2. f.maletić- Što je medij

Agora_Mediji_komuniciranja_III

DOC.DR.SC.FRANJO MALETI,PROF.V..MAIL: [email protected]

UVOD U MEDIJE MEDIJIMEDIJSKO SVEUILITEKOPRIVNICA

Sadraj1.Medijsko komunikacijski pojmovi 2.Mediji to je medij:definicije3.Podjela masovnih medija 4. Evolucija medija

1.INFORMACIJA Znaenje redundacije2.KOMUNIKACIJA Pismena komunikacija Usmena komunikacija5.PRIRODNI JEZICI6.KONTEKST7.KOMUNIKACIJSKI MODEL PREMA ROMANU JAKOBSONU8.KOD9.FUNKCIJE ZNAKOVA emotivna funkcija,jezina funkcija,konativna funkcija ,referencijska funkcija,poetska funkcija,fatika funkcija,metajezina funkcija

MEDIJSKO KOMUNIKACIJSKI POJMOVI10.TEORIJA ZNAKOVA11.BILATERALNI MODEL ZNAKOVA PREMA DE SAUSSUREU12.TRIJADNA STRUKTURA ZNAKA PREMA CHARLESU S.PEIRCEU13.TYPE ,TOKEN, TONE14.LANGUE I PAROLE:OBJANJIVOST JEZINIH PROMJENA15.TIPOVI ZNAKOVA,INDEKS,IKONA, SIMBOL,MJEOVITI OBLICI16.SEMIOTIKE RAZINE:SINTAKSA,SEMANTIKA,PRAGMATIKA17.JEZIK I SLIKA KAO ZNAKOVI

MEDIJSKO KOMUNIKACIJSKI POJMOVI

MEDIJSKI KOMUNIKACIJSKI POJMOVI18.PISMENOST

prevladavanje prostorne i vremenske distance gubitak jednoznanosti pismo kao siroe, slabljenje pamenja nove mogunosti izraavanja vremenska neovisnost proizvodnje i recepcije mogunost arhiviranja

19.DRUTVENE POSLJEDICE PISMENOSTI

Poveanje kompleksnosti nastanak znanosti

20.ARHIVIRANJE

21.PROBLEMI INTERPRETACIJE distanca izmeu poiljatelja i primatelja

22.DIFERENCIJACIJA podjela zadataka uprava,gospodarstvo,pravo

23.USMENOST I PISMENOST U RAZLIITIM MEDIJSKIM KONTEKSTIMA Kazalite TelefonMEDIJSKI KOMUNIKACIJSKI POJMOVIUPOTREBA POJMA MEDIJ S OBZIROM na raznolike uporabe rijei nije naime uope lako odrediti to je zapravo medij.

SAMA ZNANOST ne nudi nijednu jasnu opeobvezujuu definiciju pojma ali zato navodi , RAZLIITE PERSPEKTIVE iz kojih se moe razmatrati ono to se smatra MEDIJEM

MEDIJI definiraju se svaki put drugaije,kada se razmatraju s:

1.TEHNIKOG GLEDITA,

2.GLEDITA PRODUCENATA ili 3. RECIPIJENATA.

PREMA TOME POSTOJE RAZLIITA POJMOVNA ODREENJA MEDIJA.MOGUE PERSPEKTIVE DEFINIRANJA POJMA MEDIJ

Prva poznata upotreba rijei media:

Media - naziv drevne civilizacije u Aziji, pokraj Kaspijskog jezera, u turskom Kurdistanu, na vrhuncu razvoja te zajednice ,1000 g.p.n.e., kolijevka indoeuropskog prajezika 10.000 g.p.n.e.

Rije medij (engl. media) na pretraivau Google ima 7,16 milijardi rezultata.

MEDIJ POVIJESNO PORIJEKLO POJMA

ZNAENJE RIJEI MEDIJ Dva temeljna znaenja rijei medij: kao pridjev Znai posredni ili srednji;a kao imenica nain, sredstvo ili kanal.

U modernom dobu koritenje pojma medij uvrijeilo se ponajvie za: glavna sredstva masovne komunikacije.

MEDIJI - jednostavna definicijaPojednostavljeno, medij je bilo koji kanal kroz koji se prua, alje ili emitira informacija.

Tiskani mediji (dnevne novine) - prvo sredstvo masovne komunikacije (nakon to je 1846. izumljen rotacijski tiskarski parni stroj) - dugo su bili zamjena za pojam medijThere is some debate over which publication was the first newspaper because the definition of a newspaper has been flexible. In ancient Rome, Acta Diurna ,or government announcement bulletins, were made public by Julius Caesar. They were carved on stone or metal and posted in public places. MEDIJ UPOTREBA TERMINA

MEDIJ UPOTREBA TERMINA Termin medij u kontekstu sredstava masovne komunikacije prvi je put upotrijebljen oko 1920., kada je tada dominantne tiskane medije potisnula gotovo istodobna pojava radija, zvunog filma i gramofona.

Pojam medija uobiajio se i za oznaavanje organizacija koje ine dio medijske industrije, poput TV i radio postaja, izdavakih kompanija... Danas postoji :

1200 medijskih teorija kojima se pokuava definirati medij

MEDIJ POJAM ZA OZNAAVANJE ORGANIZACIJE NAJIRI POJAM MEDIJA se zasniva na prvobitnom znaenju latinske rijeiMEDIUM = SREDSTVO.

MEDIJEM SE SMATRA SVE TO U BILO KOJEM OBLIKU POSREDUJE IZMEU ODVOJENIH STVARI, OSOBA ITD.

U TU DEFINICIJU se uklapa ak i raireno znaenje medija u spiritistikim krugovima kao posrednike instance izmeu razliitih svjetova ili izmeu ivih i mrtvihUNIVERZALNI IRI POJAM MEDIJA - MEDIJ KAO POSREDNIK

DVIJE VERZIJE: UNIVERZALNOG POJMA MEDIJA,

koje su izazvale veliku pozornost, ponudili su medijski teoretiari

MARSHALL McLUHAN (1911.-1980.) I NIKLAS LUHMANN (1927.-1998.)1.EXTENSIONS OF MAIN, MARSHALL McLUHAN I

2.ODNOS MEDIJ /OBLIK, NIKLAS LUHMANN

UNIVERZALNI IRI POJAM MEDIJA - MEDIJ KAO POSREDNIK ZA McLUHANA JE BIT MEDIJA OPISANA IZRAZOM EXTENSIONS OF MAIN (produeci ovjeka). McLUHANOV POJAM MEDIJA JE VIENJE OVJEKA KAO VRSTE IVIH BIA S TENDENCIJOM PROIRENJA I ODMAKA U PROSTORU.

Udovi pojavljuju kao prirodni i svojstveni produeci torza, koji ovjeku omoguuju da djeluje u svojoj okolini. NO OVJEK PROIRUJE SVOJE PRIRODNE MOGUNOSTI ALATIMA ILI ORUJEMEXTENSIONS OF MAIN MARSHALL McLUHAN

17PRAVI KOMUNIKACIJSKI MEDIJI KAO:

PISMO, RADIO, TELEFON ITD.,KOJI OVJEKU OMOGUUJU DA POVEA RADIJUS KOMUNIKACIJE, SU PREMA TOME SAMO POSEBAN SLUAJ TIH OPIH NASTOJANJA ZA

PRODUECIMA OVJEKA. MEDIJI, DAKLE EXTENSIONS OF MAN, SU PREMA MCLUHANOVU SHVAANJU NPR. I CESTE, KOJE OVJEKU OMOGUUJU DA SE BRE KREE I TIME POVEAVA SVOJ RADIJUS DJELOVANJA.MARSHALL McLUHAN

MEDIJI se prema njemu odreuju iskljuivo svojim ODNOSOM PREMA OBLICIMA. KAO MEDIJ MOE FUNGIRATI SVE TO MOE PRIHVATITI OBLIKE.

MEDIJI SU TAKO UVJETI ZA NASTAJANJE I PRIJENOS OBLIKA. Za medij su valjani takvi elementi koji su dovoljno fleksibilni da ih prihvate. TAKO JE ZRAK PRIKLADAN KAO MEDIJ JER MOE PRIMATI I PRENOSITI ZVUNE VALOVE, PIJESAK ITD.ODNOS MEDIJ /OBLIK NIKLAS LUHMANN

SEMIOTIKI POJAM MEDIJA

KADA SE SE O MEDIJIMA GOVORI U KONTEKSTU KOMUNIKATIVNE INTERAKCIJE NA TEMELJU ZNAKOVA, GOVORIMO O SEMIOTIKOM POJMU MEDIJA.

semiotiki pojam medija nastaje kada se u komunikaciji upotrebljavaju

ZNAKOVI KOJI SU SPOSOBNI ZA INTERPRETACIJU.MEDIJI PRITOM FUNGIRAJU KAO KONTAKT IZMEU LJUDI, KAO KANAL KOJI SE UPOTREBLJAVA ZA SLANJE PORUKA.

20MEDIJI SE MOGU DEFINIRATI I NA TEMELJU TEHNIKIH PRETPOSTAVKI.

HARRY PROSS ( 1923.) PREDLOIO DA SE MEDIJE DIFERENCIRA PREMA STUPNJU UKLJUENOSTI TEHNIKIH POMAGALA PRI PRIJENOSU PORUKA. TIME DOLAZI DO TRI KATEGORIJE:

PRIMARNI, SEKUNDARNI I TERCIJARNI MEDIJI.TEHNIKE PRETPOSTAVKE MEDIJA (HARRY PROSS)

PRIMARNI MEDIJI su takvi mediji kod kojih ni na strani poiljatelja kod proizvodnje niti na strani primatelja kod recepcije nisu potrebna nikakva tehnika pomagala.

TO JE NPR. SLUAJ KOD OSNOVNIH LJUDSKIH KOMUNIKACIJSKIH MEDIJA:

JEZIKA,

GESTIKULACIJE I

MIMIKE.PRIMARNI MEDIJI

SEKUNDARNI MEDIJ

KOD SEKUNDARNIH MEDIJA SE TEHNIKA UPOTREBLJAVA SAMO NA STRANI PROIZVODNJE, A KOD RECEPCIJE NE. TEHNIKA POMAGALA MOGU PRITOM BITI JEDNOSTAVNA ILI SLOENA. DIMNI ZNAKOVI, PISMO, SVEJEDNO PIE LI SE JEDNOSTAVNOM PISALJKOM ILI NA PISAEM STROJU. U SEKUNDARNE MEDIJE SPADAJU I NASLIKANE SLIKE, FOTOGRAFIJA, jer se i kod njih proizvodnja temelji na vie ili manje zahtjevnoj tehnici, dok tehnika nije potrebna za promatranje.

TERCIJARNI MEDIJI PRETPOSTAVLJAJU TEHNIKA POMAGALA I KOD RECEPCIJE KAO I KOD PROIZVODNJE.

TO JE SLUAJ NPR. KOD TELEGRAFIJE, FILMA, KOD TELEVIZIJE I KOD INTERNETA.

OVDJE JE SVUDA POTREBNA TEHNIKA, KAKO ZA PROIZVODNJU PORUKE TAKO I ZA NJEZIN PRIJAM.TERCIJARNI MEDIJI

PREMA TEHNIKIM KRITERIJIMA, MODERNI MEDIJI SE MOGU PODIJELITI I NA :

ANALOGNE DIGITALNE.PODJELA PREMA TEHNIKIM KRITERIJIMAANALOGNIM MEDIJIMA JE ZAJEDNIKI NEKI PRINCIP FUNKCIONIRANJA. MEDIJSKI PRIJENOS (NPR. UJNOST ZVUKA PREANJE VINILA SVIRANJE GRAMOFONSKE PLOE)

FUNKCIONIRA PO PRINCIPU ANALOGIJE, TJ. SLINOSTI.

TAKO IZMJERENIM AMPLITUDAMA ZVUKA ODGOVARAJU MATERIJALNI OTISCI NA NOSEEM MEDIJU GRAMOFONSKOJ PLOI.Oblik stijenke lijeba na gramofonskoj ploi se sa svoje strane odabire kao ekvivalent prema amplitudi gramofona koji ih pretvara u odgovarajue zvune valove.

ANALOGNA PODJELA MEDIJADIGITALNA PODJELA MEDIJAPODACI SE PREVODE U BINARNI SUSTAV ZNAKOVA, KOJI VIE NE FUNKCIONIRA PREMA PRINCIPU ANALOGIJE, VE PREMA SVOJOJ VLASTITOJ LOGICI.

U NAEM PRIMJERU SNIMANJA I PRIJENOSA ZVUKA, KOD DIGITALNIH MEDIJA SE AMPLITUDE PRENOSE U BINARNI KD, KOJI IM UOPE NIJE SLIAN I KOJI POZNAJE SAMO VRIJEDNOSTI 0 I 1.

KOD REPRODUKCIJE SE KD MORA NAJPRIJE PONOVNO PREVESTI NA IZVORNI OBLIK.

DIGITALNI MEDIJINO KOD MNOGIH SE MEDIJSKIH PROIZVODA RAZLIKA IZMEU ANALOGNE I DIGITALNE PROIZVODNJE VIE UOPE NE MOE PRATITI.

NEKA FOTOGRAFIJA MOE NPR. BITI SNIMLJENA ANALOGNO, TADA SE DIGITALIZIRA I OTISNE A DA SE PRI PROMATRANJU TAJ PROCES NE MOE VIDJETI. TEHNIKO FUNKCIONALNA PODJELA MEDIJA DEFINICIJA PREKO FUNKCIJE KOD TEHNIKO-FUNKCIONALNOG POJMA MEDIJA U DEFINICIJU NIJE UKLJUENA SAMO TEHNIKA NA KOJOJ SE MEDIJ TEMELJI, VE I NJENA FUNKCIJA.

PRITOM SE RAZLIKUJU MEDIJI :

ZA POHRANJIVANJE, ZA PRIJENOS I ZA KOMUNIKACIJU. MEDIJI ZA POHRANJIVANJE MEDIJI ZA POHRANJIVANJE SU NPR.

GRAMOFONSKA PLOA, CD, USB,DVD ILI TVRDI DISK RAUNALA.

ONI SLUE ZA POHRANJIVANJE INFORMACIJA. MEDIJI ZA KOMUNIKACIJU MEDIJI ZA KOMUNIKACIJU se upotrebljavaju ne samo za to da jednostrano alju informacije, ve da ih i razmjenjuju, dakle da komuniciraju. Primjeri za ovo bi bili TELEFON ILI INTERNET.

I KOD FUNKCIONALNE DEFINICIJE TAKO SE TELEFON I INTERNET MOGU UPOTREBLJAVATI KAO MEDIJI ZA PRIJENOS I KOMUNIKACIJU.

AKO SE PC PROMATRA KAO MEDIJSKA CJELINA, MOE SE POVEZATI SA SVE TRI KATEGORIJE.RAZLIKOVANJE MEDIJA PREMA OSJETILNIM KANALIMA JEDNA DRUGA MOGUNOST KLASIFICIRANJA RAZLIITIH MEDIJA SASTOJI SE U ORIJENTACIJI NA OSJETILNE ORGANE KOJI SE KORISTE PRI RECEPCIJI.

VEINA MEDIJA KORISTI PRITOM VIZUALNE I/ILI AUDITIVNE OSJETILNE KANALE.

MEDIJI SE TAKO MOGU PODIJELITI U AUDITIVNE, VIZUALNE I AUDIOVIZUALNE. ISTO VIZUALNI MEDIJI BI BILE SLIKE, ISTO AUDITIVNI MEDIJ JE GLAZBA.

NAJRAIRENIJI AUDIOVIZUALNI MEDIJI SU: (ZVUNI) FILM I TELEVIZIJA

OLFAKTORNA, GUSTATIVNA ITAKTILNA PERCEPCIJA

(OSJETI mirisa, okusa i opipa nisu do sada igrali kod medija gotovo nikakvu ulogu.) RAZLIKOVANJE MEDIJA PREMA OSJETILNIM KANALIMA RAZLIKOVANJE MEDIJA PREMA KOMUNIKACIJSKOM DOSEGU (INDIVIDUALNI I MASOVNI) I ORGANIZACIJIRAZLIKOVANJE MEDIJA PREMA KOMUNIKACIJSKOM DOMETU :

1.MEDIJ ZA INDIVIDUALNU I 2.MEDIJ ZA MASOVNU KOMUNIKACIJU KOJI SVAKI PUT OMOGUAVAJU DRUGAIJI OBLIK KOMUNIKACIJE:

IMA MEDIJA KOJI SLUE POSREDOVANJU INDIVIDUALNE KOMUNIKACIJE, TJ. POVEZUJU JEDNU OSOBU S NEKOM DRUGOM..

TAKVI MEDIJI SU NPR. PISMO I TELEFON.

PODJELA masovnih MEDIJA.

JEDNA OD MOGUIH PODJELA MASOVNIH MEDIJA:

ZA JEDNOSTRANU ILI INTERAKTIVNU KOMUNIKACIJU

ORGANIZACIJA MASOVNIH MEDIJAZA MASOVNE MEDIJE JE OSIM TOGA ZA PROIZVODNJU I EMITIRANJE PROGRAMSKIH SADRAJA POTREBNA :

SOCIJALNA, TEHNIKA I EKONOMSKA ORGANIZACIJA

NA VISOKOJ RAZINI2. Podjela medija (2)

Masovni mediji kroz godine:2. Podjela medija (3)Poetkom XXI. stoljea masovni mediji obuhvaaju osam posebnih sektora (industrija):

tiskani medijiknjige,dnevne novine,magazini,nosai zvuka i slike, radio, film, televizija, i internet (portali, forumi, blogovi, drutvene mree...).video i kompjutorske igre.

EVOLUCIJA MEDIJA

35 0003. Evolucija medija (2)

3. Evolucija medija (3)Zagreb, rujan 2012.

413. Evolucija medija (4)

EVOLUCIJA MEDIJA RAZVOJNE ETAPE 1.ETAPANAJVEI DOSEG MEDIJA U PRVOJ ETAPI RAZVOJA BILO JE POHRANJIVANJE PODATAKA (RIJE JE O NASTANKU PISMA, ZAPISIMA NA KAMENU I GLINI, NASTANKU KNJIGE, NOVINA)

EVOLUCIJA MEDIJA RAZVOJNE ETAPE 2.ETAPAVEZANA JE ZA PRIJENOS PODATAKA (RIJE JE O PRONALASKU TELEGRAFA , TELEFONA , FOTOGRAFIJE, FILMA, RADIJA I TELEVIZIJE

EVOLUCIJA MEDIJA RAZVOJNE ETAPE 3.ETAPATREU ETAPU OBILJEAVA POJAVA RAUNALA, KOJE SVA MEDIJSKA DOSTIGNUA PRETVARA U RAUNSKE PROCESE GOVORIMO O DOBU DIGITALIZACIJE.

EVOLUCIJA MEDIJA RAZVOJNE ETAPE 4.ETAPAETVRTA SUVREMENA ETAPA, PODRAZUMIJEVA DA SE SVE TO STVARAJU MEDIJI MOE POMOU RAUNALA INTEGRIRATI NA JEDNOJ PLATFORMI-MREI. TO JE RAZDOBLJE :MULTIMEDIJE I KOMUNIKACIJA STVORENO KONVERGENCIJOM MEDIJA.

EVOLUCIJA MEDIJA RAZVOJNE ETAPE PREMA McLUHANU McLUHMAN RAZLIKUJE TRI FAZE RAZVOJA CIVILIZACIJE I MEDIJA

1.PREDLITERALNO DOBA ILI PLEMENSKA ERA U KOJOJ JE POSTOJALA IZGOVORENA RIJE ILI UI KOJE SU SLUALE

2.GUTEMBERGOVA ERA TISKANE RIJEI I OI KOJE SU ITALE

3.ELEKTRONSKO DOBA U KOME SU SVA ULA DOBILA NA ZNAENJU (POSEBNO DODIR)MEDIJI SU NOVINE I DRUGI TISAK,RADIJSKI I TELEVIZIJSKI PROGRAMI,PROGRAMI NOVINSKIH AGENCIJA, ELEKTRONIKE PUBLIKACIJE, TELETEKST IOSTALI OBLICI DNEVNOG ILI PERIODIKOG OBJAVLJIVANJA UREDNIKI OBLIKOVANIH PROGRAMSKIH SADRAJA PRIJENOSOM ZAPISA , GLASA, ZVUKA ILI SLIKE TO SU MEDIJI PREMA HRVATSKIM ZAKONIMA

TO NISU MEDIJI PREMA HRVATSKIM ZAKONIMA MEDIJI PREMA ZAKONU O MEDIJIMA NISU: KNJIGE,UDBENICI, BILTENI I KATALOZI ILIDRUGI NOSITELJI OBJAVLJIVANJA INFORMACIJA KOJI SU NAMJENJENI ZNANSTVENOM OBRAZOVNOM, KULTURNOM PROCESU,OGLAAVANJU ,POSLOVNOJ KOMUNIKACIJI UNUTARNJEM RADU TRGOVAKIH DRUTAVA I USTANOVA.

MEDIJI NISU SLUBENA GLASILA PLAKATI, LETCI, PROSPEKTI, TRANSPARENTI.

Literatura Listopad 2013.Medijska industrija EU50Frederick Siebert, Wilbur Schramm i Theodore Peterson: Four Theories of the Press, University of Illinois Press, 1963.Daniel C. Hallin i Paolo Mancini: Comparing Media Systems: Three Models of Media and Politics, Cambridge University Press, 2004.Mary Kelly, Gianpietro Mazzoleni i Denis McQuail, ur.: The Media in Europe: The Euromedia Handbook, 3rd edition, Sage Publications Ltd, London, 2004.B. Dobek-Ostrowska, M. Glowacki, K. Jakubowitz i M. Sukosd, ur.: Comparative Media Systems. European and Global Perspectives, CEU Press, Budimpeta, 2010.Roger Parry: The Ascent of Media, N. Brealey Publish., London, 2011.Daniel C. Hallin i Paolo Mancini: Comparing Media Systems Beyond the Western World, Cambridge University Press, 2012.

to smo upamtili ?Q & A

TO NEDOSTAJE?

Zagreb, rujan 2012.1. DEFINICIJA MEDIJA

Uspon medija

USPON MEDIJADIGITALNIInternet/MultimedijaVIZUALNIFilm/TV/FotografijaZVUNIRadio/Telefon/Nosai zvukaTISKANIKnjige/Novine/MagaziniPISANISvici/Pisma/PlakatiGLASOVNIPropovijedi/Govori/KazaliteGRAFIKICrtanje/Slikanje/Znakovi

Izvor: Roger Parry, "The Ascent of Media", London, 2011., str. 2

Medijski formati

KLJUNI MEDIJSKI FORMATIGRAFIKI30 000 p.n.e.Peinski crtei1415. PerspektivaGOVORNI10 000 p.n.e.Govor534. p.n.e.Atenska dramaPISANI3 500 p.n.e.Glinene ploice100. n.e.Uvezane knjigeTISKANI1450.Gutenbergova biblija1843.Rotirajui tisakZVUNI1876.Telefon1877.Fonogram1885.RadioVIZUALNI1839.Fotografija1895.Film1926.TelevizijaDIGITALNI1971.Internet1993.WorldWideWeb2010.iPad

Izvor: Roger Parry, "The Ascent of Media", str. 3

Zlatno doba medijaZLATNA DOBA MEDIJA

SLIKE - 500. do 1600. n. e.Prije tiskanja, slike su bile glavni glavni nain biljeenja ideja. Kad suknjige postale dominantne, umjetnost je postala uglavnom dekorativna.

KAZALITE - 500. p.n.e. do 100. n. e. i ponovo 1580. do 1750. Glavni dio starogrkog drutva, zapostavljen u srednjem vijeku. Uelizabetinskoj Engleskoj ponovo postao glavni nain komunikacije.

KNJIGE - 1550. do 1820.Knjige nisu pronale iroku publiku dugo nakon izuma tiska. Kao glavnokomunikacijsko sredstvo naslijedile su ih tek novine.

POTA - 1750. do 1860.Potanske koije bile su vaan dio ivota u georgijansko doba. Nakonnjih prevladao je telegraf, a pismo je postalo vie drutveni ukras.

PLAKATI - 1890. do 1920.Urbani plakati u Parizu bili su popularni sve do 1920-tih, kada sumagazini u boji preuzeli njihovu oglaivaku ulogu.

NOVINE - 1820. do 1930.Najranije publikacije imale su ogranieno itateljstvo. Parne tiskareomoguile su velike naklade i ogroman utjecaj sve do pojave radija.

MAGAZINI - 1880. do 1960.Tisak u boji uinio je magazine atraktivnima za oglaivae. Preivjeli supojavu radija, ali su u opadanju nakon uspona televizije.

FILM - 1910. do 1955.Zlatno doba filma poelo je otvaranjem kina u veini gradova, a zavriloje pojavom televizije.

STRIPOVI - 1935. do 1955.Procvjetali su s jeftinim tiskom i eljom za uicima nakon zavretkaDrugoga svjetskog rata.

RADIO - 1925. do 1955.Dominacija radija poela je utemeljenjem institucija poput NBC-ja iBBC-ja i nastavila se sve dok se publika nije prebacila na televiziju.

TELEVIZIJA - 1955. do 2010.Televizija dominira pojeftinjenjem i masovnim irenjem TV aparata,a u opadanju je nakon pojave kabla, satelita i interneta.


Uspon medija



Medijski formati

KLJUNI MEDIJSKI FORMATIGRAFIKI30 000 p.n.e.Peinski crtei1415. PerspektivaGOVORNI10 000 p.n.e.Govor534. p.n.e.Atenska dramaPISANI3 500 p.n.e.Glinene ploice100. n.e.Uvezane knjigeTISKANI1450.Gutenbergova biblija1843.Rotirajui tisakZVUNI1876.Telefon1877.Fonogram1885.RadioVIZUALNI1839.Fotografija1895.Film1926.TelevizijaDIGITALNI1971.RAUNALO1993.WorldWideWeb2010.iPad


Zlatno doba medijaZLATNA DOBA MEDIJA








FILM - 1910. do 1955.Zlatno doba filma poelo je otvaranjem kina u veini gradova, a zavriloje pojavom televizije.





Uspon medija



Medijski formati



Zlatno doba medijaZLATNA DOBA MEDIJA (1)








ZLATNA DOBA MEDIJA (2)FILM - 1910. do 1955.Zlatno doba filma poelo je otvaranjem kina u veini gradova, a zavriloje pojavom televizije.





Javni vs. trini medijiRazlike izmeu javne i trine uloge medijaKriterijJavna uloga medijaTrina uloga medijaShvaanje medijaJavni resurs, slui javnom interesuPrivatna kompanija, prodaje proizvodePrimarni cilj medijaPromovira aktivno graanstvo kroz informiranje, obrazovanje i socijalnu integracijuStvara profit za vlasnike i dioniareTretiranje publikeKao graanaKao potroaato mediji potiu kod ljudi?Ui o svijetu o sebe i budi aktivan graaninUivaj u ivotu, gledaj oglase i reklame, kupuj proizvodeto je u opem interesu?Raznovrsan, nezavisan i inovativan sadraj, ak i ako nije popularan Sve to je popularnoKoja je uloga razliitosti i inovativnosti?Inovativnost je vana za privlaenje graana. Razliitost je vana jer mediji trebaju prikazivati itavi raspon pogleda i ukusa javnosti. Inovativnost moe biti prijetnja standardnim nainima ostvarivanja profita. Razliitost moe biti strategija za osvajanje novih trinih nia.Kako se doivljava regulacija?Koristan alat za zatitu javnih interesaUglavnom se vidi kao uplitanje u trine proceseKome je medij konano odgovoran?Javnosti i predstavnicima vlastiVlasnicima i dioniarimaKako se mjeri uspjeh?Sluenjem javnom interesuOstvarenim profitomIzvor: Croteau, Hoyes: "The Business of Media", London, 2006., str. 39

Uspon medija



Medijski formati



Zlatno doba medijaZLATNA DOBA MEDIJA (1)








ZLATNA DOBA MEDIJA (2)FILM - 1910. do 1955.Zlatno doba filma poelo je otvaranjem kina u veini gradova, a zavriloje pojavom televizije.





Javni vs. trini medijiRazlike izmeu javne i trine uloge medijaKriterijJavna uloga medijaTrina uloga medijaShvaanje medijaJavni resurs, slui javnom interesuPrivatna kompanija, prodaje proizvodePrimarni cilj medijaPromovira aktivno graanstvo kroz informiranje, obrazovanje i socijalnu integracijuStvara profit za vlasnike i dioniareTretiranje publikeKao graanaKao potroaato mediji potiu kod ljudi?Ui o svijetu o sebe i budi aktivan graaninUivaj u ivotu, gledaj oglase i reklame, kupuj proizvodeto je u opem interesu?Raznovrsan, nezavisan i inovativan sadraj, ak i ako nije popularan Sve to je popularnoKoja je uloga razliitosti i inovativnosti?Inovativnost je vana za privlaenje graana. Razliitost je vana jer mediji trebaju prikazivati itavi raspon pogleda i ukusa javnosti. Inovativnost moe biti prijetnja standardnim nainima ostvarivanja profita. Razliitost moe biti strategija za osvajanje novih trinih nia.Kako se doivljava regulacija?Koristan alat za zatitu javnih interesaUglavnom se vidi kao uplitanje u trine proceseKome je medij konano odgovoran?Javnosti i predstavnicima vlastiVlasnicima i dioniarimaKako se mjeri uspjeh?Sluenjem javnom interesuOstvarenim profitomIzvor: Croteau, Hoyes: "The Business of Media", London, 2006., str. 39

2. f.maletić- Što je medij

Documents