji Murkovi}u detaljnije u poglavlju “Drugi svjetski rat”:

- podmar{al Ivan Vukovi}-Murkovi}, Dre‘ni~ko Seli{te 1846-1927. godine, rodom odstajni~kih Murkovi}a,

- bojnik Tomo Murkovi}, ~asnik HV, stru~njak za radarske sustave i jedan od osniva~aZavi~ajnog kluba “Stajnica”,

- Damir Murkovi} biznismen iz Trsta, vlasnik poduze}a “Centrogas” i predsjednik udrugeHrvata u Italiji. Potje~e iz gospi}ke loze Murkovi}a. Djed mu je bio poznati HSS-ovac IvicaMurkovi}, a otac mu je Nikica Murkovi}.

- Josip - Braco Murkovi}, ‘ivio u Argentini i JAR, gdje je imao razvijen biznis. Vratio seu Hrvatsku i ‘elja mu je obnoviti stari “Dvor” u Stajnici,

- Ivan Murkovi}, organizator partizanskog pokreta, poginuo tijekom Drugog svjetskog rata,- Joso Murkovi}, dipl. in‘. poljoprivrede, ‘ivi u Osijeku.- Jasna Murkovi}, pjeva~ica li~kih narodnih pjesama,

283

PERKOVI]

Stari brinjski rod. Na podru~ju Hrvatske ima vi{e nesrodnih zajednica.Prvi puta spominju se 1653. godine u popisu brinjske posade – desetar Marko Perkovi}.Zemlji{ne knjige Ogulinske regimente za Stajnicu iz 1780. sadr‘e podatke za 23 ku}ne

zadruge.Nakon osloba|anja Like od Turaka u 18. st. Perkovi}i se naseljavaju na gospi}ko podru~je

(O{tra), Udbinu i Podlapa~u. Tijekom 19. i 20. stolje}a zna~ajnije naseljavaju sisa~ko podru~je,Slavoniju i Po‘e{ku kotlinu: Orahovicu, Kutinu, ^a~ince, Osijek i bli‘u okolicu, Vinkovce ibli‘u okolicu, Otok, Valenovac, Sisak i okolicu, Buda{evo, Timarce, Slovince, Petrinju,\akovo, Beli{}e, Bilje, ^epin, Na{ice, Komletince, Nu{tar, Ivankovo, Slatinu, Viroviticu,Po‘egu, Pleternicu, Slavonski Brod, Gornju Vrbu, Donje Andrijevce, Brodski Stupnik,Bjelovar, Rijeku, Dugo Selo i u najve}em dijelu Zagreb.


1. Anton Perkovic, Jezerane, Croatia, 1907 19

2. Jure Perkovic, Jezerane, Croatia, 1907 31

3. Ive Perkovic, Jezerane, Croatia, 1913 43

4. Ive Perkovic, Jezerane, Croatia, 1907 17

5. Josip Perkovic, Jezerane, 1902 30

6. Juro Perkovic, Jezerane, Croatia, 1907 17

7. Mate Perkovic, Jezerane, Croatia, 1907 37

8. Mate Perkovic, Jezerane, Croatia, 1907 39

9. Mill Perkovic, Jezerane, Austria, 1912 20

10. Petar Perkovic, Jezerane, Croatia, 1907 40

11. Stipe Perkovic, Jezerane, Austria, 1912 20

12. Vide Perkovic, Jezerane, Croatia, 1907 43

13. Ivan Perkovic, Stajnica, Croatia, 1912 25

14. Joso Perkovic, Stajnica, Austria, 1909 37

15. Marko Perkovic, Stajnica, Austria, 1909 46

16. Mate Perkovic, Stajinica, Austria, 1913 32

17. Nikola Perkovic, Stajnica, 1907 18

18. Petar Perkovic, Stajnica, Croatia, 1909 28



21. Stipan Perkovic, Stajnica, 1906 35

22. Stipe Perkovic, Stajnica, Austria, 1911 40

23. Stipe Perkovic, Stajnica, Croatia, 1910 25

24. Anton Perkovic, Stajnica, Croatia, 1912 36

25. Filip Perkovic, Stajnica, Croatia, 1912 36

26. Jure Perkovic, Stajnica, Croatia, 1913 18

27. Ivan Perkovic, Stajnca, Hungary, 1909 23

28. Joso Perkovic, Stajnica, Hungary, 1909 37

29. Jure Perkovic, Stajnica, Hungary, 1909 18

30. Manda Perkovic, Stajnica, Hungary, 1910 29

31. Anica Perkovic, Stajnica, Hungary, 1913 17

32. Anton Perkovic, Stajnica, Hung., 1913 37

33. Franjo Perkovic, Stajnica, Hung., 1913 26

284

34. Joso Perkovic, Stajnica, Hung., 1913 47



37. Kata Perkovic, Stajnica, Yougosl., 1921 26

38. Lina Perkovic, Stajnica, Hung., 1913 27

39. Loiza Perkovic, Stajnica, Hung., 1913 43

40. Marco Perkovic, Stajnica, Hung., 1913 26

41. Tome Perkovic, Stajnica, Hung., 1913 19

Obiteljski nadimci: Svitine, Palamenti, Gegi}i, Marki}i, Juri}i, Ujaci, Iz briga, Tuka~e,[tente, Stojani, @u}ini, Ro‘ini, Stipanovi, Drlji}i, [imunovi, Majini, [losari, @rdonje, @rdonji}-Pu‘e, Gorinjevi, Bizi}i, Reljini, Jo~e, Pu{i}i, @i‘i}i, Baguri, Filipci, Slanine, Medari, Iz Kr~i}a, Izbrda~ka, Iz Fortice, Ti~kini, Iz sokata, Od bunara, Iz Briga, Iz meje, Mikci, Pe{i}i, ^eri{nje,Kolen~i}i, Antuli}i. Markari, Fran~evi, Vukelje.

Najpoznatiji pojedinci iz roda:- Ivan Perkovi}, {umski nadzornik iz 1830. (Fras),- Johann Perkovi}, werkführer 1913. godine (vojni {ematizam),- Jure Perkovi}-Svitina, dugogodi{nji prosvjetni djelatnik u Stajnici,- Tomica Perkovi} ([tenta) ro|en u Stajnici 1973 godine. @ivi u Kanadi u Ju‘nome

dijelu provincije Ontario, grad Hamilton. Po zanimanju je elektro-in‘enjerski tehnolog,specijalizirao se na podru~ju informatike, automatike i kompjuteriziranih industrijskihkontrola. Na polju programiranja specijalizirao se za Siemens, Fanuc, Modicon i Allan Bra-dley. U slobodno vrijeme bavi se muzikom i svira u sastavu “Bagremi” iz Hamiltona i tohrvatsku zabavnu i narodnu glazbu za svatove, bankete, piknike itd. Izdao je dva kompaktdiska a tre}i je u pripremi. Bavi se pisanjem, komponiranjem i snimanjem muzi~kiharan‘mana. Posjeduje vrhunski digitalni studio za profesionalno snimanje, podu~ava sviratiklavijature, klavir, harmoniku i ostalo.

- Tome Perkovi} Svitina, trgovac,- Mile Perkovi}-Tesla, zanatlija,- Tomica Perkovi}, predsjednik Zavi~ajnog kluba Stajnica,- Rudolf Perkovi}, dipl. pravnik,- Ana Perkovi}-[losar, organizator partizanskog pokreta u Stajnici,- Mile Perkovi}-Antuli}, organizator partizanskog pokreta na brinjskom podru~ju,- Marija Korona Perkovi} ~asna sestra milosrdnica sv. Vinka Paulskog. Detaljnije pod

“Crkva kroz povijest”.PERNAR

Mala rodovska zajednica nastala na modru{ko-ogulinskom podru~ju. Tijekom velikihnaseljavanja od 1689. godine pa nadalje slabije naseljavaju Stajni~ko polje.


Najpoznatiji pojedinci iz roda:- Luka Pernar, organizator partizanskog pokreta na brinjskom podru~ju,- Ivan Pernar, major JNA,- Mirko Pernar, kadet pje{a{tva 1913. (vojni {ematizam).

PETROVI]

Mala rodovska zajednica nastala na modru{ko-ogulinskom podru~ju. Poznat je knezDamjan Petrovi} iz Bunjeva~ke skupine koji je doveo Krmpote u Li~.

285

Na podru~ju Hrvatske, BiH i Srbije ima vi{e nesrodnih zajednica. U Hrvatskoj postoji ipravoslavni rod koji naseljava ju‘nu Liku. Tijekom velikih naseljavanja od 1689 pa nadaljenaseljavaju stajni~ko polje.



1. Anton Petrovic, Stajnica, Austria, 1910 27

2. Antonija Petrovic, Stajnica, Austria, 1913 34

RADIN^I]

Mala rodovska zajednica nastala na modru{ko-ogulinskom podru~ju. Tijekom velikihnaseljavanja od 1689 pa nadalje naseljavaj stajni~ko polje.

Danas ‘ive uglavnom u Stajnici a iseljenici u Budakovcu (Virovitica), Feri~ancima(Orahovica), Osijeku i Sisku.


Obiteljski nadimci: Bani.RAJKOVI]

Stari oto~ki rod. Postoji na podru~ju Hrvatske, Bosne iHercegovine, Crne Gore i Srbije vi{e nesrodnih zajednica i tome|u katolicima, pravoslavcima i muslimanima. Hrvatskazajednica je najmanja. Danas je prezime uobi~ajeno zapravoslavni ‘ivalj. Prezime je potvr|eno od 12. stolje}a uSanstefanskim i De~anskim hrisovuljama, a od 15. stolje}apojavljuje se kao prezime u Dubrova~koj Republici. Prezimeje bilo omiljeno kod starih bosanskih plemi}a (Ljubovi}, str216). Rajkovi}ev rod podrijetlom je iz Bosne i navodno su biliVu~eti}evi ro|aci. Rajkovi}i su se na podru~je Gacke, doseliliu drugoj polovici 16. st. najvjerojatnije iz Gorskog kotara iPokuplja. U popisu tvr|avnog naselja Oto~ac iz 1644. godinespominju se i haramije Rajkovi}i. Slu‘ili su kao ~asnici u raznimdijelovima Vojne krajine i zbog vojni~kih zasluga dobili suplemstvo i grb. Nekoliko ~lanova ove obitelji bili su sve}enici -

‘upnici u raznim mjestima Gacke i Like.Mogu}e je da su se u okolicu Labina naselili s ovih

podru~ja za vrijeme turske opasnosti (Breg, Brovinje,Br{ica, Kapelica, Koroma~no, Salakovci, Ra{a, SvetaMarina, Sveti Ba{tjan, Trgetari, Brgod) Na Banovinipostoji pravoslavni rod (Gornja Lov~a kod Kostajnicei Martinovi}i kod Gline).

Rod Rajkovi}a ima ~etiri grba, od Korjeni}-Neori}evog (gore desno) pa do 18. stolje}a. U Korjeni}-Neori}evom grbovniku iz 1595. godine nalazi se grbRajkovi}a koji nije u sli~nosti s kasnijim grbovima(Bojni~i}). Plemstvo i grb podijelio je kralj Leopold I.u Be~u 14. srpnja 1689. godine Vuku, Matiji Vinku iMarku Rajkovi}u. (lijevo)

286

Grb Rajkovi} III. Dodijelio je kralj Karlo III. U Be~u 10.lipnja 1718. Ivanu Rajkovi}u. (lijevo)

Grb Rajkovi} IV. dodjelila Marija Terezija 1. travnja 1751.godine leutant Petru Rajkovi}u i njegovoj obitelji (Bojni~i},str. 155 - dolje desno).

Rajkovi}i su se dosta ra{irili i na brinjsko podru~je pa ihnalazimo u popisu brinjske posade iz 1701. godine.

Poznata je legenda o pomalo zaboravljenoj babiRajkovi}ki. Godine 1530. brinjski kraj te{ko su poharali Turci.Spaljena su i uni{tena sva sela. Tom je prilikom turska vojskaopsjedala i sam Sokolac, ali je nije mogla osvojiti. Iz pisanihdokumenata bilje‘imo da je baba Rajkovi}ka obranila grad

lijevaju}i vrelu vodu s brinjske kule na Turke. (EmilijLaszowski: Stari li~ki gradovi, Zagreb 1941)

Zemlji{ne knjige Ogulinske regimente za Stajnicu iz 1770.sadr‘e podatke za dvije ku}ne zadruge.

Nakon osloba|anja od Turaka u 18. st. Rajkovi}i senaseljavaju na Kordun: Donja Ma{vina (Slunj)

Osim u Oto~cu, Rajkovi}i ‘ive na podru~ju Like, najvi{eu Sincu, Brinju, Jelvici, Stajnici, Pla{}ici, Letincu, ^rncu,Dabru, i Udbini, kao i u Slavoniji: Andrija{evcima, Ivankovu,Komletincima, Rokovcima (Vinkovci), Vlatkovcima (Po‘ega),Donjem Lipovcu, Novoj Kapeli (Nova Gradi{ka) Beli{}u,Brodskom Varo{u, Podvinju, Budainki, Trnjanskim Kutima(Slav. Brod), Slavonskom Brodu, Osijeku, Budrovcima,Majaru, (\akovo) i samom \akovu.

U ostalom dijelu Hrvatske zna~ajnije ‘ive u Buda{evu, Galdovu (Sisak), Pra~nom kodPetrinje, Okolici Gare{nice, Hlebine (Koprivnica) Hra{}u (Velika Gorica), Zagrebu i okolici.


1. Franc Rajkovic, Jezerane, Hungary, 1909 31

2. Geo (?) Rajkovic, Jezerane, Austria, 1912 27

3. Ivan Rajkovic, Jezerane, Hungary, 1913 17

4. Joso Rajkovic, Stajnica, Croatia, 1913 32

5. Marko Rajkovic, Jezerane, 1906 19

6. Mile Rajkovic, Jezerane, 1907 18

Obiteljski nadimci: Jo~ke, [krivani, Jurta, Petrovi, Ministrovi, BroziniNajpoznatiji pojedinci iz roda:- Prof. Petar Rajkovi}, zagreba~ki dru{tveno-politi~ki djelatnik i jedan od organizatora

i zapovjednika Zbora narodne garde na Tre{njevci 1991. godine.- Franjo Rajkovi}, ro|. 1899. u Stajnici. Kao poslovo|a na ~elu stajni~kih kirija{a radi

{irom Hrvatske. Jedno vrijeme bio je direktor Drvnog kombinata [email protected] Franjo, Tomislav i Kre{o Rajkovi}, sesvetski poduzetnici, vlasnici poduze}a TIKRA,

Sesvete i radionice za preradu metala i plastike “Rajkovi}”. Poduze}e djeluje od 1969. godine.Franjo je jedan od najpoznatijih zagreba~kih alatni~ara,

- Mata Rajkovi}, organizator partizanskog pokreta na podru~ju Brinja, kasnije postajenovinar, publicist i visoki djelatnik slu‘be dr‘avne sigurnosti biv{e dr‘ave.

287

- Josip Rajkovi} (ro|. 1980), natjecatelj u IRON MAN triatlonu. (Vidi: “[port u Stajnici”),- Slavko i @eljko Rajkovi}, suvlasnici poduze}a EPI & KOLBACH projektiranje d.o.o.

iz Zagreba, koja se bavi proizvodnjom kotlova i instalacija za centralno grijanje. Svojeproizvode i instalacije ugradili su u brojne objekte u zemlji. Slavko, koji je po zanimanju dipl.in‘. strojarstva, poznat je po konstrukciji prve kotlovnice na otpadno drvo, koja je ugra|enau Ogulinu i postigla zavidne pohvale.

- Igor Me{trovi}, sin Mandice Rajkovi}, vlasnik poduze}a HERMES- INTER NAUTIKAiz Zagreba, Remetine~ka c. 7. koja se bavi proizvodnjom i distribucijom opreme za nautiku.

- Marko Me{trovi}, sin Mandice Rajkovi}, akademski slikar. Imao vi{e samostalnihizlo‘bi. U posljednje vrijeme bavi se kompjutorskom grafikom gdje ima zapa‘ene uspjehe.Njegov animirani film “Ciganjska” dobio je na Trinaestim danima hrvatskog filma nagradu“Oktavijan” za najbolji film, glazbu i monta‘u.

Selekcijska komisija [esnaestog svjetskog festivala Animafesta, koji }e se ove godineodr‘ati u Zagrebu, izme|u 1507 prispjelih filmova izabrala je 76 naslova za glavni program,me|u njima i jedini iz Hrvatske - “Ciganjsku”.

Ujedno se bavi i etno-muzikom. ^lan je sastava “Cinku{i” gdje svira bubanj.RIBI]

Zemlji{ne knjige Ogulinske regimente za Stajnicu iz 1780. sadr‘e podatke za jednu ku}nuzadrugu koja kasnije nestaje.

SERTI]

Stari brinjski rod. Serti}i se u dokumentima spominju1645. godine prigodom dijeljenja brinjskog zemlji{taizme|u starosjedilaca Hrvata i doseljenih Vlaha. Serti}ivode podrijetlo iz Udbine, a u Gacku (Sinac i Brinje)naselili su se nakon bitke na Krbavi. (Ljubovi})

Car Franjo Josip podijelio je 6. lipnja 1882. godineaustrijsko plemstvo i grb pukovniku Karlu Serti}u - Brinjo-gradskom, zapovjedniku 78. Ugarsko-slavonske regimenteiz Osijeka (Bojni~i}, Militär-Shematismusi). Obitelj Serti}bila je i usko~ka ~asni~ka obitelj. Dala je nekoliko istaknutihgrani~arskih ~asnika koji su slu‘ili u raznim dijelovimaSenjske kapetanije, ali i {ire. U popisu Senjske vojne posadeiz 1540. godine, spominju se dva ni‘a ~asnika, Ivan i Toma,a u brinjskoj vojnoj posadi tako|er je bilo nekoliko ~lanovaobitelji Serti}. U brinjskom tvr|avnom naselju imali su god. 1701. pet porodica. (Ljubovi})

Nakon osloba|anja Hrvatske od Turaka u 18. st. Serti}i se naseljavaju na oslobo|enapodru~ja Krbave, Like i Korduna (Udbinu, Bre{tane, Serti} Poljana, Podlapac i Plitvi~kiLjeskovac (Korenica), Dre‘ni~ko Seli{te (Slunj), Gospi}, Saborsko, Podlapa~u…)

Zemlji{ne knjige Ogulinske regimente za Stajnicu iz 1780. sadr‘e podatke za 14 ku}nihzadruga.

U 19. stolje}u zna~ajnije naseljavaju podru~je Banovine: Sisak i bli‘u okolicu-Hrastelnicu,Komarevo, Slovince, Sunju, Timarce, Ti{inu, a kasnije Buda{evo, Novo Selo, Galdovo iTopolovac. U manjem broju naseljavaju Novsku i okolicu.

Krajem 19. i po~etkom 20. st. naseljavaju se u Slavoniju, Podravinu, Podunavlje i ostalekrajeve Hrvatske- Bjelovar, Brekinska (Pakrac), Cernu, Vo|ince i Komletince (Vinkovci),okolicu Nove Gradi{ke (Starci, Vrbova), Crni Potok, Donje Andrijevce, Grabarje, Podvinje,

288

Trnjanske Kute i Brodski Stupnik, (Slavonski Brod), ̂ a~ince (Orahovica), ̂ ajkovce (\akovo),\akovo, Daruvar, \ur|evac, Gola, Sigetec i Peteranec (Koprivnica), Zaistovec (Kri‘evci),Gudovac (Bjelovar), Hrastin (Osijek), Karlovac, Kutinu i okolicu, Levinovac, Rodin Potok(Virovitica), Markovac i Martin (Na{ice), Osijek, Rijeku, Sladojeva~ki Lug (PodravskaSlatina), Po‘egu, [arengrad (Vukovar) i najvi{e u Zagrebu preko 150 obitelji


1. Dragutin Sertic, Jezerane, 1913 37

2. Jakob Sertic, Jezerane, Hungary, 1910 42

3. Jakor Sertic, Jezerane, 1906 35

4. Jure Sertic, Jezerane, Hungary, 1909 34

5. Luka Sertic, Jezerane, 1913 46

6. Pavao Sertic, Jezerane, Croatia, 1909 17

7. Polde Sertic, Jezerane, 1907 28

8. Tonve Sertic, Jezerane, Hungary, 1909 26

9. Anton Sertic, Stajnica, 1906 35

10. Ivan Sertic, Stajnica, Yougoslavia, 1921 18

11. Jure Sertic, Stajnica, Yugoslavia, 1923 37

12. Marko Sertic, Stajnica, Austria, 1909 36

13. Mijo Sertic, Stajnica, Yougosl., 1921 25

14. Petar Sertic, Stajnica, Austria, 1910 26

15. Anna Sertic, Jezerane, Hungary, 1909 27

16. Anton Sertic, Jezerane, Croatia, 1910 42

17. Dragutin Sertic, Stajnica, Hungary, 1910 32

18. Ivan Sertic, Jezerane, Hungary, 1909 30

19. Lojze Sertic, Stajnica, Hungary, 1910 41

20. Marija Sertic, Jezerane, Hungary, 1909 11

21. Marko Sertic, Jezerane, Hungary, 1909 2

22. Pero Sertic, Stajnica, Jugoslavia, 1923 23

Obiteljski nadimci: Zidari, Porkulice, Tomini, Roznik, Od bunara, Tikvice, Valini, Kunote,Mate{ini, Aralice, Tamburi, [tanjac, Zorjani, Pruderi, Bo‘i}i, Jurumi-Ti{ljari, Jurumi, Bo‘i}kov-Vuksan, Frankovi, Mi{i i Zlatnaci-Ma~ki. U zaselku Sveti Petar nadimci su: Zgrabe, Mi{i, Aralice,Kikete i Mijati,

Najpoznatiji pojedinci iz roda:- Juraj Serti}, k.u.k. u~itelj iz 1830. (Fras),- Jelena Serti}, djevoja~ka u~iteljica iz 1830. (Fras),- Mirko Serti}-Porkulab, dipl. pravnik, ro|en 1930. u Stajnici. Nakon zavr{ene osnovne

{kole u Stajnici kre}e u bogoslovnu gimnaziju koju radi rata napu{ta. Godine 1947. zapo{ljavase u kotaru Brinje, koji }e kasnije prerasti u op}inu Brinje. Godine 1955. postaje tajnik op}ine.Godine 1963. odlazi u “Industrogradnju” u Zagrebu i radi na poslovima komercijalnogdirektora, da bi ne{to kasnije postao predsjednik uprave istog poduze}a. Svojim stru~nimsposobnostima zaslu`an da je spomenuto poduze}e postalo jedno od najja~ih u dr`avi.Zaposlio veliki broj Stajni~ana, ~ime im je rije{io egzistenciju. Tijekom Domovinskog ratapomagao Stajnici. Jedan je od pokreta~a tiska poznate knjige o brinjskom kraju: “Brinjskikraj u pro{losti i sada{njosti”.

- Mirko Serti}-Mijatov, dipl. in‘. {umarstva, rukovoditelj ispostave “Hrvatskih {uma” uDugom Selu,

289

- Zdenko Serti}, pri~uvni pukovnik HV, tijekom rata zamjenik zapovjednika topni~kogdivizijuna,

- Ivica Serti}, Mirkov, ro|en 1952. u Brinju. Zavr{io Prometni fakultet u Zagrebu. Danasje predsjednik uprave vrlo uspje{nog poduze}a “Jamnice” u Zagrebu, najve}eg proizvo|a~avode i sokova u Hrvatskoj.

- Artur Sertich-Serth, slikar, ro|en u Podlapcu 1898. godine a umro 1997. u Saugatuckuu SAD. Njegovo pravo ime je Marko. Istaknuo se najvi{e izradom murala u crkvi Presvetogsrca Isusova u Chicagu, nekoliko poslovnih tornjeva u Detroitu, glavni ured Hrvatske bratskezajednice u Pitsburghu. Tijekom boravka u Podlapcu 1930. godine oslikao je unutra{njostcrkve Svetog Jurja.

- Zdenka Serti}, slikarica, ro|ena u Zelini 1901. a umrla u Zagrebu 1996. godine.Umjetni~ku akademiju zavr{ila je u Zagrebu, u klasi profesora Ljube Babi}a. Usavr{avala seu Parizu i Berlinu, a cijeli je radni vijek provela u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Izlagalaje s grupom “Zemlja”. Sudjelovala je na vi{e izloàba u svijetu (Zürich, Paris, Bruxelles,Prag, Haag, Rotterdam i dr.) i bila suradnica Leksikografskog zavoda.

- Ivica Serti}, baletni plesa~, koreograf i pedagog, ro|en u Zagrebu 1927., podrijetlom izJezerana. Plesao u Hrvatskom narodnom kazali{tu gdje postaje baletni prvak. Otplesao jevi{e od 30 glavnih i solo uloga. Godine 1967. odlazi u Njema~ku kao solist, da bi postaoravnatelj baleta i koreograf. Radio je u Heidelbergu, Lübecku i Wuppertalu, a u Münchenuje redovni profesor na baletnom odjelu Muzi~ke akademije.

- Ladislav Serti}. baletni plesa~ (Zagreb 1922.) Brat je Ivice S. Zajedno je s njim po~eobaviti baletom, pro{av{i isti put i iste u~itelje. Plesao u HNK. Odlaskom iz Zagreba posve}ujese nastupima u kabareima.

- Ivan Serti} iz Velike Gorice, potpredsjednik Zavi~ajnog kluba “Stajnica” i auto-prijevoznik u mirovini,

- Josip Serti}, vlasnik trgova~kog poduze}a “Serti}” iz Zagreba, Gunduli}eva 11.- Jurica Serti}, ro|en 1935. godine u Stajnici. Istaknuti prosvjetni djelatnik iz Zagreba

koji je zapo~eo sa prosvjetnim radom u Lipicama i Stajnici. Bio je ravnatelj u I. O[ Dugave.Za svoj stru~an rad primio brojna priznanja.

[PRAJCMala rodovska zajednica nastala na u Gorskom kotaru, okolica âbra. Tijekom velikih

naseljavanja od 1689 pa nadalje naseljavaju Stajni~ko polje. Postoji nesrodna zajednica uâkovcu i okolici. Postoji pretpostavka da su se [prajci iz [vicarske naselili na podru~jeSlovenije i Gorskog kotara.


U 19. stolje}u jedan rodovski ogranak naseljava se u Slavoniju i zna~ajnije su naselilibrodsko podru~je (Slav. Brod, Brodski Varo{, Groma~nik), podru~je Siska (Dubrov~ak Desni,Galdovo, Hrastelnicu) [arampov (Ivani} Grad) i Vinkovce.

Danas ih najvi{e ‘ivi u Lici: Kamenici, Kri‘polju, Velikom Kutu i Stajnici. Postoji velikakolonija u Zagrebu


1. Filip Jakov Sprajc, 1902 29

2. Franjo Sprajc, Stajnica, Croatia, 1913 19

3. Kata Sprajc, Stajnica, Croatia, 1921 25

4. Mirko Sprajc, Stajnica, Yougoslavia, 1921 25

290

Obiteljski nadimci: Mi{kaci, Okice, Tomi}i, Kebrovi i ^abrani.Najpoznatiji pojedinci iz roda:- Tomo [prajc-Mi{kac, jedan od osniva~a i prvi predsjednik Zavi~ajnog kluba Stajnica u

Zagrebu,- Luka [prajc, ugledni i poznati Hrvat u Belgiji (grad Lieg). Aktivan u radu Hrvatske

katoli~ke misije. Tijekom Domovinskog rata dao veliki osobni i obiteljski doprinos,- Ivan [prajc-Mi{kac, stajni~ki trgovac,- Mirko [prajc, auto-prijevoznik iz Velike Gorice.

[TEFANI]

Stari brinjski rod. Naseljeni na ovo podru~je sa otoka Krka, gdje ‘ivi dosta brojna zajednicau Batomalju, Ba{ki, Jurandvoru, Risiki i Vrbniku. Postoje nesrodne zajednice u Podravini,Me|imurju i Zagorju


Nakon osloba|anja Hrvatske od Turaka u 18. st. [tefani}i se naseljavaju na Krbavu(Piplica kod Gra~aca)

U 19. stolje}u naseljava se u Lipovo Brdo (Bjelovar), Petrinju, i Slavonski Brod. Danaszna~ajnije ‘ive u Zagrebu, Rijeci, Stajnici.

Podaci o iseljeni{tvu u Ellis Island Imigracijskom muzeju u Ney Yorku:

1. Fran Stefanic, Stajnica, Austria, 1910 29

2. Luka Stefanic, Jezerane, Yougoslavia., 1924 48

3. Mandica Stefanic, Stajnica, Croatia, 1912 17

Obiteljski nadimci: Pubini, Vukelje, Kolen~i}i i Jurasi.Najpoznatiji pojedinci iz roda:- Mate [tefani}, ro|en 1864, bio je pandur i lokalni raznosa~ poziva za vojsku i sud.

Svake nedjelje poslije mise ~itao je naredbe lokalnog starje{ine i druge va‘ne obavijesti. Bioje vrstan stolarski majstor specijaliziran za izradu “brda” za krosna.

TOMINAC

Rodovska zajednica nastala u Primorju i to na {irem podru~ju Novog Vinodolskog.Tijekom velikih naseljavanja od 1689 pa nadalje naseljavaju Stajni~ko polje.

Zemlji{ne knjige Ogulinske regimente za Stajnicu iz 1780. sadr‘e podatke za {est ku}nihzadruga.

Tijekom 19. st. nakon odlaska Turaka sa Korduna Tominci se naseljavaju u Cetingrad.Prema predaji oko 1869. godine iselio se i stajni~kog zaselka @i‘i}i Ivan Tominac s pet sinova.Danas je ta struja tamo dosta razvijena.

U 19. i prvoj polovici 20. stolje}a naseljavaju zna~ajnije Beli{}e, Bijeljevinu, Valenovac i^a~ince (Orahovica) Velimirovac (Na{ice) Hrastelnicu (Sisak), Komletince, Andrija{evce iRetkovce. Kasnije naseljavaju Buda{evo (Sisak), Osijek, podru~je oko Bjelovara, Dugo Seloi Zagreb.


1. Anton Tominac, Stajnica, Croatia, 1913 25

2. Filip Tominac, Stajnica, Croatia, 1913 38

3. Ivan Tominac, Jezerane, Hungary, 1907 27

4. Ivan Tominac, Veljun, Austrija, 1902 33

5. Joka Tominac, Valliselo (?), 1902 28

6. Joso Tominac, Stajnica, Croatia, 1912 23

291

7. Luka Tominac, Stajnica, Croatia, 1912 18

8. Marija Tominac, Valliselo (?), 1902 —

9. Marko Tominac, Stajnica, Croatia, 1912 35

10. Mate Tominac, Stajnica, Croatia, 1913 28

11. Mijo Tominac, Stajnica, Croatia, 1912 34

12. Nikola Tominac, Sisak, Croatia , 1905 34

13. Peter Tominac, Jezerane, Croatia, 1910 29

14. Stipe Tominac, Stajnica, Austria, 1910 17

15. Stipe Tominac, Stajnica, Croatia, 1913 18

16. Stipe Tominac, Scisweid, Germany, 1914 20

17. Toma Tominac, Stajnica, Austria, 1910 42

18. Toma Tominac, Stajnica, Croatia, 1913 18

19. Tome Tominac, Stajnica, Croatia, 1912 17

20. Nikola Tominac, Ivani}, Austria, 1908 25

Obiteljski nadimci: ]ule, Filipovi, Ograjski, Juri~ini, Iz ‘libe, Ton~ini, Markesinovi, Bel~evi,Stare{inovi, Gutmanovi, Lokvarski, Marki~ini, Od crikvice i Tode.

Najpoznatiji predstavnici roda:- Zlatko Tominac, pripadnik 9. gardijske brigade HV “Vukovi”. Poginuo za vrijeme

provo|enja vojno-redarstvene akcije “Oluja” 1995. godine na prijevoju Ljubovo kod Korenice.- Luka Tominac, op}inski u~itelj iz 1830. (Fras),- Ivan Tominac, austrougarski poru~nik, ro|. 7. o‘ujka 1826, umro 24. kolovoza 1879. u

Stajnici,- Darko Tominac poznati speedway takmi~ar iz Osijeka. Detaljnije pod “[portske

aktivnosti”.- Zdravko Tominac poznati speedway takmi~ar iz Osijeka. Detaljnije pod “[portske

aktivnosti”.- Vesna Tominac - Mata~i}, ro|ena 1968. u Vinkovcima. Odrasla u Andrija{evcima kod

Vinkovaca. Diplomirala glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu 1993. godine.Igrala zna~ajne uloge u kazali{tima, u Zagrebu i Osijeku. Godine 1993. dobila Nagraduhrvatskog glumi{ta za najbolju mladu glumicu. Tako|er igrala u TV dramama, igranom filmuu Hrvatskoj i inozemstvu. Radila i kao voditeljica glazbenih emisija na HTV-u. Trenutnoradi na Hrvatskom radiju, te glumi aktivno i dalje. @ivi u Zagrebu s obitelji, majka dvojicesinova.

- Vlade Tominac ro|en 1932. u Stajnici. Godine 1946. odlazi na {kolovanje za kova~a uFu‘ine. Po zavr{etku {kolovanja zapo{ljava se u Ogulinu, gdje privremeno ‘ivi. Godine 1958.seli se u Osijek, gdje se zapo{ljava u poduze}u Papuk. Godine 1966. otvara vrlo uspje{anprivatni obrt. Iza njega je ostalo mnogo uspje{nih projekata. Izuzetno je pomagao sinove –sporta{e, Darka i Zdravka. Bez obzira na udaljenost vrlo ~esto navra}a u Stajnicu kojojostaje vrlo privr‘en. Sudjeluje u prilozima za izgradnju ceste i ostalim akcijama. Kod Dvoraje izgradio vikend ku}u u koju je sa obitelji ~esto navra}ao. Godine 1998. nenadano umire.

- Marko Tominac, dipl. in‘. eletrotehnike, ro|en 1966. u Vinkovcima, zaposlen u HEP-u u Vinkovcima

- Nikola Tominac, pukovnik HV, ratni zapovjednik dugoselskih postrojbi ZNG i HV, te17. domobranske pukovnije Sunja.

- Mile Tominac iz Andrija{evaca kod Vinkovaca, poru~nik HV, pripadnik 5. gardijskebrigade iz Vinkovaca.

292

- Milan Tominac iz Osijeka, zrakoplovni {portski djelatnik. Trenutno obna{a du‘nosttajnika Aero kluba Osijek.

- John J. Tominac, pukovnik ameri~ke vojske, nositelj visokih vojnih odli~ja, sudionik uDrugom svjetskom, Korejskom i Vijetnamskom ratu. O njemu detaljnije u poglavlju“Stanovni{tvo i migracije”.

- Emil L. Tominac 1923.-2002.) construction supervision engineer - stru~njak zaprojektiranje i izgradnju visokih zgrada u Detroitu i okolici. Na tom je poslu proveo 45 godinaizgradiv{i ve}i broj najvi{ih zgrada.

- êdomil Tominac iz Po‘ege, mornari~ki kapetan OS NDH. Krajem Drugog svjetskograta pobjegao u SAD,

- Marin Tominac iz Buda{eva (Sisak) vlasnik trgova~kog poduze}a “Tominac”,VLAHINI]

Nejasno podrijetlo. Vjerojatno se radi o maloj vla{koj rodovskoj zajednici nastaloj naoto~kom podru~ju koja se kasnije pokatoli~ila. Svoje su podrijetlo zadr‘ali u prezimenu.Postoji i pravoslavna grana koja je naseljavala Medak kod Gospi}a. Tijekom velikihnaseljavanja od 1689 pa nadalje katolici naseljavaju peru{i}ko podru~je, Kani‘u, Podlapa~ui Stajnicu. Prvi puta spominju se godine 1712. u popisu peru{i}kog podru~ja kao starosjediociod Oto~ca Vlajini}i.


Najvi{e ih ‘ivi u Dubrovniku i okolici, Zagrebu, Velikoj Gorici, Sisku i okolici i Stajnici.Podaci o iseljeni{tvu u Ellis Island Imigracijskom muzeju u Ney Yorku:

1. Martin Vlahini}, 1928 god, Francuska.

Obiteljski nadimci: Jankovi, @i‘e i Petrovi.Najpoznatiji pojedinci iz roda:Ferdinand Vlahini}, zapovjednik “Stajni~kog voda” za vrijeme Domovinskog rata,Anton Vlahini}, “Tone @iè”, organizator stajni~kih gra|evinara na poslijeratnoj izgradnji

cesta u Sloveniji.VUÊTI]

Stari brinjski rod. Postoji vi{e nesrodnih rodovskih zajednicaistoga prezimena izvan Republike Hrvatske, osobito u BiH iSrbiji. Vu~eti}a ima na otoku Viru, kao i na otoku Hvaru. Postojei pravoslavni na Kordunu. Vu~eti}i s pridjevom »de Brin« i »deCseney« jedan su od najstarijih i najrazvijenih rodova u brinjskomkraju. Dali su brojne visoke du‘nosnike, ~asnike, sve}enike, sucei druge odli~nike koji su djelovali u sustavu austrijske vlasti.

Podrijetlom su iz Bosne, otkuda su se doselili oko 1482.godine, bje‘e}i ispred Turaka. Bosanski Vu~eti}i spominju seu testamentu kneza Pribislava Vucheticha Lancilaga, tj.kopljanika iz 1475. godine, a poznat je i plemi}ki grb iz tegodine. On je vjerojatno bio predvodnik bosanske srednjovje-kovne vojske u tada{njim mnogobrojnim ratovima. Osim toga bio je i savjetnik na dvoruStjepana Vuk~i}a Kosa~e i diplomat u Italiji (Ljubovi} str. 255). Prvi se puta spominju uHrvatskoj u listini iz 1515. u Dabru.

Radman Vu~eti} (Vuchetich), usko~ki vojvoda, dobio je od cara Maximilijana II. u Be~u,5. kolovoza 1569. godine carsko plemstvo i grb zbog zasluga u borbama protiv Turaka. Ovaj

293

se grb razlikuje od ostalih grbova obitelji Vu~eti}. Potomci Vu~eti}a, Lorenz i Mihael dobilisu 14. kolovoza 1698. godine kralja Leopolda plemi}ka imanja Brinje i istovremeno nagra|eniimanjima: Drenovac, Kri‘eva~ka glavica, Stajni~ka Draga, Brezovo polje, Lipice i Letinac.Original povelje nalazio se u posjedu [andora Vu~eti}a, direktora Po{te u Klausenbergu injegovih potomaka. Navode se i godine 1645. prilikom dijeljenja brinjskog podru~ja izme|ustarinaca Hrvata i doseljenih Vlaha.

Drugi poznati grb ove plemi}ke obitelji potje~e iz 1569. godine, a tre}i grb koji se i danasnalazi u posjedu ove plemi}ke obitelji je grb iz 1753. godine. Car Leopold potvrdio je 1652.godine vojvodi i knezu brinjskom Pavlu Vu~eti}u i njegovoj djeci Jurju, Vuku, Petru i Filomeniplemstvo, a njegovi unuci Lovro i Mihovil, u‘ivali su imanja koja je dodijelio isti vladar. Sa~uvanje jedan dokument austrijskog generala i zapovjednika Vojne krajine Herbersteina iz 1651.kojim dopu{ta Pavlu Vu~eti}u dr‘anje osobnih stvari u brinjskoj utvrdi zbog turskih plja~ki.

U 18. st. jedan ogranak ove obitelji naselio se u Ogulinu, gdje su pojedini ~lanovi u{li uvojnu slu‘bu. U Ogulinu su razvili naselje u Sv. Jakovu i Gavanima. Nekoliko ~lanova obiteljiroda Vu~eti}a odselilo se 1820. godine u Ceney kod Temi{vara u Rumunjskoj, pa se ta granaVu~eti}a naziva i ̂ enejskim. O tome vi{e u poglavlju “Stanovni{tvo i migracije”. U brinjskomkraju Vu~eti}i su se razvili najvi{e u Lipicama, Stajnici i Vu~eti}ima kod Brinja.


Nakon oslobo|enja Hrvatske od Turaka u 18. st. Vu~eti}i se naseljavaju na Kordun(Toboli} kod Slunja)

U 19. stolje}u jedan rodovski ogranak naseljava se u Ba~kovicu (Bjelovar), Berak(Vukovar), Brane{ke, Cikote (Pakrac), [umetlicu i Donje Bogi~evce (Nova Gradi{ka),Svetobla‘je (\akovo), Hrastelnicu (Sisak), Toboli} (Slunj), Veliko Brdo (Kutina), Vrani}(Slavonska Po‘ega) Komletince, Retkovce (Vinkovci).


1. Anna Vucetic, Stajnica, Yougosl., 1921 36

2. Anton Vucetic, Stajnica, Austria, 1910 17

3. Anton Vucetic, Stajnica, Croatia, 1910 30

4. Draga Vucetic, Stajnica, Yougosl., 1921 9

5. Ivan Vucetic, Stajnica, Stajnica, 1909 30

6. Miko Vucetic, Stajnica, Austria, 1910 32

7. Stipan Vucetic, Stajnica, 1906 19

8. Ive Vucetic, Stajnica, 1905 26

9. Jure Vucetic, Stajnica, Croatia, 1912 29

10. Marko Vucetic, Vucetici, Austria, 1913 31

11. Tome Vucetic, Stajnica, Hung., 1913 20

Najpoznatiji pojedinci iz roda:- Dr. Nikola pl. Vu~eti}, dvorski kapelan, diplomat, pisac i apostolski

protonotar u Be~u, ro|en je u Stajnici 1743. godine a umro 1826. godineu Pe{ti. Bio je osobni ispovjednik carice i kraljice Marije Terezije na dvoruu Be~u, gdje je u‘ivao veliki ugled. On je isposlovao da su Vu~eti}i,izgubiv{i posjede oko Brinja, odnosno u Vojnoj krajini, kao nadoknadudobili posjede u Cseneyu. Kao utjecajna osoba na dvoru isposlovao jekraljevsku stipendiju za svoga sinovca Matu, budu}ega vrhunskog pravnikai pisca. Dr. Nikola pl. Vu~eti}

294

- Mate pl. Vu~eti} ro|en 1769. godine u Brinju (ili Stajnici ?). Odgojioga je naprijed navedeni stric Nikola. Otac Ilija bio mu je konjani~ki satnikkoji je mlad poginuo u ratu s Turcima. Zavr{io je gimnaziju u Vaszu, filo-zofiju na Kraljevskoj akademiji u Trnavi u Slova~koj, a pravo u Po‘unu (danasBratislava), te u Be~u i Pe{ti. Doktorirao je pravo u Pe{ti 1790. godine ivodio katedru u Velikom Varadinu (danas grad Oradea u Rumunjskoj) iKo{icama. Godine 1808. odlazi u Pe{tu, gdje na Pravnom fakultetu predajerimsko, kazneno i privatno pravo. Poslije toga postaje dekan Pravnogfakulteta i rektor Sveu~ili{ta Pazmany Peter u dana{njoj Budimpe{ti. Napisaoje nekoliko stru~nih knjiga iz oblasti pravnih znanosti na latinskom jeziku. Spada me|u najve}ehrvatske pravnike. Uvijek je isticao svoje hrvatsko podrijetlo i ponosio se njime. Borio se zahrvatske nacionalne interese u to vrlo slo‘eno vrijeme.

Obolio je od turbekuloze od koje umire 22. rujna 1824. Pokopan je u crkvi Reda servitau Budimpe{ti.

- Husarski natporu~nik Mihovil Vu~eti} godine 1776. god. darovaoje propovjedaonicu crkvi Presvetog Trojstva u Oto~cu.

- Sve}enik dr. Pavle Vu~eti}, ro|en 1718. godine, a umro 1771. pisac,prepo{t ~azmanski i kanonik kri‘eva~ki.

- Kapetan Mileta pl. Vu~eti}, ro|en u Stajnici 1766. Istakao se velikomhrabro{}u u borbi protiv Napoleona. (Detaljnije vidi: “Ratni pohodi {iromEurope”).

- Potpukovnik Toma pl. Vu~eti}, ro|en 1768.godine u Brinju a umro 1832. godine.

- Pukovnik Stjepan pl. Vu~eti}, obna{ao visoke zapovjedne du‘nostiu 9. husarskoj domobranskoj pukovniji.

- Pukovnik Janko pl. Vu~eti}, obna{ao visoke zapovjedne du‘nosti u1. ugarskoj domobranskoj pukovniji.

- Kapetan Stjepan pl. Vu~eti} pripadnik 10.domobranske konjani~ke pukovnije. Kasnije jepre{ao u ratno zrakoplovstvo.

- Dr Stjepan pl. Vu~eti} “od Brinja i Cseneya”ro|en 29. listopada 1836. U Cseneyu. Pu~ku je {kolu zavr{io u Cseneyu,gimnaziju u Temi{varu, Aradu i Be~kereku, a teologiju u Csanadu i Be~u,gdje je doktorirao. Za sve}enika je zare|en 1859. godine. Bio je u~iteljmatematike i fizike u liceju u Temi{varu. Od 1866. do 1869. bio je ma|arskizastupnik u Ugraskom saboru, a 1870. postao je tajnikom zagreba~koga

nadbiskupa Mihalovi}a, kanonik zagreba~ki i doktorkanonskog prava. Poslije smrti nadbiskupa Mihalovi}a, ugarski ga je kraljimenovao zagreba~kim nadbiskupom, ali to imenovanje Sveta stolica nijepotvrdila. U Hrvatskom je saboru vatreno zastupao Stranku unionista.Umro je u Karpini{u kod Temi{vara 15. sije~nja 1894. a pokopan je u Zagrebu.

- Aleksandar pl. Vu~eti}, ro|en u Cseneyu 1854. godine, imao jeobiteljski nadimak [andor. Zavr{io je gimnaziju u Temi{varu, a pravneznanosti u Budimpe{ti i Zagrebu. Bio je lektor ma|arskog jezika naZagreba~kom sveu~ili{tu, a nakon toga bavio se odvjetni~kim poslovima.Bio je veliki veleposlanik u Cseneyu.

Mate pl. Vu~eti}

Dr. Pavle Vu~eti}

Potpukovnik Tomapl. Vu~eti}

Dr. Stjepan pl.

Vu~eti}

Aleksandar pl.Vu~eti}

295

Nakon toga postaje ravnateljem Hrvatske po{te i brzojava 1888. godine i tu du‘nostobna{a punih 10 godina. Zaslu‘an je za uvo|enje li~ke dili‘anse (detaljnije vidi: “Razvojprometa”). Kao hrvatski domoljub borio se za uporabu hrvatskog jezika u po{tama diljemHrvatske. Dok je bio ravnatelj po{tama sagra|eno je nekoliko po{tanskih zgrada, me|u njimagodine 1892. i zgradu po{te na zagreba~kom Glavnom kolodvoru. Osim {to je razvio iosuvremenio hrvatske po{te, bio je i ljubitelj prirode i veliki promicatelj hrvatskog turizma,jer je ve} tada osje}ao da Hrvatska mora iskoristiti svoje prirodne ljepote i prednosti. Saskupinom hrvatskih intelektualaca osniva 1890. godine “Dru{tvo za ure|enje i poljep{avanjePlitvi~kih jezera”. Njegovom zaslugom Plitvi~ka jezera dobivaju brzojav i telefon, {to je zaono vrijeme bio izuzetan napredak sustava veze na ovom podru~ju.

U Zagreb se vra}a 1906. godine kada je imenovan velikim ‘upanom Zagreba~ke ‘upanijei gradova Siska, Karlovca i Petrinje.

Zbog ljubavi prema kraju svojih predaka vra}a se nakon umirovljenja u Liku i nastanjujese u svom ljetnikovcu na Plitvi~kim jezerima.

- Feldmar{al-lajtant Luka pl. Vu~eti}, ro|en u Brinju 1858. godine aumro 1918. u Zagrebu. Bio je zapovjednik 52. pje{a~ke pukovnije. Njegovbrat pravnik Ivan obna{ao je du‘nost pod‘upana Like i Krbave.

- Pukovnik Stjepan pl. Vu~eti} “od Brinja i Cseneya” slu`io je kao~asnik u 10. kraljevskoj ugarsko-hrvatskoj domobranskoj husarskojpukovniji sa sjedi{tem u Vara`dinu. Po~etkom Prvoga svjetskog rata ustrojioje Kraljevsku ugarsko-hrvatsku domobransko-pu~ko-usta{ku pukovniju ipostao njezinim zapovjednikom. Godine 1915. imenovan je zapovjednikom10. honved-husarske pukovnije sa sjedi{tem u Marosvasarheiju i sa tompostrojbom sudjeluje na ruskom boji{tu. Tijekom ruske ofenzive 1916.godine bio je ranjen i zarobljen, nakon ~ega je odveden u Sibir u mjesto Tschita u logor.

Kao te{ki invalid razmijenjen je za jednog ruskog ~asnika i preko [vedske doputovao uVara‘din, gdje je skromno ‘ivio uz mizernu mirovinu, kao i ve}ina austrijskih ~asnika iz Hrvatske.Umro je 1938. i pokopan u obiteljskoj grobnici u Vara‘dinu.

- Dr. Vuk pl. Vu~eti}, kapetan 10. husarske pje{a~ke pukovnije, sin ve}navedenog Aleksandra-[andora, ro|en 1885. godine u Budimpe{ti. Bioje o‘enjen barunicom Elizabetom Rauch, k}eri hrvatskog bana barunaLevina Raucha. Prije Prvoga svjetskog rata bio je kotarski predstojnik uCrikvenici i Osijeku.

Tijekom 1914. i 1915. godine sudjeluje sa svojom pukovnijom naruskom boji{tu u sklopu 10. konjani~ke divizije, zajedno s 9. i13. ma|arskomhusarskom pukovnijom, te 12. ulanskom hrvatskom pukovnijom iz Osijeka.S navedenim postrojbama sudjeluje u poznatoj Bici kod Limanove, u kojojpobje|uju sna‘nu rusku vojsku.

Bio je veoma obrazovan, govorio je nekoliko svjetskih jezika, a u vrijeme NDH slu‘io jekao diplomat u nekoliko dr‘ava. Kao umirovljenik bio je 1941. reaktiviran i imenovan zageneralnog konzula u Pragu. Nakon poraza NDH Vuk je emigrirao u Njema~ku, gdje je dobioi njema~ko dr‘avljanstvo i vojni~ku mirovinu, kao i ratnu od{tetu zbog ranjavanja u Prvomsvjetskom ratu. @ivio je u Munchenu.

- Sve}enik Stipe - Stjepan pl. Vu~eti} “od Brinja i Cseneya” ro|en je 8. studenoga 1873.godine u Brinju. Gimnaziju je zavr{io u Zagrebu, bogosloviju u Senju a za sve}enika je zare|en1896. godine. Bio je sve}enik u Jelenju, Pazari{tu, Ledenicama i Bilaju. Zbog velikog ugleda

Feldmar{al-lajtantLuka pl. Vu~eti}

Dr. Vuk pl. Vu~eti}

296

me|u narodom izabran je u vremenu 1911. do 1918. godine za zastupnika u Hrvatskomdr`avnom saboru kao ~lan Hrvatske stranke prava. Bio je urednik tjednika “Hrvat” iz Gospi}aali i pisac zanimljivih ~lanaka. Autor je rasprave “Sveti Stjepan kralj ugarski nije za{titnikKraljevine Hrvatske”. Nakon uspostave Kraljevine Jugoslavije zbog svojih domoljubnih stavovadospijeva u zatvor u Sremskoj Mitrovici, ali je ubrzo pu{ten. Za vrijeme NDH imenovan jevojnim vikarom oru‘anih snaga NDH, i tu je du‘nost obavljao sve do svoje smrti, 1945. godineu Zagrebu. Pokopan je na groblju Mirogoj uz visoke dr‘avne po~asti.

- Pravnik Branimir pl. Vu~eti} ro|en u \akovu 1942. godine. Potje~e iz pravni~ke obitelji.Otac mu je tako|er bio pravnik i kao odvjetnik slu‘bovao je u \akovu. Branimir sedamdesetihgodina odlazi u Njema~ku, u grad Wiesbaden, gdje se kao trener profesionalno bavi tenisom.Povremeno ‘ivi u Zagrebu, gdje mu se nalazi obitelj. Stan mu je pretvoren u maleni muzej sbrojnim slikama i dokumentima o rodu Vu~eti}a. Posjeduje brojne podatke o svojem rodu,ve}ina ih je kori{tena u ovoj knjizi, ali i u knjizi prof. Ljubovi}a.

- Anka Vu~eti}, dugogodi{nja {kolska nadzornica kotara Brinje i u~esnica partizanskogpokreta,

- Anica [prajc, ro|. Vu~eti}, nastavnica, prosvjetna djelatnica iz Zagreba,- Marko Vu~eti}, stajni~ki kova~ i narodni lije~nik.Obiteljski nadimci: Antonovi, Bo‘ini, Garini, Kova~i-[kuturi i Gu‘ve.

VUKOVI]

Postoje brojne nesrodne rodovske zajednice istog prezimenarasprostranjene na cijelom podru~ju Hrvatske, ali i Bosne iHercegovine i Srbije. Ima ih mnogo u austrijskom Gradi{}u, kamosu se iselili tijekom turskih opasnosti. Vukovi}i ‘ive i u Makarskoj,oko Sinja, Drni{a, Imotskog, Knina i Slunja. U Imotskoj krajininjihovo stani{te bilo je Vukov Dolac, pa otuda i kasniji pridjevak»od Vu~iji-dola«. Prezime se prvi puta spominje 1129. u darovnicizadarskog biskupa.

U Ogulinsko-modru{koj udolini rodovska zajednica Vukovi}apojavljuje se u 16. stolje}u. Tu se prvi put spominje u ispravi knezaVuka Krste Frankopana iz 1630. gra|anin Bartol Vukovi}.

Ova rodovska zajednica tijekom velikih naseljavanja od 1689.naseljava brinjski kraj (Mali Kut, Lipice, Brinje, Jezerane,Stajnica), Kordun: Dre‘ni~ko Seli{te, Gornji La|evac, Smoljanac) i Saborsko. U Seli{te kodDre‘nika (op}ina Rakovica) naseljavaju Vukovi}i iz brinjskog kraja, vjerojatno iz Stajnice,koji imaju dodatno prezime Murkovi}, a ovo prezime je nosio jedan od podmar{ala u miru

cara Franje Josipa, Ivan Vukovi}-Murkovi}. Njegov se djedNikola Murkovi} doselio iz Stajnice u Rakovicu kod Slunja.

Plemstvo s pravom na no{enje grba dobio je od kraljaFerdinanda III., 21. studenoga 1646. godine Ivan Vukovi} injegova bra}a: Juraj, Petar i Mihael, te njihova sestra Magda-lena i ujak Marko. (grb lijevo)

Potvrdu o dodijeli plemstva i grba dobio je VladimirVukovi} od cara Ferdinanda II. Habsbur{kog zbog vojni~kihzasluga i revnosti u vr{enju vojni~ke slu‘be. Dobio je visokivojni~ki ~in, nasljedno plemstvo i grb, te ma~ ukra{en s tri dragakamena.

297

Nakon oslobo|enja Hrvatske od Turaka u 18. st. Vukovi}a je bilo najvi{e u Jezeranama, anosili su pridjevak »Podkapelski«. Zbog pristajanja jednog ~lana plemi}ke obitelji Vukovi} uzLajossa Kossutha i Ma|arsku revoluciju 1848. godine, be~ki dvor je oduzeo Vukovi}imaplemstvo, koje im je ipak 1887. god. vra}eno, ali kao ma|arsko, a ne austrijsko plemstvo. ObiteljVukovi} davala je Carevini, a od 1867. Austro-Ugarskoj Monarhiji, vojnike, od kojih su njihnekoliko nosili visoke vojni~ke ~inove. ̂ lanovi obitelji Vukovi}a slu‘ili su kao ~asnici u mnogimvojnim posadama diljem Gacke, Like, Krbave i Primorja.

Obitelj Vukovi} davala je austrijskoj Carevini, a od 1867. Austro-ugarskoj Monarhiji vojnike,od kojih su njih nekoliko nosili visoke vojni~ke ~inove. Najpoznatiji je admiral Janko Vukovi}-Podkapelski, ro|en 1871. godine u Jezeranama. Detaljnije vidi pod najpoznatijim pojedincimaiz roda.

Vukovi}i su naselili tijekom naseljavanja Like i Krbave u Podlapac, Budak i Mu{aluk.Zemlji{ne knjige Ogulinske regimente za Stajnicu iz 1780. sadr‘e podatke za deset ku}nih

zadruga.Podaci o iseljeni{tvu u Ellis Island Imigracijskom muzeju u New Yorku:

1. Anton Vukovic, Stajnica, Croatia, 1912 19

2. Franjs Vukovic, Stajnica, Hungary, 1912 44

3. Juan Vukovic, Stajnica, Hungary , 1913 33

4. Mate Vukovic, Stajnica, 1905 32

5. Nicolas Vukovic, Stajnica, Yougoslavia, 1921 17

6. Anton Vukovic, Jezeranc, 1906 44

7. Joso Vukovic, Jezerane, Hungary, 1913 16

8. Joso Vukovic, Jezerane, Hungary, 1909 36

9. Mate Vukovic, Jezerane, Croatia, 1907 25

10. Mate Vukovic, Stajnica, 1905 32

Obiteljski nadimci: Ruzi}i, @ule, Paji}i, Jurkovi, Fa‘olovi, Stipanovi, Petrovi, Mamini, Peki}i,Frankovi, Katane, Kova~i, Golemi, Komotari, [arini, Joci, Baraka{i, Juri{i}i, Vla{i}i i Pernari.

Najpoznatiji pojedinci iz roda:- Admiral Janko Vukovi}- Podkapelski (1871. Jezerane - 1918. Pula), odlikovan Ordenom

@eljezne krune III. reda, a bilo mu je potvr|eno i plemstvo. U 44. godini postao je kapetanbojnog broda, a 11. o‘ujka 1918. zapovjednik admiralskog broda »Viribus Unitis«. Nakonpropasti Austro-ugarske Monarhije postaje prvi zapovjednik mornarice Kraljevine SHS. Poginuoje na spomenutom admiralskom brodu 1. studenoga 1918. god. u Puli tijekom primopredajeflote izme|u Austro-ugarske i nove vlade SHS, kada su talijanski diverzanti potopili brod.Sahranjen na mornari~kom groblju u Puli.

- Josip Vukovi}, k.u.k. u~itelj iz 1830. (Fras),- sve}enik Petar Vukovi}, upravitelj oto~ke ‘upe od studenog 1792., do travnja 1793. godine.- sve}enik Mate Vukovi}-Ruzi}, ro|en 11. velja~e 1943. u Stajnici danas ‘upnik u Vrbovskom.- Tomica Vukovi} –Toja, u~itelj, ‘ivi u Bujama,- Ivan Vukovi}-Pai}, gra|evinski in‘enjer iz Zagreba;- Verica Vukovi}, ekonomistica, {efica ra~unovodstva u “Medicinskoj nakladi” u Zagrebu,- Slave Vukovi}, major JNA.

298

Literatura

Stjepan Krpan, Brinjski kraj u pro{losti i sada{njosti, Zagreb 1995.

Enver Ljubovi}: Grbovi i plemstva Like, Gacke i Krbave, “Megrad” Zagreb, 2003.

Stjepan Pavi~i}, Seobe i naselja u Lici, Zbornik za narodni ‘ivot i obi~aje (knjiga 41.), Zagreb

1962.

Petar [imunovi}, Hrvatska prezimena, Golden Marketing, Zagreb 1995.

Hrvoje Salopek, Stari rodovi Ogulinsko-modru{ke udoline, Zagreb, 1999.god.

Ivan Bojni~i}, Der Adel von Kroatien und Slavonien, J. Siebmachers grosses und allgemeins

Ivan Bojni~i}, Popis plemi}a progla{enih na Saboru Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije,

1557. - 1848., Zagreb, 1896.

Zbornik: Krbavska bitka i njezine posljedice, HMI i Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog

fakulteta, Zagreb 1993.

Vappenbuch, IV/3., Nurmberg, 1873. (pretisak Golden marketing, Zagreb 1995.)

Korjeni}-Neori}ev grbovnik iz 1595. god, pretisak u knjizi,

Ivo Banac: Grbovi biljezi identiteta, Zagreb 1991.

Militar-Schematismus des osterreichen Kaiserthumes

17. rodovi - zavičajni klub stajnica, likastajnica.com/system/files/269_298.pdf · grbovima...

Documents