1957. 1973. - međunarodni turizamturizam.ide3it.com/ak.god. 2013-14/mt 2013_06 b_turist politika...

1

1 1

Turistička politika Europske unije

Doc. dr.sc. Zvjezdana Hendija Kolegij: Međunarodni turizam

Diplomski sveučilišni studij “Poslovne ekonomije”

Ekonomski fakultet - Zagreb

U Zagrebu, 19.12.2013.

2 2

Cilj predavanja

1) osvrt na proces europskog integriranja utemeljenje EEZ-a, potom EZ-a i EU dinamika okrupnjavanja važnost turizma u EZ/EU

2) turistička politika EZ-a, kasnije EU-a, u 20. st.

3) jedinstvena aktivna turistička politika EU u 21. stoljeću: uvjeti razvoja turizma u EU (izazovi i nedostaci razvoja) aktivnosti u EU usmjerene na razvoj turizma od 2000. godine važni dokumenti za turizam u EU u 21. st, nove smjernice i mjere za realizaciju aktivne jedinstvene turističke

politike EU

Hendija Z., Turistička politika EU

Ekonomski fakultet u Zagrebu, 19. prosinac 2013.

3 3

Kada i gdje je počelo?

1) Njemačka

2) Italija

3) Francuska

4) Belgija

5) Nizozemska

6) Luxemburg

1957. Rimskim ugovorima:

EEZ - Europska ekonomska zajednica, tzv. “mala Europa”:

Europska zajednica za ugljen i čelik (1951.) Europska zajednica za atomsku energiju

1967. Europske zajednice

1. OSVRT NA PROCES EUROPSKOG INTEGIRANJA

4 4

2004.

1992.

1986.

1981.

1973.

1957. 6 Beneluks, Francuska, Italija, Njemačka

9 Danska, Irska, GB

14 Grčka

12 Španjolska, Portugal

15 Austrija, Finska, Švedska

2007. 27 Bugarska, Rumunjska

25 Češka, Estonija, Litva, Letonija, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija, Malta, Cipar

EEZ

EU

EZ

Kronološki pregled

1. srpanj 2013. HRVATSKA

5 15

osiguranje gospodarskog rasta

usklađivanje gospodarske razvijenosti

povećanje životnog standarda stanovništva

povećanje sigurnosti tržišta

Motivi pridruživanja?

= ciljevi EZ 6

S ostvarenih 385 milijuna međunar. turističkih dolazaka u EU se ostvaruje 39% svjetskog turističkog prometa (983 mil.) iskazanog brojem međunarodnih dolazaka.

Udio EU u ostvarenim prihodima od turizma također je dominantan te iznosi 37% (s ostvarenih 378 milijardi USD) od 1.030 milijardi USD ostvarenih u svijetu.

Većina zemalja okupljenih unutar EU predstavlja, u svjetskim razmjerima vodeća receptivna pa i emitivna turistička tržišta: čak ih se 7 pozicionira među vodećih 15 receptivnih zemalja svijeta prema dolascima:

Francuska, Španjolska, Italija, GB, Njemačka, Austrija, Grčka Prema izdacima za turistička putovanja, među vodeće emitivne zemlje svrstava ih se 4 od 10:

Njemačka, GB, Francuska, Italija

Važnost EU 27 u svjetskom turizmu 2011. podaci UNWTO, Tourism Highlights 2012

2

7

HR je kao receptivna

turistička zemlja

prirodno i trajno

upućena na EU kao

najizdašnije

emitivno turističko

tržište

Udjel EU u inozemnom turizmu HRV

55 mil. noćenja - 2011.

Ostale

12%

EU 15

55%

Mlade

EU

33%

Ovisnost hrvatskog turizma o emitivnom turitičkom tržištu EU

8

Gospodarska važnost turizma u EU (podaci za 2008.)

9,7 milijuna zaposlenih (5,2% svih zaposlenih) proizvode oko 5,5% BDP regije

Skoro svako 8. radno mjesto u regiji vezano je uz turizam, pri čemu treba istaknuti da se tu zapošljavaju i osobe koje inače teže nalaze posao (žene i mladi)

Blizu 2 milijuna poduzeća u "Eurolandu" posluje direktno u turizmu, od čega 94% čine SME, mali i srednji poduzetnici (s prosječno 14-tak zaposlenih), a koji su dominantni nositelji ove gospodarske aktivnosti u EU

9

Zbog utjecaja turizma na ukupno društvo, gospodarstvo, kulturu, politiku u EU postepeno raste svijest o potrebi usklađivanja aktivnosti u turizmu na zajedničkoj razini.

Paralelno rastu ovlasti pojedinih organa EU u domeni organizacije putovanja i turizma.

45

2. TURISTIČKA POLITIKA EZ/ EU U 20.ST.

10

TKO je u EU zadužen za turizam?

Ranije, u EZ-u, ta se Uprava nazivala XXIII. Glavna uprava za

RAZMJENU, TURIZAM, PODUZETNIŠTVO I POLITIKU PODUZEĆA

Turistička jedinica pri Glavnoj upravi (direkciji) za poduzetništvo i

industriju (TOURISM UNIT of the DG ENTERPRISE & INDUSTRY)

Nekim aspektima turizma bavi se također npr. - Glavna uprava za okoliš ili DG Environment - EUROSTAT

49

Tijela zadužena za turizam u EZ/EU u 20.st.

pri Europskoj komisiji

11 11

Turizam je relativno kasno postao predmetom posebne politike EZ-a/EU-a: tek od 1980.-ih godina 20.st.

teško usklađivanje interesa 15 zemalja: različita turist. razvijenost, različite tradicije razvoja turizma

tek nakon uključivanja zemalja čija su gospodarstva jako ovisna o turizmu:

Grčka 1981., Španj. + Portugal 1986.

zašto ?

Kada počinje razvoj turističke politike u EZ-u?

12

Početne inicijative u EZ-a tek od ranih 80-tih

godina 20.st. - donose se prvi dokumenti za turizam

Intenziviranje aktivnosti u EU - nakon

Maastiških sporazuma 1993. – heterogena turist.

politika

48

Faze razvoja (evolucija) turističke politike EZ/ EU (1/2)



Intenzivno - od Lisabonskog sporazuma iz 2009.

– kreira se jedinstvena (homogena) aktivna turistička

politika za EU

3

13 42

I. POČETNE INICIJATIVE u EZ-a tek od ranih 1980.-tih godina 20.st. – počinju se donositi prvi dokumenti koji parcijalno (usitnjeno) rješavaju pojedina pitanja u turizmu:

1982. Za zajedničku turističku politiku – prve smjernice, 1986. Jedinstveni europski akt, 1990. Pravne smjernice za putovanja, 1992. Plan zajedničkih akcija u korist turizma i sl. dokumenti.

II. INTENZIVIRANJE AKTIVNOSTI - nakon Maastritskih sporazuma – od 1993. god. (u 20.st.) – heterogena separirajuća turistička politika. Ugovor iz Maastrichta (“Ugovor o osnivanju EU” donesen 1991. i stupio na snagu 1993.) prvi puta predviđa izravnu nadležnost Unije u turizmu.

1996. Program pomoći turizmu „Philoxenia” 1999. Povećanje turist. potencijala za zapošljavanje i sl. dokumenti.

III. INTENZIVNO – u 21.st. – poduzimaju se intenzivne aktivnosti u cilju formiranja jedinstvene turist. politike (organiziraju se konferencije posvećene turizmu, zadužuju radne skupine za određena područja u turizmu, donose se dokumenti i sl. aktivnosti), a posebno intenzivno nakon stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma (2009.). Na Turističkom forumu u Madridu 14.4.2010. donesena deklaracija o jedinstvenoj aktivnoj turističkoj politici EU,

koja je zacrtana u dokumentu ”Europa, vodeća turistička destinacija svijeta – nove smjernice turističke politike” donesen u lipnju 2010.g.

Faze razvoja (evolucija) turističke politike EZ/ EU (2/2)

14

PRVI DOKUMENTI za turizam u EZ-u: 1982. Za zajedničku turist. politiku – prve

smjernice - zacrtane su osnovne smjernice TP EZ/EU. Sadržajno obuhvaća:

važnost turizma u EZ slobodu kretanja i zaštitu turista zapošljavanje i kadrove promet i turizam turizam i regionalni razvoj zaštitu nasljeđa u sklopu turizma

1986. Jedinstveni europski akt

I. faza: početne inicijative turističke politike u EZ-u (1/3) - prvi dokumenti za turizam u EZ-u

tek od ranih 80-tih godina 20. st. – donose se prvi dokumenti za turizam nakon što se turizmu napokon počela posvećivati zaslužena pažnja progresivno je rastao broj dokumenata koji su ga na različite načine tretirali u njima su sadržane razne mjere turističke politike EU

15

1987. Turistički sektor – horizont 1992., sadrži:

poticajne mjere za turizam, posebno financijske, projekte promidžbe na trećim tržištima.

Ovdje su zacrtani temeljni ciljevi turist. politike EZ.

1990. Europska godina turizma 1990. Proglašena u cilju poticanja razvitka turizma u EZ.

1990. Pravne smjernice za putovanja za paušalna putovanja namijenjene turist. agencijama i turoperatorima u

EZ-u i izvan EZ-a

55

Prvi dokumenti za turizam u EZ-u (2/3)


Ekonomski fakultet u Zagrebu, 19. prosinac 2013. 16

1992. Plan zajedničkih akcija u korist turizma: usmjeren na intenziviranje razmjene turist. informacija

podizanje kvalitete usluga u turizmu

stupnjevanje godišnjih odmora

potiče se seoski i socijalni turizam

potiče se razvoj informatičke tehnologije

zaštita od nelojalne konkurencije

Taj osnovni dokument kasnije je, u EU (1994., 1996., 1997., i

2001.), proširivan novim mjerama i konačno objavljen 2001.

pod nazivom Radimo zajedno za budućnost europskog

turizma 57

Prvi dokumenti za turizam u EZ-u (3/3)

17 17

Ugovor iz Maastrichta prvi puta predviđa izravnu nadležnost Unije za turizam.

1993. stupio na snagu “Ugovor o osnivanju EU” (donesen 1991. u nizozemskom gradu Maastrichtu) - čl.2: naglašava nužnost ostvarivanja: visoke razine zaposlenosti, rasta životnog standarda i kvalitete života stanovništva, kao i ek. i socijalne povezanosti među državama članicama.

Da bi se ti ciljevi ostvarili u čl. 3 navode se aktivnosti EU usmjerene u razvoj energetike i turizma te zaštite građana EU.

II. faza: intenziviranje aktivnosti u kreiranju turističke politike u EU-u u 20. st. – prepoznavanje važnosti turizma u temeljnom dokumentu EU

18

1994. Zelena knjiga o ulozi Unije u turizmu zalaže se za održivi razvitak turizma

1995. Smjernice za prikupljanje statist. podataka

1996. Program pomoći turizmu – PHILOXENIA, Ima 2 osnovne svrhe:

podizanje kvalitete u turizmu jačanje konkurentnosti turist. gospodarstva

1999. Povećanje turist. potencijala za zapošljavanje:

dokument koji utvrđuje izglede za povećanje zaposlenosti putem turizma

58

Formiranje separirajuće heterogene turističke politike u 20. st. u EU (1/3) - dokumenti za turizam nakon Maastrichta

4

19

PHILOXENIA - podizanje kvalitete u turizmu i jačanje konkurentnosti

PHARE za ex. socijalističke zemlje I. vala priključenja: tehnička pomoć i pomoć u obrazovanju

LEADER - program pomoći ruralnim područjima

RAPHAEL – podupire veze turizma i kulture indirektno CARDS Community Assistance for Reconstruction,

Development and Stabilization – program tehničko-financ. pomoći zemalja jugoist. Europe (RH, Albanija, Makedonija, BiH, Srbija, Crna Gora – standardizacija statističkih podataka u turizmu) – program je namijenjen izgradnji tržišnog gospodarstva i sl.

63

Najpoznatiji programi pomoći turizmu u 20. st. u EZ/EU

20

Svi dokumenti doneseni posebno za turizam isticali su golemu važnost turizma za: nacionalna gospodarstva zapošljavanje regionalno oživljavanje zaostalih područja

socio-kulturne procese i sl.

58

Zajednički stav u svim dokumentima za turizam u EZ/EU u 20. st.

21

Osnovni ciljevi turističke politike EU su: 1) osiguranje GOSPODARSKOG PROSPERITETA 2) povećanje ZAPOSLENOSTI 3) promicanje EUROPSKOG JEDINSTVA I ZAJEDNIŠTVA.

Turizmu je namijenjena specijalna misija (sl. kao i kulturi) stimuliraju se neki SOT-ovi, a posebno:

- kulturni, - omladinski, - seoski turizam ,…

64

CILJEVI turističke politike EZ/EU u 20. st.


Ekonomski fakultet u Zagrebu, 19. prosinac 2013. 22 65

Potiče se razvitak: 1) KULTURNOG TURIZMA 2) OMLADINSKOG TURIZMA 3) SEOSKOG TURIZMA

Posebna pažnja posvećuje se:

4) unapređenju KVALITETE USLUGA 5) ZAŠTITI turista kao potrošača 6) OČUVANJU I ZAŠTITI PRIRODNE I KULT.

BAŠTINE

Izravne mjere turističke politike EZ/EU u 20. st. (odnos prema turizmu)



23

Mjere EU koje indirektno (neizravno) utječu na turizam

1) strukturni fondovi 2) poticanje SME malog i srednjeg poduzetništva 3) kulturna politika

4) politika zaštite okoliša 5) Schengenski sporazum 6) stupnjevanje godišnjih odmora 7) razvoj informatičke tehnologije 8) mjere zaštite od nelojalne konkurencije 9) prikupljanje i standardizacija statist.podataka 10) uvođenje eura (od 1.1.2002.)

24

potpisan 1985. između 5 zemalja: Franc., Njem. i Benelux-a, a danas tzv. Schengenland pokriva skoro svu regiju

ukidanje međugraničnih kontrola taj sporazum znači veću propusnost za domaće, a nepropusnost za sve ostale tokove, jer se unutarnje granice ukidaju, a vanjske strože nadziru to znatno olakšava interna putovanja

74

Schengenski sporazum



5

25 25

3. TURISTIČKA POLITIKA EU u 21.ST.

formiraju se posebne radne skupine zadužene za najvažnija područja u turizmu: kao što su npr. zaposlenost, kvaliteta turističkog proizvoda, primjena

informatičke i komunikacijske tehnologije

ističe se važnost turizma u temeljnom dokumentu EU tj. u Lisabonskom ugovoru

organiziraju se konferencije posvećene turizmu tzv. turistički forumi i sl. aktivnosti

proglašava se Europski dan turizma intenzivira se donošenje posebnih dokumenata za

turizam od kojih je najvažniji: dokument donesen 2010.: “Europa, vodeća turist. destinacija

svijeta – nove smjernice turističke politike” 26 26

formirano je 5 posebnih radnih skupina za pojedina važna pitanja u turizmu, od 2000. godine, i to radne skupine za: zaposlenost kvalitetu turističkog proizvoda održivi razvoj turizma primjenu ICT (informatičko-komunikacijske tehnologije) utvrđivanje standardiziranih pokazatelja u turizmu i sl.

organiziraju se tematske konferencije za turizam tzv. turistički forumi, od 2006. godine (do 2011. održano 6 turističkih foruma): 2011. Konkurentnost europskog turizma 2010. Europa kao vodeća turistička destinacija 2009. Turizam i europsko gospodarstvo u krizi 2008. Kvaliteta i održivost europskog turizma te trendovi potražnje 2007. Održivo upravljanje turističkim destinacijama 2006. Mogućnosti za nove poduzetničke aktivnosti u turizmu

proglašava se europski dan turizma, od 2008. (do 2011. s temama posvećenih aktualnim problemima turizma): 2011. industrijska baština, diferencijacija europske turističke ponude 2010. europska baština i kulturni itinereri u europskoj turističkoj politici 2009. umrežavanje i održivost europskog turizma 2008. mogućnosti korištenja sredstava fondova EU za turizam

naglašava se važnost turizma u temeljnim dokumentima EU - nakon Maastrichta i u Lisabonskom sporazumu.

Aktivnosti u EU usmjerene na razvoj turizma od 2000. godine

27 27

Formiranje posebnih radnih skupina za turizam od 2000.

Radna skupina A - Olakšavanje razmjene i širenja informacija, posebno kroz nove tehnologije

Radna skupina B – Poboljšanje stručnog osposobljavanja kako bi se unaprijedile vještine zaposlenih u turizmu

Radna skupina C – Unapređenje kvalitete turističkog proizvoda

Radna skupina D - Promicanje zaštite okoliša i održivog razvoja u turizmu

Radna skupina E - Upravljanje utjecajem ICT i korištenjem ICT (informatičke i komunikacijske tehnologije) u turizmu.


Ekonomski fakultet u Zagrebu, 19. prosinac 2013. 28 28

Isticanje važnosti turizma u temeljnom dokumentu EU u 21.st. (1/2)

“Lisabonska strategija” pokrenuta 2000. zagovarala je: gospodarski rast i povećanje zaposlenosti u EU do 2010. Strategija je 2005. revidirana i donesen je novi dokument “Radimo zajedno za gospodarski rast i zaposlenost – novi početak Lisabonske strategije” – usmjeravajući napore EU na porast zaposlenost u svim sektorima, pa i u turizmu.

“Lisabonska strategija” stupila na snagu 2009.

29 29

Pozicija turizma u Lisabonskom sporazumu, nakon stupanja na snagu 2009. (2/2)

važnost turizma u regiji prepoznata je tek stupanjem na snagu Lisabonskog sporazuma 2009. godine.

1.12.2009. stupio je na snagu “Lisabonski sporazum” kojim se Komisiji dopušta poduzeti potrebne mjere za unapređenje djelovanja u turizmu država članica, posebno u području promocije i unapređenja konkurentske pozicije na turističkom tržištu.

otada turizam uživa potpunu podršku u EU, koordiniraju se aktivnosti turističke politike i osigurava materijalna potpora.

GLAVNI CILJ europske turističke politike treba biti povećanje konkurentnosti turizma.

U čl. 195 od mjera za turizam posebno se izdvaja: stvaranje povoljnog okruženja za poticanje konkurentnosti i poduzetništva u

turizmu poticanje suradnje između zemalja članica, posebno u razmjeni iskustava

pozitivne prakse razvijanje integriranog pristupa turizmu, koji uzima u obzir i mjere drugih

politika koje također utječu na turizam. ZAKLJUČAK: europski turizam mora evaluirati i treba razviti mnogo aktivniju

JEDINSTVENU turističku politiku 30 30

2001. “Radimo zajedno za budućnost europskog turizma”

2003. “Osnovne smjernice održivog razvoja turizma u Europi”

2006. “Obnovljenom turističkom politikom: prema jačanju suradnje u europskom turizmu”

2007. “Agenda za održivi i konkurentni europski turizam”

2010. “Europa, vodeća turistička destinacija svijeta – nove smjernice turističke politike” - najvažniji jer se

u njemu definiraju konkretne mjere za realizaciju zacrtanih ciljeva jedinstvene turističke politike EU.

III. faza: intenzivno – kreiranje jedinstvne aktivne turističke politike u EU – intenzivira se

donošenje posebnih dokumenata za turizam

6

31 31

“Radimo zajedno za budućnost europskog turizma” 2001. COM (2001) 665 final

U tom dokumentu govori se o tome kako najbolje iskoristiti potencijal turizma za povećanje konkurentnosti.

Dokument predstavlja prekretnicu za zapošljavanje u turizmu što je potaknuto 1997. dokumentom “Turizam i zaposlenost”.

U tom okviru, države članice, turizam i dionici javnog sektora usmjeravaju se na rješavanje 5 ključnih pitanja u turizmu: informacija, stručnog osposobljavanja, kvalitete usluga, održivog razvoja i novih tehnologija. U cilju svladavanja tih izazova Komisija predlaže sljedeće mjere za turizam: ostvarivanje bolje suradnje javnog i privatnog sektora u turizmu

i ostalih sektora i djelatnosti indirektno uključenih u turizam poticanje umrežavanja usluga osiguranje financijske podrške za turizam kroz financijske

instrumente EU promicanje održivog razvoja definiranje pokazatelja za praćenje kvalitete turističkih usluga na

razini destinacije. 32 32

“Osnovne smjernice održivog razvoja turizma u Europi” 2003. COM (2003) 716 final

Potiče održivi razvoj turizma u EU.

Ovaj dokument naglašava potrebu da se u EU osigura konzistentnost različitih politika i svih mjera koje se odnose na održivost i konkurentnost turizma kako bi se poboljšala:

ekonomska,

društvena (socijalna) i

ekološka održivost u regiji.



33 33

“Obnovljenom turističkom politikom: prema jačanju suradnje u europskom turizmu” 2006. COM (2006) 134 final

U veljači 2005., Komisija predlaže reviziju Lisabonske strategije, s naglaskom na dva glavna zadatka: osiguranje stalnog i snažnijeg rasta gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta.

U cilju ostvarenja tih ciljeva Komisija je predložila obnavljanje europske turističke politike te donosi novi dokument za turizam 2006.

Osnovni ciljevi dokumenta: poboljšanje konkurentnosti europskog turizma i kreiranje novih i kvalitetnijih radnih mjesta kroz poticanje održivog rasta

turizma u Europi i na globalnoj razini.

Dokument se zalaže za razmjenu znanja u turizmu između članice, kroz podizanje svijesti o mogućnosti korištenja financijskih instrumenata EU, zalaže se za sinergijsko djelovanje i holistički pristup.

Dva su izazova s kojim se suočava turizam: turizam za sve i smanjenje sezonalnosti turističke potražnje.

34 34

“Agenda za održivi i konkurentni europski turizam” 2007. (1/2) COM (2007) 621 final

Od 2007. Komisija je pokrenula srednju fazu dugoročne strategije razvoja održivog i konkurentnog europskog turizma te donosi dokument “Agenda za održivi i konkurentni europski turizam”.

U dokumentu je upućena važna poruka svim dionicima uključenim u turizam kako je u cilju podizanja konkurentnosti Europe kao najatraktivnije receptivne turističke destinacije svijeta nužno podupirati pozitivne primjere održivog razvoja turizma u regiji.

U dokumentu se definira okvir za konkretnu provedbu podrške u turizmu, kao i u svim drugim sektorima i djelatnostima koji mogu utjecati na održivost i konkurentnost turizma.



35 35

U Agendi je turizam je proglašen gospodarskom granom s najvećim potencijalom za rast i otvaranje radnih mjesta.

Agenda definira zajedničku turističku politiku zasnovanu na poticanju ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA kojom će se:

maksimalno zaštititi okoliš,

osigurati društvena (socijalna) stabilnost u regiji i

ekonomski (gospodarski) prosperitet.



“Agenda za održivi i konkurentni europski turizam” 2007. (2/2) COM (2007) 621 final

36 42

& Na razvoj turizma u EU utječu brojni izazovi, a od eksternih utjecaja i promjena valja izdvojiti: socio-demografske promjene (starenje!) klimatske promjene (Islandski vulkan, poplave) ICT, informatička i komunikacijska tehnološka unapređenja tržišnu konkurentnost ? očekivana proširenja ili ? erozija EU ? eurozona – širenje?

Usprkos toga predviđa se rast važnosti EU u svjetskom turizmu.

Izazovi (promjene) s kojima se danas (oko 2010.) suočava turizam EU (1/3)

7

37 37

IZAZOVI (eksterni utjecaji) s kojima se suočava suvremeni europski turizam – prepoznati oko 2010. godine:

porast konkurentnosti na europskom turističkom tržištu: javljaju se nove destinacije izvan Europe Europa mora ponuditi visokokvalitetan turizam temeljen na konkurentskim

prednostima, među kojima valja izdvojiti raznolikost i izvanredno kulturno bogatstvo

potrebno je orijentirati se na ona emitivna tržišta koji predstavljaju glavni izvor potražnje za Europom

socio-demografske promjene: starenje Europljana višak slobodnog vremena i raspoloživih financijskih sredstava uključivanja u turizam i invalidnih osoba

klimatske promjene: nestašica voda pritisci na bio-raznolikost i kulturnu baštinu smanjenje razine snježnog pokrivača u skijaškim odredištima porast razine mora u primorskim destinacijama

Izazovi s kojima se danas (oko 2010.) suočava turizam EU (2/3)

38 38

IZAZOVI (eksterni utjecaji) s kojima se suočava suvremeni europski turizam – prepoznati oko 2010. godine:

informatičke i komunikacijske tehnologije (ICT) napredak

posljedice ekonomske i financijske krize (2008.): Europljani su nastavili putovati, ali u bliže destinacije i kraće (uz

skraćivanje duljine boravka u destinaciji) usprkos optimističnim prognozama UNWTO-a Europa se sporije

oporavlja nego li druge regije

prirodne katastrofe: npr. erupcija islandskog vulkana 2010. i sl. – gubitak turoperatora

procijenjen na 1 milijardu eura, a zbog erupcije je došlo do smanjenja turističkih putovanja za 2 milijuna.

Izazovi s kojima se danas (oko 2010.) suočava turizam EU (3/3)

39 39

Europska komisija ističe sljedeće osnovne nedostatke razvoja turizma u EU (interne promjene): neprilagodljivost ponude, koja se teško i sporo adaptira na

promjene, posebno mali i srednji poduzetnici, koji dominiraju u turizmu (tzv.SME, small and midium enterprises): zbog ograničenih financijskih sredstava zbog nedostatka stručnog osoblja

sezonalnost turističkih kretanja koja uzrokuje: neoptimalno korištenje postojeće infrastrukture i osoblja

Nedostaci razvoja turizma u EU (uočeni oko 2010.)

Glavni izazovi za suvremeni europski turizam su: - starenje stanovništva (eksterni utjecaj) - problem sezonalnosti (interni utjecaj)

40 40

Madridska deklaracija i donošenje dokumenta “Europa, vodeća turistička destinacija svijeta – nove smjernice turističke politike” (COM (2010) 352/3)

u 2010. (1/13)

Nakon nekoliko desetljeća heterogene (separirajuće) turističke politike napokon je Europska komisija prepoznala važnost turizma za EU te je na Turističkom formu u Madridu u travnju 2010. gdje su bili prisutni ministri turizma članica EU: turizam prepoznat kao bitna gosp. aktivnost za gospodarski razvoj Europe zaključeno je da europski turizam mora evaluirati usvojena je tzv. Madridska deklaracija o nužnoj jedinstvenoj (homogenoj)

aktivnoj turističkoj politici EU.

Sa 370 mil. međunar. turist. dolazaka u 2008., udio Europe iznosi više od 40% u globalnim razmjerima, no realno postoji opasnost smanjenja njezina udjela. Naglašava se da je nužno uložiti dodatne napore i poduzeti konkretne mjere u cilju očuvanja takve (tržišno konkurentne) pozicije.

Zbog turbulentnih promjena na turist. tržištu koje su najočitije kod turist. potražnje, emitivnih tržišta i ponašanja samih turista na putovanjima, takvu vodeću poziciju u svijetu bit će, u budućnosti, vrlo teško održati.

Imajući u vidu činjenicu da je nužno poduzeti mjere za očuvanje tržišne konkurentnosti Europe kao vodeće turist. rec. regije svijeta Komisija u lipnju 2010. donosi dokument “Europa, vodeća turist. destinacija svijeta – nove smjernice turist. politike”.

41 41

dokument u kojem se definiraju mjere aktivne jedinstvene (homogene) turističke politike EU.

u dokumentu Komisija predlaže inicijative za: unapređenje konkurentnosti turizma, poticanje održivog i kvalitetnog razvoja turizma u Europi, kreiranje jedinstvenog imidža Europe kao atraktivne

turističke destinacije i bolje korištenje financijskih instrumenata EU za turizam i

uključivanje turizma u druge sektorske politike. dokument predstavlja novi konsolidirani okvir brojnih aktivnosti

u turizmu u EU za prevladavanje suvremenih izazova razvoja turizma.

“Europa, vodeća turistička destinacija svijeta – nove smjernice turističke politike” 2010. COM (2010) 352/3 (2/13)

42 42

U dokumentu se navode 4 glavna cilja turističke politike EU (za 4 područja djelovanja) i niz mjera s akcijskim planom (za više od 20 konkretnih aktivnosti za realizaciju tih zacrtanih ciljeva), kako bi Europa uspjela održati vodeće mjesto na svjetskom turist. tržištu.

CILJEVI aktivne jedinstvene (homogene) turist. politike EU su:

I. unapređenje konkurentnosti europskog turizma II. poticanje razvoja održivog, odgovornog i visoko

kvalitetnog turizma III. kreiranje jedinstvenog i prepoznatljivog imidža

Europe kao objedinjenog skupa održivih i kvalitetnih destinacija

IV. povezivanje turističke politike EU s drugim razvojnim politikama ostalih sektora u EU kao i intenzivnije korištenje financijskih instrumenata EU.

“Europa, vodeća turistička destinacija svijeta – nove smjernice turističke politike” 2010. COM (2010) 352/3 - ciljevi turist. politike EU (3/13)

8

43 43

Ad I.) unapređenje konkurentnosti europskog turizma (“Europa, vodeća turist. destinacija svijeta – nove smjernice turist. politike”

2010) (4/13)

Ad I.) unapređenje konkurentnosti europskog turizma planira se ostvariti putem pet mjera, a u okviru njih navodi se 10 konkretnih aktivnosti.

Pet je mjera za unapređenje konkurentnosti europskog turizma: poticanje diversifikacije turističkih usluga kod turističke ponude, poticanje inovativnosti u turizmu, unapređivanje stručne osposobljenosti zaposlenika u turizmu, produljenje turističke sezone, produbljivanje socioloških i ekonomskih znanja o turizmu.

poticanje diversifikacije turističkih usluga kod turističke ponude: Potrebno je poticati intraregionalnu potražnju temeljenu na tematskim proizvodima za razne SOT-ove. Diversifikaciju ponude trebalo bi temeljiti na kulturnim itinererima, zaštićenoj prirodnoj baštini, brizi za zdravlje i očuvanje zdravlja u toplicama, zatim na obrazovanju, vinu i hrani, sportskom i vjerskom turizmu, seoskom turizmu i sl. SOT-ovima. Predlažu se Europske biciklističke rute, hodočasničke rute (kao npr. Santiago de Campostela), zatim Europske kulturne prijestolnice, kao i aktivnije uključivanje zaštićene prirode u turizam. Za realizaciju tih ciljeva planiraju se sljedeće aktivnosti: 1) Europski dani baštine 2) Europska nagrada za kulturnu baštinu

poticanje inovativnosti u turizmu – a aktivnosti za realizaciju toga su: 3) jedinstvena ICT platforma za sve dionike u europskom turizmu 4) primjena elektroničke direktive koja je propisana za elektroničko trgovanje u EU

44 44

Ad I.) unapređenje konkurentnosti europskog turizma (“Europa, vodeća turist. destinacija svijeta – nove smjernice turist. politike”

2010) (5/13)

Ad I.) unapređenje konkurentnosti europskog turizma planira se ostvariti putem sljedećih mjera, a u okviru njih navode se i konkretne aktivnosti: unapređivanje stručne osposobljenosti zaposlenika u turizmu:

5) uključivanje turizma u obrazovne programe EU: u program Leonardo, program Erasmus mundus za mlade Europljane i u program svladavanja informatičkih vještina

produljenje turističke sezone: 6) osigurati volonterski turizam za socijalne kategorije stanovništva (mlade, starije,

obitelji s malom djecom i invalidne osobe) - nastaviti aktivnosti na Calypso programu – koji je započeo od 2008. godine

7) razviti informatičku suradnju u volonterskom turizmu

produbljivanje socioloških i ekonomskih znanja o turizmu: 8) provoditi istraživanja tržišta u cilju zaštite turista, odnosno potrošača 9) razviti pilot projekt umrežavanja istraživačkih instituta u srednjoročnom razdoblju 10) kreirati tzv. “virtualni turistički opservatorij” – za koordiniranje istraživanja u

turizmu i formiranje jedinstvene baze podataka o turizmu.

45 45

Calypso program – u cilju unapređenja konkurentnosti europskog turizma, u okviru mjere za produljenje sezone (6/13)

uključen u okviru EU programa za konkurentnost i inovacije

cilj: produljenje turističke sezone primarni cilj: bolje korištenje smješt., prijevoznih kapaciteta i sl. u destinaciji sekundarni: unapređenje zdravlja Europljana, razvijanje europskog jedinstva

obuhvat: socijalni turizam za posebne tržišne segmente: starije osobe mladi osobe s invaliditetom obitelji slabijeg imovinskog stanja (s predškolskom djecom)

uključeni u projekt u planskom razdoblju 2007.-2013.: 27 članica EU Norveška, Island, Lihtenštajn

RH, Makedonija, Turska, Crna Gora, Albanija i Izrael.

46 46

Ad II.) poticanje razvoja održivog, odgovornog i visoko kvalitetnog turizma planira se ostvariti putem sljedećih mjera i aktivnosti u EU:

- u turizmu se zahtjeva posebno održivo ponašanje prema (ograničenim) prir. resursima tj. energiji i vodi, (proizvodnja otpada, korištenje el. energije i vode, ugrožavanje biološke raznolikosti, nužnost korištenja OIE, obnovljivih izvora energije u turizmu i sl.),

- u tom je pravcu već ranije doneseno u EU nekoliko ekoloških oznaka, kao npr. EU EcoLabel (ekološka oznaka) te EMAS, Ekološko upravljanje u EU (Community eco-management and audit sheme),

- potrebno je i dalje ostvarivati suradnju s NECSTouR, mrežom onih europskih regija u kojima se razvija održivi i konkurentan turizam,

- tu je EDEN projekt – nagrada za destinaciju izvrsnosti u EU, u okviru kojeg se radi na razvijanu pokazatelja za održivo upravljanje destinacijama.

11)razviti sistem pokazatelja za održivo upravljanje destinacijama koristeći iskustva NECSTouR i projekta EDEN 12)organizirati kampanje podizana razine svijesti kod turista prilikom izbora dest. i prijev. sr., te njihova odnosa s lokalnim stan., kao i borba protiv zloporabe žena i djece u turizmu 13)razviti europsku oznaku “Qualité Tourismé” za one proizvode i usluge kod kojih se posebna pozornost pridaje kvaliteti usluga i zadovoljstvu gosta 14)pomoći identifikaciji rizika uzrokovanih klimatskim promjenama radi izbjegavanja loših investicija (s gubitkom) i istražiti mogućnosti razvoja alternativnih turističkih usluga 15)utemeljiti Europsku nagradu za turističke poduzetnike i destinacije koji poštivanju načela ekološkog razvoja turizma 16)predložiti strategiju održivog razvoja primorskih i maritimnih područja u EU 17)ojačati suradnju između novih emitivnih tržišta (BRIC zemalja) i sredozemnih zemalja u cilju razvijanja održivog turizma i razmjene iskustava

Ad II.) poticanje razvoja održivog, odgovornog i visoko kvalitetnog turizma (“Europa, vodeća turist. destinacija svijeta – nove

smjernice turist. politike” 2010) (7/13)

47 47

Eden projekt – u cilju poticanja razvoja održivog, odgovornog i visoko kvalitetnog turizma putem novih destinacija izvrsnosti (8/13)

cilj: razvijanje svijesti o raznolikosti i kvaliteti europske turističke ponude, posebno

novih, rastućih destinacija izvrsnosti

svrha: promicanje održivih oblika turizma ublažavanje sezonalnost

laureati u RH: 2007. Sv. Marin na Muri “Turizam na ruralnom području” 2008. grad Đurđevac “Turizam i lokalna nemat. baština” 2009. NP Sj. Velebit “Turizam i zaštićena područja” 2010. grad Nin “Turizam uz vode” 2011. pustara Višnjica “Turizam i prenamjena obnovljenih fizičkih lokaliteta” 2012. “Promidžba dosadašnjih destinacija i jačanje svijesti o EDEN-u”

2013. “Turizam i pristupačnost” 48 48

Ad III.) kreiranje imidža Europe kao objedinjenog skupa održivih i kvalitetnih destinacija planira se ostvariti putem sljedećih mjera i aktivnosti u EU:

- kreiranje prepoznatljivog europskog brenda usko je povezano s konkurentnošću turizma

- nužno je poduzeti niz akcija u cilju privlačenja novih i povećanja intenziteta prekomorskih emitivnih tržišta za Europu (posebno BRIC, SAD, Japana i sl.)

- za objedinjenu promotivnu aktivnost Europe na prekomorskim tržištima već je 2006. kreirana internetske stranice visiteurope.com na inicijativu ETC-a, a uz suradnju Europske komisije

- u cilju razvijanja europskog brenda važno je iskoristiti sve mogućnosti ostvarivanja dodane vrijednosti korištenjem već postojećih tematskih europskih ili multinacionalnih proizvoda, koje pružaju razni kult. i sportski događaji, kao što su npr. Europske prijestolnice kulture, Dani europske baštine, Olimpijske igre, svj. izložbe i sl. manifestacije

18) kreiranje pravog europskog brenda, prepoznatljive tržišne marke, kako bi se europske destinacije razlikovale od ostalih u svijetu

19) promoviranje internetske stranice visiteurope.com u cilju povećanja atraktivnosti europskih turističkih destinacija, posebno na novim sve važnijim prekomorskim emitivnim turističkim tržištima

20) poticanje zajedničkih promotivnih aktivnosti značajnih događanja u Europi na međunarodnim sajmovima i izložbama

21) intenziviranje suradnje EU s vodećim međunarodnim organizacijama povezanih s turizmom, kao što je UNWTO, OECD i sl.

Ad III.) kreiranje jedinstvenog i prepoznatljivog imidža Europe kao objedinjenog skupa održivih i kvalitetnih destinacija (“Europa, vodeća turist. destinacija svijeta – nove smjernice turist. politike”

2010) (9/13)

9

49 49

Ad IV.) povezivanje turističke politike s drugim razvojnim politikama ostalih sektora i djelatnosti u EU te intenzivnije korištenje financijskih instrumenata EU planira se ostvariti putem sljedećih mjera i aktivnosti:

- povezivanje turizma s drugim razvojnim politikama - zbog interdisciplinarnog karaktera turizma Komisija je odlučila posebnu pozornost usmjeriti na koordiniranje turist. s politikama razvoja drugih sektora u EU, koji izravno ili neizravno djeluju na turizam. Npr. to su:

prijevozna politika (prava putnika, sigurnost na putovanju, kvaliteta prijev.sr. i učestalost veza),

konkurentnost (poslovanje poduzeća, vertikalne integracije i državne potpore), interno tržište (sloboda kretnja ljudi, kapitala i usluga, razvoj elektroničke trgovine), oporezivanje (različiti nacionalni i sektorski PDV-i, porezne olakšice), zaštita potrošača (turista), okoliš, stručno usavršavanje i formalno obrazovanje, zapošljavanje, kultura, regionalna ili poljoprivredna politika i sl.).

Posebna pozornost Komisije je usmjerena na istraživanje mogućnosti razvoja primorskih i maritimnih područja za nautički turizam i izletničke turističke brodove, što treba povezati s razvojem ribarstva (utemeljen je Europski ribarski fond) i brodogradnjom.

Ad IV.) povezivanje turističke politike EU s drugim razvojnim politikama ostalih sektora u EU kao i intenzivnije korištenje financijskih instrumenata EU (“Europa, vodeća turist. destinacija

svijeta – nove smjernice turist. politike” 2010) (10/13)

50 50

Ad IV.) povezivanje turističke politike s drugim razvojnim politikama ostalih sektora i djelatnosti u EU te intenzivnije korištenje financijskih instrumenata EU planira se ostvariti putem sljedećih mjera i aktivnosti:

- ruralna razvojna politika također je vrlo važna za turizam. Komisija može kroz EAFRS, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj izdvojiti sredstva i za razvoj ruralnog turizma, kao i na unapređenju turist. ponude izvan velikih gradova boljom valorizacijom kulturne i prirodne baštine u tim ruralnim i planinskim područjima.

- Komisija namjerava bolje koristiti sve raspoložive instrumente EU u cilju razvoja turizma. Ti instrumenti uključuju:

strukturne fondove (ESF, ERDF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD), Europski ribarski fond (EFF) i sl.

- Posebno važan za razvoj konkurentnosti europskog turizma je projekt CIP, Okvirni program za konkurentnost i inovacije, koji je započeo u 2008. godini.

Što se tiče realizacije planiranih aktivnosti za turizam od 2013. godine, one će

ovisiti o pripremnim akcijama za turizam i o ograničenom proračunu EU.

Ad IV.) povezivanje turističke politike EU s drugim razvojnim politikama ostalih sektora u EU kao i intenzivnije korištenje financijskih instrumenata EU (“Europa, vodeća turist. destinacija


51

poljoprivreda i ruralni razvoj klimatske promjene konkurentnost obrazovanje i kultura zaposlenost energetika, obnovljivi izvori energije (OIE) proširenje EU okoliš zaštita zdravlja unutrašnji poslovi ICT regionalna politika fiskalna politika trgovina razvoj i suradnja i sl.

Druge sektorske politike koje utječu na turizam EU (“Europa,

vodeća turist. destinacija svijeta – nove smjernice turist. politike” 2010) (12/13)

52 52

Ostale aktivnosti za turizam u EU: zaštita turista kao potrošača posebno zaštita invalidnih osoba i slabije pokretnih građana

EU



Ostale aktivnosti za turizam u EU (“Europa, vodeća turist. destinacija


53 53

Zaključak: turistička politika EU u budućnosti

Kako bi se omogućio razvoj održivog i konkurentnog europskog turizma, što je u skladu s strategijom 'Europa 2020' i Lisabonskim sporazumom, Komisija će: nastaviti istraživati koje su sve moguće aktivnosti za

takav razvoj turizma osigurati instrumentalnu podršku za realizaciju tih ciljeva poticati suradnju na svim područjima i na svim razinama

dionika izravno i neizravno uključenih u turizam.



proces izgradnje konzistentne zajedničke turističke politike neprekidno se nastavlja i dograđuje

54 54

Literatura: OBAVEZNA LITERATURA: Vaše bilješke s predavanja MT 2013_06 a_turist politika EU u 20 st. (pdf) Hitrec, T., Hendija, Z. (2008) Turistička

politika Europske unije. U: Hitrec, T., Hendija, Z. Politika, organizacija i pravo u turizmu, Zagrebačka škola za menadžment, Zagreb, pp.17 –27.

MT 2013_06 b_turist politika EU u 21 st. (pdf)

DODATNA LITERATURA: European Commission (2010) Europe, the world's No 1 tourist destination - a new political

framework for tourism in Europe - COM(2010) 352/final. Dostupno na: http://ec.europa.eu/enterprise/sectors/tourism/files/communications/communication2010_en.pdf [10.11.2013].

Hitrec, T., Hendija, Z. (2000) Novi pomaci u turističkoj politici Europske unije. Ekonomska misao i praksa, godišnjak Fakulteta za turizam i vanjsku trgovinu Dubrovnik. God. 9 (br.1), pp. 63-77.

Kunst, I. (2012) Hrvatski turizam i EU integracije – Prilog razvojnoj održivosti, Jesenski i Turk i Institut za turizam, Zagreb.

Enterprise and Industry (2012) Tourism Communications on tourism http://ec.europa.eu/enterprise/sectors/tourism/documents/communications/index_en.htm

(15.12.2012.) European Commisssion (2007) Agenda for a sustainable and competitive European Tourism,

COM(2007) 621 final - 19.10.2007. European Commisssion (2006) A renewed tourism EU policy: towards a stronger partnership for

European Tourism, COM(2006) 134 final - 17.03.2006 European Commisssion (2003) Basic orientations for the sustainability of European tourism ,

COM(2003) 716 final - 21.11.2003 European Commission (2001) Working together for the future of European tourism, COM(2001)

665 final) - 13.11.2001



http://ec.europa.eu/enterprise/sectors/tourism/documents/communications/index_en.htm

1957. 1973. - međunarodni turizamturizam.ide3it.com/ak.god. 2013-14/mt 2013_06 b_turist politika...

Documents