2=%,/-122()(0(512-69$.2'1(9,&, 1259(p.,),/2=2)/$56 69(1'6
TRANSCRIPT
VIJESTI
SPORT
NOVAC.HR
EURACTIV
LIFE
KULTURA
SPEKTAKLI
VIRAL
Hrvatska
Svijet
Crna kronika
Zagreb
Obrazovanje
Mirovine
Nogomet
Košarka
Tenis
Fight Club
Sport Mix
Makro mikro
Novčanik
Karijere
Novi svijet
Aktualno
R & R
Aktualno
Politika idruštvo
Energija igospodarstvo
Hrana ipoljoprivreda
Hrvatska i EU
Natječaji
Obitelj i djeca
Tehnologija
Znanost
Zdravlje
Seks i veze
Putovanja
Životne priče
VauMijau
Moda i ljepota
Zimovanje'18/'19
Art
Film i televizija
Književnost
Glazba
Arhitektura
Kazalište
Gaming
Domaćezvijezde
Strane zvijezde
Reality
Ups!
Na kavi sa...
Zlatni Studio
Fun
Aww
Bizarre
Meme
Mozgalice
POVEŽI SE S JUTARNJIM
Copyright © HANZA MEDIA d.o.o. Sva prava pridržana.
Opći uvjeti korištenja Pravila prenošenja sadržaja Zaštita privatnosti Pravila komentiranja Impressum Kontakt Oglašavanje
Povratak na vrh
OZBILJNO O 'EFEMERNOJ' SVAKODNEVICI
NORVEŠKI FILOZOF LARSSVENDSEN Uspio sam se prestatidosađivati pišući o filozofiji dosadeAUTOR: Karmela Devčić OBJAVLJENO: 01.12.2018. u 18:18
Tagovi
Dosada se uselila u njegov život kada je pisao doktorat na
temu Kanta. “Postalo mi je jasno da je disertacija kojoj sam
posvetio godine posve nevažna za moj život”, kaže filozof
koji gostuje u Puli na sajmu knjiga
Dosada. Strah. Usamljenost. Zlo. Sloboda. Rad. To su teme
kojima se bavi, dapače cijele knjige o svakoj od njih pojedinačno
napisao je norveški filozof Lars Svendsen. Karijeru je napravio,
postao internacionalno poznat i globalno prevođen, filozofski
promišljajući suvremenu svakodnevicu, ponekad naizgled
efemerne stvari na koje “seriozniji” filozofi ne bi trošili vrijeme. U
nas redovito prevođen, izdaje ga TIM press (“Filozofija dosade”,
“Umjetnost”, “Filozofija zla”, “Što je filozofija?”, “Moda”, “Strah”,
“Rad”, “Liberalizam”, “Filozofija slobode”, “Filozofija
usamljenosti”), Svendsen će sljedeća dva dana govoriti na
pulskom Sa(n)jam knjige.
Prvu je knjigu, “Filozofiju dosade”,
slučajno i dijelom, reći će, gotovo
spontano napisao za vrijeme
pisanja doktorske disertacije, do
dosade ga je, otvoreno će: doveo
tada dosadan mu Kant i njegovi
teorijski koncepti. “Činilo mi se
posve jasnim da je ta disertacija na
kojoj sam proveo godine zapravo
potpuno nevažna za moj život.
Tema mi je bila posve dosadna. Ali,
i sve drugo mi je bilo dosadno svijet, ja sam sebi, rad i nerad,
bavljenje filozofijom i ne bavljenje filozofijom. Dvije godine, od
početka 1997. do konca 1998., ništa me nije moglo
zainteresirati. Da sam otišao psihijatru vjerojatno bi mi
dijagnosticirali depresiju, definitivno sam zadovoljavao više
kriterija po njihovom dijagnostičkom algoritmu. No, sebi se
nisam činio depresivnim, samo sam se jako dosađivao. Moj je
problem bio više filozofijski negoli psihijatrijski. Ne mislim da
sam, recimo, patio od kemijske neravnoteže u mozgu i da bi mi
antidepresivi pomogli, ja sam patio od pomanjkanja smisla koje
se može riješiti tako da se egzistencijalno prefokusirate, a tu
pomaže filozofija. Možda je moja dosada sličila nekom glasu
koji govori da moram mijenjati život. Filozofija je, kako je ja
vidim, u konačnici samorefleksija”, kazao je u razgovoru za
Jutarnji list. Tu citira Wittgensteina, njegovo razmišljanje da je
bavljenje filozofijom zapravo više bavljenje sobom. “Bavljenje
vlastitim konceptima, načinima na koje gledate stvari i što
očekujete. Tako sam na koncu izabrao iskoristiti alat što sam ga
stekao za vrijeme studija ne bi li vidio može li mi filozofija pomoći
da riješim vlastite nevolje, koristeći se filozofijom kao terapijom”,
govori Svendsen.
Statusni simbol
Iz toga je nastala knjiga “Filozofija dosade” u kojoj secira što se
događa s čovjekom kad mu u životu pofali smisla, piše o dosadi
kao “privilegiji” modernog čovjeka, svojevrsnom statusnom
simbolu. “Paradoksalno, uspio sam prestati se dosađivati pišući
o filozofiji dosade. Ulazeći dublje i dublje u pitanje dosade počeo
sam se zabavljati i ponovo uživati u filozofiji.”
Dosada nije čest predmet filozofije, moguće da se doima i
suviše trivijalnom, gotovo vulgarnom da bi bila vrijedna daljnjeg
ispitivanja. Manjka joj i ozbiljnosti depresije, pa nije pretjerano
zanimljiva niti stručnjacima za psihičko zdravlje. Nedostaje joj i
šarma melankolije, koji se, razmišlja Svendsen, tradicionalno
povezuje s mudrošću, osjećajnošću i ljepotom, pa stoga nije
previše atraktivna niti za estete.
Što to, zapravo, ubijamo ubijajući vrijeme?
“Vrijeme ubijamo jer se ne možemo nositi s praznim vremenom,
ali uništavajući, ubijajući ga uništavamo i mogućnosti koje su
postojale za tog vremena. Sasvim sigurno time zatvaramo
prostor za kontemplaciju i samorefleksiju, jer usmjeravamo našu
pozornost daleko od sebe, na razonodu.”
Istraživanja su pokazala da muškarci i mladi ljudi više pate od
dosade nego žene i stariji. Svendsen kaže da zapravo nije
poznato zašto je tome doista tako.
Kierkegaard je tvrdio i elaborirao da je dosada korijen svakog
zla. Svendsen komentira: “Dosada je korijen dijela zla, ali
sigurno nije svakog”.
Njegovu filozofiju ne čine apstraktni koncepti, tema je uvijek
negdje iz ugla, svima prepoznatljiva, vrlo iskustvena.
Lani je u nas objavljena “Filozofija usamljenosti”.
“Gotovo sve što sam mislio o usamljenosti pokazalo se
pogrešnim. Vjerovao sam da postoji ‘epidemija usamljenosti’.
Pretpostavljao sam da je ona povezana s individualizmom
modernog doba te da je u društvima naglašenog individualizma
veći stupanj usamljenosti. Mislio sam također da su muškarci
usamljeniji od žena te da su usamljeni ljudi izoliraniji negoli drugi.
Pretpostavljao sam da značajan porast samačkih kućanstava
utječe na povećanje broja usamljenih ljudi. Mislio sam da
društvene mreže i mediji generiraju još više osjećaj usamljenosti.
No, sve je ovo zapravo potpuno krivo. Nikad nisam radio na
nečemu što se pokazalo toliko različitim od onih pretpostavki od
kojih sam krenuo.”
Svendsen dodaje da je nejasno zašto žene usamljenost osjećaju
češće negoli muškarci, pogotovo jer žene češće stvaraju
socijalne mreže i razvijaju prisnost te imaju čvršće veze u obitelji,
a i sklonije su stjecati nova prijateljstva tijekom cijelog života, dok
se muškarci drže starih prijatelja i teško stvaraju nove. No, ako
žene imaju snažniju potrebu za povezanošću, to moguće
objašnjava i zašto imaju snažnije društvene veze, ali i zašto se
osjećaju usamljenije.
Zlo i normalni ljudi
Usamljenosti se danas pridaje puno veća pozornost, no to ne
znači da je usamljenosti doista više, već je tek evidentno da se o
njoj puno više raspravlja. U Europi se, pokazala su istraživanja,
najusamljenijima osjećaju ljudi u istočnoj Europi, dok je u
sjevernoj Europi osjećaj usamljenosti najrjeđi. Visoku stopu
usamljenosti, možda je iznenađujuće, bilježe Italija, Grčka i
Portugal. Skandinavske zemlje imaju relativno nisku stopu
usamljenosti u odnosu na druge europske zemlje.
Usamljenost kod djece u korelaciji je s usamljenošću roditelja,
korelacija je veća s majčinom usamljenošću nego očevom.
Samoća sama po sebi, jasno, nije ni pozitivna niti negativna. Sve
ovisi o vrsti samoće. Problem našeg doba, ističe, nije višak
negativne usamljenosti nego nedostatak pozitivne osame.
Osama pruža privilegij refleksije u kojoj je čovjek bliže istini, daje
mu prostor za razmišljanje i kreativnost. Usamljenost, pak, nije
samo bolna nego i često doživljena kao sramotna, poručuje da je
usamljeni nevažan u društvenom kontekstu. Jer, onaj tko drugima
nije potreban na neki je način nevažan. Problemom usamljenosti
danas se već bave i vlade, u Norveškoj su, primjerice, prije četiri
godine pri Ministarstvu zdravstva najavili program borbe protiv
usamljenosti.
U “Filozofiji zla”, među ostalim, Svendsen piše o
instrumentalnom zlu za kojega je čovjek svjestan da drugome
šteti i to čini iz sebičnih pobuda ili radi užitka, potom analizira
idealističko zlo, tipično za teroriste, uvjerene da čine dobro te
piše o zlu iz gluposti koje čine oni indiferentni, koje ne zanima
rade li svojim postupcima nekome zlo, takvi često kažu da
“samo provode propis i postupaju po zakonu”.
“Zanimalo me zlo koje počine posve normalni ljudi. Nisam se htio
baviti poremećenim serijskim ubojicama i takvim slučajevima.
‘Zlo’ je koncept koji koristimo za opisivanje krajnjih dosega
nemoralnosti. Koncept zla nam treba da ne bismo imali iskustvo
morala.
Holokaust nije bio samo ‘moralno pogrešan’ ili ‘vrlo moralno
pogrešan’, jer to ne uspijeva uhvatiti težinu holokausta. Kad je
Anders Behring Breivik ubio 69 ljudi, većinom tinejdžera, u Utøyi,
nakon što je prvo detonirao bombu u središtu Osla i ubio osam
ljudi, ne bi rekao da je postupio ‘loše’ ili ‘vrlo loše’. Trebamo
nešto jače što bilježi i opisuje moralni užas tih događaja. Zlodjela
nisu ‘normalna’ jer su izraz krajnje lošeg, ali oni koji ih čine
obično su posve normalni. Zlo činimo iz raznih razloga
egoističkih, altruističkih, idealističkih. Zlo je jedna od mogućnosti
za stvorenja koja su sposobna slobodno djelovati. Sloboda nas
čini odgovornima za naše postupke, samo bića koja su
sposobna za odgovornost sposobna su i za zlo. Ne postoji ništa
u našoj prirodi što sprečava bilo koga od nas da u određenim
okolnostima, primjerice u cilju ostvarivanja vlastitih ideala ili
boreći se protiv neprijatelja, počini zločin. Priroda vas neće
spasiti od zla, samo vi to možete učiniti, ako ste moralno budni”,
poručuje.
Njegova zadnja knjiga “Understanding Animals” u nas će biti
objavljena iduće godine.
Potreba za orijentacijom
“Dobro sam se zabavio pišući o tome možemo li mi razumjeti
životinjski mozak. Nakon svih tih knjiga o teškim temama koje
sam napisao bilo je odlično za promjenu raditi na temi koja čini
da se osjećam dobro. Ta knjiga je definitivno nastala iz moje
ljubavi prema životinjama. Možda bi sljedeća koju ću napisati
trebala nositi naslov ‘Understanding Humans’. A nakon toga
mogu pisati o smrti”, kaže Svendsen te dodaje: “Obično se
uhvatim pisati o nekoj temi zato što je zapravo ne razumijem. Za
mene je filozofija potreba da se orijentirate, razmislite o nečemu.
Filozofiju obično predstavljaju kao strogo misaonu, ali većina bi
se filozofa složila da ono čime se bave ima emocionalni aspekt.
Filozofija ne počinje u nekakvom stanju afektivne neutralnosti,
već prije u stanju uznemirenosti, zatečenosti, zbunjenosti.
Wittgenstein je, poznato je, tvrdio; ‘Ich kenne mich nicht aus’.
Dakle, da ne zna sebe, da se ne može usmjeriti. To je emotivni
problem, osjećaj izgubljenosti. Upućeni ste na filozofiju jer je
nešto oko vas ili u vama problematično. Provođenje istraživanja
o nekoj temi i pisanje knjige meni je način da objasnim sebi
nešto što utječe na moj konkretan život. Primjerice, suština moje
knjige o filozofiji slobode je u njezinu zadnjem dijelu gdje
istražujem kako slobodu realizirati u našim životima”.
Čovjek koji proučava zlo i strah, komentira globalnu političku
klimu, kontinuirani rast desnice: “Trenutna politička klima razlog
je za veliku zabrinutost, mnoge od krucijalnih vrijednosti liberalne
demokracije, vrijednosti koje su mnogi od nas uzimali zdravo za
gotovo, sad se moraju snažnije braniti. Međutim, ja sam optimist
i vjerujem da ćemo čak i u ovoj političkoj klimi moći održati bitne
standarde demokracije, poštivanje ljudskih prava itd. Mnogi tvrde
da trenutno gledamo recesiju demokracije, a Freedom House je
dokumentirala neprestano smanjenje broj liberalnih demokracija
od 2006. godine naovamo, no ideja liberalne demokraciji i dalje
ima veliku podršku. Moramo biti budni s obzirom na to da
neliberalni režimi sve više rade da destabiliziraju liberalne
demokracije i u tome imaju neki uspjeh. Posljednjih desetljeća
prošlog stoljeća došlo je do vrlo brzog porasta broja liberalnih
demokracija, možda smo naivno mislili da će se taj proces
nastaviti gotovo sam po sebi. Trebamo biti zabrinuti za aktualna
zbivanja, ali vjerujem da će većina liberalnih demokracija morati
izdržati i trenutni porast neofašizma i ksenofobije. Mislim da smo
danas sasvim daleko od situacije kakva je bila tridesetih godina
prošlog stoljeća, ali jasno da moramo biti svjesni mogućnosti
ponavljanja povijesti”.
Lars Svendsen
VEZANE VIJESTI
NOBELOVAC WOLE SOYINKA OTVORIOPULSKI SAJAM NA HRVATSKOM JEZIKU'Hvala Hrvatima za Davis Cup i hvala štoste dozvali sunce dok gostujem kodvas'
PREDSTAVLJEN ROBI K. NA 2500STRANICA Najdugovječnija kolumna upovijesti hrvatskog novinarstva
Prijavite se na newsletternewsletter portala Jutarnji.hr i ne propustitenajnovije vijesti iz Hrvatske i svijeta
Prijava
# filozofija
Zviždač pozvao našeg novinara da se nađudaleko izvan grada: Imam popis ljudi kojikradu vodu! Ako netko dozna moje ime,zapalit će mi kuću...; Dir...
Pamela Ramljak u suzama pred kamerama:'Već 20 godina razdvojena sam od roditelja'
PIŠE POVIJEST U SUSJEDSTVU I DANASPRIJETI HRVATSKOJ 'Da mi je netko rekaoda ću se s Hrvatima boriti za Svjetskoprvenstvo, ne bih mu povjerov...
Kad je Ivičina suprugadoznala ime kirurgakojeg su čekali,medicinska sestra joj jerekla da će ako bašnjega čekaju, teško doćina red bez novca...
BIZARNA I TEŠKANESREĆA KODSPLITA Motociklistsletio s ceste i zahvatiopješaka koji je poginuona licu mjesta
NAVIJAČKI OKRŠAJ UCENTRU ZAGREBAPolicija blokiralaSavsku zbog sudionikamasovne tučnjave:'Planirali su obračun'
SISAČKAGRADONAČELNICANA UDARU KRITIKE'Ako niste glasali za IkićBaniček, ni vrtić nećetedobiti'
VIŠE S WEBA
Izgled Vašeg doma s
INOTHERM ulaznim
vratima može biti ljepši, a
dom sigurniji i ugodniji.
INTERVJU Ermina Duraj:
Negativne kampanje su
bumerang koji zalijepi za
zemlju vrlo brzo
Primjetili ste da hrvati
gube težinu? Nova tableta
za je senzacija
UPALJENA PRVA
SVIJEĆA: Gastroadvent u
znaku bijelog luka
Siti u krevet, a uz to i
mršavite: jedite ovu
namirnicu pola sata prije
spavanja mjesec dana i
promatrajte što vam se
događa s tijelom
Muškarci s ovakvim
ženama su 10 puta sretniji
od drugih
0 komentara Sortiranje po:
Facebookov dodatak za komentare
Najstariji
Dodajte komentar...
1U ZAGREBUIZNENADA PREMINUOPJESNIK SEADBEGOVIĆ Nekepjesme i pojediniciklusi pjesamaprevedeni su mu natridesetak stranihjezika
ODLAZAK 2GORAN STEFANOVSKIOproštaj od autorasvjetskog kalibra ijednog odnajurbanijih pisacana Balkanu
NAŠ 'LEB' I NAŠA 'SOL' 3ŽAO MI JE ŠTO NISAMMLAĐI DA SE BORIMPROTIV BOKOHARAMA Intervju snigerijskimdobitnikom Nobelovenagrade zaknjiževnost i borcemza ljudska prava
WOLE SOYINKA 4NORVEŠKI FILOZOFLARS SVENDSENUspio sam se prestatidosađivati pišući ofilozofiji dosade
OZBILJNO O 'EFEMERNOJ'
SVAKODNEVICI
Model hlača koji nas vraća u djetinjstvoosvojio i Franku Batelić
FOTO: KAUBOJI 'JAŠU' PO NOVU MEDALJU'Kriv sam što sam 'polomio' jednog našegreprezentativca i što bez njega sadmoramo na Svjetsko prvenstvo!'
NIKADA U POVIJESTI NISU PROIZVODILIOVOLIKO NAFTE Vodeći globalniproizvođač 'crnog zlata' ruši sve rekorde igomila zalihe, svi čekaju što će odlučitikartel najvećih izvoznica nafte!
IZDVAJAMO
NAJČITANIJE
E-mail adresa
S T E P I N T OC H R I S T M A S O N
E V E R Y F L O O R
KULTURA Književnost Art Film i televizija Književnost Glazba Arhitektura Kazalište Gaming
POČETNA VIJESTI SPORT NOVAC.HR EURACTIV LIFE KULTURA SPEKTAKLI VIRAL VIDEO
Page 1 / 9
VIJESTI
SPORT
NOVAC.HR
EURACTIV
LIFE
KULTURA
SPEKTAKLI
VIRAL
Hrvatska
Svijet
Crna kronika
Zagreb
Obrazovanje
Mirovine
Nogomet
Košarka
Tenis
Fight Club
Sport Mix
Makro mikro
Novčanik
Karijere
Novi svijet
Aktualno
R & R
Aktualno
Politika idruštvo
Energija igospodarstvo
Hrana ipoljoprivreda
Hrvatska i EU
Natječaji
Obitelj i djeca
Tehnologija
Znanost
Zdravlje
Seks i veze
Putovanja
Životne priče
VauMijau
Moda i ljepota
Zimovanje'18/'19
Art
Film i televizija
Književnost
Glazba
Arhitektura
Kazalište
Gaming
Domaćezvijezde
Strane zvijezde
Reality
Ups!
Na kavi sa...
Zlatni Studio
Fun
Aww
Bizarre
Meme
Mozgalice
POVEŽI SE S JUTARNJIM
Copyright © HANZA MEDIA d.o.o. Sva prava pridržana.
Opći uvjeti korištenja Pravila prenošenja sadržaja Zaštita privatnosti Pravila komentiranja Impressum Kontakt Oglašavanje
Povratak na vrh
OZBILJNO O 'EFEMERNOJ' SVAKODNEVICI
NORVEŠKI FILOZOF LARSSVENDSEN Uspio sam se prestatidosađivati pišući o filozofiji dosadeAUTOR: Karmela Devčić OBJAVLJENO: 01.12.2018. u 18:18
Tagovi
Dosada se uselila u njegov život kada je pisao doktorat na
temu Kanta. “Postalo mi je jasno da je disertacija kojoj sam
posvetio godine posve nevažna za moj život”, kaže filozof
koji gostuje u Puli na sajmu knjiga
Dosada. Strah. Usamljenost. Zlo. Sloboda. Rad. To su teme
kojima se bavi, dapače cijele knjige o svakoj od njih pojedinačno
napisao je norveški filozof Lars Svendsen. Karijeru je napravio,
postao internacionalno poznat i globalno prevođen, filozofski
promišljajući suvremenu svakodnevicu, ponekad naizgled
efemerne stvari na koje “seriozniji” filozofi ne bi trošili vrijeme. U
nas redovito prevođen, izdaje ga TIM press (“Filozofija dosade”,
“Umjetnost”, “Filozofija zla”, “Što je filozofija?”, “Moda”, “Strah”,
“Rad”, “Liberalizam”, “Filozofija slobode”, “Filozofija
usamljenosti”), Svendsen će sljedeća dva dana govoriti na
pulskom Sa(n)jam knjige.
Prvu je knjigu, “Filozofiju dosade”,
slučajno i dijelom, reći će, gotovo
spontano napisao za vrijeme
pisanja doktorske disertacije, do
dosade ga je, otvoreno će: doveo
tada dosadan mu Kant i njegovi
teorijski koncepti. “Činilo mi se
posve jasnim da je ta disertacija na
kojoj sam proveo godine zapravo
potpuno nevažna za moj život.
Tema mi je bila posve dosadna. Ali,
i sve drugo mi je bilo dosadno svijet, ja sam sebi, rad i nerad,
bavljenje filozofijom i ne bavljenje filozofijom. Dvije godine, od
početka 1997. do konca 1998., ništa me nije moglo
zainteresirati. Da sam otišao psihijatru vjerojatno bi mi
dijagnosticirali depresiju, definitivno sam zadovoljavao više
kriterija po njihovom dijagnostičkom algoritmu. No, sebi se
nisam činio depresivnim, samo sam se jako dosađivao. Moj je
problem bio više filozofijski negoli psihijatrijski. Ne mislim da
sam, recimo, patio od kemijske neravnoteže u mozgu i da bi mi
antidepresivi pomogli, ja sam patio od pomanjkanja smisla koje
se može riješiti tako da se egzistencijalno prefokusirate, a tu
pomaže filozofija. Možda je moja dosada sličila nekom glasu
koji govori da moram mijenjati život. Filozofija je, kako je ja
vidim, u konačnici samorefleksija”, kazao je u razgovoru za
Jutarnji list. Tu citira Wittgensteina, njegovo razmišljanje da je
bavljenje filozofijom zapravo više bavljenje sobom. “Bavljenje
vlastitim konceptima, načinima na koje gledate stvari i što
očekujete. Tako sam na koncu izabrao iskoristiti alat što sam ga
stekao za vrijeme studija ne bi li vidio može li mi filozofija pomoći
da riješim vlastite nevolje, koristeći se filozofijom kao terapijom”,
govori Svendsen.
Statusni simbol
Iz toga je nastala knjiga “Filozofija dosade” u kojoj secira što se
događa s čovjekom kad mu u životu pofali smisla, piše o dosadi
kao “privilegiji” modernog čovjeka, svojevrsnom statusnom
simbolu. “Paradoksalno, uspio sam prestati se dosađivati pišući
o filozofiji dosade. Ulazeći dublje i dublje u pitanje dosade počeo
sam se zabavljati i ponovo uživati u filozofiji.”
Dosada nije čest predmet filozofije, moguće da se doima i
suviše trivijalnom, gotovo vulgarnom da bi bila vrijedna daljnjeg
ispitivanja. Manjka joj i ozbiljnosti depresije, pa nije pretjerano
zanimljiva niti stručnjacima za psihičko zdravlje. Nedostaje joj i
šarma melankolije, koji se, razmišlja Svendsen, tradicionalno
povezuje s mudrošću, osjećajnošću i ljepotom, pa stoga nije
previše atraktivna niti za estete.
Što to, zapravo, ubijamo ubijajući vrijeme?
“Vrijeme ubijamo jer se ne možemo nositi s praznim vremenom,
ali uništavajući, ubijajući ga uništavamo i mogućnosti koje su
postojale za tog vremena. Sasvim sigurno time zatvaramo
prostor za kontemplaciju i samorefleksiju, jer usmjeravamo našu
pozornost daleko od sebe, na razonodu.”
Istraživanja su pokazala da muškarci i mladi ljudi više pate od
dosade nego žene i stariji. Svendsen kaže da zapravo nije
poznato zašto je tome doista tako.
Kierkegaard je tvrdio i elaborirao da je dosada korijen svakog
zla. Svendsen komentira: “Dosada je korijen dijela zla, ali
sigurno nije svakog”.
Njegovu filozofiju ne čine apstraktni koncepti, tema je uvijek
negdje iz ugla, svima prepoznatljiva, vrlo iskustvena.
Lani je u nas objavljena “Filozofija usamljenosti”.
“Gotovo sve što sam mislio o usamljenosti pokazalo se
pogrešnim. Vjerovao sam da postoji ‘epidemija usamljenosti’.
Pretpostavljao sam da je ona povezana s individualizmom
modernog doba te da je u društvima naglašenog individualizma
veći stupanj usamljenosti. Mislio sam također da su muškarci
usamljeniji od žena te da su usamljeni ljudi izoliraniji negoli drugi.
Pretpostavljao sam da značajan porast samačkih kućanstava
utječe na povećanje broja usamljenih ljudi. Mislio sam da
društvene mreže i mediji generiraju još više osjećaj usamljenosti.
No, sve je ovo zapravo potpuno krivo. Nikad nisam radio na
nečemu što se pokazalo toliko različitim od onih pretpostavki od
kojih sam krenuo.”
Svendsen dodaje da je nejasno zašto žene usamljenost osjećaju
češće negoli muškarci, pogotovo jer žene češće stvaraju
socijalne mreže i razvijaju prisnost te imaju čvršće veze u obitelji,
a i sklonije su stjecati nova prijateljstva tijekom cijelog života, dok
se muškarci drže starih prijatelja i teško stvaraju nove. No, ako
žene imaju snažniju potrebu za povezanošću, to moguće
objašnjava i zašto imaju snažnije društvene veze, ali i zašto se
osjećaju usamljenije.
Zlo i normalni ljudi
Usamljenosti se danas pridaje puno veća pozornost, no to ne
znači da je usamljenosti doista više, već je tek evidentno da se o
njoj puno više raspravlja. U Europi se, pokazala su istraživanja,
najusamljenijima osjećaju ljudi u istočnoj Europi, dok je u
sjevernoj Europi osjećaj usamljenosti najrjeđi. Visoku stopu
usamljenosti, možda je iznenađujuće, bilježe Italija, Grčka i
Portugal. Skandinavske zemlje imaju relativno nisku stopu
usamljenosti u odnosu na druge europske zemlje.
Usamljenost kod djece u korelaciji je s usamljenošću roditelja,
korelacija je veća s majčinom usamljenošću nego očevom.
Samoća sama po sebi, jasno, nije ni pozitivna niti negativna. Sve
ovisi o vrsti samoće. Problem našeg doba, ističe, nije višak
negativne usamljenosti nego nedostatak pozitivne osame.
Osama pruža privilegij refleksije u kojoj je čovjek bliže istini, daje
mu prostor za razmišljanje i kreativnost. Usamljenost, pak, nije
samo bolna nego i često doživljena kao sramotna, poručuje da je
usamljeni nevažan u društvenom kontekstu. Jer, onaj tko drugima
nije potreban na neki je način nevažan. Problemom usamljenosti
danas se već bave i vlade, u Norveškoj su, primjerice, prije četiri
godine pri Ministarstvu zdravstva najavili program borbe protiv
usamljenosti.
U “Filozofiji zla”, među ostalim, Svendsen piše o
instrumentalnom zlu za kojega je čovjek svjestan da drugome
šteti i to čini iz sebičnih pobuda ili radi užitka, potom analizira
idealističko zlo, tipično za teroriste, uvjerene da čine dobro te
piše o zlu iz gluposti koje čine oni indiferentni, koje ne zanima
rade li svojim postupcima nekome zlo, takvi često kažu da
“samo provode propis i postupaju po zakonu”.
“Zanimalo me zlo koje počine posve normalni ljudi. Nisam se htio
baviti poremećenim serijskim ubojicama i takvim slučajevima.
‘Zlo’ je koncept koji koristimo za opisivanje krajnjih dosega
nemoralnosti. Koncept zla nam treba da ne bismo imali iskustvo
morala.
Holokaust nije bio samo ‘moralno pogrešan’ ili ‘vrlo moralno
pogrešan’, jer to ne uspijeva uhvatiti težinu holokausta. Kad je
Anders Behring Breivik ubio 69 ljudi, većinom tinejdžera, u Utøyi,
nakon što je prvo detonirao bombu u središtu Osla i ubio osam
ljudi, ne bi rekao da je postupio ‘loše’ ili ‘vrlo loše’. Trebamo
nešto jače što bilježi i opisuje moralni užas tih događaja. Zlodjela
nisu ‘normalna’ jer su izraz krajnje lošeg, ali oni koji ih čine
obično su posve normalni. Zlo činimo iz raznih razloga
egoističkih, altruističkih, idealističkih. Zlo je jedna od mogućnosti
za stvorenja koja su sposobna slobodno djelovati. Sloboda nas
čini odgovornima za naše postupke, samo bića koja su
sposobna za odgovornost sposobna su i za zlo. Ne postoji ništa
u našoj prirodi što sprečava bilo koga od nas da u određenim
okolnostima, primjerice u cilju ostvarivanja vlastitih ideala ili
boreći se protiv neprijatelja, počini zločin. Priroda vas neće
spasiti od zla, samo vi to možete učiniti, ako ste moralno budni”,
poručuje.
Njegova zadnja knjiga “Understanding Animals” u nas će biti
objavljena iduće godine.
Potreba za orijentacijom
“Dobro sam se zabavio pišući o tome možemo li mi razumjeti
životinjski mozak. Nakon svih tih knjiga o teškim temama koje
sam napisao bilo je odlično za promjenu raditi na temi koja čini
da se osjećam dobro. Ta knjiga je definitivno nastala iz moje
ljubavi prema životinjama. Možda bi sljedeća koju ću napisati
trebala nositi naslov ‘Understanding Humans’. A nakon toga
mogu pisati o smrti”, kaže Svendsen te dodaje: “Obično se
uhvatim pisati o nekoj temi zato što je zapravo ne razumijem. Za
mene je filozofija potreba da se orijentirate, razmislite o nečemu.
Filozofiju obično predstavljaju kao strogo misaonu, ali većina bi
se filozofa složila da ono čime se bave ima emocionalni aspekt.
Filozofija ne počinje u nekakvom stanju afektivne neutralnosti,
već prije u stanju uznemirenosti, zatečenosti, zbunjenosti.
Wittgenstein je, poznato je, tvrdio; ‘Ich kenne mich nicht aus’.
Dakle, da ne zna sebe, da se ne može usmjeriti. To je emotivni
problem, osjećaj izgubljenosti. Upućeni ste na filozofiju jer je
nešto oko vas ili u vama problematično. Provođenje istraživanja
o nekoj temi i pisanje knjige meni je način da objasnim sebi
nešto što utječe na moj konkretan život. Primjerice, suština moje
knjige o filozofiji slobode je u njezinu zadnjem dijelu gdje
istražujem kako slobodu realizirati u našim životima”.
Čovjek koji proučava zlo i strah, komentira globalnu političku
klimu, kontinuirani rast desnice: “Trenutna politička klima razlog
je za veliku zabrinutost, mnoge od krucijalnih vrijednosti liberalne
demokracije, vrijednosti koje su mnogi od nas uzimali zdravo za
gotovo, sad se moraju snažnije braniti. Međutim, ja sam optimist
i vjerujem da ćemo čak i u ovoj političkoj klimi moći održati bitne
standarde demokracije, poštivanje ljudskih prava itd. Mnogi tvrde
da trenutno gledamo recesiju demokracije, a Freedom House je
dokumentirala neprestano smanjenje broj liberalnih demokracija
od 2006. godine naovamo, no ideja liberalne demokraciji i dalje
ima veliku podršku. Moramo biti budni s obzirom na to da
neliberalni režimi sve više rade da destabiliziraju liberalne
demokracije i u tome imaju neki uspjeh. Posljednjih desetljeća
prošlog stoljeća došlo je do vrlo brzog porasta broja liberalnih
demokracija, možda smo naivno mislili da će se taj proces
nastaviti gotovo sam po sebi. Trebamo biti zabrinuti za aktualna
zbivanja, ali vjerujem da će većina liberalnih demokracija morati
izdržati i trenutni porast neofašizma i ksenofobije. Mislim da smo
danas sasvim daleko od situacije kakva je bila tridesetih godina
prošlog stoljeća, ali jasno da moramo biti svjesni mogućnosti
ponavljanja povijesti”.
Lars Svendsen
VEZANE VIJESTI
NOBELOVAC WOLE SOYINKA OTVORIOPULSKI SAJAM NA HRVATSKOM JEZIKU'Hvala Hrvatima za Davis Cup i hvala štoste dozvali sunce dok gostujem kodvas'
PREDSTAVLJEN ROBI K. NA 2500STRANICA Najdugovječnija kolumna upovijesti hrvatskog novinarstva
Prijavite se na newsletternewsletter portala Jutarnji.hr i ne propustitenajnovije vijesti iz Hrvatske i svijeta
Prijava
# filozofija
Zviždač pozvao našeg novinara da se nađudaleko izvan grada: Imam popis ljudi kojikradu vodu! Ako netko dozna moje ime,zapalit će mi kuću...; Dir...
Pamela Ramljak u suzama pred kamerama:'Već 20 godina razdvojena sam od roditelja'
PIŠE POVIJEST U SUSJEDSTVU I DANASPRIJETI HRVATSKOJ 'Da mi je netko rekaoda ću se s Hrvatima boriti za Svjetskoprvenstvo, ne bih mu povjerov...
Kad je Ivičina suprugadoznala ime kirurgakojeg su čekali,medicinska sestra joj jerekla da će ako bašnjega čekaju, teško doćina red bez novca...
BIZARNA I TEŠKANESREĆA KODSPLITA Motociklistsletio s ceste i zahvatiopješaka koji je poginuona licu mjesta
NAVIJAČKI OKRŠAJ UCENTRU ZAGREBAPolicija blokiralaSavsku zbog sudionikamasovne tučnjave:'Planirali su obračun'
SISAČKAGRADONAČELNICANA UDARU KRITIKE'Ako niste glasali za IkićBaniček, ni vrtić nećetedobiti'
VIŠE S WEBA
Izgled Vašeg doma s
INOTHERM ulaznim
vratima može biti ljepši, a
dom sigurniji i ugodniji.
INTERVJU Ermina Duraj:
Negativne kampanje su
bumerang koji zalijepi za
zemlju vrlo brzo
Primjetili ste da hrvati
gube težinu? Nova tableta
za je senzacija
UPALJENA PRVA
SVIJEĆA: Gastroadvent u
znaku bijelog luka
Siti u krevet, a uz to i
mršavite: jedite ovu
namirnicu pola sata prije
spavanja mjesec dana i
promatrajte što vam se
događa s tijelom
Muškarci s ovakvim
ženama su 10 puta sretniji
od drugih
0 komentara Sortiranje po:
Facebookov dodatak za komentare
Najstariji
Dodajte komentar...
1U ZAGREBUIZNENADA PREMINUOPJESNIK SEADBEGOVIĆ Nekepjesme i pojediniciklusi pjesamaprevedeni su mu natridesetak stranihjezika
ODLAZAK 2GORAN STEFANOVSKIOproštaj od autorasvjetskog kalibra ijednog odnajurbanijih pisacana Balkanu
NAŠ 'LEB' I NAŠA 'SOL' 3ŽAO MI JE ŠTO NISAMMLAĐI DA SE BORIMPROTIV BOKOHARAMA Intervju snigerijskimdobitnikom Nobelovenagrade zaknjiževnost i borcemza ljudska prava
WOLE SOYINKA 4NORVEŠKI FILOZOFLARS SVENDSENUspio sam se prestatidosađivati pišući ofilozofiji dosade
OZBILJNO O 'EFEMERNOJ'
SVAKODNEVICI
Model hlača koji nas vraća u djetinjstvoosvojio i Franku Batelić
FOTO: KAUBOJI 'JAŠU' PO NOVU MEDALJU'Kriv sam što sam 'polomio' jednog našegreprezentativca i što bez njega sadmoramo na Svjetsko prvenstvo!'
NIKADA U POVIJESTI NISU PROIZVODILIOVOLIKO NAFTE Vodeći globalniproizvođač 'crnog zlata' ruši sve rekorde igomila zalihe, svi čekaju što će odlučitikartel najvećih izvoznica nafte!
IZDVAJAMO
NAJČITANIJE
E-mail adresa
S T E P I N T OC H R I S T M A S O N
E V E R Y F L O O R
KULTURA Književnost Art Film i televizija Književnost Glazba Arhitektura Kazalište Gaming
POČETNA VIJESTI SPORT NOVAC.HR EURACTIV LIFE KULTURA SPEKTAKLI VIRAL VIDEO
Page 2 / 9
VIJESTI
SPORT
NOVAC.HR
EURACTIV
LIFE
KULTURA
SPEKTAKLI
VIRAL
Hrvatska
Svijet
Crna kronika
Zagreb
Obrazovanje
Mirovine
Nogomet
Košarka
Tenis
Fight Club
Sport Mix
Makro mikro
Novčanik
Karijere
Novi svijet
Aktualno
R & R
Aktualno
Politika idruštvo
Energija igospodarstvo
Hrana ipoljoprivreda
Hrvatska i EU
Natječaji
Obitelj i djeca
Tehnologija
Znanost
Zdravlje
Seks i veze
Putovanja
Životne priče
VauMijau
Moda i ljepota
Zimovanje'18/'19
Art
Film i televizija
Književnost
Glazba
Arhitektura
Kazalište
Gaming
Domaćezvijezde
Strane zvijezde
Reality
Ups!
Na kavi sa...
Zlatni Studio
Fun
Aww
Bizarre
Meme
Mozgalice
POVEŽI SE S JUTARNJIM
Copyright © HANZA MEDIA d.o.o. Sva prava pridržana.
Opći uvjeti korištenja Pravila prenošenja sadržaja Zaštita privatnosti Pravila komentiranja Impressum Kontakt Oglašavanje
Povratak na vrh
OZBILJNO O 'EFEMERNOJ' SVAKODNEVICI
NORVEŠKI FILOZOF LARSSVENDSEN Uspio sam se prestatidosađivati pišući o filozofiji dosadeAUTOR: Karmela Devčić OBJAVLJENO: 01.12.2018. u 18:18
Tagovi
Dosada se uselila u njegov život kada je pisao doktorat na
temu Kanta. “Postalo mi je jasno da je disertacija kojoj sam
posvetio godine posve nevažna za moj život”, kaže filozof
koji gostuje u Puli na sajmu knjiga
Dosada. Strah. Usamljenost. Zlo. Sloboda. Rad. To su teme
kojima se bavi, dapače cijele knjige o svakoj od njih pojedinačno
napisao je norveški filozof Lars Svendsen. Karijeru je napravio,
postao internacionalno poznat i globalno prevođen, filozofski
promišljajući suvremenu svakodnevicu, ponekad naizgled
efemerne stvari na koje “seriozniji” filozofi ne bi trošili vrijeme. U
nas redovito prevođen, izdaje ga TIM press (“Filozofija dosade”,
“Umjetnost”, “Filozofija zla”, “Što je filozofija?”, “Moda”, “Strah”,
“Rad”, “Liberalizam”, “Filozofija slobode”, “Filozofija
usamljenosti”), Svendsen će sljedeća dva dana govoriti na
pulskom Sa(n)jam knjige.
Prvu je knjigu, “Filozofiju dosade”,
slučajno i dijelom, reći će, gotovo
spontano napisao za vrijeme
pisanja doktorske disertacije, do
dosade ga je, otvoreno će: doveo
tada dosadan mu Kant i njegovi
teorijski koncepti. “Činilo mi se
posve jasnim da je ta disertacija na
kojoj sam proveo godine zapravo
potpuno nevažna za moj život.
Tema mi je bila posve dosadna. Ali,
i sve drugo mi je bilo dosadno svijet, ja sam sebi, rad i nerad,
bavljenje filozofijom i ne bavljenje filozofijom. Dvije godine, od
početka 1997. do konca 1998., ništa me nije moglo
zainteresirati. Da sam otišao psihijatru vjerojatno bi mi
dijagnosticirali depresiju, definitivno sam zadovoljavao više
kriterija po njihovom dijagnostičkom algoritmu. No, sebi se
nisam činio depresivnim, samo sam se jako dosađivao. Moj je
problem bio više filozofijski negoli psihijatrijski. Ne mislim da
sam, recimo, patio od kemijske neravnoteže u mozgu i da bi mi
antidepresivi pomogli, ja sam patio od pomanjkanja smisla koje
se može riješiti tako da se egzistencijalno prefokusirate, a tu
pomaže filozofija. Možda je moja dosada sličila nekom glasu
koji govori da moram mijenjati život. Filozofija je, kako je ja
vidim, u konačnici samorefleksija”, kazao je u razgovoru za
Jutarnji list. Tu citira Wittgensteina, njegovo razmišljanje da je
bavljenje filozofijom zapravo više bavljenje sobom. “Bavljenje
vlastitim konceptima, načinima na koje gledate stvari i što
očekujete. Tako sam na koncu izabrao iskoristiti alat što sam ga
stekao za vrijeme studija ne bi li vidio može li mi filozofija pomoći
da riješim vlastite nevolje, koristeći se filozofijom kao terapijom”,
govori Svendsen.
Statusni simbol
Iz toga je nastala knjiga “Filozofija dosade” u kojoj secira što se
događa s čovjekom kad mu u životu pofali smisla, piše o dosadi
kao “privilegiji” modernog čovjeka, svojevrsnom statusnom
simbolu. “Paradoksalno, uspio sam prestati se dosađivati pišući
o filozofiji dosade. Ulazeći dublje i dublje u pitanje dosade počeo
sam se zabavljati i ponovo uživati u filozofiji.”
Dosada nije čest predmet filozofije, moguće da se doima i
suviše trivijalnom, gotovo vulgarnom da bi bila vrijedna daljnjeg
ispitivanja. Manjka joj i ozbiljnosti depresije, pa nije pretjerano
zanimljiva niti stručnjacima za psihičko zdravlje. Nedostaje joj i
šarma melankolije, koji se, razmišlja Svendsen, tradicionalno
povezuje s mudrošću, osjećajnošću i ljepotom, pa stoga nije
previše atraktivna niti za estete.
Što to, zapravo, ubijamo ubijajući vrijeme?
“Vrijeme ubijamo jer se ne možemo nositi s praznim vremenom,
ali uništavajući, ubijajući ga uništavamo i mogućnosti koje su
postojale za tog vremena. Sasvim sigurno time zatvaramo
prostor za kontemplaciju i samorefleksiju, jer usmjeravamo našu
pozornost daleko od sebe, na razonodu.”
Istraživanja su pokazala da muškarci i mladi ljudi više pate od
dosade nego žene i stariji. Svendsen kaže da zapravo nije
poznato zašto je tome doista tako.
Kierkegaard je tvrdio i elaborirao da je dosada korijen svakog
zla. Svendsen komentira: “Dosada je korijen dijela zla, ali
sigurno nije svakog”.
Njegovu filozofiju ne čine apstraktni koncepti, tema je uvijek
negdje iz ugla, svima prepoznatljiva, vrlo iskustvena.
Lani je u nas objavljena “Filozofija usamljenosti”.
“Gotovo sve što sam mislio o usamljenosti pokazalo se
pogrešnim. Vjerovao sam da postoji ‘epidemija usamljenosti’.
Pretpostavljao sam da je ona povezana s individualizmom
modernog doba te da je u društvima naglašenog individualizma
veći stupanj usamljenosti. Mislio sam također da su muškarci
usamljeniji od žena te da su usamljeni ljudi izoliraniji negoli drugi.
Pretpostavljao sam da značajan porast samačkih kućanstava
utječe na povećanje broja usamljenih ljudi. Mislio sam da
društvene mreže i mediji generiraju još više osjećaj usamljenosti.
No, sve je ovo zapravo potpuno krivo. Nikad nisam radio na
nečemu što se pokazalo toliko različitim od onih pretpostavki od
kojih sam krenuo.”
Svendsen dodaje da je nejasno zašto žene usamljenost osjećaju
češće negoli muškarci, pogotovo jer žene češće stvaraju
socijalne mreže i razvijaju prisnost te imaju čvršće veze u obitelji,
a i sklonije su stjecati nova prijateljstva tijekom cijelog života, dok
se muškarci drže starih prijatelja i teško stvaraju nove. No, ako
žene imaju snažniju potrebu za povezanošću, to moguće
objašnjava i zašto imaju snažnije društvene veze, ali i zašto se
osjećaju usamljenije.
Zlo i normalni ljudi
Usamljenosti se danas pridaje puno veća pozornost, no to ne
znači da je usamljenosti doista više, već je tek evidentno da se o
njoj puno više raspravlja. U Europi se, pokazala su istraživanja,
najusamljenijima osjećaju ljudi u istočnoj Europi, dok je u
sjevernoj Europi osjećaj usamljenosti najrjeđi. Visoku stopu
usamljenosti, možda je iznenađujuće, bilježe Italija, Grčka i
Portugal. Skandinavske zemlje imaju relativno nisku stopu
usamljenosti u odnosu na druge europske zemlje.
Usamljenost kod djece u korelaciji je s usamljenošću roditelja,
korelacija je veća s majčinom usamljenošću nego očevom.
Samoća sama po sebi, jasno, nije ni pozitivna niti negativna. Sve
ovisi o vrsti samoće. Problem našeg doba, ističe, nije višak
negativne usamljenosti nego nedostatak pozitivne osame.
Osama pruža privilegij refleksije u kojoj je čovjek bliže istini, daje
mu prostor za razmišljanje i kreativnost. Usamljenost, pak, nije
samo bolna nego i često doživljena kao sramotna, poručuje da je
usamljeni nevažan u društvenom kontekstu. Jer, onaj tko drugima
nije potreban na neki je način nevažan. Problemom usamljenosti
danas se već bave i vlade, u Norveškoj su, primjerice, prije četiri
godine pri Ministarstvu zdravstva najavili program borbe protiv
usamljenosti.
U “Filozofiji zla”, među ostalim, Svendsen piše o
instrumentalnom zlu za kojega je čovjek svjestan da drugome
šteti i to čini iz sebičnih pobuda ili radi užitka, potom analizira
idealističko zlo, tipično za teroriste, uvjerene da čine dobro te
piše o zlu iz gluposti koje čine oni indiferentni, koje ne zanima
rade li svojim postupcima nekome zlo, takvi često kažu da
“samo provode propis i postupaju po zakonu”.
“Zanimalo me zlo koje počine posve normalni ljudi. Nisam se htio
baviti poremećenim serijskim ubojicama i takvim slučajevima.
‘Zlo’ je koncept koji koristimo za opisivanje krajnjih dosega
nemoralnosti. Koncept zla nam treba da ne bismo imali iskustvo
morala.
Holokaust nije bio samo ‘moralno pogrešan’ ili ‘vrlo moralno
pogrešan’, jer to ne uspijeva uhvatiti težinu holokausta. Kad je
Anders Behring Breivik ubio 69 ljudi, većinom tinejdžera, u Utøyi,
nakon što je prvo detonirao bombu u središtu Osla i ubio osam
ljudi, ne bi rekao da je postupio ‘loše’ ili ‘vrlo loše’. Trebamo
nešto jače što bilježi i opisuje moralni užas tih događaja. Zlodjela
nisu ‘normalna’ jer su izraz krajnje lošeg, ali oni koji ih čine
obično su posve normalni. Zlo činimo iz raznih razloga
egoističkih, altruističkih, idealističkih. Zlo je jedna od mogućnosti
za stvorenja koja su sposobna slobodno djelovati. Sloboda nas
čini odgovornima za naše postupke, samo bića koja su
sposobna za odgovornost sposobna su i za zlo. Ne postoji ništa
u našoj prirodi što sprečava bilo koga od nas da u određenim
okolnostima, primjerice u cilju ostvarivanja vlastitih ideala ili
boreći se protiv neprijatelja, počini zločin. Priroda vas neće
spasiti od zla, samo vi to možete učiniti, ako ste moralno budni”,
poručuje.
Njegova zadnja knjiga “Understanding Animals” u nas će biti
objavljena iduće godine.
Potreba za orijentacijom
“Dobro sam se zabavio pišući o tome možemo li mi razumjeti
životinjski mozak. Nakon svih tih knjiga o teškim temama koje
sam napisao bilo je odlično za promjenu raditi na temi koja čini
da se osjećam dobro. Ta knjiga je definitivno nastala iz moje
ljubavi prema životinjama. Možda bi sljedeća koju ću napisati
trebala nositi naslov ‘Understanding Humans’. A nakon toga
mogu pisati o smrti”, kaže Svendsen te dodaje: “Obično se
uhvatim pisati o nekoj temi zato što je zapravo ne razumijem. Za
mene je filozofija potreba da se orijentirate, razmislite o nečemu.
Filozofiju obično predstavljaju kao strogo misaonu, ali većina bi
se filozofa složila da ono čime se bave ima emocionalni aspekt.
Filozofija ne počinje u nekakvom stanju afektivne neutralnosti,
već prije u stanju uznemirenosti, zatečenosti, zbunjenosti.
Wittgenstein je, poznato je, tvrdio; ‘Ich kenne mich nicht aus’.
Dakle, da ne zna sebe, da se ne može usmjeriti. To je emotivni
problem, osjećaj izgubljenosti. Upućeni ste na filozofiju jer je
nešto oko vas ili u vama problematično. Provođenje istraživanja
o nekoj temi i pisanje knjige meni je način da objasnim sebi
nešto što utječe na moj konkretan život. Primjerice, suština moje
knjige o filozofiji slobode je u njezinu zadnjem dijelu gdje
istražujem kako slobodu realizirati u našim životima”.
Čovjek koji proučava zlo i strah, komentira globalnu političku
klimu, kontinuirani rast desnice: “Trenutna politička klima razlog
je za veliku zabrinutost, mnoge od krucijalnih vrijednosti liberalne
demokracije, vrijednosti koje su mnogi od nas uzimali zdravo za
gotovo, sad se moraju snažnije braniti. Međutim, ja sam optimist
i vjerujem da ćemo čak i u ovoj političkoj klimi moći održati bitne
standarde demokracije, poštivanje ljudskih prava itd. Mnogi tvrde
da trenutno gledamo recesiju demokracije, a Freedom House je
dokumentirala neprestano smanjenje broj liberalnih demokracija
od 2006. godine naovamo, no ideja liberalne demokraciji i dalje
ima veliku podršku. Moramo biti budni s obzirom na to da
neliberalni režimi sve više rade da destabiliziraju liberalne
demokracije i u tome imaju neki uspjeh. Posljednjih desetljeća
prošlog stoljeća došlo je do vrlo brzog porasta broja liberalnih
demokracija, možda smo naivno mislili da će se taj proces
nastaviti gotovo sam po sebi. Trebamo biti zabrinuti za aktualna
zbivanja, ali vjerujem da će većina liberalnih demokracija morati
izdržati i trenutni porast neofašizma i ksenofobije. Mislim da smo
danas sasvim daleko od situacije kakva je bila tridesetih godina
prošlog stoljeća, ali jasno da moramo biti svjesni mogućnosti
ponavljanja povijesti”.
Lars Svendsen
VEZANE VIJESTI
NOBELOVAC WOLE SOYINKA OTVORIOPULSKI SAJAM NA HRVATSKOM JEZIKU'Hvala Hrvatima za Davis Cup i hvala štoste dozvali sunce dok gostujem kodvas'
PREDSTAVLJEN ROBI K. NA 2500STRANICA Najdugovječnija kolumna upovijesti hrvatskog novinarstva
Prijavite se na newsletternewsletter portala Jutarnji.hr i ne propustitenajnovije vijesti iz Hrvatske i svijeta
Prijava
# filozofija
Zviždač pozvao našeg novinara da se nađudaleko izvan grada: Imam popis ljudi kojikradu vodu! Ako netko dozna moje ime,zapalit će mi kuću...; Dir...
Pamela Ramljak u suzama pred kamerama:'Već 20 godina razdvojena sam od roditelja'
PIŠE POVIJEST U SUSJEDSTVU I DANASPRIJETI HRVATSKOJ 'Da mi je netko rekaoda ću se s Hrvatima boriti za Svjetskoprvenstvo, ne bih mu povjerov...
Kad je Ivičina suprugadoznala ime kirurgakojeg su čekali,medicinska sestra joj jerekla da će ako bašnjega čekaju, teško doćina red bez novca...
BIZARNA I TEŠKANESREĆA KODSPLITA Motociklistsletio s ceste i zahvatiopješaka koji je poginuona licu mjesta
NAVIJAČKI OKRŠAJ UCENTRU ZAGREBAPolicija blokiralaSavsku zbog sudionikamasovne tučnjave:'Planirali su obračun'
SISAČKAGRADONAČELNICANA UDARU KRITIKE'Ako niste glasali za IkićBaniček, ni vrtić nećetedobiti'
VIŠE S WEBA
Izgled Vašeg doma s
INOTHERM ulaznim
vratima može biti ljepši, a
dom sigurniji i ugodniji.
INTERVJU Ermina Duraj:
Negativne kampanje su
bumerang koji zalijepi za
zemlju vrlo brzo
Primjetili ste da hrvati
gube težinu? Nova tableta
za je senzacija
UPALJENA PRVA
SVIJEĆA: Gastroadvent u
znaku bijelog luka
Siti u krevet, a uz to i
mršavite: jedite ovu
namirnicu pola sata prije
spavanja mjesec dana i
promatrajte što vam se
događa s tijelom
Muškarci s ovakvim
ženama su 10 puta sretniji
od drugih
0 komentara Sortiranje po:
Facebookov dodatak za komentare
Najstariji
Dodajte komentar...
1U ZAGREBUIZNENADA PREMINUOPJESNIK SEADBEGOVIĆ Nekepjesme i pojediniciklusi pjesamaprevedeni su mu natridesetak stranihjezika
ODLAZAK 2GORAN STEFANOVSKIOproštaj od autorasvjetskog kalibra ijednog odnajurbanijih pisacana Balkanu
NAŠ 'LEB' I NAŠA 'SOL' 3ŽAO MI JE ŠTO NISAMMLAĐI DA SE BORIMPROTIV BOKOHARAMA Intervju snigerijskimdobitnikom Nobelovenagrade zaknjiževnost i borcemza ljudska prava
WOLE SOYINKA 4NORVEŠKI FILOZOFLARS SVENDSENUspio sam se prestatidosađivati pišući ofilozofiji dosade
OZBILJNO O 'EFEMERNOJ'
SVAKODNEVICI
Model hlača koji nas vraća u djetinjstvoosvojio i Franku Batelić
FOTO: KAUBOJI 'JAŠU' PO NOVU MEDALJU'Kriv sam što sam 'polomio' jednog našegreprezentativca i što bez njega sadmoramo na Svjetsko prvenstvo!'
NIKADA U POVIJESTI NISU PROIZVODILIOVOLIKO NAFTE Vodeći globalniproizvođač 'crnog zlata' ruši sve rekorde igomila zalihe, svi čekaju što će odlučitikartel najvećih izvoznica nafte!
IZDVAJAMO
NAJČITANIJE
E-mail adresa
S T E P I N T OC H R I S T M A S O N
E V E R Y F L O O R
KULTURA Književnost Art Film i televizija Književnost Glazba Arhitektura Kazalište Gaming
POČETNA VIJESTI SPORT NOVAC.HR EURACTIV LIFE KULTURA SPEKTAKLI VIRAL VIDEO
Page 3 / 9
VIJESTI
SPORT
NOVAC.HR
EURACTIV
LIFE
KULTURA
SPEKTAKLI
VIRAL
Hrvatska
Svijet
Crna kronika
Zagreb
Obrazovanje
Mirovine
Nogomet
Košarka
Tenis
Fight Club
Sport Mix
Makro mikro
Novčanik
Karijere
Novi svijet
Aktualno
R & R
Aktualno
Politika idruštvo
Energija igospodarstvo
Hrana ipoljoprivreda
Hrvatska i EU
Natječaji
Obitelj i djeca
Tehnologija
Znanost
Zdravlje
Seks i veze
Putovanja
Životne priče
VauMijau
Moda i ljepota
Zimovanje'18/'19
Art
Film i televizija
Književnost
Glazba
Arhitektura
Kazalište
Gaming
Domaćezvijezde
Strane zvijezde
Reality
Ups!
Na kavi sa...
Zlatni Studio
Fun
Aww
Bizarre
Meme
Mozgalice
POVEŽI SE S JUTARNJIM
Copyright © HANZA MEDIA d.o.o. Sva prava pridržana.
Opći uvjeti korištenja Pravila prenošenja sadržaja Zaštita privatnosti Pravila komentiranja Impressum Kontakt Oglašavanje
Povratak na vrh
OZBILJNO O 'EFEMERNOJ' SVAKODNEVICI
NORVEŠKI FILOZOF LARSSVENDSEN Uspio sam se prestatidosađivati pišući o filozofiji dosadeAUTOR: Karmela Devčić OBJAVLJENO: 01.12.2018. u 18:18
Tagovi
Dosada se uselila u njegov život kada je pisao doktorat na
temu Kanta. “Postalo mi je jasno da je disertacija kojoj sam
posvetio godine posve nevažna za moj život”, kaže filozof
koji gostuje u Puli na sajmu knjiga
Dosada. Strah. Usamljenost. Zlo. Sloboda. Rad. To su teme
kojima se bavi, dapače cijele knjige o svakoj od njih pojedinačno
napisao je norveški filozof Lars Svendsen. Karijeru je napravio,
postao internacionalno poznat i globalno prevođen, filozofski
promišljajući suvremenu svakodnevicu, ponekad naizgled
efemerne stvari na koje “seriozniji” filozofi ne bi trošili vrijeme. U
nas redovito prevođen, izdaje ga TIM press (“Filozofija dosade”,
“Umjetnost”, “Filozofija zla”, “Što je filozofija?”, “Moda”, “Strah”,
“Rad”, “Liberalizam”, “Filozofija slobode”, “Filozofija
usamljenosti”), Svendsen će sljedeća dva dana govoriti na
pulskom Sa(n)jam knjige.
Prvu je knjigu, “Filozofiju dosade”,
slučajno i dijelom, reći će, gotovo
spontano napisao za vrijeme
pisanja doktorske disertacije, do
dosade ga je, otvoreno će: doveo
tada dosadan mu Kant i njegovi
teorijski koncepti. “Činilo mi se
posve jasnim da je ta disertacija na
kojoj sam proveo godine zapravo
potpuno nevažna za moj život.
Tema mi je bila posve dosadna. Ali,
i sve drugo mi je bilo dosadno svijet, ja sam sebi, rad i nerad,
bavljenje filozofijom i ne bavljenje filozofijom. Dvije godine, od
početka 1997. do konca 1998., ništa me nije moglo
zainteresirati. Da sam otišao psihijatru vjerojatno bi mi
dijagnosticirali depresiju, definitivno sam zadovoljavao više
kriterija po njihovom dijagnostičkom algoritmu. No, sebi se
nisam činio depresivnim, samo sam se jako dosađivao. Moj je
problem bio više filozofijski negoli psihijatrijski. Ne mislim da
sam, recimo, patio od kemijske neravnoteže u mozgu i da bi mi
antidepresivi pomogli, ja sam patio od pomanjkanja smisla koje
se može riješiti tako da se egzistencijalno prefokusirate, a tu
pomaže filozofija. Možda je moja dosada sličila nekom glasu
koji govori da moram mijenjati život. Filozofija je, kako je ja
vidim, u konačnici samorefleksija”, kazao je u razgovoru za
Jutarnji list. Tu citira Wittgensteina, njegovo razmišljanje da je
bavljenje filozofijom zapravo više bavljenje sobom. “Bavljenje
vlastitim konceptima, načinima na koje gledate stvari i što
očekujete. Tako sam na koncu izabrao iskoristiti alat što sam ga
stekao za vrijeme studija ne bi li vidio može li mi filozofija pomoći
da riješim vlastite nevolje, koristeći se filozofijom kao terapijom”,
govori Svendsen.
Statusni simbol
Iz toga je nastala knjiga “Filozofija dosade” u kojoj secira što se
događa s čovjekom kad mu u životu pofali smisla, piše o dosadi
kao “privilegiji” modernog čovjeka, svojevrsnom statusnom
simbolu. “Paradoksalno, uspio sam prestati se dosađivati pišući
o filozofiji dosade. Ulazeći dublje i dublje u pitanje dosade počeo
sam se zabavljati i ponovo uživati u filozofiji.”
Dosada nije čest predmet filozofije, moguće da se doima i
suviše trivijalnom, gotovo vulgarnom da bi bila vrijedna daljnjeg
ispitivanja. Manjka joj i ozbiljnosti depresije, pa nije pretjerano
zanimljiva niti stručnjacima za psihičko zdravlje. Nedostaje joj i
šarma melankolije, koji se, razmišlja Svendsen, tradicionalno
povezuje s mudrošću, osjećajnošću i ljepotom, pa stoga nije
previše atraktivna niti za estete.
Što to, zapravo, ubijamo ubijajući vrijeme?
“Vrijeme ubijamo jer se ne možemo nositi s praznim vremenom,
ali uništavajući, ubijajući ga uništavamo i mogućnosti koje su
postojale za tog vremena. Sasvim sigurno time zatvaramo
prostor za kontemplaciju i samorefleksiju, jer usmjeravamo našu
pozornost daleko od sebe, na razonodu.”
Istraživanja su pokazala da muškarci i mladi ljudi više pate od
dosade nego žene i stariji. Svendsen kaže da zapravo nije
poznato zašto je tome doista tako.
Kierkegaard je tvrdio i elaborirao da je dosada korijen svakog
zla. Svendsen komentira: “Dosada je korijen dijela zla, ali
sigurno nije svakog”.
Njegovu filozofiju ne čine apstraktni koncepti, tema je uvijek
negdje iz ugla, svima prepoznatljiva, vrlo iskustvena.
Lani je u nas objavljena “Filozofija usamljenosti”.
“Gotovo sve što sam mislio o usamljenosti pokazalo se
pogrešnim. Vjerovao sam da postoji ‘epidemija usamljenosti’.
Pretpostavljao sam da je ona povezana s individualizmom
modernog doba te da je u društvima naglašenog individualizma
veći stupanj usamljenosti. Mislio sam također da su muškarci
usamljeniji od žena te da su usamljeni ljudi izoliraniji negoli drugi.
Pretpostavljao sam da značajan porast samačkih kućanstava
utječe na povećanje broja usamljenih ljudi. Mislio sam da
društvene mreže i mediji generiraju još više osjećaj usamljenosti.
No, sve je ovo zapravo potpuno krivo. Nikad nisam radio na
nečemu što se pokazalo toliko različitim od onih pretpostavki od
kojih sam krenuo.”
Svendsen dodaje da je nejasno zašto žene usamljenost osjećaju
češće negoli muškarci, pogotovo jer žene češće stvaraju
socijalne mreže i razvijaju prisnost te imaju čvršće veze u obitelji,
a i sklonije su stjecati nova prijateljstva tijekom cijelog života, dok
se muškarci drže starih prijatelja i teško stvaraju nove. No, ako
žene imaju snažniju potrebu za povezanošću, to moguće
objašnjava i zašto imaju snažnije društvene veze, ali i zašto se
osjećaju usamljenije.
Zlo i normalni ljudi
Usamljenosti se danas pridaje puno veća pozornost, no to ne
znači da je usamljenosti doista više, već je tek evidentno da se o
njoj puno više raspravlja. U Europi se, pokazala su istraživanja,
najusamljenijima osjećaju ljudi u istočnoj Europi, dok je u
sjevernoj Europi osjećaj usamljenosti najrjeđi. Visoku stopu
usamljenosti, možda je iznenađujuće, bilježe Italija, Grčka i
Portugal. Skandinavske zemlje imaju relativno nisku stopu
usamljenosti u odnosu na druge europske zemlje.
Usamljenost kod djece u korelaciji je s usamljenošću roditelja,
korelacija je veća s majčinom usamljenošću nego očevom.
Samoća sama po sebi, jasno, nije ni pozitivna niti negativna. Sve
ovisi o vrsti samoće. Problem našeg doba, ističe, nije višak
negativne usamljenosti nego nedostatak pozitivne osame.
Osama pruža privilegij refleksije u kojoj je čovjek bliže istini, daje
mu prostor za razmišljanje i kreativnost. Usamljenost, pak, nije
samo bolna nego i često doživljena kao sramotna, poručuje da je
usamljeni nevažan u društvenom kontekstu. Jer, onaj tko drugima
nije potreban na neki je način nevažan. Problemom usamljenosti
danas se već bave i vlade, u Norveškoj su, primjerice, prije četiri
godine pri Ministarstvu zdravstva najavili program borbe protiv
usamljenosti.
U “Filozofiji zla”, među ostalim, Svendsen piše o
instrumentalnom zlu za kojega je čovjek svjestan da drugome
šteti i to čini iz sebičnih pobuda ili radi užitka, potom analizira
idealističko zlo, tipično za teroriste, uvjerene da čine dobro te
piše o zlu iz gluposti koje čine oni indiferentni, koje ne zanima
rade li svojim postupcima nekome zlo, takvi često kažu da
“samo provode propis i postupaju po zakonu”.
“Zanimalo me zlo koje počine posve normalni ljudi. Nisam se htio
baviti poremećenim serijskim ubojicama i takvim slučajevima.
‘Zlo’ je koncept koji koristimo za opisivanje krajnjih dosega
nemoralnosti. Koncept zla nam treba da ne bismo imali iskustvo
morala.
Holokaust nije bio samo ‘moralno pogrešan’ ili ‘vrlo moralno
pogrešan’, jer to ne uspijeva uhvatiti težinu holokausta. Kad je
Anders Behring Breivik ubio 69 ljudi, većinom tinejdžera, u Utøyi,
nakon što je prvo detonirao bombu u središtu Osla i ubio osam
ljudi, ne bi rekao da je postupio ‘loše’ ili ‘vrlo loše’. Trebamo
nešto jače što bilježi i opisuje moralni užas tih događaja. Zlodjela
nisu ‘normalna’ jer su izraz krajnje lošeg, ali oni koji ih čine
obično su posve normalni. Zlo činimo iz raznih razloga
egoističkih, altruističkih, idealističkih. Zlo je jedna od mogućnosti
za stvorenja koja su sposobna slobodno djelovati. Sloboda nas
čini odgovornima za naše postupke, samo bića koja su
sposobna za odgovornost sposobna su i za zlo. Ne postoji ništa
u našoj prirodi što sprečava bilo koga od nas da u određenim
okolnostima, primjerice u cilju ostvarivanja vlastitih ideala ili
boreći se protiv neprijatelja, počini zločin. Priroda vas neće
spasiti od zla, samo vi to možete učiniti, ako ste moralno budni”,
poručuje.
Njegova zadnja knjiga “Understanding Animals” u nas će biti
objavljena iduće godine.
Potreba za orijentacijom
“Dobro sam se zabavio pišući o tome možemo li mi razumjeti
životinjski mozak. Nakon svih tih knjiga o teškim temama koje
sam napisao bilo je odlično za promjenu raditi na temi koja čini
da se osjećam dobro. Ta knjiga je definitivno nastala iz moje
ljubavi prema životinjama. Možda bi sljedeća koju ću napisati
trebala nositi naslov ‘Understanding Humans’. A nakon toga
mogu pisati o smrti”, kaže Svendsen te dodaje: “Obično se
uhvatim pisati o nekoj temi zato što je zapravo ne razumijem. Za
mene je filozofija potreba da se orijentirate, razmislite o nečemu.
Filozofiju obično predstavljaju kao strogo misaonu, ali većina bi
se filozofa složila da ono čime se bave ima emocionalni aspekt.
Filozofija ne počinje u nekakvom stanju afektivne neutralnosti,
već prije u stanju uznemirenosti, zatečenosti, zbunjenosti.
Wittgenstein je, poznato je, tvrdio; ‘Ich kenne mich nicht aus’.
Dakle, da ne zna sebe, da se ne može usmjeriti. To je emotivni
problem, osjećaj izgubljenosti. Upućeni ste na filozofiju jer je
nešto oko vas ili u vama problematično. Provođenje istraživanja
o nekoj temi i pisanje knjige meni je način da objasnim sebi
nešto što utječe na moj konkretan život. Primjerice, suština moje
knjige o filozofiji slobode je u njezinu zadnjem dijelu gdje
istražujem kako slobodu realizirati u našim životima”.
Čovjek koji proučava zlo i strah, komentira globalnu političku
klimu, kontinuirani rast desnice: “Trenutna politička klima razlog
je za veliku zabrinutost, mnoge od krucijalnih vrijednosti liberalne
demokracije, vrijednosti koje su mnogi od nas uzimali zdravo za
gotovo, sad se moraju snažnije braniti. Međutim, ja sam optimist
i vjerujem da ćemo čak i u ovoj političkoj klimi moći održati bitne
standarde demokracije, poštivanje ljudskih prava itd. Mnogi tvrde
da trenutno gledamo recesiju demokracije, a Freedom House je
dokumentirala neprestano smanjenje broj liberalnih demokracija
od 2006. godine naovamo, no ideja liberalne demokraciji i dalje
ima veliku podršku. Moramo biti budni s obzirom na to da
neliberalni režimi sve više rade da destabiliziraju liberalne
demokracije i u tome imaju neki uspjeh. Posljednjih desetljeća
prošlog stoljeća došlo je do vrlo brzog porasta broja liberalnih
demokracija, možda smo naivno mislili da će se taj proces
nastaviti gotovo sam po sebi. Trebamo biti zabrinuti za aktualna
zbivanja, ali vjerujem da će većina liberalnih demokracija morati
izdržati i trenutni porast neofašizma i ksenofobije. Mislim da smo
danas sasvim daleko od situacije kakva je bila tridesetih godina
prošlog stoljeća, ali jasno da moramo biti svjesni mogućnosti
ponavljanja povijesti”.
Lars Svendsen
VEZANE VIJESTI
NOBELOVAC WOLE SOYINKA OTVORIOPULSKI SAJAM NA HRVATSKOM JEZIKU'Hvala Hrvatima za Davis Cup i hvala štoste dozvali sunce dok gostujem kodvas'
PREDSTAVLJEN ROBI K. NA 2500STRANICA Najdugovječnija kolumna upovijesti hrvatskog novinarstva
Prijavite se na newsletternewsletter portala Jutarnji.hr i ne propustitenajnovije vijesti iz Hrvatske i svijeta
Prijava
# filozofija
Zviždač pozvao našeg novinara da se nađudaleko izvan grada: Imam popis ljudi kojikradu vodu! Ako netko dozna moje ime,zapalit će mi kuću...; Dir...
Pamela Ramljak u suzama pred kamerama:'Već 20 godina razdvojena sam od roditelja'
PIŠE POVIJEST U SUSJEDSTVU I DANASPRIJETI HRVATSKOJ 'Da mi je netko rekaoda ću se s Hrvatima boriti za Svjetskoprvenstvo, ne bih mu povjerov...
Kad je Ivičina suprugadoznala ime kirurgakojeg su čekali,medicinska sestra joj jerekla da će ako bašnjega čekaju, teško doćina red bez novca...
BIZARNA I TEŠKANESREĆA KODSPLITA Motociklistsletio s ceste i zahvatiopješaka koji je poginuona licu mjesta
NAVIJAČKI OKRŠAJ UCENTRU ZAGREBAPolicija blokiralaSavsku zbog sudionikamasovne tučnjave:'Planirali su obračun'
SISAČKAGRADONAČELNICANA UDARU KRITIKE'Ako niste glasali za IkićBaniček, ni vrtić nećetedobiti'
VIŠE S WEBA
Izgled Vašeg doma s
INOTHERM ulaznim
vratima može biti ljepši, a
dom sigurniji i ugodniji.
INTERVJU Ermina Duraj:
Negativne kampanje su
bumerang koji zalijepi za
zemlju vrlo brzo
Primjetili ste da hrvati
gube težinu? Nova tableta
za je senzacija
UPALJENA PRVA
SVIJEĆA: Gastroadvent u
znaku bijelog luka
Siti u krevet, a uz to i
mršavite: jedite ovu
namirnicu pola sata prije
spavanja mjesec dana i
promatrajte što vam se
događa s tijelom
Muškarci s ovakvim
ženama su 10 puta sretniji
od drugih
0 komentara Sortiranje po:
Facebookov dodatak za komentare
Najstariji
Dodajte komentar...
1U ZAGREBUIZNENADA PREMINUOPJESNIK SEADBEGOVIĆ Nekepjesme i pojediniciklusi pjesamaprevedeni su mu natridesetak stranihjezika
ODLAZAK 2GORAN STEFANOVSKIOproštaj od autorasvjetskog kalibra ijednog odnajurbanijih pisacana Balkanu
NAŠ 'LEB' I NAŠA 'SOL' 3ŽAO MI JE ŠTO NISAMMLAĐI DA SE BORIMPROTIV BOKOHARAMA Intervju snigerijskimdobitnikom Nobelovenagrade zaknjiževnost i borcemza ljudska prava
WOLE SOYINKA 4NORVEŠKI FILOZOFLARS SVENDSENUspio sam se prestatidosađivati pišući ofilozofiji dosade
OZBILJNO O 'EFEMERNOJ'
SVAKODNEVICI
Model hlača koji nas vraća u djetinjstvoosvojio i Franku Batelić
FOTO: KAUBOJI 'JAŠU' PO NOVU MEDALJU'Kriv sam što sam 'polomio' jednog našegreprezentativca i što bez njega sadmoramo na Svjetsko prvenstvo!'
NIKADA U POVIJESTI NISU PROIZVODILIOVOLIKO NAFTE Vodeći globalniproizvođač 'crnog zlata' ruši sve rekorde igomila zalihe, svi čekaju što će odlučitikartel najvećih izvoznica nafte!
IZDVAJAMO
NAJČITANIJE
E-mail adresa
S T E P I N T OC H R I S T M A S O N
E V E R Y F L O O R
KULTURA Književnost Art Film i televizija Književnost Glazba Arhitektura Kazalište Gaming
POČETNA VIJESTI SPORT NOVAC.HR EURACTIV LIFE KULTURA SPEKTAKLI VIRAL VIDEO
Page 4 / 9
VIJESTI
SPORT
NOVAC.HR
EURACTIV
LIFE
KULTURA
SPEKTAKLI
VIRAL
Hrvatska
Svijet
Crna kronika
Zagreb
Obrazovanje
Mirovine
Nogomet
Košarka
Tenis
Fight Club
Sport Mix
Makro mikro
Novčanik
Karijere
Novi svijet
Aktualno
R & R
Aktualno
Politika idruštvo
Energija igospodarstvo
Hrana ipoljoprivreda
Hrvatska i EU
Natječaji
Obitelj i djeca
Tehnologija
Znanost
Zdravlje
Seks i veze
Putovanja
Životne priče
VauMijau
Moda i ljepota
Zimovanje'18/'19
Art
Film i televizija
Književnost
Glazba
Arhitektura
Kazalište
Gaming
Domaćezvijezde
Strane zvijezde
Reality
Ups!
Na kavi sa...
Zlatni Studio
Fun
Aww
Bizarre
Meme
Mozgalice
POVEŽI SE S JUTARNJIM
Copyright © HANZA MEDIA d.o.o. Sva prava pridržana.
Opći uvjeti korištenja Pravila prenošenja sadržaja Zaštita privatnosti Pravila komentiranja Impressum Kontakt Oglašavanje
Povratak na vrh
OZBILJNO O 'EFEMERNOJ' SVAKODNEVICI
NORVEŠKI FILOZOF LARSSVENDSEN Uspio sam se prestatidosađivati pišući o filozofiji dosadeAUTOR: Karmela Devčić OBJAVLJENO: 01.12.2018. u 18:18
Tagovi
Dosada se uselila u njegov život kada je pisao doktorat na
temu Kanta. “Postalo mi je jasno da je disertacija kojoj sam
posvetio godine posve nevažna za moj život”, kaže filozof
koji gostuje u Puli na sajmu knjiga
Dosada. Strah. Usamljenost. Zlo. Sloboda. Rad. To su teme
kojima se bavi, dapače cijele knjige o svakoj od njih pojedinačno
napisao je norveški filozof Lars Svendsen. Karijeru je napravio,
postao internacionalno poznat i globalno prevođen, filozofski
promišljajući suvremenu svakodnevicu, ponekad naizgled
efemerne stvari na koje “seriozniji” filozofi ne bi trošili vrijeme. U
nas redovito prevođen, izdaje ga TIM press (“Filozofija dosade”,
“Umjetnost”, “Filozofija zla”, “Što je filozofija?”, “Moda”, “Strah”,
“Rad”, “Liberalizam”, “Filozofija slobode”, “Filozofija
usamljenosti”), Svendsen će sljedeća dva dana govoriti na
pulskom Sa(n)jam knjige.
Prvu je knjigu, “Filozofiju dosade”,
slučajno i dijelom, reći će, gotovo
spontano napisao za vrijeme
pisanja doktorske disertacije, do
dosade ga je, otvoreno će: doveo
tada dosadan mu Kant i njegovi
teorijski koncepti. “Činilo mi se
posve jasnim da je ta disertacija na
kojoj sam proveo godine zapravo
potpuno nevažna za moj život.
Tema mi je bila posve dosadna. Ali,
i sve drugo mi je bilo dosadno svijet, ja sam sebi, rad i nerad,
bavljenje filozofijom i ne bavljenje filozofijom. Dvije godine, od
početka 1997. do konca 1998., ništa me nije moglo
zainteresirati. Da sam otišao psihijatru vjerojatno bi mi
dijagnosticirali depresiju, definitivno sam zadovoljavao više
kriterija po njihovom dijagnostičkom algoritmu. No, sebi se
nisam činio depresivnim, samo sam se jako dosađivao. Moj je
problem bio više filozofijski negoli psihijatrijski. Ne mislim da
sam, recimo, patio od kemijske neravnoteže u mozgu i da bi mi
antidepresivi pomogli, ja sam patio od pomanjkanja smisla koje
se može riješiti tako da se egzistencijalno prefokusirate, a tu
pomaže filozofija. Možda je moja dosada sličila nekom glasu
koji govori da moram mijenjati život. Filozofija je, kako je ja
vidim, u konačnici samorefleksija”, kazao je u razgovoru za
Jutarnji list. Tu citira Wittgensteina, njegovo razmišljanje da je
bavljenje filozofijom zapravo više bavljenje sobom. “Bavljenje
vlastitim konceptima, načinima na koje gledate stvari i što
očekujete. Tako sam na koncu izabrao iskoristiti alat što sam ga
stekao za vrijeme studija ne bi li vidio može li mi filozofija pomoći
da riješim vlastite nevolje, koristeći se filozofijom kao terapijom”,
govori Svendsen.
Statusni simbol
Iz toga je nastala knjiga “Filozofija dosade” u kojoj secira što se
događa s čovjekom kad mu u životu pofali smisla, piše o dosadi
kao “privilegiji” modernog čovjeka, svojevrsnom statusnom
simbolu. “Paradoksalno, uspio sam prestati se dosađivati pišući
o filozofiji dosade. Ulazeći dublje i dublje u pitanje dosade počeo
sam se zabavljati i ponovo uživati u filozofiji.”
Dosada nije čest predmet filozofije, moguće da se doima i
suviše trivijalnom, gotovo vulgarnom da bi bila vrijedna daljnjeg
ispitivanja. Manjka joj i ozbiljnosti depresije, pa nije pretjerano
zanimljiva niti stručnjacima za psihičko zdravlje. Nedostaje joj i
šarma melankolije, koji se, razmišlja Svendsen, tradicionalno
povezuje s mudrošću, osjećajnošću i ljepotom, pa stoga nije
previše atraktivna niti za estete.
Što to, zapravo, ubijamo ubijajući vrijeme?
“Vrijeme ubijamo jer se ne možemo nositi s praznim vremenom,
ali uništavajući, ubijajući ga uništavamo i mogućnosti koje su
postojale za tog vremena. Sasvim sigurno time zatvaramo
prostor za kontemplaciju i samorefleksiju, jer usmjeravamo našu
pozornost daleko od sebe, na razonodu.”
Istraživanja su pokazala da muškarci i mladi ljudi više pate od
dosade nego žene i stariji. Svendsen kaže da zapravo nije
poznato zašto je tome doista tako.
Kierkegaard je tvrdio i elaborirao da je dosada korijen svakog
zla. Svendsen komentira: “Dosada je korijen dijela zla, ali
sigurno nije svakog”.
Njegovu filozofiju ne čine apstraktni koncepti, tema je uvijek
negdje iz ugla, svima prepoznatljiva, vrlo iskustvena.
Lani je u nas objavljena “Filozofija usamljenosti”.
“Gotovo sve što sam mislio o usamljenosti pokazalo se
pogrešnim. Vjerovao sam da postoji ‘epidemija usamljenosti’.
Pretpostavljao sam da je ona povezana s individualizmom
modernog doba te da je u društvima naglašenog individualizma
veći stupanj usamljenosti. Mislio sam također da su muškarci
usamljeniji od žena te da su usamljeni ljudi izoliraniji negoli drugi.
Pretpostavljao sam da značajan porast samačkih kućanstava
utječe na povećanje broja usamljenih ljudi. Mislio sam da
društvene mreže i mediji generiraju još više osjećaj usamljenosti.
No, sve je ovo zapravo potpuno krivo. Nikad nisam radio na
nečemu što se pokazalo toliko različitim od onih pretpostavki od
kojih sam krenuo.”
Svendsen dodaje da je nejasno zašto žene usamljenost osjećaju
češće negoli muškarci, pogotovo jer žene češće stvaraju
socijalne mreže i razvijaju prisnost te imaju čvršće veze u obitelji,
a i sklonije su stjecati nova prijateljstva tijekom cijelog života, dok
se muškarci drže starih prijatelja i teško stvaraju nove. No, ako
žene imaju snažniju potrebu za povezanošću, to moguće
objašnjava i zašto imaju snažnije društvene veze, ali i zašto se
osjećaju usamljenije.
Zlo i normalni ljudi
Usamljenosti se danas pridaje puno veća pozornost, no to ne
znači da je usamljenosti doista više, već je tek evidentno da se o
njoj puno više raspravlja. U Europi se, pokazala su istraživanja,
najusamljenijima osjećaju ljudi u istočnoj Europi, dok je u
sjevernoj Europi osjećaj usamljenosti najrjeđi. Visoku stopu
usamljenosti, možda je iznenađujuće, bilježe Italija, Grčka i
Portugal. Skandinavske zemlje imaju relativno nisku stopu
usamljenosti u odnosu na druge europske zemlje.
Usamljenost kod djece u korelaciji je s usamljenošću roditelja,
korelacija je veća s majčinom usamljenošću nego očevom.
Samoća sama po sebi, jasno, nije ni pozitivna niti negativna. Sve
ovisi o vrsti samoće. Problem našeg doba, ističe, nije višak
negativne usamljenosti nego nedostatak pozitivne osame.
Osama pruža privilegij refleksije u kojoj je čovjek bliže istini, daje
mu prostor za razmišljanje i kreativnost. Usamljenost, pak, nije
samo bolna nego i često doživljena kao sramotna, poručuje da je
usamljeni nevažan u društvenom kontekstu. Jer, onaj tko drugima
nije potreban na neki je način nevažan. Problemom usamljenosti
danas se već bave i vlade, u Norveškoj su, primjerice, prije četiri
godine pri Ministarstvu zdravstva najavili program borbe protiv
usamljenosti.
U “Filozofiji zla”, među ostalim, Svendsen piše o
instrumentalnom zlu za kojega je čovjek svjestan da drugome
šteti i to čini iz sebičnih pobuda ili radi užitka, potom analizira
idealističko zlo, tipično za teroriste, uvjerene da čine dobro te
piše o zlu iz gluposti koje čine oni indiferentni, koje ne zanima
rade li svojim postupcima nekome zlo, takvi često kažu da
“samo provode propis i postupaju po zakonu”.
“Zanimalo me zlo koje počine posve normalni ljudi. Nisam se htio
baviti poremećenim serijskim ubojicama i takvim slučajevima.
‘Zlo’ je koncept koji koristimo za opisivanje krajnjih dosega
nemoralnosti. Koncept zla nam treba da ne bismo imali iskustvo
morala.
Holokaust nije bio samo ‘moralno pogrešan’ ili ‘vrlo moralno
pogrešan’, jer to ne uspijeva uhvatiti težinu holokausta. Kad je
Anders Behring Breivik ubio 69 ljudi, većinom tinejdžera, u Utøyi,
nakon što je prvo detonirao bombu u središtu Osla i ubio osam
ljudi, ne bi rekao da je postupio ‘loše’ ili ‘vrlo loše’. Trebamo
nešto jače što bilježi i opisuje moralni užas tih događaja. Zlodjela
nisu ‘normalna’ jer su izraz krajnje lošeg, ali oni koji ih čine
obično su posve normalni. Zlo činimo iz raznih razloga
egoističkih, altruističkih, idealističkih. Zlo je jedna od mogućnosti
za stvorenja koja su sposobna slobodno djelovati. Sloboda nas
čini odgovornima za naše postupke, samo bića koja su
sposobna za odgovornost sposobna su i za zlo. Ne postoji ništa
u našoj prirodi što sprečava bilo koga od nas da u određenim
okolnostima, primjerice u cilju ostvarivanja vlastitih ideala ili
boreći se protiv neprijatelja, počini zločin. Priroda vas neće
spasiti od zla, samo vi to možete učiniti, ako ste moralno budni”,
poručuje.
Njegova zadnja knjiga “Understanding Animals” u nas će biti
objavljena iduće godine.
Potreba za orijentacijom
“Dobro sam se zabavio pišući o tome možemo li mi razumjeti
životinjski mozak. Nakon svih tih knjiga o teškim temama koje
sam napisao bilo je odlično za promjenu raditi na temi koja čini
da se osjećam dobro. Ta knjiga je definitivno nastala iz moje
ljubavi prema životinjama. Možda bi sljedeća koju ću napisati
trebala nositi naslov ‘Understanding Humans’. A nakon toga
mogu pisati o smrti”, kaže Svendsen te dodaje: “Obično se
uhvatim pisati o nekoj temi zato što je zapravo ne razumijem. Za
mene je filozofija potreba da se orijentirate, razmislite o nečemu.
Filozofiju obično predstavljaju kao strogo misaonu, ali većina bi
se filozofa složila da ono čime se bave ima emocionalni aspekt.
Filozofija ne počinje u nekakvom stanju afektivne neutralnosti,
već prije u stanju uznemirenosti, zatečenosti, zbunjenosti.
Wittgenstein je, poznato je, tvrdio; ‘Ich kenne mich nicht aus’.
Dakle, da ne zna sebe, da se ne može usmjeriti. To je emotivni
problem, osjećaj izgubljenosti. Upućeni ste na filozofiju jer je
nešto oko vas ili u vama problematično. Provođenje istraživanja
o nekoj temi i pisanje knjige meni je način da objasnim sebi
nešto što utječe na moj konkretan život. Primjerice, suština moje
knjige o filozofiji slobode je u njezinu zadnjem dijelu gdje
istražujem kako slobodu realizirati u našim životima”.
Čovjek koji proučava zlo i strah, komentira globalnu političku
klimu, kontinuirani rast desnice: “Trenutna politička klima razlog
je za veliku zabrinutost, mnoge od krucijalnih vrijednosti liberalne
demokracije, vrijednosti koje su mnogi od nas uzimali zdravo za
gotovo, sad se moraju snažnije braniti. Međutim, ja sam optimist
i vjerujem da ćemo čak i u ovoj političkoj klimi moći održati bitne
standarde demokracije, poštivanje ljudskih prava itd. Mnogi tvrde
da trenutno gledamo recesiju demokracije, a Freedom House je
dokumentirala neprestano smanjenje broj liberalnih demokracija
od 2006. godine naovamo, no ideja liberalne demokraciji i dalje
ima veliku podršku. Moramo biti budni s obzirom na to da
neliberalni režimi sve više rade da destabiliziraju liberalne
demokracije i u tome imaju neki uspjeh. Posljednjih desetljeća
prošlog stoljeća došlo je do vrlo brzog porasta broja liberalnih
demokracija, možda smo naivno mislili da će se taj proces
nastaviti gotovo sam po sebi. Trebamo biti zabrinuti za aktualna
zbivanja, ali vjerujem da će većina liberalnih demokracija morati
izdržati i trenutni porast neofašizma i ksenofobije. Mislim da smo
danas sasvim daleko od situacije kakva je bila tridesetih godina
prošlog stoljeća, ali jasno da moramo biti svjesni mogućnosti
ponavljanja povijesti”.
Lars Svendsen
VEZANE VIJESTI
NOBELOVAC WOLE SOYINKA OTVORIOPULSKI SAJAM NA HRVATSKOM JEZIKU'Hvala Hrvatima za Davis Cup i hvala štoste dozvali sunce dok gostujem kodvas'
PREDSTAVLJEN ROBI K. NA 2500STRANICA Najdugovječnija kolumna upovijesti hrvatskog novinarstva
Prijavite se na newsletternewsletter portala Jutarnji.hr i ne propustitenajnovije vijesti iz Hrvatske i svijeta
Prijava
# filozofija
Zviždač pozvao našeg novinara da se nađudaleko izvan grada: Imam popis ljudi kojikradu vodu! Ako netko dozna moje ime,zapalit će mi kuću...; Dir...
Pamela Ramljak u suzama pred kamerama:'Već 20 godina razdvojena sam od roditelja'
PIŠE POVIJEST U SUSJEDSTVU I DANASPRIJETI HRVATSKOJ 'Da mi je netko rekaoda ću se s Hrvatima boriti za Svjetskoprvenstvo, ne bih mu povjerov...
Kad je Ivičina suprugadoznala ime kirurgakojeg su čekali,medicinska sestra joj jerekla da će ako bašnjega čekaju, teško doćina red bez novca...
BIZARNA I TEŠKANESREĆA KODSPLITA Motociklistsletio s ceste i zahvatiopješaka koji je poginuona licu mjesta
NAVIJAČKI OKRŠAJ UCENTRU ZAGREBAPolicija blokiralaSavsku zbog sudionikamasovne tučnjave:'Planirali su obračun'
SISAČKAGRADONAČELNICANA UDARU KRITIKE'Ako niste glasali za IkićBaniček, ni vrtić nećetedobiti'
VIŠE S WEBA
Izgled Vašeg doma s
INOTHERM ulaznim
vratima može biti ljepši, a
dom sigurniji i ugodniji.
INTERVJU Ermina Duraj:
Negativne kampanje su
bumerang koji zalijepi za
zemlju vrlo brzo
Primjetili ste da hrvati
gube težinu? Nova tableta
za je senzacija
UPALJENA PRVA
SVIJEĆA: Gastroadvent u
znaku bijelog luka
Siti u krevet, a uz to i
mršavite: jedite ovu
namirnicu pola sata prije
spavanja mjesec dana i
promatrajte što vam se
događa s tijelom
Muškarci s ovakvim
ženama su 10 puta sretniji
od drugih
0 komentara Sortiranje po:
Facebookov dodatak za komentare
Najstariji
Dodajte komentar...
1U ZAGREBUIZNENADA PREMINUOPJESNIK SEADBEGOVIĆ Nekepjesme i pojediniciklusi pjesamaprevedeni su mu natridesetak stranihjezika
ODLAZAK 2GORAN STEFANOVSKIOproštaj od autorasvjetskog kalibra ijednog odnajurbanijih pisacana Balkanu
NAŠ 'LEB' I NAŠA 'SOL' 3ŽAO MI JE ŠTO NISAMMLAĐI DA SE BORIMPROTIV BOKOHARAMA Intervju snigerijskimdobitnikom Nobelovenagrade zaknjiževnost i borcemza ljudska prava
WOLE SOYINKA 4NORVEŠKI FILOZOFLARS SVENDSENUspio sam se prestatidosađivati pišući ofilozofiji dosade
OZBILJNO O 'EFEMERNOJ'
SVAKODNEVICI
Model hlača koji nas vraća u djetinjstvoosvojio i Franku Batelić
FOTO: KAUBOJI 'JAŠU' PO NOVU MEDALJU'Kriv sam što sam 'polomio' jednog našegreprezentativca i što bez njega sadmoramo na Svjetsko prvenstvo!'
NIKADA U POVIJESTI NISU PROIZVODILIOVOLIKO NAFTE Vodeći globalniproizvođač 'crnog zlata' ruši sve rekorde igomila zalihe, svi čekaju što će odlučitikartel najvećih izvoznica nafte!
IZDVAJAMO
NAJČITANIJE
E-mail adresa
S T E P I N T OC H R I S T M A S O N
E V E R Y F L O O R
KULTURA Književnost Art Film i televizija Književnost Glazba Arhitektura Kazalište Gaming
POČETNA VIJESTI SPORT NOVAC.HR EURACTIV LIFE KULTURA SPEKTAKLI VIRAL VIDEO
Page 5 / 9