19. želatinozni organizmi

8/18/2019 19. želatinozni organizmi

1/56

„OD MORA RIBA DO MORA MEDUZA”

Davor LučićInstitut za more i priobaljeSveučilište u Dubrovniku


2/56

ŽELATINOZNI PLANKTON

-Njihova uloga često pojednostavljena i nedovoljno uvažena-Specifične građe tijela: 95% voda (rakovi i morskikralježnjaci 60-70%)

-Oko 2000 vrsta: planktonski žarnjaci (meduze), ktenofore,planktonski plaštenjaci


3/56

ŽARNJACI: evolucijski najstariji metazoi, fosilni nalazi odpred-kambrijskog doba, nepromijenjene građe tijela od prije600 miliona godina do danas

-prilagodljivost na ekološke

uvjete

- prvi pravi karnivori na Zemlji

- jedinstveni način pokretanja


4/56

specifični životni ciklusi: izmjena generacija - polip i meduza


5/56

Planktonski žarnjaci - meduze

Skifomeduze – velikemeduze i mali polipi

Hidromeduze – malemeduze i veliki polipi

Planktonski žarnjaci - meduze


6/56

Povratni razvoj

žarnjaka – od meduzedo polipa u nepovoljnim

životnim uvjetima

Schmich, J. i sur., 2007. Int. J.

Dev. Biol. 51: 45-56

doi: 10.1387/ijdb.062152js


7/56


8/56

Rebraši (Ctenophora) - ime su dobili po organima zakretanje koji se u obliku traka (rebara) pružaju cijelim tijelom

-uz meduze najjednostavnijipredstavnici višestaničnihorganizama

-nemaju žarne stanice (nisuopasni za ljude), niti izmjene

generacija

-Dvospolci, neke vrste imaju

mogućnost samo-oplodnje

Kao i meduze, veliki su grabežljivci i hrane se s drugimželatinoznim organizmima, planktonskim račićima, jajima i

ličinkama riba.


9/56


10/56

Uloga, brojnost i biomasa želatinoznih organizama bilisu tradicionalno zanemareni u svjetskim morima i

oceanima

Razlozi:

- veličina tijela nepogodna za uzimanje planktonskimmrežama

- nezgrapni za čuvanje i konzerviranje u uzorku

- često kratko prisutni u planktonu

- osjetljiva struktura tijela nekih vrsta


11/56

Zadnjih desetljeća veliki interes za želatinozneorganizme u svjetskim morima.

Razlog: sve češće i dugotrajnije pojave njihoveprekomjerne brojnosti – veliki ekonomski problemi


12/56

-Koje je evolucijsko objašnjenje današnjih eksplozija brojnosti

želatinoznih organizama?

-Koje je zanimanje ljudska populacija pokazuje za ove

događaje?

-Što nam znanstveni podaci objašnjavaju o ovom fenomenu(ili ne objašnjavaju), i zašto postoji zabrinutost?

-Odgovori mogući proučavanjem dugoročnih utjecaja

ljudske populacije na morske ekosisteme


13/56

Najvažniji procesi morskih ekosustava je naizmjenično(sezonsko) pulsiranje primarne (fitoplankton) i sekundarne

produkcije (zooplankton) u kojim uvijek brojčano dominira

mali broj vrsta.

U umjerenim morima, kao što je Sredozemno, tipičan“bloom” fitoplanktona dešava se u proljeće, a uzrokovan je

uglavnom dijatomejama. U drugom ljetnom cvatu, običnodominiraju dinoflagelati.


14/56


15/56

Shema linearnog hranidbenog lanca f i toplankton –

herbivorni zooplankton – karnivorni zooplank ton –

r iba je osnovica produkcije na kojoj se temelji ekonomskaiskoristivost mora, prvenstveno kroz ribarstvo (glavna

ekonomska grana iskoristivosti morskih ekosustava).

Dominacija karnivornog želatzinoznog zooplanktona

(meduze i rebraši): f i toplankton – herbivorni

zooplankton – karnivorni želatinozni organizmi

Dominacija želatinoznih filtratora (planktonski plaštenjaci-

salpe): f i toplankton – herbivorni želatinozni

zooplankton


16/56

Pauly (2009): from a fish to a jellyfish ocean


17/56

but the future is now


18/56

Prvi dokazani slučaj smrtnog kontakta s meduzom u

Mediteranu (26. 08. 2010, Sardinija)


19/56

IstraMet

Opasne meduze na

pulskim plažama!

•Vijest napisana dana:16. 07. 2013.

U Jadranu je smanjenje ribljeg fonda

zabilježeno prije dvadesetak godina

kada je u njemu „buknula“ populacijameduze Pelagia noctiluca (pelagia

noktiluka). U jednoj godini, na

područjima na kojima je učestalost ovevrste povećana, Pelagia noctiluca

opeći može i nekoliko desetaka tisućakupača.

Glas Istre: Oprez, meduze na Saccorgiani,

Mornaru i Puntiželi!

Jutarnji List: Opasne meduze:

Prijeti li Jadranu portugalska galija?

Sjeverni Jadran okupirale meduz

Zbog prekomjernog izlova ribe, Jadranu

prijeti najezda meduza

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

MakarskaPost: Dolaze meduze – Nove

vladarice mora

Vela Luka Online:

Meduze preplavile

more

Slobodna Dalmacija: More od

Lapadske obale do gradskog

porta okupirale su meduze


20/56

Donno, A. i sur., (2014). Impact of Stinging Jellyfish Proliferations along

South Italian Coasts: Human Health Hazards, Treatment and Social Costs.

International Journal of Environmental Research and Public Health, 11, 2488-

2503; doi:10.3390/ijerph110302488:

Više od 14 000 slučajeva medicinske intervencije uz obaleŠpanjolske u kolovozu 2006; kupališta Monaka - oko 45 000tijekom ljeta 2004; – kao epidemija

Tijekom ljetne sezone 2007-2011. godine 1773 slučajapružanja medicinske prvepomoći. Troškovi veći od 400 000eura.


21/56

Masovna pojava meduze Rhizostoma pulmo u Trščanskom zaljevu.

RIBARSTVO


22/56

Posljedice za akvakulturu, Purcell, J. i sur., 2007.

Anthropogenic causes of jellyfish blooms and their direct

consequences for humans: a review. Mar. Ecol. Prog. Ser.


23/56

Posljedice za rad elektrana, Purcell, J. i sur., 2007.


24/56

U Sredozemnom i Crnom moru počelo s rebrašomMnemiopsis leidyi i meduzom Pelagia noctiluca

M. Babić


25/56

Mnemiopsis leidyi - s obala Amerike balastnim vodama

unesena vrsta u Crno more. Prvi put primijećena 1982.godine.

Kolaps Crnomorskog ribarstva – procijenjene štete se mjere ustotinama miliona dolara.

Invazija u Kaspijsko more i istočno Sredozemlje – nove štete(eurihalina vrsta: slanost 4-38)

1990. godine – Egejsko more1992. godine – obala Turske

Proljeće-ljeto 2009. godine velike mase uz obalu Izraela: začepljenjecijevi postrojenja za hlađenje elektrana i postrojenja za desalinizacijumora.

Danas zabilježena u svim morima Sredozemlja. U Jadranu samo u

sjevernom dijelu (do sada).


26/56


27/56

Pelagia noctiluca (morska mjesečina) – uobičajena vrstaSredozemnog mora

Povijesne zabilješke: 55 masovnih pojava ove meduze od1775. do 1987. godine (svakih 12 godina).

Prve promjene zabilježene u Jadranskom moru od 1997.godine: učestali „bloom-ovi” – pad ulova male plave ribe,

povećanje eutrofikacije, stvaranje sluzavih agregata ihipoksičnih uvjeta uz morsko dno.

Od 1990 do danas veće mase vrste Pelagia noctiluca

zabilježene u Jadranu u godinama: 1996, 1997, 2003, 2004,2005, 2006, 2013.

Danas prekomjerna brojnost morske mjesečine u cijelomSredozemlju znatno učestalije od Jadranskog mora


28/56

Povijesni primjer Jadranskog mora:

Tijekom godina povećane produkcije meduze Pelagia noctilucau sjevernom Jadranu, njihov „bloom” je slijedio „bloom”

fitoplanktona (nema zooplanktona) koje su uzrokovale velikecvatnje mora, stvaranje velikih sluzavih agregata i anoksičnekrize uz morsko dno.

Ć


29/56

KOJI SU MOGUĆI UZROZI POJAVAMAPREKOMJERNE BROJNOSTI ŽELATINOZNIH

ORGANIZAMA?

PRIMJERI SREDOZEMNOG MORA

KLIMATSKE PROMJENE – globalno zagrijavanje

površinske temperature mora

- Povoljni životni uvjeti za imigraciju tropskih i sub-tropskihvrsta

- Nema negativni utjecaj na razvoj umjerenih vrsta, npr.Memniopsis

- Veće mogućnosti spolnog razmnožavanja

- Primjer: velike mase Indo-Pacifičke vrste meduze Rhopilemanomadica u istočnom Sredozemlju.


30/56

Rhopilema nomadica – veličine promjera zvona 40-90 cm, teškado 10 kg


31/56

PREKOMJERNI IZLOV RIBE – eliminacija ribe kao „top-predatora”, zamjena su karnivorni želatinozni organizmi kojiishranom (jaja i ličinke riba) dodatno smanjuju riblje populacije


32/56

Exp. “Hvar”(1948/49) MEDITS

All fish

Chondrychthyes

Commerciallyimportant fish

ljubaznošću dr. Vrgoča (IOR-Split)


33/56

EUTROFIKACIJA

Veliki zahtjevi čovječanstvaza dobrima iz poljoprivrede

i stočarstva – čovjek je

odavno prestao bitisakupljač i lovac

Drastična promjena okoliša


34/56


35/56

Eutrofikacija - nema direktnih dokaza povezanostipovećanja primarne proizvodnje i pojave prekomjernebrojnosti karnivornih želatinoznih organizama. Korelacije su

pozitivne s brojnošću želatinoznih filtratora – salpa i bačvica.

- Ipak, činjenica da su veće mase meduza i ktenoforaprisutne u eutroficiranim područjima. Npr. u sjevernom

Jadranu je „bloom” veći i dugotrajniji u usporedbi s južnimJadranom

- Primjer sifonofore Muggiaea attlantica

- Primjer rebraša Bolinopsis vitrea u Kotorskom zaljevu


36/56

Bolinopsis vitrea


37/56


38/56

3 - M

a r

1 3 - M a r

1 8 - M a r

2 0 - M a r

2 6 - M a r

3 0 - M a r

3 - A p

r

7 - A p

r

1 4 - A p r

2 1 - A p r

2 3 - A p r

2 9 - A p r

6 - M

a y

1 8 - M a y

2 5 - M a y

2 9 - M a y 4 - J u

n

1 0 - J u n

1 2 - J u n

2 2 - J u n

2 6 - J u n 1 - J u l 9 - J u l

2 3 - J u l

2 9 - J u l

Days

1

10

100

Cte

nophoresind.m-3

100

1000

10000

C

opepodsind.m-3

ctenophora adults

ctenophora juveniles

copepods

phyto

phyto

zoo

z o o

C t e n o

C t e n o


39/56

POVEĆANJE POGODNIH STANIŠTA ZA PRIHVATPOLIPA: izgradnjom novih turističkih luka i marina,akvakultura, platforme …..Primjer: uz Talijansku obalu zbog izgradnje kamenih nasipakoje brane obalu od erozije stvorena su pogodna staništa zaprihvat mnogih polipa. Osobito je povećan broj polipa imeduza vrste Carybdea marsupialis iz skupine Cubomedusa,

opasnih za ljudsko zdravlje.

From Boero, F., 2013. Review

of jellyfish blooms in the

Mediterranea and Black Sea.

Studies and Review 92.

General Fisheries commision

for the Mediterranean and

Black Sea.

UNOS STRANIH VRSTA b l t d ki k iji


40/56

UNOS STRANIH VRSTA - balastne vode, morski akvariji

Jacquie van Santen, ABC Science Online, Tuesday, 16

August 2005: Alien jellyfish hitch a ride on ship

Moon jellyfish are among 3000 species of marine organisms that travel the

world in ships' ballast waters each day (Image: Dr Mike Dawson)

•Exotic jellyfish from Japan and Europe are stowing away on shipsand thumbing a free ride to Australia, new research suggests.

•According to a US and Australian report in today'sProceedings of the National Academy of Sciences, moon

jellyfish are hitchhiking around the globe in ships' ballast

waters and hulls.

• And they may have been doing so for more than 500 years wheninternational shipping and trade began in earnest.


41/56

Phyl lorhiza punc tata – karakteristična za zapadniPacifik, od Japana do Australije. Nađena u zapadnomSredozemlju. Prosječni promjer zvona 50 cm. Smatra

se da je unesena balastnim vodama ili „bijegom” izakvarija.

POTENCIJALNA OPASNOST : Cubozoa – “box jellyfish”,


42/56

POTENCIJALNA OPASNOST : Cubozoa box jellyfish ,Morske ose – potencijalni transfer iz umjerenih mora balastnim vodamau topli Mediteran (“global warming impact”)

Potencijalno najopasnija vrsta za ljude

Transparentne i tanke lovke (0,5 mm) mogu se produžiti do 3 m dužine

Svaki kontakt s lovkama fatalan za čovjeka

20 cm

FILIPINI: 20 –40 deaths yr –1 (1884 –1996)

UPLIV STRANIH VRSTA U SREDOZEMNO MORE


43/56

UPLIV STRANIH VRSTA U SREDOZEMNO MORE

Lesepsijski migranti Atlantski migranti

Catostylus tagi

Physalia physalisRhopilema nomadica

Marivagia stellata

METODE PRAĆENJA POJAVE I BROJNOSTI


44/56

METODE PRAĆENJA POJAVE I BROJNOSTIŽELATINOZNIH ORGANIZAMA

-Cilj je predviđanje masovnih pojava i mogućih posljedica

-Standardne planktonske metode nisu primjenjive

-Moguće:-Promatranje i sakupljanje uzoraka ronjenjem

-Uporaba manjih brodova zbog lakšeg prepoznavanja isakupljanja

-Promatranje iz aviona za veće površine

-Prepoznavanje vrsta izbačenih na plaže i uz obalu-Promatranjem iz priručnih podmornica-Snimanjem video-kamerama na stalnim postajama

- Akustičnim uređajima


45/56

SVE NAVEDENE METODE SU SKUPE: zahtijevaju opremu, ljudstvo,

vrijeme….

Međunarodna znanstvena organizacija (CIESM,Commission Internationale pour l'Exploration Scientifique dela Méditerranée) sa središtem u Kraljevini Monako od 2009.organizirala sustavno praćenje i dojave nalaza želatinoznihorganizama zemalja Sredozemnog i Crnog mora.

UVOĐENJE GRAĐANA U SUSTAV PREPOZNAVANJA I DOJAVE –

„CITISEN SCIENCE”

Sustav dojave je zamišljen uključivanjem većeg brojagrađana u akciju što je omogućuje niz pogodnosti:uključivanje pučanstva u znanost, stalna pokrivenost velikihpodručja, male troškove, velike baze podataka, jednostavna

slikovna dokumentacija.


46/56

DO SADA NAJUSPJEŠNIJI “CIESM JELLY WATCH” JE


47/56

DO SADA NAJUSPJEŠNIJI CIESM JELLY WATCH JEU ITALIJI SA PREKO 8000 PODATAKA

Na osnovi

prikupljanihpodataka, uz

pomoć tiskanihmedija, razvijen

je

“Meteomeduse” – mjesečni

programpraćenja iprognoza pojava

meduza u

talijanskim

vodama

(www.focus.it /meduse)

Kolovoz,

2010

From Boero, F., 2013. Review of

jellyfish blooms in the Mediterranea

and Black Sea. Studies and Review 92.

General Fisheries commision for the

Mediterranean and Black Sea.

CIESM JELLYWATCH : NAJZNAČAJNIJI PODATAK IZ JADRANSKOG MORA


48/56

CIESM JELLYWATCH : NAJZNAČAJNIJI PODATAK IZ JADRANSKOG MORAZahvaljujući lučkom kapetanu B. Rameši, Murter

POJAVA VRSTE

OPISANE PRVIPUT ZA

SVJETSKU

ZNANOST U

JADRANSKOM

MORU A KOJA

OVDJE NIJEZABILJEŽENADUŽE OD 60GODINA!

(Drymonema

dalmatinum,Haeckel, 1880)


49/56

Gospodin Marinko Babić - Pula


50/56

Gospodin Marinko Babić Pula

Piraino et al (2014) Pelagia benovici sp nov (Cnidaria


51/56

Piraino et al. (2014). Pelagia benovici sp. nov. (Cnidaria,

Scyphozoa): a new jellyfish in the Mediterranean Sea. Zootaxa.


52/56

ZAKLJUČCI


53/56

ZAKLJUČCI

-Jedini način za razumijevanje i prognoze različitihpojava u ekosustavima je analiza velikog broja

podataka

-Znanstvenici nemaju mogućnosti prikupljanja velikogbroja uzoraka kroz dugi vremenski niz putem

standardnog rada kroz projekte

-Rad na moru zahtijeva velika financijska sredstva –rezultat: nedostatni izvor mjerodavnih informacija za

detaljne analize i prognoze u ekosustavima mora

-UKLJUČIVANJE JAVNOSTI U MONITORINGREZULTIRA USPJEŠNIJIM KOMUNICIRANJEM IPOPULARIZACIJOM ZNANOSTI


54/56

-Jedan od načina prikupljanja podataka je

uključivanje amatera (“Citizen Scientist”) putem

javnih poziva o potrebi prikupljanja i slanjainformacija o nekim, svima razumljivim, pojavama u

moru, pa i kada nema pozitivnih opažanja

(NEGATIVNI REZULTAT!)

-Važna uloga medija u promociji i popularizaciji

razumijevanja prirodnih i od čovjeka potaknutih

promjena u ekosustavima, te potrebe donošenjastrateških odluka za upravljanje na moru (lokalno i

globalno EU-MED!)


55/56


56/56

HVALA NA PAŽNJI!

19. želatinozni organizmi

Documents