2 KAIROS

ALBUM

UČENICI I DJELATNICI U RAZNIM PRIGODAMA

3KAIROS

K A Z A L OALBUM............................................................................2UVODNIK........................................................................3DRŽAVNA MATURA 2011./2012...................................4NOVI - STARI RAVNATELJ......................................5 RAZGOVOR...........................................................6 EKSKURZIJA 2011...................................................8PUTOVANJA............................................................9 ŠVET IVANE O’ MOGA TROGIRA.............................10DOBITNIK NAGRADE GRADA..............................11 STRANI JEZICI...........................................................12NIJE MARIN ZA JEDNU FJOKU................................14ALBUM......................................................................15ZANIMLJIVOSTI...................................................19NATJECANJE U KUHANJU BAKALARA..................20SADA I NEKADA........................................................22KRUH NAŠ SVAGDANJI............................................23LITERATI........................................................24NAŠI SPORTAŠI..........................................................25LITERATI...........................................................26SJEĆANJA......................................................28MUDRE IZREKE........................................................29BISERI............................................................................29JESTE LI ZNALI.........................................................29ŠALE............................................................................30ALBUM..........................................................................31

UVODNIK

KAIROSList SSŠ "Blaž Jurjev Trogiranin"Dr. Franje Tuđmana 1 - TROGIRTel.: 021/882511, e-mail: ss-trogir-502@skole.t-com.hrhttp://ss-strukovna-bjtrogiranin-trogir.skole.hr

Glavna urednica: Maja KaralićVoditeljica: Zdravka Marjanica, prof.Lektor: Marija Balić, prof.

Uredništvo: Ante Rozga, Valerija Čamber,Katarina Rinčić, Sandra Dundić, Laura Kolenko,Mia Grozdanić i Franko Domić

Naslovna strana - Učenici konobari Zadnja strana - Crtež Valerije Čamber 2.a

Izdavač: SSŠ "Blaž Jurjev Trogiranin"Ravnatelj: Ivan Grga, prof.Naklada: 300 primjeraka

Kompjutorska obrada i grafi čka pripravaza tisak: Ivan Marjanica, dipl. ing.

Tisak: Obrt za grafi čku pripremu i tisak TECHNO,Seget Donji, Hrvatskih žrtava 45, tel.: 021/ 880 678

Dragi čitatelji!Želim vam radošću, mirom i ljubavlju ispun-

jen Božić te uspješnu novu 2012. godinu koja će mnogima bi� važna prekretnica u životu. Imenovan-jem ravnatelja, u nove pobjede nas uspješno vodi naš staro – novi ravnatelj Ivan Grga. Ovaj broj Kairosa izuzetno je dinamičan - neke će rasplaka� , ali vjerujem i nasmija� . Ispra� li smo našeg domara i kućnog majstora Dinka na drugi svijet. Svi se možemo prisje� � trenutaka s našim majstorom koji je svakom ostavio ono najljepše, a to je osmijeh na licu. Život je kao bljesak u tami! Opraštamo se i od prof. Marina Rožića, čovjeka od pera i mo� ke, ali i poslovnog čovjeka. Uvijek zanimljiv i spreman na šalu, dočekao je zasluženu mirovinu u kojoj zasigurno neće mirova� . Kako sve ne bi bilo tužno i nostalgično, donosimo pregršt viceva i šala jer smijeh je najbolji lijek za dušu.

Naši su učenici, kao i uvijek, pokazali svoje kuli-narsko umijeće i osvjetlali obraz ponosnog prof. Ni-kice Ševe povodom Dana grada i blagdana sv. Ivana. Na području našeg grada održana je 3. Bakalarijada - međuregionalno kulinarsko natjecanje učenika i profesionalaca u kuhanju bakalara. Donosimo zanim-ljiv intervju sa svestranom prof. Vesnom Josipović u kojem nam otkriva tajne svog uspjeha. Naši mladi litera� iznose svoje duboke misli o životu koje će oboga� � i nas, a jednako uspješno izražavaju se i na stranim jezicima. Ovaj broj Kairosa obiluje brojnim doživljajima s putovanja. Maturan� su bili u zlatnom gradu sa sto� nu tornjeva – Pragu, ali i u Dubrovniku, jednoj od najljepših svjetskih atrakcija.

Svijet se uis� nu promijenio, ni kruh nije kao što je nekad bio! Iako je danas idealna obitelj ona s manjim brojem djece, ipak je tu tvrdnju opovrgnula sretna američka obitelj koja iščekuje 20. dijete. Život je davanje i primanje, a egoizam je njegova kočnica.

Sve vas srdačno pozdravljam i želim vam mnogo uspjeha u 2012. godini. Ostvarite sve svoje ciljeve, ali prije svega vjerujte u sebe!

Vaša urednica

4 KAIROS

AKTUALNO

D R Ž A V N A M A T U R A – 2011. / 2012.Završetak nastave za učenike završnih razreda: 18. svibnja 2012.

LJETNI ROK: od 24. svibnja do 13. lipnja 2012.PRIJAVE: od 1. prosinca 2011. do 1. veljače 2012.

P R O V E D B A I S P I TA

Objava rezultata na Postani-student: 9. srpnja 2012. Rok za žalbe: do 11. srpnja 2012.

Objava konačnih rezultata: 16. srpnja 2012. Podjela svjedodžbi: 16. srpnja 2012.

Učenici koji na kraju nastavne godine budu upućeni na popravni ispit, ispite državne mature moraju ponovo prijaviti te polagati u jesenskom ispitnom roku.

5KAIROS

AKTUALNO

Važne informacije za maturante 4a, 4b, 4e, 4f !!!

• Sve informacije o državnoj maturi možete pronaći na adresama www.postani-student.hr i www.ncvvo.hr, a na http://ispiti.skole.hr i www.studij.hr pokre-nuti simulaciju ispita i informi-rati se o prijavama na studi-jske programe.

• Izgubljene korisničke podatke (PIN, TAN) možete dobiti tako da pošaljete SMS poruku sadržaja OPET s broja mobilnoga telefona zavedenoga u sustavu na broj 66354. Učenici novo korisničko ime i lozinku tre-baju zatražiti kod administra-tora u školi, prof. I. Smlatića (knjižničara).

• Prijave studijskih pro-grama traju od 1. prosinca 2011. do 16. srpnja 2012. go-dine.

• Prije prve prijave u sustav potrebno je proučiti brošuru koja je dostupna na www.postani-student.hr te Pravilnik o polaganju državne mature. Također, nužno je dobro pročitati i prihvatiti Opće uvjete prijava ispita državne mature i studijskih programa prilikom prve pri-jave.

• Za neispravno une-sene podatke učenici se

obraćaju ispitnim koordinato-rima u školi, svi ostali kan-didati Središnjemu prijavnom uredu (mail:spu@azvo.hr, tel: 01 6661 520).

Za učenike trećih raz-

reda i sve ostale….

Učenicima trećih razreda i svima koji nakon završenog srednjeg obrazovanja žele studirati, napominjem da već sada prouče ispitne kata-loge te Pravilnik o polaganju državne mature koji se nalaze na mrežnim stranicama Cen-tra www.ncvvo.

Na istim stranicama na-laze se i ogledni primjerci tes-tova iz pojedinih predmeta kao i svi testovi koji su se do sada pisali. Sve to može pomoći za pripremu ispita državne ma-ture i za postizanje što boljeg uspjeha na ispitima.

Naravno, u ukupan broj bodova, osim rezultata na ispitima, zbrajaju se i ocjene koje učenici postignu tijekom školovanja iz svih predmeta. Zato je važno redovito pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u obradi nastavnoga gradiva, učiti s razumijevanjem i tada uspjeh neće izostati.

Svim učenicima želim puno uspjeha u radu.

Ispitni koordinator: Vinkica Jaman, prof.

Školski odbor Srednje strukovne škole „Blaž Jur-jev Trogiranin“, na sjednici održanoj dana 31. 10. 2011.g., uz prethodnu suglas-nost ministra Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, donio je odluku o imenovanju ravnatelja škole.

Tom odlukom, za ravnatelja škole ponovno je imenovan dosadašnji ravnatelj prof. Ivan Grga. Prof. Ivan Grga na ovoj je funkciji od 15. 11. 2003. g. te je tom odlukom započeo teći njegov treći mandat.

Želimo mu da i dalje uspješno rukovodi radom naše škole na dobrobit svih učenika i djelatnika ove ustanove.

Uredništvo

6 KAIROS

RAZGOVOR

Svi želimo biti prepoznatljivi i uspješni, a kako to postići reći će nam, trenutno u svom punom elanu, profesorica Vesna Josipović.

Možete li nam se pred-

staviti za školski list?Diplomirala sam matema-

tiku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, smjer: matematika, informatika i statistika te stekla zvanje diplomirani inženjer matematike. Kad sam počela raditi u školi, završila sam do-punsko psihološko-pedagoško obrazovanje. Od 1. rujna 1995. radim kao nastavnica matematike u SSŠ „Blaž Ju-rjev Trogiranin“, a prije toga radila sam kao programer u Brodogradilištu Trogir i u osnovnoj školi kao učiteljica matematike.

Osim što radite u školi, Vi pišete i knjige?

Tako je! Napisala sam devet knjiga: udžbenike za

3. i 4. razred za hotelijer-sko–turističke tehničare, vježbenicu - Metode gos-podarskog računa, komplet udžbenika za kuhare i kono-bare te prateće priručnike za nastavnike.

Po Vašim uspjesima, poznati ste i izvan naše škole! Koja su Vaša dosadašnja postignuća?

2009. godine pobije-dila sam na Microsoftovom natjecanju Primjena računala u obrazovanju s temom Lin-earna funkcija te sam kao predstavnica Hrvatske bila i na Europskom natjecanju u Beču.

Također,sudjelovala sam u projektu Tesla u školi pod pok-roviteljstvom MZOŠ-a, držala predavanja na državnim i županijskim seminarima, vo-dila online seminare, tzv. we-binare, a četiri godine bila sam voditeljica Županijskog stručnog vijeća nastavnika matematike. U organizaciji

CARNET-a, studirala sam 2006./2007. g. online i završila E-learning akademiju – smjer dizajner tečaja, a rezultate tog studiranja možete vidjeti na mojoj web stranici Primjene matematike.

Trenutna titula mi je pro-fesor mentor, ali uskoro ću napredovati u profesor sav-jetnik.

Kakvi su bili Vaši prvi radni dani u školi?

Počela sam raditi u os-novnoj školi u Bliznoj. Uvjeti rada bili su loši, a škola u raspadajućem stanju. Bilo je malo učenika, ali mnogo problema oko prijevoza. Ni kvaliteta nastave nije ispunila moja očekivanja. Trebalo se prilagoditi situaciji, učiti, a životna škola još uvijek traje! Ipak, ono što moram istaknuti su divni ljudi koje sam up-oznala, kolege koji su i danas moji dobri prijatelji, nezabo-ravna druženja i optimizam koji nas je držao.

Što se promijenilo u Vašem radu u odnosu na početke rada u školi?

Danas radim u matematičkom kabinetu, li-jepoj učionici ukrašenoj matematičkim posterima i cvijećem, opremljenoj računalom i LCD projektorom, ali na žalost bez pristupa In-ternetu (što je trenutno veliki nedostatak). U radu koristim besplatni matematički program GeoGebru koji je preveden i na hrvatski jezik. Koristim ga s

SAMOPOUZDANJEM DO USPJEHA U ŽIVOTU

7KAIROS

RAZGOVOR

mjerom jer mnogi učenici nisu navikli na nove načine rada. Učenike nastojim aktivirati seminarskim radovima, zanim-ljivim zadatcima i korištenjem GeoGebre za bolje razumi-jevanje. Svi mogu lako dobiti dobru ocjenu, ukoliko se malo potrude.

Možete li nam otkriti neke svoje kvalitete?

Volim promjene i mod-eran način rada - uz računalo. Volim izazove i učenje. Tol-erantna sam, komunikativna, poštujem učenike i njihova prava. Kažu da sam stroga jer ne dijelim lako dobre ocjene, a ponekad, umjesto matema-tike, tema nastavnog sata je bonton. U slobodno vrijeme plešem, čitam knjige, a vrt-larstvo me posebno opušta i čini sretnom! Imam jedno divno čupavo stvorenje - psića, Bishonku Helu, koju svi obožavaju. Inače sam polu-vegetarijanka, ne jedem meso i mesne prerađevine.

Što Vas raduje u radu s djecom?

Uvijek me obraduje kada učenici dobiju dobru ocjenu ili

kad ih posebno zainteresiram za rad. Posebno me raduje kad pomognem učeniku ot-kriti njegov potencijal, kad ga približim matematici. Većina učenika dolazi s pretpostavkom kako je matematika bauk. Iz-razito je teško učenicima prvih razreda koji imaju strah od matematike, ne rade dovoljno, a i trebaju se naviknuti na rad novog nastavnika. Svaki nastavnik ima svoje kvalitete i načine rada. Osobno ne volim, kao ni većina mojih kolega, kad netko komentira moj rad i način ocjenivanja.

Kako rješavate probleme?Razgovorom, strpljenjem,

tolerancijom i ne odustajan-jem od stavova u koje čvrsto vjerujem.

Da niste profesorica matematike, šta biste bili?

Možda bih bila arhitekt, volim arhitekturu.

Zašto vas toliko privlače plesovi?

Dok sam studirala, dvije sam godine plesala latino ple-sove i ta ljubav prema plesu zadržala se do danas. Ples

SAMOPOUZDANJEM DO USPJEHA U ŽIVOTU me zabavlja i opušta, a glazba me pokreće i daje inspiraciju. Salsu plešem već dvije go-dine. To je težak ples jer treba slušati i osjetiti glazbu, naučiti razne fi gure i prepoznati sig-nale koje partner šalje.

Volim plesati cijelim tije-lom, a ne samo nogama, os-jetiti muziku, plesati srcem. Plešući se družim, zabavljam i putujem na salsa festivale.

Koji je Vaš neostvareni san?

Željela bih otići na Kubu.

Je li Vam u rodu predsjed-nik Republike Hrvatske?

Da, u daljnjem rodu. Moj stric mu je prvi susjed u Baškoj Vodi. Moj otac je iz Basta, malog mjesta podno Biokova, s predivnim pogledom na Baško Polje i Bašku Vodu.

Što biste napravili da dobijete na lotu?

Napravila bih tulum i počastila sve svoje prijatelje, kolege i učenike. Jedan dio novca donirala bih školi, kako bi svaka učionica imala pristup Internetu. Kupila bih stan, iako već imam jedan, i putovala po svijetu. Zanimaju me prirodne ljepote i svjetska čuda.

I za kraj, koji je Vaš sav-jet za uspješan život?

Treba uživati u malim stvarima, smijati se što više, družiti se s prijateljima i zabav-ljati, ali pritom ne zanemarivati svoje obveze. Vjerujte u sebe, radite i uspjeh neće izostati!

Laura Kolenko & Dajana Bobaš 3.a

8 KAIROS

PUTOVANJA

E K S K U R Z I J A 2 0 1 1.

Na nezaboravno putovanje kren-uli smo 31. kolovoza u kasnim večernjim

satima. Nakon dužeg putovanja, stigli smo u Beč, smjestili se u hotel te kren-

uli u razgledavanje prekrasnih znamenitosti. Poslije objeda započelo je spremanje za večernji

izlazak u zabavni park Prater; vlakovi smrti, kuća straha, velika zmija i likovi iz bajki uljepšali su nam

doživljaj Beča i skratili vrijeme. Drugog smo dana krenuli put prekrasnog Praga, našeg

glavnog odredišta gdje smo proveli pet nezaboravnih dana. Svakog jutra odlazili smo razgledavati Prag i okolna mjesta, a

slobodno vrijeme koristili za odlazak na objed, ispijanje kave i shopping. Gubljenje stvari, nesnalaženje po velegradu, kašnjenje na autobuse – sve je to bila naša stvarnost, ali u tom i jest najveća čar naše avanture. Svaku večer uživali smo u orga-niziranim zabavama u najvećoj diskoteci Centralne Eu-

rope gdje bi uz domaće djeve, dobru glazbu i odlično društvo noći nevjerojatno kratko trajale. Iako željni sna, prijatelja, obitelji i mamine kuhinje, odlazak kući nije nam se dopao. U Trogir smo se vratili umorni, pospani i bez kune ili krune u džepu, ali s uspomenama i doživljajima koje bi svatko trebao iskusiti.

Kristina Bašić 4.b

9KAIROS

PUTOVANJA

Britanski list The Sunday Times objavio je rang

listu pedeset najljepših svjetskih pješačkih tura, a drugo mjesto, nakon brda Gencoe u Škotskoj, pripalo je dubrovačkim zidinama koje su daleko iza sebe ostavile neke od svjetski poznatih atrak-cija.

Izlet u Dubrovnik za 4.a i 4.b organiziran je 16. listopada u pratnji profesorica Lukrecije Jelavić Šako i Nade Grge. Du-brovnik je grad opasan 1940 m dugim kamenim zidinama. Mnogi od nas prvi su put posjetili zi-dine koje su nas oduševile, baš kao i mnogobrojne turiste koji su bez daha šetali i razgledavali. Novost i zanimljivost vezana uz dubrovačke zidine i povijesnu jezgru je ta što se priključuju pop-isu svjetskih znamenitosti (među kojima se već nalaze piramide u Gizi, atenska Akropola, Eiffelov toranj, Buchingamska palača i londonski Tower.) koje noću obasjava rasvjeta međunarodnog branda Philips.

Nakon posjeta dubrovačkim zidinama otišli smo na ručak i kavu. Poslušali smo savjet naše prof.Lukrecije i izabrali pizzeriju Olivu gdje su cijene pristupačne u odnosu na druge pizzerije. Poslije odmora posjetili smo kulturno-po-vijesni muzej smješten u gotičkoj palači. Unutar muzeja, koji je inače sastavni dio dubrovačkih muzeja, nalaze se ambijentalno postavljene dvorane s očuvanim antičkim namještajem te upor-abnim predmetima poput slika uglavnom hrvatskih i talijanskih majstora. U muzeju smo se kratko

zadržali, ali i dobro zabavili zbog smiješnih zgoda s prof. Nadom. Naime, kad je Nina stala pored klavira, prof. Nada ju je glasno opomenula da slučajno ne sjedne na klavir, a Nina je mirno i ironično odgovorila: „Ma neću, ne brinite, mislila sam svirati!“ Prolazeći glavnom ulicom u gradu – Stradunom, osjećali smo se poput mnogih zvijezda koje su njome koračale, kao što su: Mickey Rourke, Kevin Spacey, Sean Connery, Tom Cruise, Be-yonce. Na središnjem smo trgu, gdje se nalazi i Crkva sv. Vlaha, posjetili i Bonbonniere Kraš te uživali u poslasticama.

Posvećena zaštitniku Du-

brovnika, sv. Vlahu, crkva posto-jano stoji već mnoga stoljeća, simbolizirajući opstojnost ovog bajkovitog grada. U Dubrovniku se sv. Vlaho štuje od 10. stoljeća. On je spasio Dubrovčane kada su Mlečani usidrili svoje brodove u Gružu i pred Lokrumom. Dubrovčani su s povjerenjem prihvatili njihove priče kako će nakon što nabave hrane i pića, krenuti prema Levantu, a oni su iskoristili tu priliku i razgledali grad tražeći mu slabe točke kako bi ga osvojili. No, sv.Vlaho ob-javio je župniku Stojku njihove namjere i spasio grad od noćnog prepada. Župnik ga je opisao kao sijedog starca duge brade s biskupskom kapom na glavi i štapom u ruci. Dan sv. Vlaha slavi se 3. veljače, a njegov blag-dan proglašen je i Danom grada Dubrovnika.

Posebno nam se svidio caffe bar Art koji je „slika umjetnosti“. Naime, umjesto na stolicama sjedili smo u kadama, a stolovi su napravljeni od bubnja peri-lice rublja.

U 20 smo sati namjeravali krenuti kući, ali smo zbog kvara autobusa krenuli sat kasnije te se uspavani vratili u naš Trogir.

Maja Karalić 3.a

JEDNA OD NAJLJEPŠIH SVJETSKIH ATRAKCIJA

10 KAIROS

AKTUALNO

ŠVET IVANE O’ MOGA TROGIRAMora bit

da su ti stari Trogi-rani bili veliki berekini kad

je neka nepoznata tadašnja cura ovako molila švetoga Ivana, nebeskog

zaštitnika moga grada, da joj pošalje nekoga lipoga mladića. Uvjeti su bili da ne puši, da nije

pijančina i da nema običaj odlazit u kažin… Zar je tražila puno? A da je ta cura i u ono doba imala stav i

personality, dokazuje ova odlučna tvrdnja da više neće ići u crkvu ako joj se ne usliši želja. Jeste li vidili?!

Eto, ostala je ta pisma koja će se danas puno puta slušati, a i triba tako, neka se zna da danas moj lipi mali grad slavi svoga švetoga Ivana Trogirskog. A izuzetno je lipo bilo slušat pismu jutros kad su zazvonila zvona…

Zanimljivo je da je sveti Ivan upravo autohtoni „fetivi“ svetac. Legenda govori da je u 11. stoljeću papin poslanik prolazija ovin krajevima, da je u njegovoj pratnji bija i naš Ivan koji je u to doba bija poznat kao učen svećenik. I onda su Trogirani zamolili po-slanika da im ga postavi za biskupa. Poslanik je naravno udo-voljio tom zahtjevu, a očito ni sam Ivan nije imao ništa protiv. A svi su bili zadovoljni uvjetima ponuđenog ugovora…

Sveti Ivan je ostao zapamćen po mnogim čudima. Uspija je odgovorit od nauma pomahnitalog ugarskog kralja Kolo-mana koji je ničim izazvan tija razorit Trogir 1105. godine. Navodno se mnoge tadašnje zgrade nisu uklapale u prostorne planove, a nije bija donesen ni GUP!

Zato je naš šveti Ivan bija glavni pokretač izgradnje naše katedrale koja se gradila nekoliko

stoljeća, a i vridilo je, šta bi reka Oliver. Pa iako je posvećena svetome Lovri, ipak je

u narodu zaživila kao katedrala sve-toga Ivana jer se u njoj nalazi i

njegov grob.

11KAIROS

AKTUALNO

Učenici ugostiteljsko - turističkog smjera Sred-

nje strukovne škole „Blaž Jurjev Trogiranin“, kao i proteklih, i ove su se godine uključili u program proslave Dana grada i blagdana sv. Ivana - zaštitnika grada Tro-gira.

Dva dana, u subotu i nedjelju, u kuhinji naše škole učenici su za mnogobrojne goste koji su tim povodom stigli u Trogir (među kojima su bili i sudionici europ-ske konferencije o zaštiti kul-turne baštine i predstavnici gra-dova prijatelja) pripremali razne delicije. Time su potvrdili svoje kulinarske vještine i iskazali se u serviranju te posluživanju jela i pića. Bilo je prelijepo vidjeti kako se kao vrhunski konobari, a ne kao još uvijek učenici naše škole, s mnogo gracioznosti i sa smiješkom obraćaju gostima te ih ljubazno nude pićem, predje-lima, jelima i desertima. Sve je proteklo toliko ležerno da su poh-vale pljuštale sa svih strana.

No, tu priči nije kraj. Kada je slavlje završilo, vrijedne učeničke ruke prionule su čišćenju i pospre-manju kuhinje i posuđa. Naravno, i to je proteklo bez riječi prigov-ora ili znakova umora. Krateći vrijeme šalom, brisali su posuđe i spremali ih na police.

Upitali smo ih jesu li se umo-rili i dobili smo sljedeći odgovor: - Ma, što nas to pitate! Tko bi se pored našeg mentora prof. Nikice Ševe mogao umoriti? On je naš stručni i moralni poticaj i zato nam ništa nije teško. Od njega kao „meštra od kužine“, koji je zato ove godine dobio i na-gradu Grada, upijamo znanje o kulinarstvu, ali profesor nam je i dobar pedagog, prepun strpljenja i razumijevanja. U svakoj situaciji,

MEŠTAR OD KUŽINE DOBITNIK NAGRADE GRADA

pa i na poneki naš nestašluk, reagira pravedno, a da pritom njegovu reakciju ne osjetimo kao oštru kritiku. I zato nama s našim profesorom Nikicom Ševom ništa nije teško pa ni ovogodišnji angažman oko proslave Dana grada! - sa smiješkom će jedan od učenika.

Koliko je prof. Ševo uviđajan prema svojim učenicima i sami smo se uvjerili kada su sti-gle pizze kojima ih je nakon pospremanja kuhinje počastio. Podsjetimo na to da su učenici ugostiteljsko - turističkog smjera naše škole redoviti sudionici raznih školskih, međužupanijskih i državnih natjecanja. Brojna priznanja i medalje koje krase vitrine Škole potvrđuju koliko su uspješni, što je veliki razlog zadovoljstvu prof. Ševe, kao i ravnatelja Ivana Grge.

Marijana Bareta 3.a

12 KAIROS

STRANI JEZICI

Friendship is the most pre-cions thing in the world

There is no such wonderful thing in the world like friendship. My friends are the most important persons in my life and I love them very much. Of course, I have lots of good friends becouse I am a social person, but only two persons of those friends are friends that make my life complete. They always make me smile, even when I am very sad or angry with somebody. I always felt sorry for people who have no friends because they are missing someting so awesome and great!

The two friends that I have mentioned before, are the girls that I know for almost all my life (or it just seems to me it’s like that) ?. The special thing about us three is that we go to music high school together. Anđela and me play the violin and Vesela plays the piano, so we really under-stand each other. Our conversations are always very interesting because we talk about music. The sad thing about our friendship is that we live in completely separated places. I live in Okrug Gornji, Anđela lives i Trogir and Vesela in Kaštel Kambelovac, so we don’t see each other very often since the school has started. We went to the same class in primary school, so this is a bit hard for us. Vesela even goes in different shiff and we are very sad because of that. In primary

school, lots of our classmates were jealous with us because we were in such good rela-tions. We are all very different in some ways, but in the other way, we are like twin sisters. Tomorrow Vesela has her 15th birthday. I can’t wait to see her! I miss her very much because she is very special and she always listens to me. She is a lot more serious than Anđela. Anđela is a bit crazy in her own way, but I adore her just like that. We were always together this summer, no one could separate us. No one didn’t even try… The funniest part of our friendship is that we always laugh when we are together. Even when there is nothing funny, we giggle for no reason. People often think we are crazy when we are together becouse we laugh all the time. I can talk with them about everything and they always give me some advice.

We became such good friends in 7th grade on our class trip. Since than, we are unseparable. That is why I totally agree with the sentence „Friendship is the most precious thing in the world“, because it is really true. And not only precious, it is the most beautiful, important, valuable and perfect thing in the world. That is just my opinion, but I think that all people who have friends like I have, think the same way as I do.

Iva Pecotić 1.a

Valerija Čamber 2.a

13KAIROS

STRANI JEZICI

Es weihnachtet sehr

Im Winter ist der Advent ohne Zweifel die schönste Zeit. Überall liegt ein typisch weihnachtlicher Duft in der Nase und einige Wochen bevor der Weihnachtsmann kommt, wird die Krippe im Wohnzimmer aufgebaut. Kinder und Eltern fangen an, Plātzchen zu backen und die Kinder schreiben ihre Wun-schzettel an den Weichtsmann.

Auf dem Programm stehen Weihnachts-feiern im Sportverein und im Kindergarten, sowie in der Schule und die Vorfreude auf das Fest der Liebe wāchst mit jedem Tag. Zu Hause werden die Zimmer weihnachtlich geschmückt. Harmonie herrscht in allen Ecken der Welt und man kommt endlich einmal zur Ruhe.

Man hetzt von Laden zu Laden, über-legt hin und her, um lāstige Geschenke zu kaufen. Die Ruhe ist wieder da, wenn man alles gefunden hat. Nun werden die Geschenke liebesvoll eingepackt. Und dann ist der langersehnter Heilige Abend da. Die Wohnungen werden nochmals auf Hoch-glanz poliert, die Lichter angezündet und dann ist es nicht so weit. Der Weihnachts-mann kommt und man freut sich nicht nur über die Geschenke, sondern auch darüber, dass man endlich ein paar Tage für sich und seine Familie teilt.

Laura Kolenko 3.a

L o s t r e s s

Oggi, mi sembra che tu� o il mondo sia troppo stressato. Il lavoro e` una delle cause della vita stressante. La gente corre da un all` altro obbligo. Ma com` e` possibile non essere stressato con ques� ritmi frene� ci?

Lo stress e` la mala� a d` oggi ed e` la causa princi-pale di tu� i problemi della salute. Anch` io mi sento molto stressata ul� mamente. Ho una faccia stanca, non dormo abbastanza, solo cinque ore a no� e, ma credo che sia neccessario almeno se� e ore a no� e. Anche se io sono giovane, sento la pressione del mondo moderno. Spesso guardo dei fi lm o lego dei libri fi no alle ore piccole. Mia sorella pensa che io sembri molto stressata nell` ul� mo tempo e mi consiglia di dormire abbastanza per sen� rmi riposata. Devo pensare di piu` alla propria salute. Io mangio sempre qualcosa la mat-� na, non dimen� co mai fare la colazione perche´ e` il piu` importante pasto del giorno. Non faccio lo sport. Confesso, sono troppo pigra. Nel tempo libero vado in montagna dov` e` l` aria fresca. Non vivo in una grande ci� a`, cosa e` un vantaggio. Ogni giorno cammino 20 minu� dalla mia casa alla stazione d` autobus. Spesso prendo delle vitamine, sebbene siano solo gli integra-tori della nutrizione.

Io penso che per stare fresco e sano sia importante non pensare allo stress ma alle altre cose che fanno la vita piu` bella. Secondo me bisogna fare qualcosa ril-assante. Quando sono stressata, di solito telefono alla mia migliore amica e parliamo per ore. Uno dei migliori consigli e` senza dubbio ascoltare la musica.

Maja Karalić 4.a

Mia Grozdanić 1.a

14 KAIROS

KROZ ŠKOLU

Još jedan oproštaj, ali ne konačan! Donedavno

djelatnik, a od rujna 2011. go-dine postaje umirovljenik leg-endarni prof. Marin Rožić, poznat i omiljen nizu naraštaja naše škole. Službeno smo ga ispra� li u zasluženu penziju na sjednici Nastavničkog vijeća 23. prosinca 2011. Prigodne govore održali su ravnatelj Ivan Grga i profesorica Nella Burić, kao dugogodišnja kolegica profesora Rožića, koja mu je, u ime Škole, uručila da-rove. Cijenjenom kolegi svi smo zaželjeli dobro zdravlje i što duži vijek.

Tko je Marin?I profesor.I čovjek od pera.I čovjek od mo� ke.I poslovni čovjek.Podvučemo li crtu, zajednički

nazivnik bit će - Marin Rožić. Opraštamo se od inven� vnog,

domišljatog kolege koji iz pros-vjete odlazi u blaženu mirovinu baš u „pravo vrime“. Teško ga je „ukalupi� “, stavi� u jednu ladicu i izvući njegove bitne osobine i zasluge.

Ljude obično smjes� mo u jedan od nekoliko pre� naca:

1. kvalitetan profesor s bog-atom karijerom

2. krea� van pojedinac s nizom uspjeha u sijanju znanja

3. suosjećajan, odgovoran, pažljiv i dobar kolega

4. uspješan predavač sa smislom za humor

5. odmjeren, racionalan čovjek koji zna u teškim trenutc-ima odvoji� bitno od nebitnog itd.

Ali prof. Marina ne možemo

NIJE MARIN ZA JEDNU F I JOKU

stavi� u škafe� n, izvući ga i okara-kterizira� jednostrano, jednodi-menzionalno. Reći o njemu išta originalno nije nimalo lako jer je sām i više nego originalan. Svojim aforizmima otkriva dublje i smis-lenije lice stvarnos� . Nostalgičar je prof. Marin kada šeta kaletama Trogira želeći možda oživje� stare vrijednos� , jezik i mirise ovog grada.

Nov, drukčiji, životan, često neshvaćen, ali nikad zatvorena srca i nezaposlenog uma.

To je Marin!Čovjek koji zna ču� , pomoći

kolegama i učenicima kad je najpotrebnije. A život mu je niz anegdota ili on sām stvori aneg-dotu iz naoko beznačajnih okol-nos� .

Kakav je Marin, takvi su i da-rovi Škole koji će ga podsjeća� na nas u godinama koje slijede.

1. pero – neka napiše još pjesama i sentenci koje želimo pročita�

2. mo� ka – da može masline okopa� i da� oduška vječno za-poslenom umu

3. brod „Pravo vrime“, na žalost na slici, neka plovi novim morima uspješnog poslovnog čovjeka

4. slika s primorskim mo� v-ima koja će mu ublaži� nostalgiju za prohujalim godinama.

Sretno u zasluženoj mirovini, iako znamo – neće Marin miro-va� !

I profesor!I čovjek od pera!I čovjek od mo� ke! I poslovni čovjek! Doista, nije Marin za jednu

fi joku!

Uredništvo

15KAIROS

ALBUM

UČ EN I C I U R AZN IM P R I GODAMA

16 KAIROS

ALBUM

3 . B A K A L A R I J A D A U H R V AT S K O J

Zamjenik župana Visko Haladić (drugi slijeva) otvara 3. Bakalarijadu u nazočnosti sudionika i uzvanika

Podjela bakalara pristiglog kočijama iz Skandinavije Neki od sudionika i uzvanika

Sv. Nikola i viniška nevista Šveđanka s bakalarom Prijatelji ojkavice i sv. Nikola u kočiji

17KAIROS

ALBUM

Učenička zadruga OŠ Slatine Prijatelji ojkavice Organizator - konobar

Učenici i ocjenjivački sudŠampion - Gastro izložbaDavor Kostović Srebro - Daša Bedalov

Kuhari profesionalci: 3. - 1. - 2. mjesto T. Čičak i dograd. V. Zelalija Šampion - Srednja škola bana Jelačića Sinj

Učenici i mentori Kuhari profesionalci s ocjenjivačima i akademikom B. Lučićem

18 KAIROS

ALBUM

UČENICI I DJELATNICI U RAZNIM PRIGODAMA

19KAIROS

ZANIMLJIVOSTI

Pomalo nesvakidašnja vijest osvanula je u svim sv-jetskim medijima. Obitelj Duggar iz američke savezne države Arkansas objavila je vijest kako iščekuje dijete, i to 20. po redu. Jim Bob i Michelle upoznali su se početkom 80-ih. Bili su kao i svaki drugi prosječni mladi par i slijedili su očite korake – nakon kraće veze odlučili su se vjenčati. Na početku braka štitili su se kontracepcijskim sredstvima smatrajući se premladima za stvaranje obitelji. Međutim, ne ide uvijek sve po planu! Čak i uz zaštitu, tri godine nakon vjenčanja, Michelle je ostala trudna po prvi put i rodila dječaka Joshuu. Nakon njega nisu planirali imati djecu barem nekoliko godina. Međutim, Mi-chelle je ponovno zatrudnjela. Nažalost, doživjela je spon-tani pobačaj te izgubila bebu. Smatrali su to Božjom voljom,

odnosno opomenom i kaznom zbog korištenja kontracepcije te su zajedno odlučili kako se više neće štititi, već će dati svoj život u Božje ruke. Nedugo nakon toga Michelle je ponovno ostala trudna i prvi put rodila blizance Janu i John-Davida. Nakon ovog poroda majka je otprilike sva-kih godinu i pol bila trudna te tako provela čak 14 godina u „drugom stanju“. Zbog svega navedenog, Michelle je osvo-jila i nagradu za mladu majku godine 2004.

Danas Jim i Michele imaju deset djevojčica i devet dječaka. Još jedna zanimlji-vost ove obitelji je i ta što je bračni par Duggar rela-tivno mlad, naime oboje su u ranim 40-ima, a već su post-ali djed i baka. Njihov najs-tariji dvadesettrogodišnji sin postao je otac po drugi put najavivši kako će se ugledati

na svoje roditelje. Za svoju brojnu obitelj Jim Bob je osigurao kuću od 650 kvadratnih metara i život bez kredita. Radi kao trgovac nekret-ninama i ulagač te savršeno brine za ispunjenje svih potreba svoje djece koja su u dobi od 16 mjeseci do 23 go-dine.

Odgoj ove djece poprilično je strog. Ogra-

ničeno im je gledanje tele-vizije, a upotreba interneta je zabranjena. Dječaci imaju kratku, a djevojčice dugu kosu i podučavani su kod kuće prema naprednom kršćanskom pro-gramu. Starije dijete pazi na mlađe i pomaže mu u sva-kodnevnim obvezama. Nijedno od djece nikada ne izlazi vani kako bi upoznalo djevojku ili mladića, već to rade kao i nji-hovi preci udvarajući se pod nadzorom bez ikakvog tjeles-nog kontakta, što je vjerojatno razlog da nakon kraće veze stupaju u brak.

Svaki dan obitelji Duggar zabilježen je kamerama i prika-zuje se na televiziji. Snimanje ovog serijala započelo je prije nekoliko godina kada su Dug-garovi imali tek šesnaestero djece, a nastavlja se i danas.

Mia Grozdanić 1.a

I Š Č E K U J U Ć I 2 0 . D I J E T E

20 KAIROS

NATJECANJA

NATJECANJE U KUHANJU BAKALARATreća po redu Bakalarijada

u Hrvatskoj održana je od 9. do 11. prosinca 2011. u Trogiru. Domaćin ove manifestacije bio je hotel Sve� Križ u Arbaniji na otoku Čiovu. Organizator Baka-larijade je PZ Rašeljka iz Trogira, a suorganizator Udruga TOMS. Pokrovitelji manifestacije su: Splitsko-dalmatinska županija, Grad Trogir i Zadružni savez Dal-macije, dok su sponzori bili: hotel Sv. Križ, restoran Sv. Dominik, TZ grada Trogira i POU Trogir. Na manifestaciji je bio prisutan i ravnatelj naše škole, a hvale vri-jedno je istaknu� učenice Kris� nu Bašić i Katarinu Štakić (zanimanje HTT) te Mateu Jakovljević (smjer konobar) koje su predstavljajući našu školu vrhunski odradile svoj posao.

Prvog dana, prije samog ot-vorenja, došli su sa dalekog sje-vera sv. Nikola (Tonči Barada) i viniška nevista - Šveđanka (Karin Anđelić), i to kočijom Pave Bilića iz Trogira. Iz torbi što su ih imali u rukama, prisutnima su dijelili bakalar. Nakon njih, s� gli su i pri-jatelji Ojkavice iz Kaštel Staroga koji su na Čiovo doputovali u kočiji Ante Vule� na iz Kaštel Novog.

Nakon toga, slijedilo je službeno otvorenje manifestacije uz hrvatsku himnu. Cilj Baka-larijade je promocija i prezen-tacija izvornih hrvatskih proiz-voda, kao što su domaći luk – češnjak, maslinovo ulje i vino, što su ujedno i glavni sastojci jela pripremljenog od bakalara. PZ Rašeljka po� če ekološku proiz-vodnju posebice češnjaka, koji je u njihovom pakovanju od pet

glavica i bijeloj mrežici s deklara-cijom i pričom na če� ri jezika obišao cijeli svijet.

Bakalar uvozimo, ali kao namirnica on se od daleke po-vijes� nalazi na dalma� nskom stolu u predbožićno vrijeme. Ova je manifestacija ujedno i promocija Trogira, Splitsko-dal-ma� nske županije, Dalmacije i cijele Hrvatske u ovo ‘gluho’ vri-jeme turizma. Manifestacija je održana u prostoru � k uz more i barke, što je uz kočije i sv. Nikolu dalo pravi predbožićni ugođaj. Dožupan Splitsko - dalma� nske županije Visko Haladić u svom je uvodnom govoru naglasio kako Županija podupire ovakve mani-festacije fi nancijski i moralno jer se nešto dobro događa u ovo ‘mrtvo’ vrijeme u pogledu tur-izma, a na ovaj način se po� če proizvodnja luka, maslinova ulja i vina koji su jedni od vodećih pol-joprivrednih proizvoda u Županiji i Dalmaciji. Ovim po� cajem zadržavamo ljude na selu koji

osiguravaju sebi egzistenciju, a od toga ima koris� cijelo društvo kroz poreze i zdravu hranu koja je veliki čimbenik u očuvanja zdravlja stanovništva. Potom je dožupan Haladić službeno otvo-rio 3. Bakalarijadu u Hrvatskoj. Manifestaciju su svojim nastu-pom uveličali prijatelji Ojkavice, kantautor Ivan Cino� i Davor Kostović koji je za ovu prigodu na-pisao i na viniškoj čakavici odre-ci� rao pjesmu ‘Bakalar’. Da bi sve proteklo dobro, manifestaciju je blagoslovio fra Ivo Sadrić, župnik župe sv. Jakova iz Trogira.

Učenici kuhari kuhali su jela od bakalara uz nadzor ocjenjivačkog suda u sastavu: Marko Perić, Božo Lučić – kulinarski akademik i Tomislav Čičak. Is� sud ocjen-jivao je jela spravljena od baka-lara iz kućne radinos� u kategoriji gastro izložba Badnja večer. Prvo mjesto i zlatnu medalju s peha-rom i diplomom zlatnog sjaja os-vojio je Davor Kostović iz Vinišća s jelom ‘’bakalar na mornarski’’,

Kuharica profesionalka Ankica Ivanović i ocjenjivač Marko Perić

21KAIROS

NATJECANJA

drugo mjesto i srebrnu medalju s diplomom srebrnog obilježje osvojila je Daša Bedalov iz Splita skuhavši ‘’zapečeni bakalar’’, a treće mjesto i brončanu medalju s diplomom brončanog obilježja osvojio je Dominik Anđelić iz Vinišća pripremivši ‘’bakalar na bianco’’.

U isto vrijeme, strukovne škole iz Metkovića, Sinja, Omiša, Hvara, Biograda i Knina spravljale su bakalar za ocjenjivanje. Treće mjesto podijelile su strukovne škole iz Hvara, Biograda i Knina te dobile diplomu brončanog obilježja, dok je Srednja škola iz Metkovića osvojila brončanu medalju i diplomu brončanog obilježja. Drugo mjesto i srebrnu medalju s diplomom srebrnog obilježja osvojila je Srednja škola ‘Jure Kaštelan’ iz Omiša, dok je prvo mjesto zauzela Srednja stru-kovna škola Bana Jelačića iz Sinja osvojivši zlatnu medalju i pehar s diplomom zlatnog obilježja.

Tajnik Zadružnog savez Dal-macije Želimir Bašić održao je zanimljivo predavanje pod na-zivom ‘’Povijest konzumiranja bakalara na našim prostorima’’ i ‘’Sljubljivanje vina s jelima od bakalara’’, nakon čega se prišlo degustaciji ocijenjenog bakalara iz kućne radinos� te vina Ante Vule� na i Vlade Perišina. Sve je bilo spontano; jelo se i pilo po domaću. U hotelu su postavljeni

izložbeno-prodajni štandovi au-tohtonih proizvoda. Drugog dana održana su predavanja: Prehram-bena svojstva maslinovog ulja i njegov odabir kod pripreme jela od bakalara koje su održale San-dra Petričević i Miranda Vulić Žitko te Prehrambena i medi-kamentna svojstva bijelog luka – češnjaka što je održala Božena Beljan.

Drugog se dana sedam profesionalnih kuhara okušalo u spravljanju bakalara uz nad-zor ocjenjivačkog suda: Zlatko Marinović, Marko Perić i Alen Mančev. Prvo mjesto i zlatnu medalju s peharom i diplomom osvojio je Tomislav Čičak iz Cavtata, drugo mjesto i srebrnu medalju s diplomom osvojila je Lada Rakić iz Staševice te Petar Hure s Hvara, dok je trećeplasirani Boško Čapalija iz Vinišća osvojio brončanu medalju s diplomom. Četvrto mjesto podijelili su Toni Miloš i Goran Bonačić iz Splita te Ankica Ivanović iz Trogira.

U večer-njim satima proglašeni su pobjenici te se prisutnima pri-godnim riječima obratio član žirija Božo Lučić, akademik ku-linarstva pri H r v a t s k o m

kulinarskom savezu i čes� tao nagrađenima. Nagrade i priznanja učenicima kuharima uručio je Ivan Marjanica – upravitelj PZ Rašeljka; nagrade i priznanja ku-harima profesionalcima uručila je dogradonačelnica Trogira Ve-drana Zelalija; nagrade i priznanja sudionicima gastro izložbe ‘Bad-nja večer’ uručio je Ivica Bašić – predsjednik udruge UTIT TOMS. Potom je nastavljeno druženje uz bakalar i zabavu koju je osmislio Trio: Županović, Rožić i Jokić uz mandolinu i gitare.

Napomenimo kako je napravljen pomak u odnosu na prošlu Bakalarijadu. Naime, manifestacija se po prvi put održala u hotelu uz profesion-alni ocjenjivački sud, pehare, medalje, svečani domjenak i zabavu. Nadamo se kako će na-redna Bakalarijada bi� još bolja te posta� međunarodna.

Uredništvo

Šampionski bakalar Gastro izložbe i Davora Kostovića

Šampionski bakalar Srednje strukovne škole - SinjŠampionski bakalar - kuhari profesionalci / Tomislav Čičak

22 KAIROS

LITERATI

S A D A I N E K A D A Svijet u kojem živimo mijenja

se iz dana u dan. Ljudi su zaoku-pljeni mnogim nebitnim stvarima, nemaju vremena za sebe ni svoju obitelj, a pogotovo za druge po-jedince koji muku muče kako zaradi� kruh za život. Tehnologija je oduzela nekadašnju bliskost među ljudima; djeca se više ne igraju na ulicama i u prirodi, već su svi zatvoreni unutar sebe gdje se odvija novi, drukčiji svi-jet. Slušajući priče naših djedova, baka pa i roditelja, čujemo kako se uis� nu mnogo toga promije-nilo do danas. Naši djedovi i bake pričaju kako su u njihovo vri-jeme postojala pravila ponašanja prema roditeljima i odraslim oso-bama te ako ih se ne bi pridržavalo zaslužila bi se određena kazna. U njihovo vrijeme na očevu zapo-vijed nije se smjelo prigovori� , a kamoli negodova� i sukoblja-va� se s roditeljima kao što to mladi danas čine ignorirajući roditelje i tražeći zabavu na Facebooku. Ljudi su se zabavl-jali, pričali jedni drugima svoje dogodovš� ne i nije bilo svađe i razdora kao danas. Mnogo toga se promijenilo u malo vremena. Prije bi čovjek čuvao ovce i nala-zio zabavu u prirodi, a danas on ima svoje računalo i svoj vlas� � svijet. Nema one is� nske sloge i rados� .

Pojavom tehnologije i novih izuma oblikovao se sasvim novi, drukčiji svijet u kojem živimo, ali promijenio se i čovjek koji nimalo ne nalikuje na ono što je nekada bio. Jedini problem koji se zadržao do danas jest problem neravnoteže između boga� h i siromašnih ljudi. Kako

pos� ći da svi ljudi imaju jed-nako, da svi imaju kruha za jes� i vode za pi� , da ne budu zakinu� u osnovnim životnim potre-bama? Vidimo da je sve uzna-predovalo, ali kad prošećemo ulicom još uvijek možemo vid-je� ljude koji pretražuju konte-jnere u istrošenoj odjeći, a os-tali nemilosrdno prolaze kao da toga nema i kao da je sve u savršenom redu. Ne možemo ni zamisli� da ponudimo svoju kunu siromahu, žalimo se na bro-jne poreze, na vladu i „one“ koji sjede u posebnim naslonjačima i obnašaju visoke funkcije. Ljud-ska je pogreška ta što gledamo iz krivog kuta, imamo pogrešan pogled na život. Mislimo kako je sve loše i kako sve ide na gore te kako nema nade za ovaj svijet. Ne želimo pomoći sebi pa kako ćemo onda pomoći drugima? Ne pridržavamo se svojih dužnos� i obveza; bunimo se što dajemo porez državi, što plaćamo upis-ninu u škole, što dajemo prilog siromasima u Crkvi, žalimo se na ljude koji upravljaju državom.

Kada bi se sve prepus� lo na volju pojedinca, tek tad bi nastao kaos! Možemo samo zamisli� život bez prometnih znakova - ljudi bi vozili kako žele, nestajali bi brojni živo� u sekundi, svijet bi nestajao. Zato moramo obavlja� svoju dužnost, jer to što plaćamo porez, to je u svrhu zajedničkog dobra svih nas, a ne onih u udobnim naslonjačima; to je u konačnici za nas i našu obitelj. Vjerujem kako nije jednostavno razmišlja� pozi� vno, ali ako krenemo od sebe, bit ćemo primjer drugima koji će nas slijedi� i svijet će se s vremenom uvelike promijeni� .

Današnji čovjek zarobljen je mnogim nebitnim stvarima koje mu ne dopuštaju zdravo razmišljanje. Pored svega što se događa u svijetu teško je i za-misli� kako bi moglo bi� bolje. Među� m, ako se oslobodimo � h okova i pesimis� čnog stava te krenemo od sebe, nema sum-nje u promjenu ovog svijeta na bolje.

Maja Karalić 4.a

Valerija Čamber 2.a

23KAIROS

ZANIMLJIVOSTI

K R U H N A Š S VA G D A N J IKruh je oduvijek bio zrcalo

vremena. Postojala su vremena u povijesti čovječanstva kad ga je bilo u izobilju (za dobrih žetvi, mirnih razdoblja i dobrih vladara) ili kad ga nije bilo (za ratova, suša, bolesti, kriza...). Kruh je oduvijek značio život. Egipćani su ga pekli kao svag-danji proizvod već 1500 godina prije Krista. Kod stanovništva Europe prekretnica se događa u 19. st. kada, zbog maso-vne proizvodnje bijelog brašna, bijeli kruh postaje simbolom blagostanja i gospodstva. Nje-govi su se nedostaci poka-zali tek u 2. st. Prema potrošnji kruha po osobi Hrvati su među prvima u svijetu.

P š e n i c a , kao osnovni sas-tojak za kruh oduvi-jek se smatrala važnom za obitelj i za narod. Tko je imao žito nije se morao bojati gladi. Nutricionistički gledano, kruh je izvor ugljikohidrata, vitamina B-kompleksa i vlaknaste je struk-ture. Nekoć se u tijesto za kruh dodavalo samo sol i kvasac, a danas se koristi 5 do 10 aditiva kako bi mu se poboljšao okus, miris, izgled te produžio rok val-janosti. Tako se kruh od prije 50 godina i ovaj današnji uvelike razlikuju. Iako se proizvođači trude proizvoditi „zdrav“ kruh napravljen od punog pšeničnog zrna, na žalost to je više marketinški trik nego stvarno stanje. U svim vrstama kruha i peciva ima desetak aditiva (emulgatori, antioksidansi, konzervansi, soda bikarbona, izbjeljivači, askorbinska kise-

lina...) koji podižu tijesto, čine ga rahlim, sprječavaju nitavnost i oksidaciju masnoća te ga obogaćuju proteinima, vitamin-ima ili aromom. Pored aditiva, u kruh se dodaju i uobičajeni dodaci koji nisu otrovni, prim-jerice maslac, mlijeko u prahu, askorbinska kiselina, jaja, sol i kvasac. Ako je brašno dobre kvalitete, nije teško dobiti dobar kruh. S druge strane umijeće je izbrojiti adi-t i v e

koji se dodaju u glaso-

viti croissant, a njegova boja, hrskavost i svojstvena aroma rezultat su dodavanja istih.

Glavna dnevna namirnica oduvijek podliježe prijevarama, a najčešće se to događa za-mjenom kvalitete brašna. Ins-pektori otkrivaju kako se često pod raženim kruhom prodaje bijeli kruh, crno obojen s dodat-kom aditiva negropan. Takav kruh izgleda kao bijelac koji je u kazališnoj prdstavi morao odi-grati ulogu crnca. Osim sastava kruha upitna je i njegova težina jer aditivi vizualno napuhuju kruh i zadržavaju vodu. Takav kruh dobro izgleda dok je svjež, ali već nakon nekoliko sati kora mu se smežura, a pri rezanju čini se kao da je od gume. Ako je zrno pšenice malo i slabo, ono sadrži manje glu-tena koji je inače zaslužan za

bolje miješanje te zadržavanje forme kruha. Stoga se gluten često umjetno dodaje. Bez glu-tena su, naime, samo kukuru-zni i raženi kruh. Za 1kg kruha potrebno je 0,35 kg brašna, a ostalo su voda, kvasac i adi-tivi pa se, dakle, od kilograma brašna dobiju tri kruha.

Aditivi u kruhu i pecivu nisu tako opasni jer se troše u vrlo malim količinama. De-

setorostruko je veća opasnost od aditiva u suhomesnatim dimljenim proiz-

vodima. Slično je i s vinom. Naime, u vino

se dodaje oko 20 različitih aditiva, a jedan među njima je

i otrov. Radi se o preparatu sumpora koji se dodaje na unutrašnju stranu bačve kako bi se spriječila divlja ferment-acija. Ovi preparati otpuštaju sumpornu kiselinu koja uspi-jeva uništiti nepoželjnu mikro-fl oru, ali za posljedicu u vinu ostavlja tragove sulfi ta od kojih boli glava. Preparati sumpora ovdje imaju ulogu konzervansa, a svi su konzervansi manje ili više toksični.

Nekontroliranim dodavan-jem aditiva narušavaju se prava potrošača koji trebaju znati što jedu. Takav će bezobrazluk proizvođača završiti ulaskom u EU jer će biti prisiljeni na svakoj namirnici u prometu deklarirati što ona zaista sadrži. Dakle, ono što nismo htjeli sami kon-trolirati, morat ćemo prema di-rektivama iz Bruxellelsa.

Sandra Dundić 3.a

24 KAIROS

LITERATI

L O V E

Love is a seed

And it’s all we need.

Water it, it’ll grow

Soon, your heart’ll glow.

Love is pure

The best cure.

It’s always here

It will never leave.

Don’t push it away

If you love someone – say!

It can be high as sky,

But – it’s never a lie!

Love is pure

The best cure.

It’s always here

And it will never ever leave.

L J U B AV

Ljubav je sjeme

I to je sve što nam treba

Zalijevaj ju i rast će

Uskoro tvoje srce će svijetliti.

Ljubav je čista

Najbolji je lijek.

Uvijek je tu

Nikada otići neće.

Ne tjeraj ju

Ako nekoga voliš – reci!

Može biti visoka kao nebo,

Ali nikada nije laž!

Ljubav je čista

Najbolji je lijek.

Uvijek je tu

I nikada otići neće.

Mia Grozdanić 1.a

Katarina Rinčić 2.c

25KAIROS

LITERATI - SPORT

osim što su dobar prim-jer u školi, neki naši

učenici postižu vrhunske re-zultate i izvan škole, na primjer svojim sportskim aktivnostima. Iako su samozatajni, uspjeli smo doznati neke pojedinosti o njihovim uspjesima.

Andrej Dumančić (3.f) trenira vaterpolo deset go-dina. Mjesta održavanja nje-govih turnira su: Okrug, Dugi Rat, Gradac, Korčula, Sara-jevo... Prije dvije godine na natjecanju u Dugom Ratu dobio je nagradu za najboljeg strijelca. U Okrugu je kapetan svoje momčadi koja broji 14 članova. Treninzi od sat do sat i pol održavaju se ljeti dva puta dnevno (ujutro i navečer), a zimi tri puta tjedno (vikendom i tijekom tjedna u večernjim satima). Vaterpolo je ekipni vodeni sport u kojem sudjeluju dvije ekipe s po sedam članova (jedan od njih je vratar). Ekipe se razlikuju po boji kapica, a oba golmana nose crvene kapice. Vaterpolo je sport u kojem se pokreću svi mišići i jako je zahtjevan. Andrej voli upravo taj sport jer je dobar za zdravlje!

Jure Brešan (3.f) trenira rukomet već osam godina. Član je kluba Trogir i njegova seniorska momčad se natječe u 2. ligi. On igra za kadete i seniore. Kadeti se natječu u županijskoj ligi i trenutno su na 4. mjestu, dok seniori za-uzimaju 6. od 12 mjesta. Jure ima trening pet puta tjedno (svaki dan od ponedjeljka do

petka), a vikendom su utak-mice. Natjecanja se održavaju u cijeloj Dalmaciji. Putovali su na mnogobrojne turnire i često bili pobjednici. Jure igra i za našu školu i njegova ekipa je prošle godine na Županijskom natjecanju osvojila treće mjesto. On voli rukomet i druženje s igračima s kojima uglavnom provodi slobodno vrijeme, pogotovo vikende.

Ivan Tokić 4.f

N A Š I S P O R TA Š I P R I J AT E L J

Prijatelj je zvijezda na nebuKoja svaku večer silazi

I pada na naš dlanDa nam poželi laku noć.

Prijatelj je svjetlo Na kraju tunela

Što svijetli i dan i noć,Nikada se ne gasi

A rasvjetljuje svaku tamu.

Prijatelj je ruža bez trnja Koja privlači

Najljepše leptire A svaki korov na srcu Pretvara u najmirisnije

cvijeće.

Prijatelj je suza na jastuku,Utjeha za tužnih dana,

Molitva na usnama I nada u bolje sutra.

Prijatelj daje snagu i mir, Pun je ljubavi i nježnosti,

Hoda tiho na prstimaDa ne prekine

Najljepše snove.

Prijatelj nas čuva i štitiOd svih neprijatelja i zalaZato se sad manje bojim

Jer znam - ti si moj prijatelj!

Katarina Rinčić 2.c

26 KAIROS

LITERATI

L j u d s k o s r c e

Ljudskom srcu uvijek nešto treba,

zadovoljno nikad posve nije… (Petar Preradović)

Čudno je to… Ljudi su oduvijek bili žedni velikih uspjeha, brda novca i svega što još ne posjeduju. Do dan-danas se dive i zavide materijalno zbrinutima kao da su bogatijima is-punjeni svi snovi i kao da moraju biti beskrajno sretni.

Svjestan situacije u kojoj živim, nebrojeno puta izgubim živce jer mi ništa nije „dano na tanjuru“. Sve što budem učinio i zaradio, morat ću sâm zaslužiti svojim znojem i trudom. Nerijetko se zapitam zašto meni Bog nije dao imućnu obitelj, prijatelje koji telefonski rješavaju najveće probleme: čini mi se kako moji vršnjaci imaju sve, a ja… Nije pošteno ovo što mi se događa! Doista, nije pošteno!

No, nikada se nisam zapitao jesu li bogatiji ljudi siromašniji u onome što ja imam: obitelj, prijatelje, razu-mijevanje. Što im nedostaje, zašto ni oni nisu zadovoljni? Poželim se na-kratko naći u njihovoj koži, a bojim se onoga što bih otkrio.

Ja imam sebe i svoje snove, na kojima uporno radim, pa čak i meni mnogi zavide. No, moji su kriteriji previsoki, a odricanja velika. Shvaćam kako druge zadovoljavaju mnogo manje stvari i uspjesi.

Zapravo mi nije potrebna tuđa pomoć niti bogati i utjecajni roditelji. Treba se sâm izboriti za ostvarenje vlastitih snova. Čak bi bilo bolje kad ih nikad i ne bih ostvario jer ne bih imao o čemu sanjati. I mom srcu uvijek nešto treba, a u snovima je najljepše.

Petar Krajina 3.b

P r o n a ć i s e b e Svijet je pun ljudi, ali je malo

onih koje možemo uis� nu naz-va� čovječnima. Čovjek bi, kao najsavršenije Božje stvorenje, trebao bi� oličenje iskrenos� i poštenja. Na žalost, u današnjem svijetu kad vrijediš onoliko koliko materijalno posjeduješ, to biva sve teže.

Svatko od nas je na Zem-lju poslan s razlogom kako bi svojim postojanjem širio ljubav i uljepšavao život drugima. Svi smo posebni i jedinstveni, vrlo slični, ali i iznimno različi� . Ipak, najsve� ja čovjekova dužnost je pronaći samoga sebe. Razum-je� svoje osjećaje, spozna� svoje sposobnos� i mogućnos� , teži� uvijek boljemu, iskoris� � dobre životne prilike, odredi� i ostvari� životni cilj te ostavi� trag nakon svog postojanja.

Kada poštujemo sami sebe i volimo se onakvima kakvi uis-� nu jesmo, postat ćemo spo-sobni poštova� , volje� i prihva� � druge. Nije uvijek lako glasno izreći svoj stav, mnogo lakše je pri-hva� � nametnuta mišljenja kako bismo se uklopili u svoju okolinu. Ali, upravo će nas naša različitost istaknu� i učini� posebnima. Bolje je da nas mrze zbog onog što jesmo, nego da nas vole zbog onog što nismo.

Tek kada upoznamo sami sebe, shva� t ćemo što želimo, što nas veseli i usrećuje i znat ćemo tu sreću podijeli� s drugima.

Upam� te, tek kada otkri-jete kakva ste osoba, uspjet ćete se promijeni� nabolje, ostvari� životni cilj te spozna� svrhu vlas-� toga življenja na Zemlji.

Kristina Bašić 4.b

Ivana Lučić 3.c

27KAIROS

LITERATI

U meni neki nemir…

Često se pitam što doista želim biti ? Mogu li ovakva krhka i nemirna ostvariti svoje želje? Čas vjerujem u sebe, znam tko sam i što hoću, a čas ne znam radosno proživjeti jedno jutro… Kako ću onda moći ostva-riti vlastite snove? Ponekad mislim kako mi vrijeme prebrzo „izmiče kroz prste“ i kako nemam dovoljno snage za svladavanje svih životnih prepreka. U meni nemir, mogu slo-bodno reći strah. Jesam li spremna za život i sve nedaće koje donosi?

Ne znam, ali u jedno sam sigurna: ne odustajem tako lako i borim se za ljude koji su vrijedni borbe. Kao i svaki čovjek čeznem za toplim i harmoničnim međuljudskim odnosima, nečijim pogledom ili za-grljajem, za mirom koji ću naći kad naslonim glavu na rame stvoreno za me.

Ne mogu se požaliti na svoje sretno okruženje koje mi daje neprestanu podršku u kući, školi, među prijateljima. Ali, u meni i dalje postoji nemir. Krojimo li sami svoju sudbinu ili je ona već određena? Jesmo li mi ljudi zapravo slaba bića koja pokleknu na prvoj životnoj utrci s preprekama? Je li ovaj život samo velika pozornica s lošim glum-cima? Opet ne znam. Sada shvaćam, koliko god mi bili pametni i koliko god razumjeli prirodne zakone, život ostaje velika nepoznanica koju često ne možemo riješiti. Neizvjesnost i hirovitost budućnosti koju ne mogu predvidjeti, čine me nesigurnom. Čeznem za mnogim stvarima i nemam sve što volim, ali volim sve što imam. Možda je ovaj nemir privremen, a možda i nije.

Tko zna, možda baš ja pronađem prave, općeljudske odgovore i uspi-jem svladati sve svoje strahove. Do tada mi preostaje uživanje u životu i nadanje kako će jednog dana ovaj nemir prerasti u moju pobjedu.

Marija Skelin 3.a

Josipa Bikić 3.b

Katarina Rinčić 2.c

B A K A L A R

Ima jedna stvar

A zove se bakalar

Od sjevera pa do juga

Bakalara štorija duga

Rođen tamo na sjeveru

Ma je složen u pajeru

Ima jedna stvar

A zove se bakalar

Ka je friški oli suhi

Sve su slasti u toj juhi

Jol ti bolest tilo truje

Pripomaže njegovo uje

Ima jedna stvar

A zove se bakalar

Oli lešo, oli brujetada

S njin se jubi i bevanda

Na moranarski oli pašteta

Bakalar van cilin

Sviton šeta

I na Badnjak kad se krste

Delicija za lizat prste

Ima jedna stvar

A zove se bakalalr.

D. K.

28 KAIROS

SJEĆANJA

ZBOGOM, DRAGI DINKO!

Tužan početak 2011./2012. školske godine u SSŠ „Blaž Jurjev Trogiranin“. U predvorju bijelom tkaninom prekrivena površina, na njoj fotografi ja s crnom ukrasnom trakom, cvijeće, svijeće i knjiga zadnjih pozdrava. Na slici pokojni Dinko S� pčić, naš domar i kućni majstor.

Tišina. Usporen hod djelat-nika, govor se pretvara u šapat, na licima nevjerica i sjeta, svatko se prisjeća nekog trenutka s našim meštrom Dinkom, ne čuju se uobičajeni koraci po popločanom podu – kao da će smeta� umr-lome.

Sjednica Nastavničkog vijeća započinje nenajavljenom točkom Dnevnog reda. Dok ravnatelj drži oproštajni govor, a mi minutom šutnje ispraćamo dušu preminu-loga, sve ostale točke Dnevnog reda čine se nebitnima i suvišnima u odnosu na smrt.

A prije samo če� ri mjeseca u našem školskom listu Kairos obja-vljen je njegov zadnji intervju koji započinje: „ Ono što ga je odredilo u životu jest podrijetlo, posao koji

voli i glazba koju sluša, ali i svira. Ponosan je Trogiranin! … Riječ je, naravno, o domaru Dinku S� pčiću, strastvenom ljubitelju rocka.“

Kazao je kako nema slobod-nog vremena jer uvijek radi: u ra-dioni, u polju obrađuje masline ili brodom ide lovi� ribu. Upravo je � jekom jedne od svojih rekreacija, ribolova, rekao životu : „Adio!“

Na pitanje što smatra svojom najvrjednijom kvalitetom odgovo-rio je: „Moje šesto čulo!... Uvijek mi je pomagalo kada bi stvari postale komplicirane.“

Je li i tog kobnog dana poslušao svoje šesto čulo? Ne znamo.

U Očenašu molimo: "…neka bude volja Tvoja, kako na nebu, tako i na zemlji“, no, duboko vjeru-jemo u pravednost dragoga Boga koji neće našeg Dinka ponovno zaposli� kao kućnog majstora u raju.

Znamo koliko je posla obavio u ovozemaljskom životu.

Neka mu je laka vječnost!

Uredništvo

KRISTOV DOLAZAK

Dok je nebo slavilo,

Tiho s i nam došao

I na tvrdu slamicu

Kr is te t i s i legao.

Sada k meni dolaziš

Usred duše moje

Gdje oltar t i podižem

Za prijestolje tvoje.

Kruhom svojim svetim

Ti nas preporodi

Čuvaj Kriste vjeru našu

Ocu svom nas vodi.

Ante Rozga 3.a

29KAIROS

RAZBIBRIGA

J E S T E L I Z N A L I . . . ?

… da ako izbrojimo koliko puta cvrčak cvrkutne u minu� , taj broj po-dijelimo s 2, za� m dodamo 9, opet podijelimo s 2, dobijemo točnu tem-peraturu izraženu u stupnjevima celzija

… da se morski psi nikada ne razbolijevaju jer su imuni na sve poznate vrste boles�

… da je moguće kihnu� otvorenih očiju… da je Coca-Cola izvorno bila zelene boje… da je upaljač za cigarete izumljen prije šibica… da Carski pingvini mogu zaroni� do dubine od 265 metara… da prosječni uredski stol ima 400 puta više bakterija od WC

školjke… da se svake godine otkrije približno 7 000 novih vrsta kukaca… da je najbolje kupova� cipele poslijepodne jer stopala malo više

nateknu u to doba dana… da se svake godine u SAD-u dogodi preko 40 000 nezgoda poveza-

nih s WC-om… da je George Washington jedini američki predsjednik izabran jed-

noglasno… da kilt ne vuče svoje podrijetlo iz Škotske nego iz Francuske… da riječ Kanada ima porijeklo u indijanskom jeziku i znači „Veliko

selo“ (Big Village)… da je American Airlines 1987. godine uštedio 40 000 $ vadeći po

jednu malinu iz svake salate koja je služena u prvoj klasi… da dešnjaci u prosjeku žive 9 godina dulje nego ljevaci… da „bubašvaba“ može živje� devet dana bez glave prije nego umre

– od gladi… da se prosječna osoba smije 15 puta dnevno

M U D R E I Z R E K E

- Čuvaj se malih pukotina; one mogu potopiti i veliki brod.

- Jedna od bitnih stvari u životu je izbor zanimanja, a ipak je

ono najčešće plod slučajnosti.

- Mnogo toga što zovemo managment sastoji se od

otežavanja posla ljudima.

- Taktičnost je vještina kojom nekome nešto dokazujemo, a

da pritom od njega ne radimo neprijatelja ili budalu.

- Nikad nisam bio siromašan, ali sam bio bez novca. Biti bez

novca je prolazno stanje; biti siromašan je stanje duha.

- Bogatstvo duše jedino je pravo, a sva ostala bogatstva

podložna su velikim gubicima.

- Oni koji nikada ne mijenjaju mišljenje, vole sebe više nego istinu.

B I S E R I

Profesor: Jeste li vi nor-malni? I ovo nije retoričko pitanje!

Profesorica: Pa nisam ja ni slijepa ni glupa ni ni-jema. Pa nisam ja Hellen Keller!?

Profesor: Radite cirkus od razreda, a ja sam vam glavni klaun! E pa evo jedan trik; nestajat ćete jedan po jedan iz razreda!

Prof.: Barbara, iziđi na ploču!

Kate: Profesorice, ja sam Katarina.

Profesorica: Ah! Oprosti dušo, mijenjam te sa ses-trom, iste ste mi! Neće se ponoviti!

Kate: Ma nema veze, profesorice.

Profesorica: A vi ćete ostali šutjeti dok Barbara odgovara!

Profesorica: Bolje

spavač u krevetu nego rogač u gaćama!

(žamor u razredu)Profesorica: Ako ne

prekinete, izići ću van.Učenik: Oprostite, pro-

fesorice.Profesorica: Ma muči

ti! Bacit ću se prascima!

Profesorica: Pa nemam ja dvije lijeve noge i dvije desne cipele?!

30 KAIROS

Wikipedia: „Ja znam sve!“Google: „Ja imam sve!“Internet: „Bez mene ne možete.“Kompjuter: „HAHAHAHA, svi ovisite o meni, a ja ni o kome!“Struja: „HAHAHAHA, stvarno?“Tesla: „‘Ko tu koga laže?“Bog: „Molim?“Chuck Norris: „Što moliš?!“

Pitaju Cigu: - Jel’ kako živiš?- Pa, brate, nema struje, nema vode… Ma, nema što nemam!

Pita sin tatu: „Što je noć vještica?“ Tata odgovori: „Isto što i dan žena, samo po mraku.“

Neka žena ulazi u centar za socijalnu skrb u pratnji čak 15 djece.„Au!“, jaukne socijalna radnica. „Nisu valjda svi Vaši?!“ „Ma jesu“, odgovori mama tonom koji je odavao kako je već bezbroj puta odgo-varala na to pitanje.

RAZBIBRIGA

Š A L E

Šetali Mujo, Talijan i Amerikanac pustin-jom. Odjednom vide zdenac, a u njemu zlatna ribica. Uzmu oni zlatnu ribicu, a ona ih zamoli: - Vratite me u jezero, ispunit ću vam svakom po jednu želju!

Vrate oni zlatnu ribicu u jezero i Ameri-kanac reče prvi svoju želju: - Ja bih kući!

Vrati se on kući, a Tali-jan zaželi svoju želju: - I ja bih kući!

Vrati se Talijan kući i sad Mujo kaže svoju želju:

- A meni je dosadno…; 'ajde ti meni vrati onu dvo-jicu.

Pitaju mali Perica i Marica baku:

- Bako, kako smo mi došli na svijet?

Baka odgovori: - Pa donijela vas je roda…

Okrene se Perica Marici i kaže:

- Da joj kažemo ili da je pustimo da glupa umre?

„Dobro onda. Moram i Vas i njih upisati u knjigu. Recite mi njihova imena.“„Ovo je moj najstariji sin, zove se Saša“, krene žena nabrajati. „A ovo je najstarija kći Saša. Sljedeća se kći zove Saša, a onda se rodio sin Saša.“„Zar se i ostali zovu Saša?“ – upita u nevjerici socijalna radnica. „Pa, da. Zapravo je to vrlo praktično. Primjerice kad ih zovem na ručak, samo viknem: 'Saša'! i svi dotrče. Kad želim zaustaviti nekog tko hoće jurnuti na cestu, viknem: 'Saša'! i tkogod da je , odmah stane. To mi je valjda bila najpa-metnija odluka – sve ih isto nazvati.“Socijalna radnica malo razmisli o tim argumen-tima, a onda oprezno upita: „To razumijem, ali što ako hoćete da dođe samo jedno, određeno dijete, a ne svi?“„A onda ih zovem prezimenom!“

Ivana Lučić 3.c

31KAIROS

ALBUM

E K S K U R Z I J A 2 0 1 1.