EUROPA, SREDOZEMLJE I BLISKI ISTOK U RANOM SREDNJEM VIJEKU ( 5. – 11.ST.)

NOVI NARODI I CARSTVA

1. VELIKA SEOBA NARODA- 375. provala Huna uzrokuje veliku seobu(posebice Germana)- 378. pada limes, Vizigoti kreću na Rim(410 pljačkaju ga)- 395. car Teodozije dijeli Rimsko Carstvo na Zapadno(Honorije-upravitelj Stilihon) i Istočno(Arkadije)

2. PAD ZAPADNOG CARSTVA- 434.-453. pohod Atile na Rim; smrću Atile nestaje Huna - 455. Vandali pljačkaju Rim- Angli, Sasi i Jiti naseljavaju Britaniju, Franci Galiju, Vizigoti Pirineje- 475. vojskovođa Orest kruni sina Romulusa Augusta- 476. Odoakar i germanski plaćenici dokidaju Z.R.C.

3. ISTOČNO RIMSKO CARSTVO- središte carstva je Konstantinopol; car Zenon - Zenon plaća Ostrogote sa Teodorikom koji pobjeđuju i likvidiraju Odoakara; osnivaju Ostrogotsko kraljevstvo(Ravena) 493.g.

4. FRANAČKA DRŽAVA- 451. pobjedom na Katalunskim poljima Franci su zagospodarili Galijom- Klodvig (481.-511.) ujedinjuje plemena i stvara savez sa Burgundima ženidbenom vezom; prima pokrštenje; dinastija Merovinga- zauzima Akvitaniju pobijedivši Viziote-Franačka: od Pirineja i Atlantika do Rajne sa središtem u Parizu- Klodvigovom smrću država se dijeli na 4 dijela

1

ISLAM I ARAPSKO-ISLAMSKA OSVAJANJA

1. NASTANAK ISLAMSKE RELIGIJE- Muhamed-trgovac iz Meke stvorio je vjeru Islam (predavanje Alahu)- muslimani(oni koji se predaju); Muhamedu arhanđeo Gabrijel predaje Alahove poruke (Kuran)-obveze: ispovijest vjere, obredna molitva(istovremeno), post (Ramazan-29 dana u mjesecu objave Alaha), milostinja i hodočašće(u Meku)- vjerska podjela: suniti(sljedbenici Abu Bakra i Omara) i šiiti( sljedbenici Alije i Fatime)- džihad: sveti rat

2. STVARANJE ARAPSKE DRŽAVE- plemena koja štuju sveti kamen Ćabu u Meki pokušali su atentat na Muhameda - 622. bježi u Medinu(hidžra-iseljenje-arapska era)-630. ujedinivši plemena pobjedonosno se vratio u Meku- 632. umire; nasljednici su kalifi a država Kalifat- kalif Abu Bakr osvojio je Arapski poluotok; kalif Omar Palestinu i Siriju; zatim Egipat, Mezopotamiju i Perziju; prešlo se na Pirineje- središte države postaje Damask a vjersko Meka- 661. nastaje dinastija Omejida- 732. kod Poitersa Franci su ih zaustavili -750. Arapski kalifat dijeli se na Bagdadski (dinastija Abasida – potomci Muhamedova strica) i Kordopski(Omejidi)- od VIII.-XV.st. traje kršćanska rekonkvista Pirinejskog p.; krajem XVst. protjerani su

2

BIZANTSKO CARSTVO I VJERSKI SUKOBI

1. BIZANTSKI CAREVI a.) JUSTINIJAN(6st.) - obnavlja Carstvo pobijedivši Ostrogote i Vandale - Justinijanov kodeks: pravni zakonik, temelj uređenja države- nasljednici gube Italiju od Langobarda; Siriju, Palestinu i Egipat od Perzije; a Slaveni i Avari upadaju na Balkanski poluotok b.) HERAKLIJE( 7st.)- reforme: uvodi temate u M. A.; slobodne seoske općine; helenizacija(obvezni Grčki)- 626. Perzija, Avari i Slaveni neuspješno opsjedaju Konstantinopol; Bizant vraća Siriju, Palestinu i Egipatc.) LAV III.(8st.)- nove sile: Arapi i Bugari- dvije neuspjele arapske opsade Konstantinopolad) MAKEDONSKA DINASTIJA(od 9.-11st.)- Bazilije I osniva dinastiju; nasljeđuju ga Lav IV. i Konstantin VII. Porfirogenet- provode reforme; pobjeđuju Arape i Bugare sa Simeonom

2. VJERSKI SUKOBI - IVst. zabrana arijanstva i poganstva - Vst. spor oko Isusa: monofizitizam(Isus je čovjek u kojem je sin božji privremeno boravio) i duofizitizam(Krist je jedinstvena ličnost)- VIIIst. spor oko ikona:

- ikonolatrija: ikone održavaju duhovnost svete osobe i treba ih štovati(Rim); - ikonoklazam: suprotno(Bizant)- 730. Lav III zabranjuje štovanje ikona; Rim prekida odnose sa Bizantom- dolaskom makedonske dinastije u Bizantu ikonoklazam je osuđen

3. CRKVENI RASKOL 1054.- Carigrad: pomirba cara Konstantina IX, pape Lava IX i njem. cara Henrika III.- patrijarh Mihajlo i kardinal Humbert sukobili su se oko vjerskih tema- Patrijarh zatvara latinske crkve u Carigradu, a Kardinal u Sv.Sofiji bulom ga izopćava - Patrijarh ekskomunicira delegaciju; raskol crkve na Katoličku(zap.) i Pravoslavnu(ist.)

3

FRANAČKA DRŽAVA

1. DOLAZAK KAROLINGA NA VLAST- 8 st. majordom Karlo Martel(upravitelji dvora ) sređuje državu- pokorava Frige, Sase, Alemane, Bavarce; 732. kod Poitersa Arape- 751. sin mu Pipin Mali proglašava se kraljem(dinastija Karolinška)- 754. pobjeđuje Langobarde i formira Papinsku državu- nasljeđuju ga Karlo i Karlman(771. umire)

2.KARLO VELIKI(768.-814.)a.) Osvajanja:- pobjeđuje Langobarde (kralj Franaka i Langobarda); osniva Kraljevinu Italiju; osvaja Bavarsku, Sasku, Karantaniju- 803. pobjeđuje i pripaja Avarski Kaganat i Hrvatsku- podjela države: Furlanska marka( Donja Panonija, Donja Štajerska, Kranjska i Hrvatska) i Istočna marka( Karantanija i Dunavske zemlje)- 812. osvaja i Pirineje do rijeke Ebro- Španjolska markab)Karlovo carstvo:- 800. pape Leon III kruni ga za cara u Rimu; zaštitnik kršćanstva; nadređen Papi- rat s Bizantom; 812 mirom u Aachenu i Bizant priznaje krunu Karlu- Hrvatska: Panonska, Primorska H. i Istra su pod Karlom; Dalmacija i otoci pod Bizantom

4. RASPAD KAROLINŠKOG CARSTVA- nasljeđuje ga sin Ludovik Pobožni(814.-840); nasljednici 3 sina- zaredali su ratovi među braćom; 8 puta dijeljeno je carstvo- 843.Verdunski ugovor: Zapadna Franačka- Karlu Ćelavom; Istočna- Ludoviku Njemačkom (od Rajne) i Lotaru središnji dio(Lotaringija), Italija i Burgundija sa carskim naslovom

4

ZAPADNI I ISTOČNI SLAVENI

1. VELIKOMORAVSKA DRŽAVA- vazali Franaka- 846. osamostaljenje za kneza Rastislava - misionari Konstantin(Ćiril- stvara glagoljicu) i Metod- sukob sa njem. svećenstvom; Konstantin umire u Rimu- progoni za kneza Svatopluka - papa Stjepan V. zabranjuje slavensko bogoslužje - Metod i učenici prelaze u Bugarsku, Makedoniju, Hrvatsku- Kliment Ohridski stvara ćirilicu- krajem 9.st. naletima Mađara nestaje Velikomoravska država

2. POLJSKA- u 10.st. knez Mješka ujedinjuje Poljake oko Odre i Visle- priznaju njem. vlast i kršćanstvo - za Boleslava I Hrabrog(11.st.) osamostaljuju kraljevinu od Baltika do Dunava- polovinom 11. st. ponovo su zavisni od Njemačke- ponovno osamostaljenje je za Boleslava II Smjelog krajem st., no samo do njegove smrti

3. RUSIJA- u VII i VIII st. formiraju se kneževine Novgorod i Kijev- u IX.st. Novgorodski knez Oleg zauzima Kijev stvorivši Kijevsku Rusiju- od Bizanta primaju kršćanstvo- u X. st. Svjatoslav pobjeđuje Bugare, ali Bizant ih istjeruje sa Balkana - u XI st. nakon Jaroslava Mudrog slabi i u XII.st. raspada se na kneževine

5

ZAPADNA EUROPA U IX. I X. ST.

a.) NORMANI (Noord-mannen = ljudi sa sjevera)- 10.st.. Karlo Bezazleni(Z. Franačka) ustupa im vojvodstvo Normandiju- Vikinzi (danski Normani) od IX.st. napadaju V.B; za Knuta (XI.) kratko su ovladali - 1066. bitkom kod Hastingsa Normani osvajaju Eng.(Villim Osvajač)- u XI st. zauzeli su jug Italije i osnovavši Kraljevstvo Dviju Sicilija

b.)SARACENI(arapi) - VII st. prebacili su se na Siciliju, Maltu, Korziku, Sardiniju i Kalabriju i otamo neprestano ugrožavali Papinstvo- IX.st. Bizant i Franačka protjeruju ih s Jadrana

c.) NESTANAK KAROLINGA- Lotar pa Karlo Debeli(Ist. Franačka) zaštitnici su Pape- 881. Karlo obnavlja Franačku uzevši carsku krunu; smrću država se raspada- u X.st. izumire Karolinška loza- na zapadu nastaje Francuska sa Hugom Capetom; na Istoku niz njemačkih vojvodstava sa kraljem Henrikom I Ptičarom iz Saske; Panoniju naseljavaju Mađari

6

SVETO RIMSKO CARSTVO NJEMAČKE

1. NJEMAČKA ZA OTONA I.- nasljednik Henrika I Ptičara(10.st.)- dokida samovolju velikaša; podvrgava Burgundiju, Čehe čini vazalima; preuzima talijansku krunu ;osvaja Lotaringiju, te zaustavlja pohod Mađara - 962. kruni se za cara Svetog Rimskog Carstva i zaštitnika papinstva- «Drang nach Osten»(širenje na istok) - edikt «Otonove povlastice»

2. SPOR PAPINSTVA I CARSTVA- uzroci slabljenja crkve: laička investitura; podređenost carevima; prodaja indulgencija; bogaćenje i raskošan život; crkveni raskol 1054…- crkvena reformacija: opat Hildebrand na Lateranskom koncilu 1059. traži reforme- opat Hildebrand postavši papa Grgur VII provodi reforme- sukob Pape i Henrika IV. (Papa umire u progonstvu)- 1122. Wormski konkordatom papa Urban II i car Henrik V. riješili su spor dvostrukom investiturom

7

HRVATSKA U RANOM SREDNJEM VIJEKU VII.-XII.st

DOSELJENJE HRVATA NA DANAŠNJE PROSTORE

1. TEORIJE O PODRIJETLU HRVATA- slavenska teorija(Konstantin Porfirogenet)- iranska teorija: Tanaiske ploče(pronađene na ušću Dona u Azovsko more;imena Horoathos i Horuathos; perzijska provincija Harahvatija) - ostale teorije: društveni dualizam(V. Klaić); teorija o Gotskom podrijetlu (T. Arhiđakon);Hrvati kao avarski graničari…

2. SEOBE HRVATA- u I st. oko Krakova- Bijela Hrvatska; pritisnuti od Huna i Avara sele oko Karpata- ostali Slaveni žive unutar Avarskog kaganata (raspad 626.) - VII.st. na poziv cara Heraklija Hrvati sele na jug - Bijela H. asimilirana je od Čeha i Poljaka

4. PRVE TERITORIJALNE OBLASTI- sklavinije(zemlje Slavena)- Posavska H. između Save i Drave; Primorska od Raše do Cetine; Neretvanska kneževina(Paganija) od Cetine do Neretve; Hum od Neretve do Dubrovnika; Travunija do Kotora; Duklja prema jugu i Bosna u porječju Bosne- južne sklavinije = Crvena H.

5. POKRŠTAVANJE HRVATA VII-IXst.- egzarhat u Ravenni i dalmatinski gradovi pokreću pokrštavanje- u 7.st papa Ivan IV.(Dalmatinac) šalje opata Martina u misiju - u IX.st. pokrštavanje provode Franci- Bazilije I krajem 9. st. šalje sljedbenike Konstantina i Metoda- crkveno središte je Splitska nadbiskupija, a u 9st. osnovana je i Ninska biskupija

8

HRVATSKI KNEZOVI

1. USTANAK LJUDEVITA POSAVSKOG (819.-823)- Aachenskim sporazumom Bizant vlada Dalmacijom, ostatkom Franci - 810. knezovi su Borna u Primorskoj i Ljudevit u Posavskoj H.- Ljudevit podiže ustanak uz pomoć Slovenaca i Timočana- 10 franačkih vojni Ljudevit je porazio obranivši Sisak- 819. pobijedivši Bornu dolazi na more no povlači se; 821. Borna umire - 823. Ljudevit se nakon Srbije sklanja kod Bornina ujaka Ljudemisla; no ovaj ga ubija- Bornu nasljeđuju Vladislav i Mislav(835.-845.): sa neretljanskim knezom Družakom pobjeđuje dužda Tradenika i uvode Mlečanima danak za plovidbu

2. DINASTIJA TRPIMIROVIĆa.) TRPIMIR (845.-864.)- jedini knez Hrvatske je Trpimir (sjedište Bijaći); Posavska H. je pod Bugarima- ratuje protiv bizantskog Zd., te prodire do Venecije; s Francima vraća Posavinu pobijedivši Bugare- 852. naziva se«milošću božjom knez Hrvata»(darovnica benediktincima samostana Rižinice kraj Solina); kameni natpis PRO DUCE TREPIM- osniva Ninsku biskupiju

b.) DOMAGOJ (864.-876.)- Saraceni opsjedaju Jadran - Bizant oslobađa Du., a Domagoj Bari- «Pessimus dux» mletački naziv za Domagoja

c.) ZDESLAV (878.-879.)- uz pomoć Bizanta za Bazileja I Trpimirov sin Zdeslav dolazi na prijestolje(Domagoj nije bio Trpimirović); Bizant okreće Hrvatsku istoku- no tim nezadovoljni Hrvati predvođeni Branimirom ubijaju Zdeslava

d.) BRANIMIR (879.-892.)- papa Ivan VIII. blagoslovio je Branimira, njegov narod i zemlju(priznanje neovisnosti)- 18.09. 887. Neretljani pobjeđuju Mlečane pred Makarskom ubivši dužda Kandijana (Dan hrvatske mornarice); plaćaju danak za plovidbu - dolaze Metodovi učenici- u Šopotu kraj Benkovca pronađen je kameni natpis «dux Chroatorum»; nalazi sa imenom Branimir(Muć, Nin, Skradin)

e.) MUTIMIR(892.-910.)- sin Trpimirov; stoluje u Bijaćima - povelja Muncimira: crkveni spor Splita i Nina oko imanja crkve Sv. Jurja u Putalju kraj Sućurca(Trpimir darovao st. nadbiskupu Petru); presuđuje u korist Splita- spominje se dvorska pisarnica, kneževa pratnja, dvorjani(kao franački dvorovi)- 896. zauvijek nestaje Posavske kneževine provalom Mađara

9

HRVATSKI KRALJEVI

KNEZ I KRALJ TOMISLAV ( 910-928.)

1. DOBA KNEŽEVSTVA(910.- 925.)- Mutimirov sin - istjeruje Mađare preko Drave - u bugarsko-bizantskom ratu staje na stranu Bizanta; za protuuslugu 923. kao prokonzul dobiva upravu nad temom Dalmacijom- ujedinitelj Primorske, Panonske H. i Dalmacije

2. DOBA KRALJEVSTVA(925.-928.)- 925. Tomislav se kruni za Kralja(možda Duvanjsko polje); papa Ivan X u pismu ga naziva " Dragim sinom i kraljem Hrvata"- 926. pobjeđuje Bugare sa Simeonom koji su napali Hrvatsku

Crkveni sabori u Splitu- Papa je tražio prekid staroslavenskog bogoslužja i obnovu salonitanske metropolije - sukob Splita(nadbiskup Ivan), Nina(biskup Grgur) i Zadra oko crkvenog središta- 925. I crkveni sabor : sudionici su papinski poslanici, kralj i velikaši, humski knez, srpski velikaši…; kao izravni nasljednik Salone Splita je pobijedio- 928. II crkveni sabor u Splitu: sazvan je na žalbu Grgura; no opet je presuđeno u korist Splita te je ukinuta Ninska biskupija; u zamjenu Grguru je dodijeljena Skradinska biskupija; zabranjeno je slavensko bogoslužje(osim u nedostatku svećenika latinista)

3. TOMISLAVOVI NASLJEDNICIa.) TRPIMIR II(928-935): Tomislavov bratb.) KREŠIMIR I(935-945): sin Trpimira; iza sebe ostavlja dva sinac.) MIROSLAV(945.-949): protiv njega diže se ban Pribina(prvi ban Like, Gacke i Krbave) i u građanskom ratu ga ubija postavivši na prijestolje njegova brata; rat koriste Srbi zauzevši Bosnu; Neretljani uzimaju Brač, Hvar i Vis; tema Dalmacija opet postaje bizantskad.) MIHAJLO KREŠIMIR II. (949.-969.): vraća zapadni dio Bosne; žena mu Jelena sagradila je dvije crkve kraj Solina( u Svetoj Mariji «od Otoka»sama je pokopana; u Sv. Stjepanu kao mauzoleju hrv. vladara pohranjen je kralj)

10

STJEPAN DRŽISLAV (969.-997.)

1. DRŽISLAVOVO KRALJEVSTVO- nasljednik Krešimira II; obnavlja veze s Bizantom protiv makedonsko-bugarskog cara Samuila koji osvaja Bosnu, Srbiju, sve kneževine do Cetine i prodire do Zadra- 988. Car Bazilije II ustupa mu na upravu Dalmaciju i šalje krunu, žezlo, plašt i zlatnu jabuku; time postaje prvi okrunjeni «Kralj Hrvatske i Dalmacije»- 997. umire ostavivši tri sina Svetoslava-Suronju, Krešimira i Gojslava

2. DRŽISLAVOVI NASLJEDNICI a.) SVETOSLAV (997-1000)- građanski rat: došavši na vlast napadaju ga braća te Svetoslav poražen bježi u Dalmaciju - 998-1000.g. dužd Petar Orseolo koristi situaciju i napada Dalmaciju; u Trogiru Svetoslav sklapa s njim savez (sina Stjepana daje kao taoca), predaje mu vlast kao «dux Dalmacije» i oprašta danak- dvorske veze: Dužd ženi kćer Hicelu sa Stjepanom; jednog sina za sestru mađarskog kralja, a drugog za nećakinju bizantskog cara

b.) KREŠIMIR III(1000-1030) I GOJSLAV(1000-1020)- teritorijalni raspad Hrvatske: 1024. Bizant ponovo vlada Dalmacijom iskoristivši protjeravanje Orseola iz Venecije; 1027. mađarski vladar Stjepan zauzima Posavsku H. i daje je sinu Svetoslava-Suronje Stjepanu kao banat

c.) STJEPAN I (1030.-1058.)- sin Krešimira III; vojno osvaja Dalmaciju, a zatim pregovorima dobiva je na upravu od Bizanta(Zd. ostaje mletački)- za njegove vlade izbija crkveni raskol te Hrv. postaje granica svjetova- pokopan u Sv. Stjepanu u Solinu

11

PETAR KREŠIMIR IV. (1058.-1075.)

1. CRKVENI SABOR U SPLITU- nasljednik Stjepana I; stoluje u Biogradu- 1060. crkveni sabor u Splitu: opat Majnard provodi odluke Lateranskog koncila;ukida se i zabranjuje narodna služba; zaređivanje nelatinsta; brak svećenstva; uvodi se obveza brijanja i šišanja - protureformacija: svećenik Vulfo odbija reforme; po naredbi pape Aleksandra zatvoren je- 1064. papa Gerard potvrđuje odluke iz Splita; obnavlja Ninsku biskupiju i oslobađa Vulfa

2. UJEDINJENJE HRVATSKIH KRAJEVAa.) Dalmacija: Petar utvrđuje hrv. gradove Nin, Biograd i gradi Šibenik 1066.- 1069. iskorištava sukob Bizanta s Normanima i Saracenima i gospodari Dalmacijom- u darovnici otoka Maun samostanu sv. Krševana(Zd) stoji « Bog mi je dao proširiti državu na kopnu i moru»( «mare nostrum»)b.) Posavska Hrvatska: ban Dmitar Zvonimir upravlja Posavinom(zet ugarskog kralja Bele I; oženjen Jelenom)- naslijednik Petra trebao je postati sinovac Stjepan; no zaredio se povukao te od 1070. to postaje ban D. Zvonimir, tako je Posavska H. ponovo postala dio H.c.) ostali krajevi: pod Petrovom vlašću spominje se i banovine Bosna i Primorje(Lika, gacka i Krbava sa banom Gojčom) te Neretljanska kneževina

3. SUKOB S BIZANTOM I NORMANIMA- ustanake protiv Bizanta u Duklji, Srbiji i Makedoniji potpomogao je Petar- 1074. saveznik Bizanta, normanski knez Amino napada Hrvatsku i opsjeda Rab; kako je Petar krenuo u pomoć Rabu zarobljen je u zasjedi- smatra se da je umro u tamnici; Split, Trogir, Zadar, Biograd i Nin predani su Normanima

12

POSLJEDNJI TRPIMIROVIĆI

1.DMITAR ZVONIMIR (1075.-1089.)- ban Slavonije; herceg Hrvatske i Dalmacije i konačno Kralj; stoluje u Kninu- Mlečani protjeruju Normane i zauzimaju St, Tg, Biog. i Zd- 1075. u Solinu okrunjen je od opata Gebizona; priseže na vjernost papi Grguru VII (dobiva zastavu, žezlo i mač; Papi obećava godišnji danak i samostan u Vrani)- za sukoba Pape i Henrika IV. (oko laičke investiture)1085. uz Papu stali su Normani i Hrvatska protiv Bizanta i Mlečana;(Bizant Mlecima daje naslov vladara Dalmacije; to ne priznaje Dmitar)- car Aleksije Komnen poziva papu Urbana II u pomoć za spas «groba Gospodnjega» u Jeruzalemu od Turaka- 1089. sabor na Kninskom polju: naši velikaši ne želeći ići ubijaju Dmitra («Zvonimirova kletva»)- sahranjen je u Kninu; Bašćanska ploča( opat Držiha oko 1100 uklesao je darovnicu kojom je kralj darovao zemlju glagoljaškom samostanu Sv.Lucije u Baškoj na Krku)

2.STJEPAN II.(1089.-1090)- Zvonimirovom smrću H. se dijeli na dvije stranke: jedna uz Stjepana II(sinovca Krešimira) i druga uz udovicu Zvonimira Jelenu ( ugarsku princezu)- Stjepan II vraćen je iz samostana i ustoličen- Jelena vlada Posavskom H. i traži krunu za brata Ladislava Arpadovića(ugarskog kralja)- 1090. Stjepan umire

13

HRVATSKA BEZ NARODNIH VLADARA

1. POSLJEDNJI HRVATSKI KRALJ PETAR (1093.-1097.)- hrv. puk podijelio se na pristaše Bizanta i Ugara- 1091. Ladislav Arpadović na poziv nekih velikaša dolazi u Hrvatsku - traži od pape krunu Hrvatske i Dalmacije ali je ne dobiva(pristaša Henrika)- Bizant šalje Kumane na Ugarsku te se Ladislav povlači; u Posavini ostavlja nećaka Almoša; Bizant pripaja Dalmaciju- 1093. Hrvati izabiru Petra iz plemena Kačića za kralja; stoluje u Kninu i vraća Posavinu- 1097. Ladislavov naslijednik Koloman kreće s vojskom na Hrvatsku; Bizant istovremeno zaokupljen križarima predaje Dalmaciju u zaštitu Duždu- 1097. kraj planine Gvozd(Petrova gora) Ugari pobjeđuju Hrvate; Petar pogiba

2. KULTURA U DOBA NARODNIH VLADARA- pismo(glagoljsko,latinsko i ćirilica) - obla i uglata glagoljica ( Bašćanska ploča, Valunska ploća s Cresa te Plominski i Grdoselski natpisi)- latinski natpisi( darovnice Branimira, Mutimira, Trpimira, St. i Tg. evanđelisar)- predromaničko graditeljstvo( sv. Križ u Ninu, Sv. Donat u Zd, Sv. Trojica u Splitu)

14

PISMENI ISPIT

A1. SPOR PAPINSTVA I CARSTVA2. PRVE TERITORIJALNE OBLASTI I POKRŠTAVANJE3. KNEZ DOMAGOJ I BRANIMIR4. CRKVENI SABORI ZA PETRA KREŠIMIRA IV5. DMITAR ZVONIMIR

B1. VJERSKI SUKOBI I CRKVENI RASKOL2. KNEZ TRPIMIR I ZDESLAV3. CRKVENI SABORI ZA TOMISLAVA4. DRŽISLAVOVI NASLIJEDNICI5. POSLJEDNJI HRVATSKI KRALJ

15

SVIJET I EUROPA OD 12.-15st

DRUŠTVENI I GOSPODARSKI RAZVOJ XII. – XV. st

1. OBILJEŽJA I STRUKTURA SREDNJOVJEKOVNOG DRUŠTVA- Feudalizam(feud=zemlja)-društvena piramida: vladar; visoko plemstvo i svećenstvo; niže plemstvo(vitezovi) i svećenstvo; građani i seljaci- seniorsko-vazalni odnos- feudalac=vlastelin(sudska vlast nad kmetom)- Kmetovi nastaju iz slobodnih seljaka- obveze seljaka: prema feudalcu, crkvi (desetina) i državi- vlastelinstvo: Alodij – feudalčevo sjedište Selišni dio – kmetski dio zemlje Zajednički dio: šume, pašnjaci, vode

2. RAZVOJ POLJODJELJSTVA, TRGOVINE I NOVČARSTVA- noviteti: željezni plug; tropoljni sustav zemljoradnje- pojava viškova u proizvodnji ( prestanak epidemija, provala barbara, klimatska poboljšanja, više zemlje, noviteti)- viškovi potiču razvoj trgovine; trgovina razvoj novčarstva i bankarstva

4. ŽIVOT GRADOVA, OBRTA I MANUFAKTURE- razvoj trgovine = razvoj gradova(lučki, sajamski, trgovački)- vrste gradova: slobodni(gradski knez, patriciji i pučani) i vlastelinski - ceh: udruženje obrtnika- gilda: udruženje trgovaca - manufakture: veleobrtničke radionice sa razrađenim sistemom rada- Bratovštine: skrbe za siromašne

16

KRIŽARSKI RATOVI

1. UZROCI KRIŽARSKIH RATOVA- 11. st. Turci Selđuci osvajaju Bliski Istok- bizantski car Aleksije Komnen obraća se Papi za pomoć- 1095. papa Urban II poziva kršćane na oslobađanje svetih mjesta- pravi razlozi pohoda: demografski rast, potreba za novim prostorima, trgovina, bogaćenje, titule, obrt, nezaposleni vojnici

2. OSAM KRIŽARSKIH RATOVA- I. rat: 1096. Turci pobjeđuju prve križare; viteška vojska 1099. osvaja Jeruzalem; osnivaju Jeruzalemsko kraljevstvo, Edesu, Tripoli, Antiohiju - II. rat: 12.st. njem. car Konrad III i fra. kralj Luj VII pokušavaju vratiti Edesu- III. rat: muslimani osvajaju Jeruzalem; njem. car Fridrik, eng. Rikard i fra. Filip II uzaludno ga opsjedaju - IV. rat: pohod na Egipat;1202. Mlečani prevoze križare u protuuslugu za Zadar; križari umjesto muslimana napadaju Carigrad i ruše Bizantsko Carstvo osnovavši 1204. Latinsko Carstvo ( 1261. Bizant obnovljen) - V. rat: 13.st.Leopold Austrijski i hrvatsko-ugarski kralj Andrija II bezuspješno napadaju Egipat- VI. rat: Fridrik II diplomatskim putem vraća Betlehem, Nazaret i Jeruzalem, no zakratko- VII. rat protiv Egipta i VIII. protiv Tunisa bezuspješno vodi fra. kralj Luj IX.- 1291. pad križarske Akke, označio je kraj rata

3. OSNIVANJE DUHOVNO-VITEŠKIH REDOVA- bratstva vitezova ( Ivanovci ili Malteški vitezovi, Templari, Teutonci)- bore se protiv nevjernika, brinu za bolesne i slabe; sastoje se od ratnika, skrbnika i redovnika

17

BIZANT, BALKANSKE ZEMLJE i VENECIJA

1. SAMUILOVO CARSTVO- krajem 10.st. 4 brata vode ustanak na Balkanu protiv Bizanta- Samuilo stvara državu; sjedište Prespa i Ohrid (Makedonija)- Bazilije II kreće na Samuila; 1014. kod Belasice pobjeđuje i vraća Balkan

2. USPON I PAD DINASTIJE KOMNEN- smrću Bazileja II započinje kriza u Bizantu; pojava feudalizma i otpori Caru- 1071. Turci Selđuci zarobljavaju cara Romana IV.; vrhunac krize- Dinastija Komnen: a.)Aleksije I: reorganizira državu, poziva križare b.)Emanuel: 12.st.: pokušao obnoviti Rimsko Carstvo( zauzeo Rašku, Bosnu, Srijem, Dalmaciju i Hrvatsku južno od Krke no zaustavljen je od Normana) c.)Andronik: skinut s vlasti jer je reformama spašavao seljake

3. LATINSKO CARSTVO- 1185. dinastija Angela- IV. križarski rat: na poziv Aleksija Angela da vrate na prijestolje njegova oca Izaka križari osvajaju Bizant, no Izak bježi s blagajnom te 1204. ukidaju Carstvo- umjesto Bizanta križarske države: Latinsko Carstvo, Solunsko Kraljevstvo, Atensko vojvodstvo, Ahajska kneževina- 1261. Nikejski car Mihajlo Paleolog uz pomoć Genove vraća Carigrad i obnavlja Bizant

4. BUGARSKA DRŽAVA- II. bugarsko carstvo 12.st.: braća Petar i Asen podigli su bunu protiv Bizanta i ostvarili neovisnost; car Asen- Kalojan ; širi se na štetu Bizanta; Bugarska najmoćnija na Balkanu- Ivan Asen II 13.st: bez uspjeha pokušao osvojiti Carigrad; nakon njegove smrti zavladala je feudalna anarhija

18

5. RAŠKA ( SRBIJA )- župan Stefan Nemanja 12.st.; uspostavlja samostalnost od Bizanta- Stefan Nemanjić 13.st. dobiva od Pape naslov Kralja; sin Sava dobiva od carigradskog patrijarha poglavarstvo pravoslavne Srpske crkve- Dušan 14. st.: zauzima bizantske pokrajine na Balkanu i proglašava se carem Srba i Grka- 1352. Osmanlije zauzimaju Galipoljski poluotok pobijedivši Srbe i Bizant; Dušanovom smrću zapoćinje feudalna anarhija- 1371. bitka na Marici: Turci pobjeđuju srpske feudalce Uglješu i Vukašina Mrnjačevića- 1389. bitka na Kosovu polju: srpski knez Lazar i sultan Murat poginuli su; ishod neriješen; no od tada Osmanlije gospodare Srbijom

6. VLAŠKA I MOLDAVIJA- Vlašku nastaje u 13.st.(Ivan Besaraba), a Moldavija u 14.st.; pod bizantskim su utjecajem- prodorom Osmanlija Vlaška pada u15.st. (smrću knezaMirče), a Moldavija u 16. st. (smrću Stjepana Velikog).

7. VENECIJA- laguna naseljena izbjeglicama za seobe naroda; ime po plemenu Veneta- VII. st. osnovan Venecijanski Dukat pod bizantskom vlašću- Aleksije Komnen daje im trgovački monopol sa istokom- XII.st. uzimaju naziv Republike Sv. Marka- unutarnje uređenje: dužd, veliko vijeće(zakonodavni organ patricija), malo vijeće( izvršni organ: dužd i 6 savjetnika); kasnije: vijeće umoljenih(vanjska politika), vijeće 10 ( sigurnost) i vijeće 40( sudska vlast)- sukob s Genovom oko trgovine ( XII-XIVst.); 1381. bitkom kod Chioggiae Mleci pobjeđuju

19

ZEMLJE EUROPSKOG ZAPADA I SREDOZEMLJA OD XII.-XV. ST.

1. ENGLESKA- normanska loza: Vilim i Henrik I; smrću Henrika - Henrik II ( 12st.): fra. grof; jača kraljevu ličnost; vlada Engleskom, Škotskom, Walesom, Irskom i fra. pokrajinama- Rikard I (12st.): vodi III. križarski rat i rat s Francuskom( Filip II); pogiba u Fra.- Ivan Bez Zemlje 13st.: brat Rikarda; gubi posjede u Fra.; izopćen iz crkve interediktom; 1215. prisiljen na «Veliku povelju sloboda»: 25 plemića ga nadzire, zabranjeno mu je povisiti poreze i suditi bez suda- Henrik III: vijeće 25 naziva se « parlament »; prisiljen na «Oxfordski statut»: obvezan sazvati parlament 3 puta; grof Montfort zatvara kralja i uspostavlja parlamentarizam- XIV. st.: potpuni parlamentarizam : Gornji dom( visoko plemstvo, crkva) i Donji dom ( predstavnici gradova i grofovija)

2. FRANCUSKA - dinastija Capet - Luj IV. Debeli (XII.st.)ratuje sa njem. carem Henrikom V. i eng. Henrikom II. za oslobođenje fra. pokrajina- Filip II. August oslobađa gotovo cijelu Francusku - Luj IX. Sveti (XIII.st.). mir u Parizu sa Engleskom- Filip IV. Lijepi: uvodi centralizam i birokraciju; tlači velikaše,crkvu; nameće im poreze; 14.st.prisiljen je sazvati staleže kao savjetodavno tijelo; zatvara papu Bonifacija (neprihvaća poreze) te postavlja Klementa V. preselivši ga u Avignon 1309.

3. STOGODIŠNJI RAT (1337.- 1453.)- povod: pitanje fra. prijestolja; uzrok: Flandrija( jaka manufaktura)- Filip VI.( Valoa )14.st izabran za nasljednika dinastije Capet - Edvard III. engleski kralj traži fra. prijestolje jer je njegova majka kći Filipa Lijepog- tijek rata: I faza do 1360: Eng. zauzeli Akvitaniju i zarobili fra. kralja

II. do 1380: Karlo V. Mudri otkupljuje oca i gotovo oslobađa cijelu Eng (osim Bordeuxa i Calaisa) III. do 1415: bitkom kod Azenkura Eng. zauzimaju velik dio sjeverne Fra.

IV.do 1453: Jeanne d Arc ( Ivana Orleanska) razbija opsadu Orleansa (1431. uhvaćena je i spaljena); fra. kralj Karlo VII pobjedom kod Castillona završava rat - stanje U Eng. tijekom rata: dinastija Lancaster zamijenila Plantagenete; « Rat ruža» sukob Lancastera i Yorka ( završio dolaskom na vlast dinastije Tudor)

4. PIRINEJSKI POLUOTOK- Rekonkvista: period 12-15.st - arapski emirati( Badajoz, Cordoba, Granada, Valencija, Zaragoza, Toledo) i kršćanske državice ( Kastilija, Portugal, Navara, Aragon, Barcelona)- 15.st.Kraljevina Španjolska: nastala brakom Ferdinanda Aragonskog i Izabele Kastilijske- 1492. pada Granada( posljednje arapsko uporište)

5. APENINSKI POLUOTOK- države: Mlečani, Papinska Država, Kraljevstvo Dviju Sicilija, Firenza, Genova...- Firenza: najbogatiji grad Europe ( proizvodnja sukna, bankarstvo, trgovina, obrt); XV. st. na vlasti porodica Medici- Kraljevstvo Dviju Sicilija: do XI st. pod Normanima, a do XIII pod njemačkim carstvom ( dinastija Hohenstaufovaca); dvadesetak godina je pod Anjouima a zatim aragonskom dinastijom ( Napulj ostaje pod Anjou)- Papinska Država: sukobljava se sa njem. carevima; prima zaštitu Normana, a zatim od dinastije Anjou ( avignonsko ropstvo )

20

ZAPADNE I ISTOČNE SLAVENSKE ZEMLJE1. ČEŠKA- dinastija Pšemislovića (X.- IV.st); osamostaljuju Češku- 13.st. ( Otokar I, Vaclav I, Otokar II) pripajaju Austriju, Štajersku, Korušku i Kranjsku- 1278. na Moravskom polju Otokar II. je poginuo u borbi za njem. carsku krunu i gore navedene zemlje postaju nasljedne zemlje Rudolfa Habsburškog - 14.st. dinastija Luksemburg: Ivan i Karlo IV. (sinovi njem. cara Henrika)- Karlo IV. postaje češki kralj i njem. car; Prag središte; započinje germanizacija - Jan Hus (vođa otpora) traži reformu crkve i Češka prava - 1415. sabor u Konstanzi: Hus proglašen heretikom i spaljen- Husitski ratovi 15.st.: ustanak protiv germanizacije; 1433. završeni nagodbom s carem Žigmundom Luxemburškim- 1490. smrću Matijaša Korvina češki kralj Vladislav Jagelović postao je i hrvatsko-ugarski

2. POLJSKA- u XII.st. na dijelu Poljske Teutonci formiraju državu(Pomeranija); provode germanizaciju - XIII. i XIV.st. traju borbe Poljaka sa Teutoncima, Brandeburgom i Mongolima - do 1305. u uniji su s Češkom za Vaclava II. kako bi protjerali Germane - tijekom XIV. st. kraljevi Vladislav I. i Kazimir III. uspijevaju ujediniti zemlju ( osim Pomeranije i Šleske) - izumiranjem dinastija Pjastovića na vlast dolazi Ludovik I Anžuinac(hrvatsko-ugarski kralj) kao Kazimirov nećak- Poljsko-litvanska unija: Hedviga( kći Ludovika) ženi se sa litvanskim knezom Vladislavom II Jagelom - 15.st. litvanski vladari Vladislav III i Kazimir IV. obračunavaju se sa Teutoncima i s plemstvom( prvi državni sabor-sejm)- 1446. mirom u Tournju vraćena je Pomeranija

3. RUSIJA- do XIV.st. središte je Novgorodska kneževina; mongolskom provalom velik dio Rusije postaje državom Zlatne Horde (Kijev, Novgorod)- središte ostatka Rusije postaje Moskovska kneževina- XV.st. raspada se mongolska država; Ivan III. širi Moskvu - 1453. Moskva postaje središtem pravoslavlja «treći Rim»- Ivan IV. Grozni: pokorava velikaše; Mongole progoni iza i proglašava se carem

21

RELIGIOZNO-SOCIJALNI POKRETI U KRŠĆANSTVU

1. CRKVA I KRIVOVJERSTVO- heretici : krivovjerci – ogriješili se o crkvene dogme - Katari ( grč. Katharoi=čist): dualističko učenje (dobro je duhovno; zlo materijalno); traže čistoću i skromnost crkve( Patareni u Italiji, Albigenezi u Fra., Crkva Bosanska…)- ostali heretici: fra. Valdenzi (nisu dualisti; povratak iskonu; narodno bogoslužje; odbacivanje crkvene hijerarhije)- 13st.. Inocent III i kralj Filip II uništavaju Albigeneze u Fra.

2. INKVIZICIJA: BISKUPSKA, RIMSKA, ŠPANJOLSKA- 1184. Biskupska inkvizicija: Lucije III. i njem. car Fridrik I. utemeljuju redove za borbu protiv krivovjernika- 1232. Rimska inkvizicija: utemeljen inkvizitorski sudbeni red (Dominikanci)- XIII.st. Inocent IV. dopušta primjenu sile i spaljivanja- XIV. inkvizicija se širi na proroke, vještice, vračare, čarobnjake- XV.st. Španjolska inkvizicija: inkvizitor Torkvemada progoni Židove, Maure..- inkvizicija u nas: 13.st. inkvizitori Andrija i Pavle Dalmatinac

3. KULTURNA BAŠTINA OD XI.-XV.ST.- crkveni redovi: VI.st. Benediktinci( Benedikt iz Nursije; molitva i rad; prepisivanje kodeksa); XII.st. Cisterciti ( poljoprivreda); Premonstratenci( misionari); XIII.st. Dominikanci (Dominik iz Kastilije; odricanje imovine i skromnost) i Franjevci ( Franjo Asiški tzv. mala braća; skromnost redovnika; škole, bolnice, skrb za siromašne)- romanika: XI.st.(masivne pravilne građevine; freske svetaca)- gotika: kraj XII - XIV.st.(visoke, vitke šiljaste građevine; vitraji)- bizantski stil: grčko-rimski stil; polukuglaste kupole( Sv. Sofija); mozaici- viteška kultura: trubaduri; epsko pjesništvo(Pjesma o Rolandu, Cid); roman(kralj Artur); misterij( kazališna umjetnost iz misnih slavlja)

22

HRVATSKA OD 12.-15st

HRVATSKA ZA ARPADOVIĆA

1. KOLOMAN- 1102. Pacta Conventa: personalna unija; teritorijalna cjelovitost; unutarnja autonomija; priznanje povlastica; obrambeni ratovi - 1102. Koloman okrunjen u Biogradu za Kralja Hrv. i Dalmacije; zauzima Dalmaciju - ban i župani upravljaju Hrvatskom-1115. Bizant i Mlečani osvajaju Dalmaciju

2. BELA II SLIJEPI 12.st.- vraća dio Dalmacije - 1164.-1167. bizantski car Manojlo zauzima zemlje južno od Krke, Bosnu i Srijem

3. BELA III- Bela III. vraća zauzeto- borba sa Mlečanima za Zadar(1202. zauzet)

4.ANDRIJA II 13.st.- odlazi u križarski rat(prodaje Zd); državu zahvaća feudalna anarhija-1222.prisiljen na «Zlatnu bulu»(sazivanja plemstva; zajednička uprava, potvrda povlastica)- dijeli hrvatsku na slavonsku i primorsku banovinu; banovima je nadređen herceg

5. BELA IV.- 1242.provalaTatara: Ogotaj pobjeđuje Ugare; kralj se spasio u Tg.; smrću kana povlaće se- slobodni kraljevski gradovi: Vž. (prvi 1209.), Križevci, Samobor, Vukovar, Gradec...- 1242.-1244. rat Trogira i Splita: kralj u zahvalu Tg daje selo Ostrog; ustaju Splićani uz pomoć bosanskog bana Ninoslava i Kačića započevši rat; kralj vojno suzbija Split

6.POSLJEDNJI ARPADOVIĆI- Stjepan V.udaje kćer Mariju za Karla Anžuinca- Ladislav IV.ubijen je od plemstva - plemstvo dovodi Andriju Mlečanina sina nepriznata brata Bele IV.(Stjepana); kraljica Marija traži krunu sinu Karlu Martelu - Andrija nema nasljednika; izbija novi rat te dio plemstva dovodi iz Napulja Karla Roberta (sina Martela)- 1301. umire Andrija i s njim rod Arpadovića

23

DINASTIJA ANŽUINACA

1. HRVATSKE PLEMIĆKE OBITELJI- darivanjem vladara od 12.st. započinje nagli uspon velikaša - Kačići: Neretvanska kneževina; Brač, Hvar;sa sjedištem u Omišu- knezovi Krčki =Frankapani( od 1430): upravitelji Krka; Bela III im daruje Modrušku župu; šire se na Vinodol(Vinodolski zakonik) i Senj- Babonići u Slavoniji: banska čast; XIV.st. postaju knezovi Blagajski- Šubići: Bribir( od Bele III), Ostrovica; Andrija III daje im bansku čast; Pavao I « Ban Hrvata i gospodar Bosne»; početkom 14.st. vladaju Ninom, Skradinom, Trogirom, Šibenikom, Splitom, Omišom- podjela hrv. plemstva: Kačići i Babonići uz Andriju III; Šubići uz Anžuince

2. HRVATSKA ZA ANŽUINACAa) Karlo Robert(1301.-1342.)- Šubići ga dovode u Zg.; kruni se u Stolnom Biogradu- obračuni sa velikašima: 1322. bitkom kod Blizne vojska sa banom Ivanom Babonićem slama Šubiće ( Mladen II odveden u Ugarsku)b.) Ludovik I Veliki ( 1342.-1382.):- zauzima Knin i gradove na Krki od Nelipića ( daje im Sinj i Klis); Šubići mu predaju Ostrovicu ( dobivaju Zrin= Zrinski)- unutarnje prilike: jačaju ovlasti Bana, Sabora( niže i srednje plemstvo) i gradova; razvoj rudarstva; porezne reforme - RAT ZA DALMACIJU: Mleci su zauzeli Dalmaciju; Ludovik i Genova napadaju Mlečane-1358. mir u Zadru: dužd se odriče prava i titule kneza Dalmacije i Hrvatske- 1381. mirom u Torinu potvrđene su odluke mira u Zadru i uveden danak Mlecima- 1382. umire Ludovik; nasljeđuje ga kći Marija i majka Elizabeta Kotromanić

24

DINASTIJA LUXEMBURG

1. BORBE ZA PRIJESTOLJE NAPULJSKI-LUXEMBURŠKI- 1385. dio plemstva( Horvati, ban S. Lacković, bosanski Hrvatinići i kralj Tvrtko) krune Karla Dračkog(rođak Ludovika); no Elizabeta ga daje ubiti- 1386. plemići ubijaju Elizabetu, a Mariju zatvaraju u Novigrad- Ladislav Napuljski( sin Dračkog) novi je kralj- 1387. Žigmund Luxemburški oslobađa zaručnicu Mariju i proglašava se kraljem

2. ŽIGMUND LUXEMBURŠKI- samovolja plemstva; kralj Tvrtko proglasio se «kraljem Dalmacije, Hrvatske i Primorja»- 1394. Žigmund pobjeđuje protivnike kod Dobora- 1396. kod Nikopolja predvodi križare za istjerivanje Turaka- 1397. krvavi Križevački sabor(obračun s plemstvom) - ugarski velikaši zatvaraju Žigmunda, a bosanski s kraljem Ostojom dovode Ladislava i 1403. krune ga u Zadru - 1405. Žigmund vraća vlast i u pohodu na bosanske heretike pobija plemstvo- 1409. Ladislav prodaje Dalmaciju Mlečanima za 100000 dukata

25

HRVATSKO-UGARSKO KRALJEVSTVO DO POLOVINE 15.st.

1. ŽIGMUNDOVI NASLIJEDNICI- 1438. po Žigmundovoj želji kralj postaje zet mu Albert Habsburgovac; umire 1439.- 1440. kako je Albertov sin bio maloljetan krunu je uzeo poljski kralj Vladislav Jagelović; 1444. kod Varne pogiba u protuturskom ratu- na prijestolje dolazi maloljetni Ladislav V, a kao skrbnik upravlja plemić Ivan Hunjadi- Hunjadi koristi moć i iskorjenjuje obitelj Celjski; zbog toga Ladislav ubija Ivana ,a brata mu Matijaša zatvara

2. NOVE VELIKAŠKE OBITELJI- grofovi Celjski: njem. podrijetla; uz posjede u Ugarskoj, Kranjskoj i Koruškoj postaju gospodari Slavonije, Međimurja, Varaždina i Zagorja; ženidbenim vezama povezali su se sa Frankapanima i Luxemburzima- Frankapani: nekadašnji knezovi Krčki; gospodarili su Krkom, Vinodolom, Modrušom, Senjom, Likom, Gackom u Hrvatskoj te Ozljem i Slunjom u Slavoniji; pomogavši kralju Žigmundu dobivaju Bihać, Knin, Ostrovicu, Skradin, Poljica i Lučku župu između Zrmanje i Krke- Talovci: velikaši s Krka; proširili su se na krajeve Nelipića

3. DALMACIJA, ISTRA I DUBROVNIKa.) Dalmacija- do 1420. Mleci su zauzeli sve gradove Dalmacije i vladali do 1797.-uprava: generalni providur u Zd.; gradski knezovi su Mlečani; statuti preuređeni; ostavljena podjela na pučane i patricije- stagnacija, odumiranje, eksploatiranje i gospodarska propast Dalmacije b.) ISTRA- do XII.st. Mlečani drže istarske gradove na obali; unutrašnjost je pod njemačkim carstvom; crkveno pod akvilejskom patrijaršijom- 1374. Habsburgovci vladaju Istrom; osnivaju Pazinsku knežiju; u XV.st. šire se na Kvarner, Rijeku i Kastavc.) DUBROVNIK- VII.st. rimski Epidaur; izbjeglice podižu Ragusu, a Slaveni naselje Dubrovnik; ujedinjenje dvaju naselja Ragusa-Dubrovnik u grad- poslije IV. križarskog rata Du. priznaje vlast Mlečana- 1358. nakon Zadarskog mira Du. priznaje hrvatsko-ugarske vladare- krajem XIV. i u XV.st. grad postaje Republika- iako priznaju vlast drugih imaju potpuno slobodnu samoupravu- uprava: Veliko vijeće je zakonodavno tijelo; Malo vijeće ( gradski knez i članovi vijeća vode sudske i upravne svakodnevne poslove); Vijeće umoljenih ili Senat ( sastaje se u važnim situacijama, odlučuju o diplomaciji)

26

OSMANSKE PROVALE U HRVATSKU

1. MATIJAŠ KORVIN(1458.-1490.); VOJNA KRAJINA- 1457. smrću Ladislava V. prijestolje osvaja Matijaš Korvin(sin Hunyadija) - uvodi centralizam, reforme poreza i plaćeničku vojsku protiv plemića(pobjeđuje Frankapane) - 1463. Turci zauzimaju Bosnu- Vojna krajina: Matijaš osniva Jajačku i Srebreničku banovinu i pripaja im Senj

2. JAGELOVIĆI; HRVATSKA SAMA PROTIV TURAKA(1490.-1526.)- Vladislav II i Ludovik II Jagelovići zapuštaju krajinu; ukidaju reforme i centralizam- obrana od Turaka ostala na hrvatskim plemićima - 1493. Krbavska bitka: velik poraz hrvatske plemićke vojske(paša Jakub) na čelu sa banom Emerikom Derenčinom(odveden u Carigrad) i Ivanom Frankapanom-Turci zauzimaju neretvanski kraj, Modruš, prostor Cetine i Imotskog 1513.- ban Ivan Karlović brani zadarsko zaleđe- biskup i ban Petar Berislavić (1513.-1520.): preuzeo obranu V. krajine; porazio Turke kod Dubice ( poginuo kod Korenice)- knezovi Frankapani: Bernardin, Krsto i Vuk uzaludno mole pomoć Habsburgovaca - pohod Sulejmana Veličanstvenog: 1521. pada Beograd, Slavonija, Srijem; bosanski Turci zauzimaju Knin, Skradin, Ostrovicu - 1526. bitka na Mohačkom polju: veliki poraz Ludovika II (utopio se); zauzeta Ugarska

27

SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA DRŽAVA

1. BOSNA ZA BANOVA- XII. st. banovi su Borić i Kulin - XIII.st. Bela IV. vojnim pohodom postavlja Prijezdu; Šubići se šire Bosnom- Stjepan II Kotromanić: udvostručio teritorij; od Šubića preoteo kraj od Neretve do Omiša

2. BOSNA ZA KRALJEVA- Tvrtko I ( 14.st.): poražen je i ovisan o Ludoviku Anžuincu; 1377. kruni se kraljem; 1390. smrću Ludovika uzima titulu kralja Raške, Bosne, Hrvatske, Dalmacije i Primorja- Stjepan Dabiša: priznaje vlast Žigmunda, gubi Hrvatsku i Dalmaciju- raste moć velikaša Hrvatinića, Kosača, Radinovića- 1415. plemić Hrvoje Vukčić Hrvatinić poziva Turke u Bosnu protiv Žigmunda - od 1432. Bosna plaća danak Osmanlijama- posljednji kraljevi: Stjepan Tomaš i Stjepan Tomašević otkazuju poslušnost Turcima- 1448. Stjepan Vukčić Kosača(herceg) osamostaljuje Hercegovinu - 1463. pada Bosna(pogubljen kralj), 1482. i Hercegovina pod Osmanlije

3. CRKVA BOSANSKA- XII st. heretičko dualističko učenje – Crkva bosanska ( na čelu- Djed, crkveni velikodostojanstvenici- Gosti; na čelu zajednica- Starci)- XIII st. dolaze u Bosnu Dominikanci kao inkvizitori- krajem XIII st. dolaze Franjevci i osnivaju Bosansku vikariju( očuvali kršćanstvo)- nasilna islamizacija Bosne

28

SVIJET OD XV. – XVII ST.

1. VELIKA ZEMLJOPISNA OTKRIĆA- osmanska osvajanja uništila su trgovinu; traže se novi putevi do Indije - usavršen je kompas, pomorske karte, jedrenjaci; prihvaćena je teorija o okrugloj zemlji- portugalska otkrića: do Rta dobre nade 1486. doplovio je Bartolomeo Diaz; Vasco de Gama 1498. otplovio je oko Afrike do Indije- 1492. Kolumbo dolazi u Ameriku misleći da je Indija(Amerigo Vespucci otkrio istinu) - 1519.-1522. Portugalac Ferdinand Magellan oko Južne Amerike došao je do Indije i oplovio svijet( Magellanov prolaz; oceanu dao naziv Tihi); sam je poginuo na putu- španjolski konkvistadori: uništili su domorodačka carstva tražeći bogatstva( Cortes Asteke; Pisaro Inke)- od XVII.st. anglo narodi naseljavali su Sjevernu Ameriku; sa Indijancima sukobili su se za zemlju; dovođeni su robovi iz Afrike za rad na plantažama- posljedice otkrića: trgovina prebačena na Atlantik; inflacija u Europi; kolonije; migracije; nove kulture ( kukuruz, krumpir, duhan, kakaovac, rajčica)

29

PROTESTANTSKA REFORMA I KATOLIČKA OBNOVA

1. REFORMACIJA U NJEMAČKOJ- protestantizam: pokret u Njemačkoj koji traži reformu Crkve- 1517. Martin Luther na vratima crkve u Wittenbergu iznosi 95. teza o potrebnim promjenama u Crkvi- zbog stavova iz tri spisa Papa ga je izopćio iz Crkve te on osniva svoju Evangeličku crkvu- vjerski ratovi: uslijedio je sukob katolika i reformatora- 1524.-1525. veliki seljački rat: Thomas Munzer u reformističkom zanosu podiže ustanak seljaka; Luther se ograđuje od ustanka; ugušen je u krvi- 1555. Augsburškim mirom završeni su sukobi i izjednačena Evangelička i Katolička crkva

2. KALVINIZAM- pristaša Lutherove reforme Jean Calvin protjeran je od Fra. crkve te u Ženevi osniva reformacijski pokret-kalvinizam- utemeljen je «Ženevski kolegij»; kalvinizam se proširio po Fra.,Škotskoj, Nizozemskoj….

3. ANGLIKANIZAM- 16.st engleski kralj Henrik VIII zbog razvoda sukobio se s Papom - Anglikanska crkva: kralj osniva novu crkvu, a sebe postavlja njenim glavarom; nakon kraljeve smrti crkva preuzima kalvinističko učenje- prezbeterijanci: protestantska oporba(tzv. puritanci) unutar anglikanstva

4. PROTUREFORMACIJA- sredinom XVI.st. katolička obnova- osnovan red Družbe Isusove( Ignacije Loyola) za obnovu katolićke crkve- 1545. Tridentski sabor: donošene su reforme; odluke sa sabora moralo se obvezno sprovesti

30

APSOLUTNE MONARHIJE U EUROPI

1. HABSBURŠKA MONARHIJA- Habsburško kraljevstvo stvarano je stoljećima: dinastija njem. podrijetla javlja se u X st.; u XIII. st. Rudolf I. postaje rimsko-njemački car- XV.st. Maksimilijanova centralizacija: udružuje sve habsb. pokrajine; dijeli ih na Gornjoaustrijske sa središtem u Insbrucku( Tirol i prednjoaustrijske pokrajine do Rajne) i Donjoaustrijske u Beču( Gornja i Donja Austrija, Štajerska, Koruška, Kranjska s Pazinskom kneževinom, Goricom i Trstom)- Karlo V( 16.st.): unuk Maksimilijana nasljedstvom postaje kralj Španjolske i vladar u Burgundiji, Napulju i Siciliji- Ferdinand I.: brat Karla vladao je u Austrijskom dijelu; 1526. i 1527. postaje češki i hrvatsko-ugarski vladar- tijekom 16. i 17. st. Maksimilijan II, Rudolf II i Leopold dodatno su učvrstili apsolutizam te nasljedno pravo nad Ugarskom i Hrvatskom

2. ŠPANJOLSKA- u XVI.st. zahvaljujući geografskim otkrićima; konkvistadorima i jakoj floti, za vladavine Habsburgovaca postaje velika sila- Filip II.: nasljednik Karla stvara kolonijalno carstvo; u Peruu i Meksiku postavlja potkraljeve; zauzima Filipine i dijelove Afrike; vlada i Portugalom, Nizozemskom, Milanom, Sicilijom i Napuljem- 1581. Portugal i Nizozemska postaju neovisni- u 17.st. nakon tridesetogodišnjeg rata Špa. gubi svoju moć i ulogu europske sile- 1700. smrću Karla II (posljednjeg špa. Habsburgovca) započinje rat za špa. baštinu; Španjolska gubi Gibraltar, Milano, Napulj i Sardiniju- od 1714. Utrechtskim mirom na prijestolje dolaze fra. Burbonci

3. NIZOZEMSKA- do XV.st. niz. pokrajine ujedinjene su pod vlašću burgundijskih vojvoda, a zatim pod Habsburgovcima- 1579. sjeverne pokrajine stvaraju Utrechtsku uniju i odcjepljuju se od špa. Habsburga - Južne pokrajine ( Belgija) ostaju Špa., a od 1714. Austrijske- 1648. Westfalskim mirom( nakon 30g.rata) priznata je neovisnost Niz.- 17. i 18.st. postaje velika kolonijalna sila: Istočnoindijska kompanija; kolonije u Africi, Aziji i Americi- kralj Niz. Vilim Oranski postaje i engleski kralj

31

4. ENGLESKA- Elizabeta I(16.st.): priključuje Irsku(ranije Wales); pobjedom nad špa. armadom postaje pomorska i kolonijalna sila- škotska dinastija Stuart( 17.st.): ujedinjenje 1604. Jakov I ; nasljednik Karlo I raspušta parlament; građanskim ratom parlament (podijeljen na Vigovce i Torijevce)dovodi lorda Cromwella, no 1660. opet vraćaju Stuarte; Jakov II u pokušaju uvođenja apsolutizma maknut je s prijestolja, a postavljen nizozemski namjesnik Oranski; 1707. državaVelika Britanija

5. FRANCUSKA- 16.st. vjerski sukob: između katolika i hugenota; kraljica Katarina Medici naredila je pobijanje 25000 hugenota - tzv. Bartolomejska noć- Henrik IV. priznavje prava hugenotima Nantskim ediktom 1598.- 17st. ministri Richeliu i Mazarin oporavili su i uzdigli državu za Lujeva XIII. i XIV. - smrću Mazarina Luj XIV. uvodi apsolutizam( tzv. Kralj Sunce); progoni hugenote; ratuje za špa. krunu; gradi Versailles

6. TRIDESETOGODIŠNJI RAT 1618.-1648.- nezadovoljni Habsburzima Česi podižu ustanak(skidaju katolika i postavljaju kalvinistu)- kako je u njem. carstvu postojao i katolički i evangelički savez započeo je pravi rat; u ime protestantizma u rat se uključuje i Švedska, a na kraju Francuska i Špa.- 1648. Vestfalski mir: država se neće miješati u vjere; Nizozemska i Švicarska su samostalne

7. OSTALE ZEMLJE- Skandinavske zemlje: 1397. stvorena je Kalmarska unija( Danska, Norveška i Švedska);- u XVI.st. Švedska istupa; u ratu sa Danskom, 30-godišnjem i s Rusijom Švedska je dobila dio Danske i izlaz na Baltičko more- Poljska: izgubila je od Šveda Baltik i Prusku koja se osamostalila - Rusija: ratovala za Baltik bez uspjeha; 1721. dobila je Estoniju i Letoniju

32

HRVATSKI KRAJEVI OD 15.-17.st

HRVATSKA POD HABSBURGOVCIMA

1. SABOR U CETINGRADU-1526. borba za hrv-ugarsko prijestolje između njem. kralja Ferdinanda Habsburškog i Ivana Zapolje; oboje okrunjeni- 1527. Hrvatski sabor u Cetingradu izabire Ferdinanda- Cetingradski dokument: Ferdinand se obvezao opremiti 1000 konjanika i 200 pješaka za obranu; priznati sve povlastice i prava Hrvata( potvrđeno sa 8 pečata -šahovnica)- Slavonski sabor u Dubravi izabire Ivana Zapolju

2. GRAĐANSKI RAT 1527.-1540.- Zapolja za bana postavlja Krstu Frankapana, a Ferdinand Ivana Karlovića- Ferdinand pobjeđuje Zapoljinu vojsku, a kod Varaždina Frankopanovu(pogiba)- u Križevcima Slavonci priznaju Ferdinanda - osmanlije zauzimaju Jajačku banovinu, Liku i Krbavu- 1529. na Zapoljin poziv Sulejman neuspjelo opsjeda Beča- 1532. ban Jurišić u Kisegu zaustavio je Sulejmana sa 140000 Turaka i spasio Beč- 1536. pada Požega, Klis i južna H. osim priobalja(zapovjednik Petar Kružić)- 1537. kod Gorjana Turci pobjeđuju carsku vojsku- 1540. Zapolja umire- sredinom 16.st. pada Slavonija( Pakrac, Moslavina, Virovitica, Čazma= oformljeni sanđaci u Požegi i Čazmi); Erdelj ima vazalni status- «ostaci ostataka» Hrvatske

33

HRVATSKA U DOBA NAJVEĆE OSMANSKE OPASNOSTI

1. OPSADA SIGETA 1566.- Sulejmanov treći pohod na Beč- Nikola Zrinski odriče se banovanja i utvrđuje Siget- 2500 Hrvata odolijevalo je mjesec dana opsadi 90 000 Turaka- umire Sulejman; vezir Sokolović zauzima grad no odustaje od Beča( Zrinski poginuo u proboju)

2. VOJNA KRAJINA- sredinom 16.st formirana je crta obrane Hrvatske od Drave do mora- dijeli se na Slavonsku(Varaždin),Hrvatsku(Karlovac 1579. izgrađen) i Bansku krajinu- 1578. krajina je stavljena pod upravu ratnog vijeća u Grazu(zapovjednik nadvojvoda Karlo) i izdvojena od Hrvatske- Vlasi: Osmanlije su na Balkan doseljavali pravoslavne stočare; propadanjem Osmanlija prelaze na stranu kršćana kao Krajišnici(oslobođeni poreza)- 1630. Vlaškim statutima dobivali su hrvatsku zemlju od Beča u zamjenu za vojnu službu

3. SISAČKE BITKE 1591.-1593.- «ostatke ostataka» naumio je osvojiti bosanski paša Predojević- 4 pohoda na Sisak(uporište Petrinja); branitelji su kanonici Mikac, Đurak i Fintić- 1593. Erdody s hrv. vojskom razbija Osmanlije; paša se utopio- Dugi rat(1593.-1606.): sultan Murat III pokrenuo je vojsku na Hrvatsku - 1594. zauzet Sisak- 1606. mir na Žitvi: Osmanlije pristaju na mir(Petrinja i Čazma oslobođene)- od Sisačkog poraza Osmanlije vode obrambene ratove

34

HRVATSKI I BOSANSKI KRAJEVI POD STRANOM VLAŠĆU

1. KRŠĆANI POD OSMANLIJAMA- zabrana katoličke crkve; potpora pravoslavlju; islamizacija- otpori katolika: Hajduci - na osmanskom teritoriju( predvođeni Harambašama); Uskoci - prebjezi (Klisu i Senj)- u XVII.st. Uskočkim ratom poraženi su od Mlečana i raseljeni

2. DALMACIJA POD MLEČANIMA; DUBROVNIK- ograničavanje komuna; generalni providur(Zd) i knezovi su Mlečani- eksploatacija i uništenje gosp. i trgovine; kolonati i zakupništvo uništavaju seljake; pobune pučana(Hvarska buna Matije Ivanića) - Dubrovnik: XVI.st. vrhunac; Mlečani su im protivnici, a Turci vazali; 1667. potres uništava grad; započinje opadanje trgovine(plovidba Atlantikom) i moći

3. ISTRA POD MLECIMA I AUSTRIJOM- priobalje Mletačko; unutrašnjost Habsburška(Pazinska knežija)- sukob Austrije i Mlečana; velik egzodus st. iz pograničnih područja; malarija i kuga

4. BOSNA POD OSMANLIJAMA- 1580. Bosanski pašaluk: sandžaci Bosna, Hercegovina, Klis, Lika, Bihać, Zvornik, Cernik- pravoslavna Pećku patrijaršija; franjevačka Bosna Srebrena; katolici su proganjani; islamizacija- propast timarskog uređenja: od druge polovine 16.st slabi moć Sultana; spahijska anarhija i samovolja(odžakluk timari-nasljedstvo); janjičari postaju otimači(čitlučenje)

35