2001. - 2013. · uređenja poduzetničke zone, početkom 2009. god. stupio je na snagu - 2009. god....

G l a s i l o O p ć i n e B a r b a n w w w . b a r b a n . h r

BES

PLAT

NO

Barban, svibanj 2013. • Broj: 35 • Godina XIII.

2001. - 2013.

Barbanski glasnikBarbanski glasnik

Poduzetnička zona Barban - Krvavci

Ministar Maras i Barbabanke

Načelnik Denis Kontošić, ministar Gordan Maras i vlasnik tvrtke Gracijano Roce

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras otvara novi pogon IZO u Barbanu

Mario Paliska, Dean Maurić, Denis Kontošić, Damir Kajin i Gordan Maras

Ministar Gordan Maras otvorio prvi pogon u Poduzetničkoj zoni Barban Krvavci, pogon tvrtke IZO d.o.o. iz Balići


ISSN 1333 - 4468 * Izlazi 3 puta godišnje * Broj 35 * Izdavač: Općina Barban * www.barban. hr Za izdavača: Denis Kontošić, mag. educ. * Urednik: Denis Kontošić, mag. educ. * Fotografije: arhiv izdavača, Grafika Režanci * Grafička priprema: Grafika Režanci * Tisak: Grafika Režanci * Naklada: 1250 primjeraka * Naslovnica: Barban

i m p r e s u m

inventura 2001. - 2013.

3

Inventura učinjenoga na kraju trećeg mandata SDP-a u Općini Barban

ŠTO JE NAPRAVLJENO u razdoblju od 2001. do 2013. god.

Izvedena asfaltiranja vrijednosti 16 milijuna kuna - Izgrađene 3 mrtvačnice vrijednosti 2,5 milijuna kuna – Proširena groblja na Prnjanima i u Barbanu vrijednosti 1,5 milijuna kuna – Izgrađeno glavno nogometno igralište i svlačionice na Mrzlici ukupne vrijednosti 1,5 milijuna kuna – Izgrađena nova osnovna škola vrijednosti 18 milijuna kuna – Uređena nova Zdravstvena stanica za oko 2 milijuna kuna – Izgrađena 1. faza zaobilaznice vrijedna 6 milijuna kuna - U infrastrukturu Poduzetničke zone Barban uloženo oko 7 milijuna kuna

RJEŠAVANJE NASLIJEĐENIH DUGOVA

- početkom 2007. god. konačno je rješen komple-tandugzatečen2001.god.,veličinepreko4milijunakuna,odnosno jednog tadašnjeg godišnjeg proračuna OpćineBarban

- tijekom vraćanja duga nije se stalo sa investici-jama, već se kontinuirano gradilo i ulagalo, sa čime senastavilo do 2013. god., neovisno o gospodarskoj krizi.

PROŠIRENJA JAVNE RASVJETE- udvostručilismobrojrasvjetnihtijelauodnosuna

zatečenostanje2001.god.,kadajepostojaloneštovišeod450rasvjetnihtijela,kojesusemontiralevišeod20godina–danasimamooko850rasvjetnihtijela

- sva nova rasvjetna tijela su ekološka, s ravnimstaklom i natrijevim žaruljama, i štedljiva (troše manjeelektričneenergijezaistuosvjetljenost)

- sredinom 2007. god. potpisan je Ugovor zaodržavanje javne rasvjete s obrtom BION iz Smoljanci,nakon čega su nestali do tada izraženi problemi sodržavanjem javne rasvjete od strane Elektroistre, koja jeimala preveliko područje za održavanje, pa se popravkečekalojakodugo

- živina rasvjeta će postepeno biti zamijenjena saekološkimnatrijevimžaruljamailiLED-rasvjetom(trenutnovisoka cijena), čime će se postići velika ušteda u potrošnjielektričneenergije

ASFALTIRANJA-uproteklih12godinauložilismo16milijunakunau

asfaltiranjanerazvrstanihcestaisanacijuasfalta

- asfaltiranacestaGlavani-Manjadvorcidužineoko2km, a u sklopu toga i zaobilaznica naselja Glavani (vrijed-nostradova:1milijunkuna)

- asfaltiranacestaRebići-Blazdužinepreko2km(vri-jednostradova:1milijunkuna)

Nova ekološka natrijeva rasvjetna tijela sa ravnim staklom

Ulaz u Barban iz Pule sa novim asfaltom i novom rasvjetom

Barbanski glasnikBarbanski glasnik4

inventura 2001. - 2013.

- krajem 2006. god. asfaltirana je cesta Pavlići -Paprat(1milijunkuna)

- izvedenaasfaltiranjaponaseljima(vrijednostrado-va:1milijunkuna):Hrboki,Rebići,Dobrani,Šajini,Glavani,Manjadvorci,Kožljani,Melnica,Frkeči,Grabriidr.

-krajem2007.god.završenasuasfaltiranjausvih9Mjesnihodbora,vrijednosti1,2milijunakuna

-tijekom2008.god.izvodilasuseasfaltiranjausvih9Mjesnihodbora,vrijednosti1,8milijunakuna

- tijekom 2009. započela akcija asfaltiranja u svih 9Mjesnihodbora,ugovorenevrijednosti1,3milijunakuna

-krajem2012.god.asfaltirana1.fazaizgradnjezao-bilazniceBarbanavrijednosti6milijunakuna(slijediizgrad-njarotoravrijednosti8,5mil.kuna)

IZGRADNJA I SANACIJE VODOVODNE MREŽE

- tijekom 2008. god. obnovljena je vodovodnamrežausredištuBarbana,usmjerugroblja-kopanjajefi-nancirala Općina, a materijal je dalo poduzeće Vodovodd.o.o.Pula

- uŠajinimaizgrađenhidrantvrijednostioko1mili-jun kuna, čime je riješen problem slaboga pritiska vode uljetnimmjesecima

- početkom 2013. god. započela izgradnja vodo-vodnemrežeuPoduzetničkojzoniBarbantepremještanjei sanacija dijela magistralnog voda Rakonek-Pula uPoduzetničkoj zoni Barban, ukupne vrijednosti radova 1,8milijunkuna

PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

- početkom 2002. god. završena sanacije stare am-bulanteBarban(čekaonica,stomatološkaambulantaiulaz-nidio),kojajezapočetapočetkom2001.god.

- 2003. otvorena ljekarna u Barbanu, a 2005. djelat-nostnjegebolesnikaukući,sasjedištemuHrbokima

- sredinom 2008. god. renoviran krov nekadašnjegornje škole, kao priprema za uređenje nove Zdravstvenestanice

- 2009. god. u prizemlju gornje škole u Barbanuuređena moderna Zdravstvena stanica sa ambulantomopćemedicine i stomatološkom ambulantom, te rampomzainvalide,ukupnevrijednostiradovaoko2milijunakuna

- 2009. preseljena ambulanta Sutivanac u prizemljeDruštvenogdoma

- 2010.uređenapatronažnaambulantauBarbanu–vrijednostradovauređenjaoko500tis.kuna

SMJEŠTAJ STARIJIH I NEMOĆNIH OSOBA

- početkom kolovoza 2008. god. u staroj školiGrandići-FumetizapočelajesaradomUstanovazasmještajstarijih i nemoćnih osoba, u kojoj Barbanci imaju pred-nost za smještaj i zapošljavanje – općinsku zgradu imau najmu Centar za pomoć i njegu iz Pule, koji je zgradu iAsfalt na 1. fazi izgradnje zaobilaznice Barbana

Asfaltirana cesta Rebići - Blaz

Otvorenje nove Zdravstvene stanice u Barbanu

Ustanova za smještaj starih i nemoćnih osoba u Fumetima


inventura 2001. - 2013.

uredio – Centar je 2012. god. promijenio vlasnika (MartinKliman–ustanovaSv.Polikarp,Pula)kojinajavljujenastavakuređenjazgradeuFumetima

SANACIJA I IZGRADNJA DRUŠTVENIH DOMOVA

- urazdobljuod12godinasaniranisusviDruštvenidomovi,njih12–drvenastolarijajezamijenjenaPVCialu-minijskomstolarijomnasvimzgradama–vrijednostrado-vaoko500tisućakuna

- Društveni dom u Hrbokima uređen nakon 20 go-dinačekanja

- Društveni dom u Sutivancu: 2007. god. izgrađennovikrov,uređenisvisanitarničvorovi,djelomičnoobnov-ljena elektro-instalacija i rasvjeta, ofarban iznutra, post-avljen laminat u Vrtiću i ambulanti - 2008. god. uređenovatrogasno spremište uz Dom - sveukupno uloženo oko350 tisuća kuna – 2012. god. izvedena kompletna novafasada

- uprvojpolovini2009.god.otvorennovoizgrađenIDomuPetehima i izgrađennovikrovDomauDobranima– tijekom 2012. nastavljeno uređenje Društvenog domaDobrani: izvedena kompletna nova fasada, uređen u pot-punostiiznutra(instalacije,opremaidr.)

- u travnju 2013. god. pod krov stavljen noviDruštvenidomSv.Pavao

- Općina Barban ima 14 Društvenih domova

(Barban, Puntera, Hrboki, Dobrani, Manjadvorci, Glavani,Šajini, Bičići, Orihi, Petehi, Draguzeti, Prnjani, Sutivanac,Sv.Pavao)

PREDŠKOLSKA USTANOVA BARBAN

- 2004.proširilosestariVrtićuBarbanu

- 2005. izgrađen novi Vrtić u sklopu nove školskezgradeuBarbanu(napuštasestariVrtić)

- 2008.god.zbogpovećanjabrojadjeceponovosepokrećeraduzgradistarogaVrtića

- 2009.god.uređeniproširenVrtićuSutivancu

- prosječno se godišnje u Predškolskoj ustanoviBarban, u zadnjih 5 godina, upiše oko 75 djece, umjestonekadaprosječnomanjeod40djece

OSNOVNA ŠKOLA "JURE FILIPOVIĆA" BARBAN

- od jeseni 2005. god. nastava se odvija u novojškolskojzgradisasportskomdvoranom(ukupnavrijednostobjekataoko18,5milijunakuna)

- tijekom 2006. i 2007. god. izgrađen je pješačkitrotoarodBarbanadonoveOŠ,izgrađenajejavnarasvjetanačitavojdionici

- 2008. god. uređeno igralište i parking uz školu, apočetkom2009.god.izvedenapripremazaatletskestazeijošjednoigralište

- Općinapomažesvakegodineuopremanjuškole

Novouređeni društveni dom u Dobranima

Obnovljena i proširena stara zgrada dječjeg vrtića u BarbanuIzgradnja novog društvenog doma Sv. Pavao u Želiski

Zgrada nove osnovne škole sa sportskom dvoranom


inventura 2001. - 2013.

PODUZETNIČKA ZONA BARBAN-KRVAVCI

-početkom2002.god.upućenjezahtjevSredišnjemdržavnom uredu za upravljanje imovinom u vlasništvuRH za darivanje zemljišta veličine 8 hektara za izgradnjuPoduzetničke zone Barban - Krvavci, ukupne površine 24hektara - zahtjev za prepuštanje zemljišta obnavljan višeputanarednih7godina

- krajem 2008. god. izrađen Urbanistički planuređenja Poduzetničke zone, početkom 2009. god. stupiojenasnagu

- 2009. god. država konačno darovala zemljišteOpćini Barban za 1. fazu izgradnje – krajem 2009. god.predsjednik RH položio kamen temeljac za trafostanicu,630kW,kojajeizgrađenadosredine2010.godine

- ukupna površina 1. faze je 10 hektara u kojoj gra-di 14 investitora – prva dva pogona (IZO, ABS) su većspremnizaproizvodnju–trenutnosegradiinekolikoma-njih objekata (Auto-baggio, Barbancommerce, AutoservisFilipović)te1.fazaFotonaponskesunčaneelektrane,snage570kW

- u izradi su trenutno dva Urbanistička planauređenja,za2.i3.izgradnjePZBarban-Krvavci

IZGRADNJA MRTVAČNICA I UREĐENJE GROBLJA

- od 2001. – 2005. god.: izgrađene 3 mrtvačnice -na grobljima u Barbanu, na Prnjanima i u Škitači, ukupnavrijednost radova oko 2,5 milijuna kuna - započeli radoviproširenja groblja u Barbanu i na Prnjanima - betoniran

diostazanagrobljuPrnjani,uređenulaznidiosašpinom-uređenogradnizididiostazanagrobljuŠkitača-naputudogrobljaBarbanposađendrvoredladonjauztrkalištenaGradišćuipostavljene4klupezaodmor

- tijekom 2006. i 2007. god. završena su proširenjagrobljanaPrnjanima(140grobnihmjestai35grobnica)iuBarbanu(140grobnihmjestai51grobnica),ukupnevrijed-nostiradovaoko1,5milijunakuna

- 2008.betoniralosepostoljanosačaspomenikanagrobljimaBarbaniPrnjani-uredilosespremištanagroblji-mauSutivancu iBarbanu (krov, fasada, limarija) - saniraloseogradnezidovegrobljauSutivancuiŠkitači

- sva 4 groblja i 4 mrtvačnice (Barban, Prnjani,Škitača, Sutivanac) se uredno održavaju i uređuju tijekomčitavegodine

IZGRADNJA KANALIZACIJE

-uperiodu2001.-2005.god.bilo jepunoproblemasa biološkim pročistačem u Barban, koji je pušten u rad1999.god.-pročistač jevišeputapopravljan ionda2004.kompletnopreuređen

-uperiodu2005.-2009. izrađenesugeodetskepod-logeza2. fazukanalizacijenaseljaBarban, izrađen jepro-jektzadio2.faze

- dijelovi Prnjanštine i Sutivanca se nalaze u 2.vodozaštitnoj zoni – 2012. god. završena je izgradnjakanalizacijePrhatisamembranskimpročistačemuRegulići,alivišeod70domaćinstavajošuvijekčekapriključenje,jerjeinvestitorIstarskivodozaštitnisustav-IVSd.o.o.odredio

Radovi na infrastrukturi u Poduzetničkoj zoni

Mrtvačnica u Škitači

Proširenje groblja u Prnjani

Novi pogoni IZO i ABS


inventura 2001. - 2013.

previsokucijenuzakorištenjesustava

- Istarski vodozaštitni sustav - IVS d.o.o. je završioizradu projektne dokumentacije za kanalizaciju dijelaSutivanca.

ZBRINJAVANJE KUĆNOGA SMEĆA I OTPADA

- kontejneri za smeće postavljeni su u svim nase-ljima Općine (74 sela i zaseoka – postavljeno preko 200kontejnera) - organiziranim odvozom smeća pokrila sečitavaOpćina100%do2004.god.,aranije,do2001.god.,je to iznosilo svega 20% - odvoz smeća obavlja poduzećeHerculanead.o.o.Pula,kojesvojuuslugunaplaćujedirekt-noodgrađana

- zaodvozkrupnogželjeznogotpada(automobilskekaroserije,štednjaciidr.),udogovorusMjesnimodborima,Općina naruči velike kontejnere (baje), koji se dovezu namjestoprikupljanja,odakleodvezusveprikupljeno

- svaki Mjesni odbor ima definirane deponijegrađevinskog otpada, a divlje deponije se pojavljuju sverjeđe, usporedno sa razvojem turizma - Općina ih urednosanira,premapotrebi

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE (PPUO)

- Prostorni plan uređenja Općine Barban stavljenje na snagu, nakon dobivanja svih potrebnih suglasnos-ti, sredinom 2008. god. (izrada je započela 2002. god.) -postavljen je na Internetu na općinskoj službenoj straniciwww.barban.hr(tekstualnidioikompletnagrafikasazona-magrađenjasvihnaseljaOpćineBarban)

- 2009.god.započelajeizradaciljanihIzmjenaido-punaProstornogplanauređenjaOpćineBarban–trenutnostanje:završnafazaishodovanjasuglasnostiprijestavljanjanasnagu odstraneOpćinskog vijeća,čimećemogućnostizgradnjedobitivišeod200davateljazahtjevazauvrštenjenjihovihparcelauzonugrađenja.

URBANISTIČKI PLANOVI UREĐENJA (UPU)

-dosadasuizrađena3Urbanističkaplanauređenja:UPUPoduzetničkezoneBarban-Krvavci,UPUPoduzetničkezone Barban-Bristovac i UPU Turističko-ruralnog naselje

Cok

-trenutnosuuizradi2Urbanističkaplanauređenja–UPU2.fazeiUPU3.fazePoduzetničkezoneBarban-Krvavci

SPORTSKI CENTAR MRZLICA

- 2001.-2005.god.:završenaizgradnjaglavnogno-gometnog igrališta (navezlo se preko 3 tisuće m3 zemlje,posijalasetrava,ogradilose igralište, izradilaseoprema–golovi, terenske kućice i dr.) - vrijednosti preko 500 tisućakuna - izgradila se svlačionica nogometnoga kluba za 4ekipe,površineoko200m2,vrijednosti1milijunkuna

- izgrađen manjež površine 2000 m2 zauvježbavanjekonja

-ograđenopomoćnonogometnoigralište

- 2005. - 2009. god.: sredinom 2007. god. izgrađenetribine uz glavno igralište za oko 300 gledatelja - krajem

Preuređeni biološki pročišćivač u Barbanu

Nogometno igralište i svlačionica

Manjež - za uvježbavanje konja


inventura 2001. - 2013.

2007. god. započela je izgradnja pomoćnog nogometnogigrališta, veličine kao i glavno igralište – 2009. završenaizgradnja pomoćnog igrališta – tijekom godine uredno seodržavaobadvanogometnaigralištaisvlačionice

SPORTSKI OBJEKTI

- tijekom 12 godina izgrađeno je više sportskih ter-ena u naseljima Općine Barban: izgrađena su ili uređenadvostazna boćališta u Orihima i na Punteri, četverostaznaboćališta u Šajinima i Hrbokima; izgrađena su košarkaška,odbojkaška i malonogometna igrališta u Šajinima,Glavanima, Orihima, Draguzetima, Barbanu, te započelaizgradnjauManjadvorcima

OBNOVA SPOMENIKA NOB-a

- 2001. - 2005. god.: obnovljeni spomenici žrtvamaNOB-auPetehima,Frkečima,naPunteri,uŠajinima, ispodSutivancaudolinirijekeRašeinagrobljuPrnjani

-2005.-2009.god.:uređenosredišnjespomenmjes-toOpćineBarbannaBristovcu,nakojemsu istaknuta332imenasvihžrtavaNOB-aBarbanštineiSutivanca-postoljejebetonirano,kamenidioseizradioupoduzećuKamenizPazina – ukupna vrijednost radova oko 300 tisuća kuna –svisespomeniciurednoodržavajutijekomčitavegodine

OBNOVA CRKVI

-uperiodu2001.-2009.:plaćenelektro-priključakzacrkvu na Prnjanima, dodijeljena pomoć u sanaciji crkvi uŠajinima,naPrnjanima iuHreljićima,ofarbanakompletnaograda oko župne crkve Sv.Nikole u Barbanu, postavljenazaštitna ograda uz crkvu Sv.Antuna u Barbanu, iskopankanalodpodnožjabrdadocrkviceSv.Pavlaipostavljenain-frastruktura:voda,strujaitelefon–plaćenpriključakstrujeivode,pomoćzauređenjecrkveuSutivancu

- u trećem mandatu vodilo se brigu o uređivanjuokoliša crkvi i postavljanju turističke signalizacije – pomo-gloseu organizacijiznanstvenogskupapovodom310god.župnecrkveSv.NikoleuBarbanu–2012.god.postavilosedrvenu skulpturu barbanskoga kanonika Petra Stankovićaporedulazaužupnucrkvu

AUTOBUSNE ČEKAONICE

- u proteklih 12 godina sanirana je 21 postojećaautobusna čekaonica (zidani objekti) i postavljeno je 19novih montažnih čekaonica - ukupna vrijednost sanacije inabavkenovihautobusnihčekaonica iznosi500tisućaku-na

- početkom ove godine ofarbalo se sve čekaonicei popravilo nastala oštećenja od nevremena ili namjernihdevastacija

Igralište u Draguzeti

Igralište u Šajini

Uređeno spomen mjesto na Bristovcu

Crkva sv. Antuna Pustinjaka u Barbanu


inventura 2001. - 2013.

PRIJATELJSTVA S OPĆINAMA I GRADOVIMA

- Općina Barban ima potpisane Povelje o pri-jateljstvu i suradnji sa: Općinom Nijemci (Vukovarsko-srijemska županija, 2003.), s Općinom Matulji (Primorsko-goranska županija, 2003.), s Općinom Nova Gorica(Republika Slovenija, 2003.), s njemačkom OpćinomWalheim (Republika Njemačka, Baden Wuerttemberg,2009.), s Općinom Viškovo ((Primorsko-goranska županija,2010.) i sa Gradom Sinjom (Splitsko-dalmatinska županija,2010.). U svibnju 2013. potpisat će se Povelja o bratimlje-nju sa Općinom Brda (Republika Slovenija), a priprema sei bratimljenje sa Općinom Ernestinovo (Osječko-baranjskažupanija).

RAZVOJ SEOSKOG TURIZMA

- u periodu 2001. do 2013. svake godine se or-ganiziraju predavanja sa ciljem animiranja i motiviranjastanovništva za bavljenje seoskim turizmom, a unatragnekolikogodinapredavanjakojapotičupodizanjekvalitetesmještajnihkapaciteta

- u periodu 2001.-2005. deseterostruko uvećan brojseoskihdomaćinstavakojasebaveseoskimturizmom(od3 na 30), a u periodu 2005.-2009. u Općini postoji više od60objekataseoskogturizma;danasunašimnaseljimaimapreko135kućazaodmorsapreko850kreveta

- u 2008. god. zabilježeno je više od 15 tisućanoćenja; 2009.g. imali smo 20 tisuća;2010. god. imali smo

22 tis. noćenja, 2011. god. 36 tis. noćenja, a 2012. god.rekordnih50tisućanoćenja

TURISTIČKA ZAJEDNICA

- zahtjev za proglašenje Općine Barban i naseljaBarban turističkim mjestom upućen je Ministarstvu turiz-ma početkom 2002. god. – proglašenje dobiveno krajem2007. god. -sredinom 2008. god. osnovana Turistička za-jednicaOpćineBarbanizapočeosradomTurističkiureduBarbanu,uzgradikojaseuredilatijekom2008.god.

- TZOpćineBarbanjeuključenauorganizacijusvihvećihmanifestacijanapodručjuOpćine,trasiraiobilježavaturističke staze (pješačke, biciklističke, konjičke, vinske,medne i dr.), organizira postavljanje smeđe, turističke sig-nalizacije, priprema kataloge u zimskom periodu, a odproljećadokasnejeseniobavljaprijavuboravkastranacainaplaćuje boravišnu pristojbu, ali i priprema sve kandida-tureprojekatapremaIstarskojžupaniji,DržaviiEU

SOCIJALNE POMOĆI I DARIVANJA

- temeljem prijedloga općinske Komisije za soci-jalnu skrb, tijekom godine kontinuirano se isplaćuju jed-nokratnepomoćisocijalnougroženimosobama-svakego-dineuočiBožićaiUskrsadarujese40do60poklon-paketanajugroženijimobiteljimailiosobama

- svakegodineuzDanOpćineBarban,Sv.Nikolu,da-ruje se djecu od navršene 1. godine do zaključno drugograzreda OŠ poklon-paketima (godišnje 180 do 200 pake-ta),aOsnovnojškoli „JureFilipović“ iPredškolskojustano-vi Barban daruje se prigodnu opremu (za laboratorije, zaučionice,računala,printeri,fotokopirnistrojevi,igračkeidr)

STUDENTSKE STIPENDIJE

- do 2001. god. Općina je imala prosječno 3 do5 stipendista, a 2001. god. broj stipendija je odmahudvostručen-uperiodu2001.-2009.imalismo10do19sti-pendista,auzadnjihnekolikogodinatajbrojiznosi15sti-pendijagodišnje

- do 2001. god. u dva mandata prosjek je bio 18

Autobusne čekaonice u Orihi


inventura 2001. - 2013.

godišnjihstipendijapomandat

- od2001.do2013.god.dalismo158stipendijakroztrimandatailiprosječnopomandatu53stipendije

OPĆINSKA KNJIŽNICA I ČITAONICA „Petar Stanković“

- uz Dan Općine Barban, 06.12.2008. god., otvore-na je u zgradi nekadašnje donje osnovne škole Općinskaknjižnica i čitaonica „Petar Stanković“ s knjižnim fon-dom oko 1.000 knjiga – zahvaljujući brojnim donacijama,građanaiprijateljskihopćina(naročitoOpćineViškovoinji-hoveKnjižnice),danasuknjižnomfonduimapreko6tisućaknjiga(višeod2knjigepostanovniku)

UREĐENJE NASELJA

- u čitavom periodu 2001.-2013. god. konstantnose potiču i podržavaju Mjesni odbori za uređenja naselja,koristećimodelpremakojemOpćinadajepotrebanmateri-jal,agrađanidajusvojeruke,odnosnouključujusesvojimdobrovoljnimradom

- uređenostnaseljajedanasnazavidnomnivouup-ravozahvaljujućiuhodanommodelu,kaoiuzornojsvijestigrađana koji žele imati uredna naselja, zbog sebe i svojihposjetitelja, turista - gotovo da nema naselja na područjuOpćine(74selaizaseoka)ukojimanisuorganiziraneradneakcijezauređenje

UREĐENJE POLJSKIH PUTEVA

- posebnabrigasestalnopoklanjauređenjupoljskihputeva, koji se uređuju radnim akcijama ili angažmanommehanizacijekojuplaćaOpćina(godišnjeoko10km)

- udogovorusaMjesnimodborimanavozisepotre-ban tamponski materijal za sanaciju pristupnih puteva dopoljoprivrednih površina - 2009. god., uređeno je oko 10kmšumskihputeva

UREĐENJE BARBANA

- ouređenostiBarbana,kaoopćinskogsredišta,vodiseposebnabrigaisvakegodineseneštouređuje-upro-teklih 12 god. izgradila se nova škola s vrtićem, uredilo ssportske terene i parking uzškolu, uredila sestarazgradavrtića, otvorila se ljekarna, izgradio se pješački trotoar donoveosnovneškole, izgradilosemanježzakonje, saniralasedržavnacestakrozBarban ikompletna infrastrukturautomdijelu,tepostavilamodernaekološkajavnarasvjeta;

- montiralo se autobusne čekaonice, uredilo se no-gometno igralište sa dva velika terena i svlačionicama,uredila se zgrada Turističkog ureda, u gradskom središtuskinutisuzračnivodoviipostavljenepodzemneinstalacije,značajno se proširila javna rasvjeta, pomoglo se uređenjefasada u centru, asfaltiralo se parking na ulazu iz smjeraŽminja,saniraloseMalavrata, rješavaloseodvodnjuobo-

Šumski put od Želiski prema Šajinima

Početak izgradnje parkirališta na ulazu u Barban

Društveni dom u Draguzeti


inventura 2001. - 2013.

rinskihvoda,uredilosenovuZdravstvenu stanicu,uredilose trkališteTrkenaprstenacnaGradišću,postavilosevišedrvenihskulpturausklopukiparskekolonijeidr.

TRKA NA PRSTENAC

- Trkanaprstenac jedoživjelasvojpreporodnakondolaskapredsjednikaRH,StjepanaMesića,2009.god.,kadajeustanovljenaprijelaznanagradauoblikuštita,kojusvakegodinePredsjednikRHuručislavodobitnikuTrkenaprste-nac(predsjednikRHdr.IvoJosipovićovegodinedolaziveć4. puta) – dolazak Predsjednika RH privuče veliki broj no-vinara,paseiTrkasvakegodineželipoboljšati-svakego-dineuređujuseitrkalište,stazaitribine,naGradišću

PUČKE FEŠTE I RAZNE MANIFESTACIJE

- Općinapodržavaipomažesvepučkefešteunase-ljima, koje se održavaju najčešće ljeti kao Dan sela npr.Puntere, Hrboki, Orihi, Manjadvorci, Grabri i dr., Majnicu uŠajinima, proslavu Sv.Petra i Pavla na Sv.Pavi, Sutivanjicu,MartinjuuBičićimaidr.

- u Barbanu se početkom srpnja svake godineodržava Smotra narodne glazbe i plesa Puljštine, kojoj jepokroviteljOpćina

- većnekolikogodinaurujnuseuBarbanuodržavaFešta smokve i smokvenjaka, koju je pokrenula Općina

Barban

- u prvoj polovinigodine održi se 7 do 9 smotri vi-nauMjesnimodborima,aoko1.svibnjaodržisesredišnjaSmotravinaOpćineBarban

VATROGASTVO

- u Općini djeluju dva Dobrovoljna vatrogasnadruštva:DVDBarbaniDVDSutivanac,kojeOpćinapomažeuopremanju

- sredinom 2008. god. izgrađen je novi krov vatro-gasnogspremištaDVD-aSutivanac

- početkom2009.započelajeizgradnjaDruštvenogivatrogasnogdomanasv.Pavlu,ukojemćebitismještenavozila DVD-a Barban, ali će Dom služiti i za potrebeMjesnogaodboraGrandićiilovaca

INFORMIRANJE

- na Internetu imamo našu web stranicu na adresiwww.barban.hrnakojojseurednoažurirajuobavijestiiza-nimljivostispodručjaOpćineBarban–u10godinaposto-janja stranica je zabilježila gotovo 100 tisuća posjeta (oko10tisućagodišnje)

- kontinuirano se godišnje objavljuje 3 brojaBarbanskoga glasnika (uz Uskrs, uz Trku na prstenac, uzDanOpćine)–dosadaobjavljena34brojasa informacija-maizanimljivostimaspodručjaOpćineBarban

- na Sv.Pavlu su postavljene antene bežičnogInternetazaokolnasela,kojasuimalaproblemspajanjanaInternet

- HOTSPOTjenazivslobodnezonebesplatnogspa-janjairadanaInternetu,kakvaćeuBarbanubitinaPlaci inaprostoruokozgradeTurističkezajednice,nakonpostav-ljanjaantena,početkomsvibnja2013.god.

Novouređena svečana tribina na trkalištu Trke na prstenac

Tradicionalna Martinja u Bičići Antene bežičnog interneta na sv. Pavlu


razgovor

12

Razgovor s općinskim načelnikom na kraju njegova 3. mandata:DENIS KONTOŠIĆ, mag.educ. – načelnik Općine Barban od 2001. – 2013. god.

2001.-2013. KAO NOĆ I DANKako se osjećate na kraju svog

3. mandata?

Jako dobro, zadovoljan samnapravljenim. Na svakom su korakuučinjene velike promjene. Slika našegkraja2001.god.ilidanas,noćjeidan.Preokrenulismotijekdogađajanabar-banskome prostoru – stagnaciju pret-voriliu razvoj -višenitkonemarazlo-gazabijeginapuštanjerodnogakrajaupotrazi zaboljim životom. Udahnulismo ponovno život i snagu uspava-noj ljepotici, san smo mnogih, raj nazemlji, oaza zelenila i mira koja je sa-da itekako svjesna svojih prednosti.Vratili smo samopouzdanje i srećuponositim Barbancima, otvorili svimaočiireklidatoštoimamojeogromno,neprocjenjivobogatstvo. Čestonismoznali cijeniti to što imamo, a imamosuhozlato.

Možete nam ukratko usporediti 2001. i 2013. godinu?

Podsjetitćusamodajete2001.god., kada je SDP preuzeo vođenjeOpćine Barban, slika bila otprilikeovakva: samo četrdesetak poslovnihsubjekata, nerazvijeno gospodarst-vo, nerazvijen seoski turizam, gro-blja bez mrtvačnica i neproširena, ja-vna rasvjeta neodržavana i nedo-voljna, društveni domovi neuređeni,sportski objekti zapušteni, spomeniciNOB devastirani i neodržavani, odvozsmeća samo u nekoliko naselja, viševažnih spojnih cesta neasfaltirano, apostojeći asfalt neodržavan, općinskosredište zapušteno i neuređeno, am-bulanta neuređena, nismoimaliljekarne,izgradnjanoveosnovne škole zaustavljenau temeljima, sela neuređenai bez volje za uređenjem,Mjesniodborineaktivni,Trkanaprstenac u nemaštovitomponavljanju, prostorno plan-skadokumentacijanitiu tra-govima, svega nekoliko kul-turnih manifestacija, 5-6 stu-dentskihstipendija,proračunoko3,5milijunakuna...Moglibi još nabrajati, ali je ovodovoljnozapodsjećanje.

Danas, u 2013. godini,i bez posebne analitike, ra-zlika je svakome očigledna.Danas imamo slijedeće sta-nje: oko 130 poslovnih sub-

jekata (obrta i poduzeća) i u fazi smonikada snažnijeg gospodarskog raz-voja,zahvaljujućinašojstalnojpodršcimalome i srednjem poduzetništvu,te izgradnji Poduzetničke zoneBarban; seoski turizma svake go-dine obara rekorde – imamo višeod 135 kuća za odmor sa preko 850ležajeva; sva 4 groblja su dovoljnoproširena i imaju mrtvačnice; javnarasvjeta je udvostručena i redovito seodržava;društvenidomovisuuređenii održavaju se; izgradili smo sportsketereneuBarbanu,agradimoihiuos-talim naseljima; spomenici NOB suuređeni i održavaju se; odvoz smećaorganiziran za sva naša naselja; as-faltirali smo više važnih poveznica(Rebići-do mora u Uvali Blaz, Pavlići-Paprat, Glavani-Manjadvorci) i sani-

rali asfalt u iznosu najmanje milijunkuna godišnje; Barban je danas pra-vo općinsko središte - ima uređeneprometnice sa modernom javnomrasvjetom, ima uređena parkirališta,pješačke trotoare, novu školu, novuZdravstvenu stanicu, ima ljekar-nu, bankomat, knjižnicu i čitaonicu,uređeno trkalište Trke na prstenac,manjež za konje, dva velika nogo-metna igrališta, uređene sportsketereneuznovuškolu,novivrtićuzgra-di škole i prošireni i obnovljeni starivrtić; sva su nam sela danas jako do-bro uređena i svakoga se dane nas-tavljaju uređivati; imamo 9 vrlo ak-tivnih Mjesnih odbora; Trka na prste-nac je doživjela svoj preporod – od2009. god. nadalje svake godine naTrku dolazi predsjednik RH, a uskoroće biti uvrštena na Listu nemateri-jalne baštine RH; završili smo izraduProstornog plana uređenja i na krajusmo postupka ciljanih Izmjena i do-puna Prostornog plana, čime će ljudidobiti nove mogućnosti gradnje; kul-turnihdogađajaimamotijekomčitavegodine,apotičemoiproslaveDanase-la, uz koje uvijek idu i nova uređenjanaselja; broj studentskih stipendijasmopodiglina20,asadatijekomkrizenespuštamobrojkuispod15stipendi-ja;uvelismonaknaduzanovorođene,pomažemo socijalno ugrožene;proračun smo podigli s 3,5 na oko 10milijunakuna,adanas,unatočgospo-darskojkrizi,iznosioko6,5milijunaku-na.

Koliko Vam u obnašanju dužnosti načelnika pomaže menadžersko iskustvo iz Uljanika?

Uljanik mi je bio ve-lika škola rada i života,u njemu sam se kalio23 godine – bio projek-tant, rukovoditelj osig-uranja kvalitete i ruko-voditelj odjela održavanja,i to velikim dijelom ti-jekom Domovinskoga ra-ta, kada je Uljanik bio uvelikoj krizi i gradio 2-3broda godišnje, umjes-to 6-7 brodova, kako jeto bilo ranije uobičajeno.Plaću je ljudima treba-lo osigurati, pa smo po-Ministar Gordan Maras i načelnik Denis Kontošić


razgovor

13

slove tražili i dobivali diljem Istre, ododržavanjatunelaUčkadoodržavanjacementarau Puli i Koromačnu. Moj jeodjel održavao strojeve, postrojenjai zgrade čitavog Uljanika, a bili smo iproizvođač svih vrsta brodskih diza-lica za čitavu hrvatsku brodograd-nju. Osim toga, bio sam uto vrijeme, 1994. god., i naličkome ratištu na prvojcrti bojišnice, u rovu sapuškom u ruci. No, Uljanikje za mene posebno vri-jedna životna faza, izuzet-no menadžerski zahtjevna,ali vrlo poučna, jer se u časmoglopotonuti,acilj jebioploviti i sačuvati brod, put-nikeiposadu.

Općina je takođerveliki brod, koji ima goto-vo 3 tisuće putnika, preko90 kvadratnih kilometarapovršine, 74 sela i zaseoka,9 Mjesnih odbora – njimetreba znati kormilariti usvakoj oluji, po ružnom i li-jepom vremenu. Osim što treba znatisačuvati tako složeni sustav dobrimkormilarenjem, ponekad vojničkomdisciplinom, općinski menadžer mo-ra imati osjećaj za ljudske probleme,za pomaganja u nevoljama, mora bitihumanista i socijalno osjetljiv, moraznati okupljati ljude i usmjeravati ihna stvaralaštvo. Općinski načelnik nesmijebježatiodproblemanitiodljudi– zato moj telefonski kućnibroj nije sakriven, istaknutje svih 12 godina u telefon-skom imeniku. Općinskinačelnik uvijek mora gleda-tinaprijed, razmišljati o raz-vojuiotomekakoćesvojimgrađanima osigurati boljiživot.

Poduzetnička zona Barban-Krvavci?

To je ostvarenje mo-jih snova i snova mnogihBarbanaca. Seoski tur-izam smo razvijali vrlo in-tenzivno, kao dobru do-punsku djelatnost, dokjoš nismo dobili zemljišteod države za izgradnjuPoduzetničke zone Barban-Krvavci.Zadovoljstvojedatikruhurukesvojimgrađanima,amitočinimoizgradnjomzone.Lijepojeiko-risno imati posao na korak od mjestastanovanja.Toćeljudimadonijetivišeslobodnog vremena za bavljenje pol-joprivredom, vinogradom, uređenjem

okućnice, umjesto dužim putovanjemdo posla. Zona će iz temelja preokre-nutibarbanskiprostor–bitćemjestorada, ali i mjesto biznisa, snažne kon-centracije poduzetnika i poslovnihljudi.Barbanćetoosjetiti, jerćesvak-oga dana, već za koji mjesec, u zonu

dolaziti gotovo dvjesto ljudi. Osimvelikih tvornica, pogona IZO i ABS,već se gradi nekoliko manjih pogo-na (Auto baggio, Barbancommerce,AutoservisFilipović),apripremajuse iostali investitori. Imamo ih 14 u 1.fazi,a to nije mali broj. Najviše je u zonidomaćih obrtnika i poduzetnika, jersmo povoljnim uvjetima upravo nji-ma željeli dati mogućnost razvoja.Akosudosadabiliblokiraniuobiteljs-

kim kućama, na malim površinama,u zoni će imati velike mogućnostirazvoja, a bit će pripravni i za europ-sko tržište. Naša je Poduzetničkazona, pored Poduzetničkih zona uŠibeniku i Ivanić-Gradu, proglašena

najdinamičnijom i najperspektivni-jom u Hrvatskoj, te nam je stogadodijeljen najveći mogući iznos kra-jem prošle godine, 4 milijuna kunaza izgradnju infrastrukture zone, odstrane Ministarstva poduzetništvai obrta. Tim ćemo novcem uredi-

ti kompletnu infrastruk-turu 1.faze na način da ćekroz vrlo kratko vrijeme bi-ti asfaltirane prometnice sapješačkim trotoarima i po-dignutom javnom rasvje-tom, a u trupu ceste bit ćesva infrastruktura (kanali-zacija, oborinska odvodn-ja, struja, voda, javna rasv-jeta i telefonija). Dobili smoi od Hrvatskih voda gotovo1,5 milijuna kuna za izgrad-nju vodovodne instalacija,a Ministarstvo pomorst-va, prometa i infrastruk-ture financiralo je sa 6 mili-juna kuna izgradnju zaobi-laznice Barbana, koja pro-lazikrozPoduzetničkuzonu.

Nakon izgradnje infrastrukture, finan-cirati će i izgradnju rotor na križanjuzaobilaznice sa županijskom cestomBarban-Vodnjan, planirane vrijednos-ti investicije oko 8,5 milijuna kuna.To su velike stvari za Barban – uspje-li smo dobiti pomoć države u zadnjihpola godine u visini gotovo 12 mili-juna kuna, odnosno gotovo dva našaproračuna.

Barbanski brend?

Barbanski brend jesve ono na čemu smo setrudili svih 12 godina: ima-ti kvalitetna vina, kvalitet-na ulja, imati uređen iočuvanokoliš,bitiidaljepi-tomi, zeleni raj, biti dobardomaćin turistima koji namradodolaze,alibitikonačnoi najvažnije i mjesto rada, anevišesamospavaonicazarad u okolnim gradovima.Oblikovali smo naš brendi pokretanjem većeg bro-ja kulturnih događaja, odvečeri klasične glazbe, dofešte smokve i smokven-jaka, ali smo pokrenuli iznanstveni skup, koji oku-plja povjesničare i znanst-

venike.Objavilismodosadavišeknji-ga,odoneučastšajinsketragedije,paveć treću godinu zbornik pjesničkihradova „Beside u jatu“, ali i zbornikznanstvenihradova„Barbanskizapisi“.Važnojeznatkismoičasmo,sačuvati

U novom pogonu ABS-a u Barbanu sa ministrom Marasom

Armando Stanišić, vlasnik ABS-a, ministar Gordan Maras i Denis Kontošić

Barbanski glasnik

razgovor

14 Barbanski glasnik

svojudomaćubesidu,svojples,kanati svirku, stoga i podržavamo naš KUDBarban, a podržavamo više smotrifolklora. Dio barbanskoga brenda jenezaobilazna Trka na prstenac, ko-joj posvećujemo veliku pažnju, a ko-ja je od dolaska predsjednika Mesića2009. god. doživjela pravi preporod.Nama u Barban svake godine dolazipredsjednik države, a uz njega do-lazi veliki broj medija. Već imam na-javu predsjednika Josipovića za do-lazak na ovogodišnju Trku, što mi jeosobnopotvrdiounatragmjesecdanau Poreču. Za Barban se sada čuje, ni-je više nepoznat, pa je i to veliki do-prinos daljnjem razvoju i turizma igospodarstva. Općina Barban je da-nas zapažena istarska općina za ko-ju se čuje gotovo svakodnevno i kojanećebitiugušenaulaskomuEuropskuuniju – ona je vrlo dinamično i in-

tenzivno u proteklih 12 godina ra-dila na svom imidžu i identitetu. Višeod 80% naših turista su Nijemci, papotom Austrijanci, Nizozemci i os-tali Europljani. Oni jako dobro znajugdje dolaze i što će na Barbanštini iSutivanštini dobiti – mir i istinski od-mor. Osim za turiste, mi više nismonepoznatinitizaposlovnisvijet–tvrt-ka IZO izvozi na njemačko i talijanskotržište, a ABS je već poznat na širemeuropskom tržištu. U svemu tomenajvažnijisunašiljudikojisuvrlogos-toljubivi, prijatni i susretljivi, ali i vrloradišniisposobni.

Kakav je Vaš koncept za daljnji razvoj Općine Barban?

Vrlo jasan i konkretan: snažangospodarski razvoj i snažan turističkirazvoj, koji će svake godine snažnijepunitiopćinskiproračun,atoćeondaomogućiti infrastrukturna ulaganja,

asfaltiranja, modernizaciju javne ras-vjete, daljnja uređenja društvenihdomova i naselja, više ulaganja u so-cijalu, kulturu i sport. Neovisno oma-lome općinskom proračunu, uvijeksmo gradili i uređivali prostor našeopćine–znatćemotoikadaproračunbude veći. Općina Barban je perspek-tivna istarska općina, koju su pre-poznala i resorna ministarstva, jer jerazvojgospodarstvanaprvomemjes-tu na svim razinama, od općine i gra-da, preko županije do države. Samorazvoj gospodarstva nas može izvućiiz krize. Ne živi se od pustih snova imaštanja. Bit ćemo i dalje dinamičnii usmjereni na put održivog razvo-ja – otvarati ćemo nova radna mjes-ta, okoliš nećemo ugroziti, a svakimnašim potezom težiti ćemo blagosta-nju i boljem životi stanovnika OpćineBarban.

Drage Barbanke i Barbanci,

ča je lipljega, nego u proliću unako zjutra, dokle se još rosa na suncu lašći, a arija zadaje na rascvitano žirje, noge protegnut po svojemu? Ni lipljega ud tega – bit svoj na svojemu, a to naše da je kraljestvu bojžen spodobno: zeleno, pitomno, urejeno, naprofumano, lik za dušu i tilo…

Imamo to kraljestvo, imamo svoj komun, imamo Općinu Barban. I ne triba je čuda falit i ne triba nas čuda falit, a nanke ja ne to očekujen za nas ni za sebe. Delamo svoje delo prez čuda besid, a delo se ne da skrit. Delo za nas govori, učinjeno se ne da pokrit. Na svaken su korku novine, ud sela do sela, pak do Barbana grada. Nikada bi se bilo reklo da je Merika, kada je bilo ča lipega, a danas mi ne želimo tako reć. Merike su danas nika druga čudesa, a uvo naše je čuda bolje ud Merike – ne rivamo se, ne peštamo se, ne karamo se, ne tučemo se. Merika nan ni do kolina.

Pasalo je 12 lit da je SDP uzeja sebi na hrbat veliko delo. Grdo bi bilo reć da smo došli na vlast, aš bi se moglo žbaljano kapit. Nismo došli komandirat, nego smo došli delat, bit t ežaki za svoj kraj, za svoj narod. I svih 12 lit tako delamo, ne samo za jenega, ne samo za ziberene, nego za svako se

lo, za svaki kuščić naše Barbanštine i Sutivanštine. Naša sela to pokaživaju – usvitlana su i narikamana, lipota na svaken korku.

I Barban smo uredili. Nova škola, novi vrtić, nove ambulante, ljekarna, parkirališta, nove česte, lampadine, nova radna mista u Poduzetničkoj zoni na Krvavci, Trku na prstenac smo zdigli, levali smo umjetničku koloniju u drivu, nove smo priredbe pokrenuli, Turistička zajednica nan je doprta cilo lito – Barban je sad veri glavni grad našega komuna. Zasluženo. Nikada ni bija takov, nanke je temu spodoba, a danas je veri muškardin. I još će liplji

bit, svaki dan ništo novo ćemo prikurat.

I ne samo Barbanu. Svaki dan ćemo donest ča novega i cilen komunu. Kruh u ruke smo donesli z Poduzetničkon zonon Barban – delo za mladi narod, delo za une ki žele delat. A kada imamo delo, to je kruh u rukah. Ne tribamo uniput strahovat ud gladi, ne tribamo teć ča z svojega komuna, z svojega hižišća, z svojega ognjišća. Delo na korak ud hiže je velika stvar – krstijan more uniput imat i kus kampanje, kakovu lozu, riva si i korat držat u boljen redu, riva su ča prikurat za se z turizmon bavit, kako i ti drugi.

Moga bin tako još čuda nabrajat, ali ću ti put manje nego druge pute. Naših 12 lit sve pokaživa, kakovi smo i ča smo. Pensan da ste i mene dobro spoznali, kakov san i ča san. Ko pensate da je tako u redu, da bi bilo dobro za komun da ustanemo u brazdi, uniput propensajte dobro još jedanput i načinite po svojoj volji. Izbori su na 19. maja, u nedilju, a ja Van neću reć: Votajte za nas! Reć ću Van: Načinite po svojoj volji, kako pensate da je za Vas najbolje!

Želin Van čuda sriće i zdravlja, Van i Vašin famejan.

Vaš načelnik,

Denis Kontošić, mag. educ.

RIJEČ NAČELNIKA: PROCVITA JE KOMUN


vijesti

TRAVANJ 2013.

BESPLATAN INTERNET U SREDIŠTU BARBANA

Od početka svibnja na pro-storu ispred Turističke zajednice,Zdravstvene stanice i zgrade Općine,kao i na kompletnom prostoru bar-banske Place, bit će mogućnost be-splatnog priključenja na Internet.Ministarstvo turizma raspisalo jenatječaj HOT SPOT, na koji se Općinasamostalnoprijavila,aliserezultatijošne znaju, jer je sada Istarska županijaodlučila projekt proširiti na sve istar-ske općine i gradove, te predatizajedničku kandidaturu prema mini-starstvu. Dok se dogovori realizira-ju, Općina Barban je sama financiralaprojektispremnaulaziuturističkuse-zonu,čimećeovauslugabitinaraspo-laganju već i prvim proljetnim turisti-mauopćinskomsredištu.

ZAVRŠNA FAZA IZMJENA I DOPUNA PPU

Zbog donošenja ciljanihIzmjena i dopuna Prostornog pla-na općine uređenja Općine Barbanzatražene su potrebne suglasnos-ti, vezane uz šume, vodu i zaštituokoliša, od Ministarstva poljo-privrede, Ministarstva zaštite okoliša,Hrvatskih voda i Hrvatskih šuma. Jošse čeka suglasnost Hrvatskih voda,dok su sve ostale već izdane OpćiniBarban. Nakon dobivenih suglasnostiOpćinaćezatražitipozitivnomišljenjeod Županijskog zavoda za pros-torno uređenje Istarske županije. Ukonačnici:0pćinskovijećećestavitici-ljaneIzmjeneidopunenasnagu.

"PUTEM ŠPARUGA" I VINA NA PRNJANIMA

Stotinjak zaljubljenika u priro-du pohodilo je u travnju pješačko -biciklističku stazu "Putem šparuga"predvođeno članovima planinarsk-og društva „Glas Istre“ i načelnikomOpćine Barban Denisom Kontošićem.Kružna staza sa polazištem i ciljem uselu Prnjani duga je oko šest kilome-taraiprotežesenauzvisiniiznadzalje-va rijeke Raše, na čijem je središnjemdijelu uređeno odmorište uz natpisTITO. Nakon dva sata pješačenja, su-dionike su na kraju pohoda dočekalidomaćini koji su priredili veliku frit-aju od 500 jaja sa šparugama, pince,

ofarbana jaja i domaće kolače.Navečer su se mogla degustirati i vi-nalokalnihvinara,budućidajenakonBarbana (pridružena Puntera), Hrboki(pridruženi Manjadvorci), Šajini tePetehiodržana ismotravinaMjesnogodbora Prnjani. Slijede još smotre uSutivancu i na sv.Pavlu za Mjesni od-borGrandići.

Ukategorijibijelihvina,najboljeje bilo ono Josipa Koromana, koji jeovu laskavu titulu u Prnjanima odnioveć treću godinu za redom, dok jenajboljim crnim vinom proglašeno vi-no Antona Matijaša. Inače, na ovoj jesmotriocijenjenonajvišeuzorakavina,čak37,ito20bijelihi17crnihvina.

SMOTRA VINA NA SV. PAVLU

Krajem travnja održana jesmotra vina za Mjesni odbor Grandićiu novom Društvenom domu SvetiPavao. Društveni dom je tek stavljenpod krov i montirana je PVC stolarija,ali je odlično poslužio za održavanjesmotre vina, te odmah dokazao da jeodabranasredišnjapozicijazasvana-selja MO Grandići dobro pogođena.Glavna prostorija doma bila je ispu-njenadozadnjegmjesta,jerseokupi-lo stotinjak zainteresiranih. Barbanskiharmonikaši, kao vjerni pratitelji svihsmotri vina po Mjesnim odborima,uveličali su feštu na Sv.Pavlu, a pjes-ma se čula do kasno u noć. U kate-goriji bijelih vina, najbolje je bilo vi-no Damira Ljubića iz Grandići, dok jenajboljim crnim vinom proglašeno vi-no Predraga Celije iz Celići. Inače, na

ovoj je smotriocijenjeno12bijelih i9crnihvina.

OŽUJAK 2013.

13 VIJEĆNIKA UMJESTO 11

Umjesto dosadašnjih 11, u bar-banskim vijećničkim klupama će na-konlokalnihizborasjediti13vijećnika.Rezultat je to usklađivanja Statutaopćine Barban s novim zakonskimodredbama prema kojima općine ko-jeimajuizmeđu2,5i5tisućastanovni-ka u Vijeću trebaju imati 13 vijećnika.Uz usklađenje Statuta, vijećnici suna sjednici Općinskog vijeća OpćineBarban, sredinom ožujka, usvoji-li i usklađenje Poslovnika Općinskogvijećasazakonskimodredbama.

METEOROLOŠKA POSTAJA ISTRAMET U BARBANU

Automatska meteorološkapostaja postavljena je nedavno nazgradu Općinske uprave u Barbanu.Postajamjeri temperaturu ivlaguzra-ka, brzinu i smjer vjetra te količinuoborina.Prikupljenemeteorološkepo-datke iz Barbana, koji se osvježavajusvakih pet minuta, zainteresiranimogu pratiti na internetskoj strani-ci Općine Barban (www.barban.hr )i Istrameta, uz podatke iz drugih kra-jevaIstre.Meteorološkupostajufinan-cirala je Općina Barban, za što je izd-vojiladvijetisućekuna.

PODUZETNIČKI INKUBATOR ŠAJINI

OpćinaBarbankandidiratćenanatječaj Ministarstva poduzetništvai obrta uređenje stare zgrade škole uŠajinima za poduzetnički inkubator.Idejajedamladiobrtnicidobijunatridopetgodinaprostorod15kvadratauškoliiplaćajusimboličnuzakupninu.Riječjeopoduzetnicima-početnicima,u pripremi otvaranja obrta ilipoduzeća, ili otvorenima ne duže odgodinu dana, koji se bave računalnimi komunikacijskim tehnologijama, fi-nancijskimiposlovnimsavjetovanjemi dr. sličnim djelatnostima. U prostori-


vijesti

16

mastareškolebitćemogućeurediti6uredazaprijemmladihpoduzetnika.

Pr ip re ma d o k um e nt aci -je uključuje izradu idejnog projek-ta uređenje škole, troškove sanacijei rekonstrukcije, odluku Općinskogvijeća o osnivanju poduzetničkoginkubatora, izradu pravilnika outvrđivanju kriterija i postupa-ka za dodjelu u zakup prostorapoduzetničkog inkubatora, raspisiva-nje javnog poziva za iskazivanje inte-resazaulazakuinkubator.

BARBANCIMA 5 NOVIH STIPENDIJA

Barbansko Općinsko vijećeodlučilo je ove godine dodijeliti petnovih stipendija za darovite studente.Na natječaj za stipendije pristiglo jesedam zamolbi, od kojih 7 nije udo-voljavalo kriterijima. Pored 5 novihstipendija, Općina Barban ima još 10starihstipendista,kojisuprijašnjihgo-dinadobilistipendijui jošnisuzavršiliškolovanje.Ukupanbrojstipendistaje15,atolikoiznosivećnekolikozadnjihgodina.

BRATIMLJENJE SA BRDIMA IZ SLOVENIJE

Povelju o prijateljstvu i surad-nji s općinom Brda u Sloveniji pot-pisat će Općina Barban, odlučili su tovijećnicinazadnjojsjedniciOpćinskogvijeća u ovome sazivu, sredinomožujka. Sredinom travnja Odluku obratimljenju donijelo je i Općinskovijeće Općine Brda. Brda imaju raz-vijen seoski turizam na vinorodnom,maslinarskom i voćarskom području.Pismo namjere potpisano je 2009.,a inicijativa je došla preko OpćineMatulja, s kojom je Općina Barbantakođer pobratimljena. Potpisivanjehrvatskog dijela Povelje o bratim-ljenju bit će u Barbanu 11. svibnja, uzsredišnju Smotru vina Općine Barban,a potpisivanje slovenskog dijelaPovelje (Listina o pobratenju) bit ćena svečanoj sjednici Općinskog vijećaOpćine Brda, povodom Dana Općine31.svibnja2013.

NA TREKINGU U BARBANU 400 SUDIONIKA

Čast da bude domaćinovogodišnjeutrkeBrooksIstraTrek,re-nomirane međunarodne Alpe-Adria

treking utrke koja se svake godineodržava u drugom mjestu, pripala jeBarbanu. Utrka se održala u subotuuoči Uskrsa, a prijavilo se 499 sudio-nika,uglavnomizHrvatskeiSlovenije,od kojih je, poradi ružnoga vreme-na stiglo nešto manje ljudi, njih 400,što je također impozantna brojka.Noćenjeubarbanskimobjektimaza2noći izabralo je njih 200. Organizatormanifestacije je sportsko rekreativ-ni klub Alba iz Labina, a pokroviteljiOpćinaiTZBarban.

RAZVOJNA STRATEGIJA LAG-a JUŽNE ISTRE

Lokalna razvojna strategijaLokalne akcijske grupe Južna Istra us-vojena jeuožujkunaskupštiniLAG-au Vodnjanu. Strategiju je izradioInstitut za poljoprivredu i turizam izPoreča,aprezentiralisujedr.sc.MilanOplanićiDarkoSaftić.

Strateški ciljevi LAG-a JužnaIstra, koji objedinjuje grad Vodnjante općine Barban, Fažana, Ližnjan,Marčana, Svetvinčenat i Medulin, suveća konkurentnost gospodarskogsektoratedostizanjestandardaEU-asposebnimnaglaskomna razvojpoljo-privrednihgospodarstavatepreraduitrženje poljoprivrednih i ribljih proiz-voda,razvojruralnihgospodarskihak-tivnosti, posebice turizma, obrtništvai malog poduzetništva, uspostavaučinkovitog sustava za održivi razvoji valorizaciju prirodnih, ljudskih i kul-turnihpotencijala.

VELJAČA 2013.

RAZBIJANJE LONCA I CAPITACORNO U BARBANU

Početak korizme je i ove go-dine u Barbanu obilježen tradicional-nimpučkimigrama,starijimodstotinagodina, razbijanjem zemljanog lonca- pignata, i dobacivanjem štapova doovnova roga - capitacorno. TakmičarimogubitisamostanovniciBarbana.

Kolac su u ruke uzela 32takmičara s povezom na očima, ko-ji su više od sat vremena, po hlad-nom i vjetrovitom vremenu, na Placibezuspješnopokušavalirazbiti lonac-pignatu.SrećujenakrajuimaogeodetTinoVerbanac,koji jedokazaodase ivezanihočijudobrosnalazinaterenu.Pobjednikpignatebaciojepotomrognasred Place, a svi su natjecatelji kre-nuli s bacanjem štapa što bliže ovn-ovu rogu. Po starom običaju, svaki jenatjecatelj prozvao slijedećeg nad-imkom. I ove se godine proslavilo uztradicionalanbakalajibarbanskovino,teran i malvaziju. Takmičarima se nabarbanskoj škrilji pridružilo i stotinjakgledatelja.

Evidencija o natjecateljima ipobjednicima u Barbanu se pomnovodi tek od 1966., a duži niz godinato čini Elio Bastijanić u čijoj je obiteljisudjelovanje u ovim igrama bilo odu-vijektradicionalno.

TREĆI MEMORIJAL PETRA STANKOVIĆA

U ožujku se održao trećiMemorijal Petra Stankovića posvećenznamenitom Barbancu, kano-niku, znanstveniku, književniku ipovjesničaru. Zbog svestranostiStankovića, čiji bogati opus i otkrićau većoj mjeri tek čekaju da budu ot-kriveni javnosti, široki je spektar temakojima se hrvatski znanstvenici mo-gu baviti proučavajući Stankovićevostvaralaštvo i život. Stoga se ovegodine memorijal održavao tri da-na. Počeo je u školi Jure Filipovića uBarbanu u predstavljanjem zborni-ka "Barbanski zapisi", svezak 1., u ko-jem su objavljeni radovi lanjskogznanstvenog skupa. Na istom mjestuodržaoseiznanstveniskup"BarbaniBarbanštinaodprapovijestidodanas",

zakojijebiloprijavljeno17tema.

U subotu se u sportskoj dvora-ni OŠ Jure Filipovića održao kultur-


vijesti

no-zabavni program "Barban u srcu"na kojem su nastupali KUD Barban,pjesnikinje Loreta Ukota iz Glavanii Marija Rojnić iz Orihi, učenici bar-banske osnovne škole i Glazbeneškole Ivana Matetića Ronjgova izPule - područno odjeljenje Barban. Uzabavnom dijelu programa nastupioje poznati glazbenik barbanskih kori-jenaAlenVitasović.

Memorijal je pokrenut 2011.uz 240. godišnjicu rođenja barban-skog svećenika, povjesničara, pisca,orguljaša, pjesnika, znanstvenika, ino-vatora,agronoma,enologaigeologa.

SIJEČANJ 2013.

KOMEMORACIJA U ŠAJINIMA 9. SIJEČNJA

Mnogobrojni uz vanici imještani komemoracijom i polaga-njem vijenaca 9. siječnja na spome-nik u Šajinima odali su počast nev-inim žrtvama stradalima u pokoljupočetkom siječnja 1944. godine udrugom svjetskom ratu. Kobne noćis8.na9.siječnja,prije69godina,pri-

padnici nacističkih postrojbi divljačkisupobili52mještanaŠajini.

U znak sjećanja, vijence su naspomenik u Šajinima, a prije toga uBokordićima,gdjejeistenoćistradaloneštomanjeljudi,čijesukućetakođerzapaljene,položilipredstavniciopćinaBarban, Svetvinčenat i Matulji, mjes-ta Lipa, boračkih organizacija obijuopćinatežupanijskogSAB-a.

Ista je sudbina nekoliko mjese-ci kasnije zadesila i mjesto Lipa uOpćiniMatulji,temeljemčegasuipo-bratimljene općine Barban i Matulji, izbog čega njihova delegacija redov-no posjećuje ova istarska sela, Šajinei Bokordiće, ali i delegacija Barbana,u kojoj su uvijek Šajinci, redovito od-lazinakomemoracijuuLipusvakego-dine. U Lipi su 30. travnja 1944. životizgubile263nevinežrtve.Nakonpola-

ganja vijenaca u Šajinima i odavanjapočasti nevinim žrtvama, održana je isvetamisazadušnicaucrkvisv.PetrauŠajinima.

PROSINAC 2012.

IZGRAĐEN PRVI DIO ZAOBILAZNICE BARBANA

Šest milijuna kuna, koliko jeOpćinaBarbandobilaodMinistarstvapomorstva, prometa i infrastrukture,konačno je riješilo gorući prometniproblem, čime se rasteretilo općinskosredište Barban, ali i PoduzetničkuzonuBarban-KrvavcispojilonaIstarskiipsilon te luku Raša (Bršica) i Zračnuluku Pula. Očito su desetogodišnjeinicijative i zamolbe Općine Barbanna kraju urodile plodom i riješile pi-tanje tri kilometra ove važne cestekojom se uži centar Barbana oslo-bodio prometa velikih kamiona.Zaobilaznica se asfaltirala početkomove godine, zahvaljujući investicijs-kom ciklusu Hrvatskih cesta. Izvođačradova bila je tvrtka Cesta d.o.o. izPule, a riješena je cesta od Bristovca(Spomenik) do budućega novog ro-tora, na križanju zaobilaznice sažupanijskom cestom Barban-Vodnjanu Poduzetničkoj zoni, te od budućegrotora do Frkeči (Podorih). O izgrad-nji rotora u Poduzetničkoj zoni biloje govora prošle godine u susretu saministrom prometa i infrastruktureSinišom Hajdaš-Dončićem u Zagrebu.Prije izgradnje glavnoga rotora (uPoduzetničkoj zoni postoje u 1.fazi idvainternamanjarotora), izvestćeseizgradnja kompletne infrastrukture,štose trenutno i radiuPoduzetničkojzoni(kanalizacija,struja,voda,telefon,oborinska odvodnja, javna rasvjeta,prometnicesapješačkimtrotoarima).

SVEČANA SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA BARBANA

Svečana sjednica Općinskogvijeća Barbana održana je početkom

prosinca u povodu Dana Općine iblagdana Sv. Nikole, zaštitnika bar-banske Župe i općine. Obilježena jedodjelom općinskih javnih priznanjazaovugodinu,alaureatisudr.sc.LinaPliško, koja je proglašena počasnomgrađankom općine, općinsku plaketudobio je Romano Baćac, dok su na-gradeOpćinedobiliArmandoStanišićiVesnaBiondić-Milevoj,dr.med.

DOM U FUMETIMA

PROMIJENIO VLASNIKA

Ustanova za smještaj starihi nemoćnih u Fumeti kod Grandićipromijenila jevlasnika.Ovaj jedomuzgradi bivše osnovne škole 2008. ot-vorio Centar za pomoć i njegu Pula,u vlasništvu Nevija Bačca, a sada jevlasnik i Centra i spomenutog DomaMartin Kliman, ravnatelj Doma zastarijeinemoćneSvetiPolikarpuPuli.Ugovor za najam zgrade nastavlja sepod istim uvjetima kao i do sada, štoznači da vrijedi do 2026. godine, aprednostpri smještaju i zapošljavanjudaje se Barbancima. Prijenosuvlasničkih prava, uz zaštitu stečenihprava Barbanaca, posvjedočio je pri-godom potpisivanja i barbanskinačelnik Denis Kontošić. Temeljemdosadašnjihulaganjauzgradu,kojajenajavio inovivlasnik,zajmoprimac je,odlukomOpćinskogvijeća,oslobođenplaćanja najamnine na rok od 20 go-dina.

IZVANREDNI REZULTATI KK MANJADVORCI

Na kraju natjecateljske se-zone utakmica daljinskog jahanjau Hrvatskoj, vrijedno je zabilježitipostignute izvanredne rezultatesportašaKonjičkogklubaManjadvorci,kojisu2012.godinesudjelovalinavišenacionalnihutakmica.

Klub je ove godine sanajmlađim sportašima juniora i kade-


vijesti

ta osvojio ekipno zlato na Državnomprvenstvu u Čazmi, 29. rujna 2012.godine, te time već 4. godinu za re-dom potvrdio zlatnu ekipnu titulunajuspješnije jahaće ekipe RepublikeHrvatske.

Do zlatnog i srebrnog peharana Prvenstvu Hrvatske u daljinskomjahanju dovele su ih juniorka NikaDružeta i kadetkinja Chiara Peruškou pratnji Petre Šebelić, koja je 2009.g. proglašena najuspješnijim mento-rom RH. Osim njih, za osobit uspjeh iizvanredne rezultate Konjičkog klubaManjadvorci zaslužni su još i rezulta-ti juniora: Valentina Žgomba (4.mjes-toDPRH),AnaLučić(5.mjestoDPRH),Denisse Radin (1.mjesto na 2. koluCroatia-cupauPazinu)teStefanoOsipsa osvojenim zlatnim peharima na trikola Croatia-kupa (u Manjadvorcima,Pazinu i Čazmi) i to na najzahtjevni-jim stazama od 100 km. Nakon većegbroja pobjeda, Stefano Osip je je-dini ostvario uvjete za odlazak na

međunarodna natjecanja. Stefano jetako izabran, kao jedini predstavnikHrvatske,zaodlazaknaFEIutakmicuuBabolno (Madžarska), početkom svib-nja,zajednosakonjomWolfom.

Zadnjavijest:StefanoOsip je4.svibnja osvojio zlato u Mađarskoj nastazi80km.

Odosnivanjakonjičkiklubulaženapore stvarajući vrsne sportaše se-niore, juniore i po prvi puta ove go-dine i kadete. Klub potiče vještine,kreativnost i sposobnost članovaza brigu o konjima, razvija socijalnevještine ipotičevolonterski radsvojihčlanova.

SAVJETOVALIŠTA PATRONAŽNE SESTRE

Na području Općine Barbandjeluju 4 savjetovališta koje jednommjesečno održava patronažna ses-

tra barbanske patronaže, Eliza Zec.U savjetovalištima se vrši kontro-la krvnog tlaka i šećera u krvi, te sestanovništvu pružaju zdravstveni sav-jeti.

Cilj rada savjetovališta je da sestanovništvo potakne da samo aktiv-no razmišlja o svomzdravlju, te da sezdravstveno prosvjećivanje što višepribliži stanovništvu. Time se ujed-no potiče prevencija i rano otkrivanjebolesti.

Savjetovališta se održavajuod 9.00 do 10.00 sati. Rasporedodržavanjasavjetovališta:

I. petak u mjesecu – Manjadvorci –DruštvenidomII.petakumjesecu–Šajini–DruštvenidomIII. ponedjeljak u mjesecu – Barban –AmbulantapatronažnesestreIII. petak u mjesecu – Sutivanac –AmbulantaSutivanac

JAVNA PRIZNANJA Općine Barban u razdoblju 2009.-2013.

GodinaNagrada

Općine BarbanPlaketa

Općine BarbanPočasni građanin

Općine Barban

2009 ELEKTROISTRA,Pula MarčeloBroskvarLjubicaKolić

StjepanMesić,predsjednikHRProf.FrancescoFurlanelo(Italia)

2010 Osnovnaškola"JureFilipovića"Barban

KonjičkiklubMANJADVORCI,Manjadvorci

FrancescoTrivellato(Vicenza,Italija)

2011 MiroMirković ŽarkoRojnić RobertFerlin(Rijeka)

2012 ArmandoStanišićVesnaBiondićMilevoj,dr.med.

RomanoBaćac Dr.sc.LinaPliško(Pula)

Javna priznanja Općine Barban za 2012. godinudodijeljena na svečanoj sjednici Općinskog vijeća, povodom Dana Općine 06.12.2012.

VESNA BIONDIĆ MILEVOJ, doktorica medicine,liječnikjeobiteljske(opće)medicine,kojauBarbanuradineprekidnopunih30godina.MedicinskifakultetzavršilajeuZagrebu,zaživljenjejeizabralaLabinštinu,azaradBarbanštinu. Barbanci za nju kažu jednostavno „našadoktorica“, a koja je naprosto nezamjenjiva, skromna,radišna i uvijek spremna pomagati i kojoj su Barban iBarbanštinapriraslisrcu.Jošpamtimonjezinuradostka-dajeambulantaBarbanpreseljenausvibnju2009.god.u novouređeni moderan prostor Zdravstvene stanice uprizemljugornješkole,gdjesusmješteniordinacijaopće

medicine,stomatološkaordinacijaipatronažnasestra,astanica ima i rampu za pristup osoba sa invaliditetom.DoktoricaBiondić-Milevojjetada,nakon27godinaneu-mornogradaizalaganjazaočuvanjezdravljastanovnikaOpćineBarban,zasluženodobilaboljeuvjeteradauno-vome prostoru. Ne manja njezina radost bila je u kolo-vozu 2003. god., kada smo u Barbanu otvorili ljekarnu,ali iu svibnju 2004.god.,kada jeuHrbokima otvorenadjelatnost Njegebolesnikau kući. Njezina tri desetljećavođenja brige o zdravlju našeg stanovništva neizbrisivisutraguprimarnojzaštitinapodručjuOpćineBarban.

Nagrada Općine BarbanVESNA BIONDIĆ-MILEVOJ, dr.med.

za dugogodišnji uloženi trud i zalaganjeu primarnoj zdravstvenoj zaštiti stanovnika Općine Barban


nagrade i priznanja

19Barbanski glasnikBarbanski glasnik

ARMANDO STANIŠIĆ, vlasnik je tvrtke ABS d.o.o.iz Kukurini kod Pićna, koja proizvodi aluminijsku i PVCstolariju,teIZOstaklo.VizijatvrtkeABSjebitimoderna,fleksibilna i stabilna organizacija koja kvalitetom svojihproizvoda,profesionalnimpristupomdjelatnikatezado-voljstvom klijenata teži k vodećoj poziciji na područjuproizvodnjePVCiALUstolarijeuregiji.

Misija tvrtke je kontinuiranim razvojem, usvaja-njem novih tehnologija te neprekidnom edukacijomsadašnjihibudućihdjelatnikapoboljšatikvalitetuproiz-vodaiusluganadobrobitdjelatnika,ali ikupacakoji is-kazuju svoje zadovoljstvo kupnjom njihovih proizvo-da. Za njihove kupce oni su pouzdan i siguran partnerkoji primjenjuje najviše standarde poslovanja i koji ga-rantira visoku kvalitetu usluge, stvara dodatnu vrijed-

nost inovacijama, prepoznavanjem novih poslovnihmogućnosti i postavljanjem tržišnih trendova te pre-poznavanjem i razvijanjem ljudskoga potencijala. Svojumisiju izvršitićeputemneprestanogulaganjaukvalite-tu.OsnovnesmjernicestrategijetvrtkeABSsu:uspješnoposlovanje s dobiti, kontinuirano praćenje kontroleproizvoda, konstantno ulaganje u tehnologiju i razvoj,praćenje tržišnih trendova i zahtjeva kupaca, kvalitet-na komunikacija i kontinuirano obrazovanje kadrova iširenje tržišta.U skladu sa time, Armando Stanišić,vlas-nik tvrtke, donio je krajem2010. god.odluku da seno-vi pogon tvrtke ABS, površine preko 6 tisuća kvadrata,izgradiuPoduzetničkojzoniBarban.Danasjepogonvećpod krovom, a i montiran najveći dio proizvodne linije–službenootvaranjeseočekujeuproljećenarednego-dine.

Nagrada Općine BarbanARMANDO STANIŠIĆ

za izuzetan doprinos razvoju gospodarstvo i promicanju ugleda Općine Barbanizgradnjom najvećeg pogona u Poduzetničkoj zoni Barban-Krvavci

ROMANO BAĆAC, rođen je 2. srpnja 1956. go-dine u Draguzetima. Svoje osnovnoškolsko obrazova-njestječeuPetehimaiBarbanu,doksrednjuslastičarskuškolu završava u Puli. Harmoniku započinje svirati u4. razredu osnovne škole, zajedno sa svojom braćom isestrama. Sa svojih 16 godina po prvi puta svira navjenčanju u Sutivancu. Susreti harmonikaša privukli su

gauZabrežane,neštokasnijeuŽminj,teseodlučujenasamostalnuorganizacijususretaharmonikašauBarbanuod 2001. godine do danas; ove je godine održan 11.Susret harmonikaša “Zasvirimo u Barbanu”. Osim har-monike, njegov je hobi obrada kamena, te je aktivančlanDruštvalikovnihstvarateljauPazinu.

Plaketa Općine BarbanROMANO BAĆAC

za doprinos promicanju i promoviranju Općine Barbanorganizacijom susreta harmonikaša „Zasvirimo u Barbanu“

LINA PLIŠKO, rođena je u Puli 17. veljače 1961.godine. Na Pedagoškoj akademiji u Ljubljani diplomi-rala je 1983.god. Hrvatski ili srpski jezik i književnostii Bibliotekarstvo, a na Pedagoškom fakultetu uRijeci (sada Filozofskom) 1985.god. Hrvatski ili srp-ski jezik i književnosti. Magistrirala je u veljači 1999.obranivši radnju pod naslovom “Govor Barbanštine” naPoslijediplomskom studiju lingvistike na Filozofskomfakultetu u Zagrebu, a u prosincu 2003., na istomefakultetu, stekla je akademski stupanj doktorahumanističkih znanosti. U zvanje višeg asistenta za di-jalektologiju, na Filozofskome fakultetu u Puli, bira-na je 2004. U znanstveno-nastavno zvanje docen-ta na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakultetu uPuli Sveučilišta u Rijeci (danas Odjela za humanističke

znanostiSveučilištaJurjaDobrileuPuli)biranaje2006.,a na istome odjelu zaposlena je od početka ove go-dine kao izvanredna profesorica. Nositeljica je kolegija:Povijest hrvatskoga jezika, Dijalektologija hrvatskogajezika, Čakavski idiomi u Istri, Starije hrvatsko jeziko-slovlje i Dijalektologija hrvatskoga jezika: Terenskaistraživanja, a predložila je prihvaćene programe ko-legija Dijalektologija hrvatskoga jezika te izborni ko-legij Čakavski idiomi u Istri na preddiplomskome iDijalektologija hrvatskoga jezika: terenska istraživanjana diplomskome studiju Hrvatski jezik i književnost.Svojimprilozimasudjelujenadomaćimimeđunarodnimznanstvenimskupovima.Objavilajevišeznanstvenihra-dovanatemuBarbanaiBarbanštine.

Počasni građanin Općine Barbandr. sc. LINA PLIŠKO

za izuzetan doprinos u promicanju i promoviranju autohtonih tradicijskih i kulturnih vrijednosti Barbana i Barbanštine


poduzetništvo

20

PODUZETNIČKA ZONA BARBAN-KRVAVCI: Barbanska Poduzetnička zona postala jedna od najpers-pektivnijih i najdinamičnijih poduzetničkih zona u Hrvatskoj

MJESTO VELIKIH INVESTICIJA I RADANakon dugog niza godi-

na, došlo je vrijeme i za barbansku Poduzetničku zonu Barban-Krvavci koja je postala jedna od najvažnijih poslovnih zona u Istri. Dokaz tome je i prošlogodišnja potpora Ministarstva poduzetništva i obrta u okviru pro-grama Poduzetnički impuls koji joj je za gradnju infrastrukture dodijelio maksimalan iznos potpore od četiri milijuna kuna, koliko su primjerice do-bile i zone u Šibeniku te Ivanić-Gradu, budući da su sve tri ocjenjene kao najperspektivnije poduzetničke zone u Hrvatskoj. Do sredine ove godine prvi dio zone, koji se rasprostire na 10 hektara dobit će svu potrebnu infra-strukturu, a Hrvatske vode i Vodovod osigurat će gradnju vodovoda s dva milijuna kuna. Općina će uskočiti s još milijun kuna kako bi kompletna infra-struktura bila zgotovljena.

Također, već se izrađujuUrbanističkiplanoviza2.i3.fazuzonekoja će se u budućnosti rasprostira-tičakna31hektar.Naime,prvih je10hektara već zauzeto, tako da se išlo uproširenje zone kako bi se zadovoljilepotrebe svih interesa investitora ko-ji su odlučili na Barbanštinu premjes-titi svoje pogone. Prostornim planomuređenja Općine bilo je predviđenoda se gospodarska zona proteže na24 hektara, no zbog velikog interesainvestitora naknadno je povećana na31 hektar, a izgrađivat će se kroz trifaze.Diozemljišta1. faze, ito7,5hek-tara, Općina je dobila od države, dokje ostatak riješen s privatnim vlasnic-ima. Druga se faza još neizgrađenezoneupotpunostinalazinaprivatnimzemljištima, čiji su vlasnici dobili na-putak da bi bilo poželjno zajedničkidogovoriti usklađenje cijene zemljištazaprodaju investitorima. I trećase fa-zaodnosinadržavnozemljište,začijeje ustupanje Općina Barban već dalazahtjevzaustupanje.

Prvenstveni cilj realizaci-je Poduzetničke zone bio je okupi-ti što više gospodarskih subjekataBarbanštine na jednome mjestu, ko-jima je pet godina prije rješavanjazemljišta Općina uputila javni poziv iodtadajebilaneprekidnoukontaktusa zainteresiranima. Poduzetnicima jerečenodaće,akourokuoddvijego-dinesagradehalupodkrov, imatipri-

liku kupiti to zemljište od Općine popovlaštenoj cijeni od 5 eura/m2 zadomaće ili 10 eura/m2 za vanjske in-vestitore.

Početkom svibnja očekujese dolazak ministra poduzetništva iobrta, Gordana Marasa, i otvaranjeprvoga proizvodnog pogona, tvrtkeIZO izBalići (Napomena:3.5.ministarGordan Maras je ot-vorio pogon IZO).Prijeljetaočekujeseiotvaranjenajvećegpogona tvrtke ABS.Trenutno se gradii nekoliko manjihpogona. Radi se oinvesticijamaodokopet milijuna eura,gdje će raditi oko200ljudi.

Tvrtka ABSiz Kukurini, pozna-ta po proizvod-nji PVC stolarije,seli se u Barban,jer pogonom nadosadašnjoj lo -kaciji nisu mogliviše zadovoljava-ti potrebe tržišta.Aktualna gospo-darska kriza nije ihpokolebala u grad-nji hale u Barbanu.Ovdje će smjestitipogon za proizvod-nju PVC stolarije i

termopan stakla, za što je kupljenanajmodernija tehnologija. Planirajuraditi u jednoj smjeni sa 150 ljudi, odčega stotinjak ljudi već sada radi uABS-u. No, bit će još mjesta i za novozapošljavanje.

Preko putanjihove hale niknuojenovipogontvrtke IZO izBalićikojasebaviproizvodnjomiprodajomstro-

Pogoni IZO d.o.o. i ABS d.o.o.

Izgradnja i uređenje infrastrukture u PZ Barban


jeva za prehrambenu industriju i op-remezaenergetiku,alisupoznatiji ja-vnosti po kolačima, kruhu i pecivima.U zonu će preseliti metaluršku djelat-nost tvrtke, dok se pogon u Balićimau potpunosti posvećuje pekarskimproizvodima. U Barbanu će se takoproizvoditi pekarski i ostali strojevi iznjihovog asortimana, a dio ponudeinteresantan pekarima i ugostiteljimamoći će se razgledati u izložbenomprostoru. O obimu budućeg poslaovisitćeidaljnjezapošljavanjeunjiho-

vompogonu.

Također, uskoro će u zoni kre-nuti i gradnja 1. faze Fotonaponskesunčane elektrane tvrtke AmnisEnergijaizZagreba,itoprvih570kilo-vata.Gradnjasolarneelektranetrebalajezapočetijošuproljeće2011.,nopro-jektjestaonakonštojeHEPodinves-titora Wernera Schoissengeiera, kojijeuložiooko150tisućakunauelebo-rateiprojekt,zapriključenjetražiogo-tovo četiri milijuna kuna. Austrijanac

Schloissengeier, naime, nije pristaobez garancija da će elektrana posta-ti dio distribucijske mreže. Ipak, dorješenjaseumeđuvremenuipakdošlopa investicija, teška nekoliko milijunaeura, može krenuti. Već se priprema-ju i dozvole za 2. fazu, dodatnih 400kilowata. Elektrana snage 970 kW,odnosno približno1 megawat, prosti-ratćese na1,8hektarazemljišta,ko-jećeOpćinadatiuzakuptvrtkiAmnisEnergija.

21

poduzetništvo

Radovi na objektu Auto Baggio iz Rebići Objekat Barbancommerca u izgradnji

Općina Barban – broj noćenja po nacionalnosti od 2009. god. do 2012. god.

2009 2010 2011 2012

Država Broj gostiju Država Broj gostiju Država Broj gostiju Država Broj gostiju

1 Njemačka 12.820 Njemačka 14.514 Njemačka 22.826 Njemačka 30.230

2 Nizozemska 1.932 Austrija 2.287 Austrija 2.779 Austrija 4.537

3 Austrija 1.297 Nizozemska 1.460 Nizozemska 2.069 Nizozemska 3.181

4 Belgija 840 Italija 518 Belgija 1.600 Belgija 1.773

5 Ostali 2.754 Ostali 3.135 Ostali 6.849 Ostali 8.640

Ukupno: 19.643 21.914 36.123 48.361


foto reportaža - uređenja i izgradnje

22

Vidikovac i odmorište Krnički Vrh kod Trlji

Poduzetnička zona Barban

Zdravstvena stanica Barban

Drvene skulpture u Barbanu

Društveni dom Sv. Pavao

Društveni dom u Dobrani

Zaobilaznica Barbana

Osnovna škola "Jure Filipovića" Barban


reklamni oglasi

23

RADNO VRIJEME:ponedjeljak, srijeda i petak: od 7:30 do 15 sati

utorak i četvrtak: od 13:30 do 20 satisubota: od 8 do 12:30 sati

telefon: (052) 393 470

LJEKARNA VALUNdepo BARBAN

LJEKARNA VALUNdepo BARBAN

MONTAŽA VANJSKOG VODAVODO

INST

ALAC

IJE I C

ENTR

ALNO

GRI

JANJ

E

VODOTEHNAMONTvl. ANTIĆ ENIO

Rebići 16 * gsm: 098 290 543


događanja

Kalendar događanja za 2013. god.

VELJAČA09.02.2013. - KITA(KvarnerskoIstarskeTrekingAvanture),Sutivanac21.-23.02.2013. - 3.MemorijalPetraStankovića"Barbanusrcu",Barban

OŽUJAK02.03.2013. - IstraTeraIncognita2013.(endurancejahanje),Manjadvorci02.03.2013. - SmotravinaMOBarbaniMOPuntera,Barban09.03.2013. - SmotravinaMOHrbokiiMOManjadvorci,Hrboki16.03.2013. - SmotravinaMOŠajini,Šajini23.03.2013. - SmotravinaMOPetehi30.03.2013. - Istratrek2013,Barban

TRAVANJ06.04.2013. - SmotravinaMOPrnjani,Prnjani12.04.2013. - SmotravinaMOSutivanac,Sutivanac20.04.2013. - SmotravinaMOGrandići,Grandići27.04.2013. - 7.DanselaManjadvorci,Manjadvorci

SVIBANJ11.05.2013. - 6.SmotravinaOpćineBarban,Barban(PoveljaobratimljenjusaOpćinomBrdaizSlovenije)

26.05.2013. - Majnica,Šajini29.05.2013. - 3.Susretbarbanskihpjesnika"Besideujatu",Barban

LIPANJ15.06.2013. - 2.DanselaDraguzeti,Draguzeti22.06.2013. - 10.VilijaIvanje,Grabri29.06.2013. - ProslavaDanasv.Pavla,Želiski

SRPANJ06.07.2013. - 47.SmotranarodneglazbeiplesaPuljštine,Barban13.07.2013. - 4.RegataBarbanskerivijere,UvalaBlaz20.07.2013. - 15.DanselaOrihi,Orihi 13.Oldtimer'sday,Orihi 13.Mototrkanaprste-nac,Orihi27.07.2013. - 12.Susretharmonikaša"ZasvirimouBarbanu",Barban31.07.2013. - 3.BarbanClassicalMusicNight,Barban

KOLOVOZ03.08.2013. - 15.DanselaPuntera"Oj,Punterci",Puntera10.08.2013. - 12.DanselaHrboki,Hrboki

12-16.08.2013. - 2.KiparskakolonijaudrvuCOK,Barban16-18.08.2013. - 38.TRKANAPRSTENAC,Barban:

16.08.2013. - Svečanopodizanjeza-staveikulturniprogram17.08.2013. - 18.Trkazaviticu18.08.2013. - 38.Trkanaprstenac

RUJAN01.09.2013. - Sutivanjica,Sutivanac13-15.09.2013. - 5.BOS-Barbanskiobrtničkisajam,Barban14.09.2013. - 8.FESS-Feštasmokveismokvenjaka,Barban

LISTOPAD_.10.2013. - Izložbagljiva,Draguzeti

STUDENI09.11.2013. - 6.MartinjauBičići,Bičići22.11.2013. - 6.Susretkantadura"KantajmoisvirimozaRomana",Barban29.11.2013. - 5.SmotramaslinovihuljaOpćineBarban,Barban

PROSINAC06.12.2013. - DanOpćineBarban,Barban

Pogled na Barban iz zraka


općinski stipendisti

BARBANSKI STIPENDISTI: KRISTINA DRAGUZET iz Draguzeti, 23 godine, 5. godina studija Socijalne pedagogije pod odsjekom Kriminologija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu, buduća socijalna pedagoginja

VOLIM RADITI S LJUDIMA

BARBANSKI STIPENDISTI: MARINA VICIĆ iz Fumeti, 24 godine, učiteljica na stažu u barbanskoj osnovnoj školi

ŽELIM BITI PRAVA UČITELJICA

Mlada Kristina Draguzet iz Draguzeti već je pet godina sti-pendistica Općine Barban. Studira Socijalnu pedagogiju pod odsjekom Kriminologija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu te je redovna studentica na petoj godini, odnosno drugoj godi-ni diplomskog studija. Inače, rođena je 1989. godine, a u Puli je pohađala srednju Medicinsku školu.

- Za ovaj studij počela sam seinteresirati početkom srednje škole.U to vrijeme puno sam volontira-la i to je bio jedan od čimbenika kojime potaknuo da upišem ovaj studij.Volim raditi s ljudima, a upravo se natome bazira odabir mog zanimanja,a samim time i zanimanje. Socijalnipedagozisuopredijeljenizaradspo-jedincima, grupama i zajednicama uriziku ili s već izraženim poteškoćamai problemima socijalne integracije.Po završetku studij socijalne peda-gogije omogućava mi samostalnoobavljanje djelatnosti u provođenjudijagnostičkih postupaka i svih fa-za tretmana kao i njegove evaluacije,kaženamovamladastipendistica.

Ističe da je nakon studi-ja čeka odrađivanje staža i polaga-nje stručnog ispita, a ovisno o tomepružitćejojseiprilikazazaposlenje.

- Najviše bih voljela raditi usklopu kaznionica/zatvora na Odjelutretmana te u Centrima za resocijal-

izaciju. Zato se zasad ne namjeravamvratitinaBarbanštinu.SmatramdamiZagreb trenutno pruža mnogo višemogućnosti i prilika za zaposlenjete dodatno profesionalno educiran-je i napredovanje. No, možda u daljojbudućnosti uzmem u obzir vraćanje irad na Barbanštini, jer me moje zani-manje osposobljava za rad u širokomspektru djelatnosti, opisuje namKristinasvojeplanove.

Bez obzira što joj Zagreb pružapuno više mogućnosti, veli da jojnedostaje dom te da bi voljela da suDraguzetibližeZagrebukakobičešćemogladolazitikući.

- Doma dolazim jedanputmjesečno,anekadičešće.Svetoovisio obavezama koje imam na fakultetuimogućnostimaizostanaka.Povodompraznika iskoristim priliku za malo

dužiboravakdoma.Astudentskiživotu Zagrebu je odličan - to je grad kojimladima pruža mnoge mogućnostiod kulturnih, zabavnih, edukacijskih imnogihdrugihsadržaja.Supersamsesnašla, stekla prijateljstva i poznanst-va i smatram to sve jednim velikim iznačajnim iskustvom, jer imam pri-liku vidjeti kako funkcionira život uvelikom gradu. Uz studij ostane midovoljno slobodnog vremena, ko-je mogu iskoristiti za hobije i za radpreko studentskog servisa, tvrdi namKristina koja svoju budućnost bezobziranateškavremenavidisvjetlom.

-Kadarazmišljamobudućnosti,vidim ju pozitivno. Studij koji samodabrala afirmira stručnjake za rad usavjetovalištima,predškolskimustano-vama, osnovnim i srednjim školama,dječjim i đačkim domovima, centrimaza socijalnu skrb, centrima za odgojdjece imladeži,dispanzerima icentri-ma za mentalno zdravlje, odgojnimdomovima, državnim odvjetništvima,sudovima, odgojnim zavodima, ka-znenim zavodima, okružnim zatvori-ma, policijskim postajama, psihijatri-jskim klinikama i istraživačkim centri-ma.Potruditćuseokostažaistručnogispita te tražiti zaposlenje u sektori-madjelatnostikojemezanimaju iko-je bih voljela raditi. Ako to iz početkane bude moguće, prihvatit ću i drugiposao u struci, jer sve je to iskustvo iotvara mogućnosti za napredovanje,zaključujeovastudenticaizDraguzeti.

Do rujna protekle godine i 24-godišnja Marina Vicić iz Fumeti bila je stipendistica Općine Barban. Danas Marina svoj staž odrađuje u Osnovnoj školi Jure Filipović u Barbanu, budući da se obrazovala za učiteljicu na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, točnije na Odjelu za odgoj-ne i obrazovne znanosti učiteljskog smjera. Za ovo se zvanje odlučila jer je to oduvijek željela.

- Ljubav prema učiteljskompozivu uvijek sam duboko skrivala u

sebi. Joškaoučenicauosnovnojškoliželjela sam postati učiteljica. Tu mi jeljubav prenijela učiteljica razrednenastave koja je tada radila na zam-jeni. Sjećam se koliko je zračila topli-nom i ljubavlju, bila je zaista pravaučiteljica. Učiteljski studij omogućiomi je da upoznam i steknem znanjakoja prate kompleksnost rasta i raz-vojadjece,sposobnostširokekomuni-kacijske kompetencije prema djeci,alii osposobio me za humano i iznimnozanimanjekojejevažnozacjelokupan


općinski stipendisti

razvoj društva. Mislim da zanimanjeučitelja pružaosjećaj samopoštovanjai korisnosti, jer svakodnevno vidimoučinakonogaštosmonaučili.Najvećanagrada je vidjeti kako oči učenikablistajukadshvatenekogradivo,tvrdinovabarbanskaučiteljica.

Iako je studirala u Puli, pa jetimebilabližedomuinijeiskusilastu-dentskiživotdalekoodroditelja,pam-tit će ga kao najljepše razdoblje uživotu.

- Svoj studenski život moguopisatikaopredivnorazdobljekoje jeobogatilo i oplemenilo moj život, odupoznavanja kolegica iz svih dijelovalijepe naše do druženja i zajedničkogučenja. To je razdoblje koje je vrijed-no i dostojno pamćenja, kaže namMarina.

Štosetičezaposlenja,znadaganeće biti lako naći u učiteljskoj struci,međutimzračioptimizmom.

- U današnje vrijeme je teško

pronaći posao, pogotovo u struci iu blizini svoga doma. Smatram dase s vlastitim znanjem i sposobnos-tima može pronaći posao, samo jepotrebna upornost i strpljenje. Nakonpripravničkog staža, planiram položitistručni ispit i zaposliti se u struci.Željela bih se zaposliti u svom kra-ju, premda nije nužno. Za kraj mogureći: biti učitelj je više od zvanja i za-nimanja, to je poziv koji trebaš osjeti-ti, zaključuje ova bivša stipendisticaOpćineBarban.

BARBANSKI STIPENDISTI: MATEA ROCE iz Sutivanca, 23 godine, studentica 4. godine, odnosno 1. godine diplomskog Studija matematike i informatike na Sveučilištu u Rijeci, buduća profesorica matematike i informatike

VRAĆAM SE DOMA IZ RIJEKEDvadesettrogodišnja Matea

Roce iz Sutivanca svoju budućnost vidi kao profesorica matematike. Ova studentica 1. godine diplom-skog studija matematike i informa-tike na Sveučilištu u Rijeci sti-pendistica je Općine Barban od prvog dana studiranja. Završila je preddiplomski Studij matematike i postala prvostupnica matema-tike te nakon treće godine studija morala je izabrati između diplom-skog inženjerskog smjera te diplomskog profesorskog smjera. Izabrala je profesorski smjer te upisala diplomski Studij matema-tike i informatike.

-Nakonzavršetkaopćegim-nazijeuPazinubilasamneodlučnauvezi izborasvojebudućeprofesi-je.Razrednikizsrednješkole,kojijeujednobioimojprofesormatema-tike, često me je prijavljivao naekipna natjecanja iz matematikekoja su mi se jako dopala. Dodatnipoticajpriizboruovogfakultetabi-lo je i to što je zanimanje profesormatematike deficitarno zanimanjeipostojivećamogućnostpronalas-ka posla. Na diplomskom sam stud-iju upisala i informatiku, upravo kakobihimalavišemogućnostizaposlenja,kaženamMatea.

Nakon završetka studija de-finitivno se namjerava vratiti kući ipronaćiposaounekojodosnovnih ilisrednjihškola.

- Svjesna sam da je jako teškopronaći posao u struci, pogotovo uovakriznavremena.Budućidajepro-fesor matematike deficitarno zani-manjetedavećinaprofesoramatema-

tike, koji rade po istarskim školama,dolazeizRijeke,nadamsedaćunakonzavršetkastudijalakopronaćiposaouIstri,tvrdiovastipendistica.

StudentskiživotuRijeciopisuje

kao izvanredansmnogomogućnosti,međutimnemavikendakadanedođeusvojvoljeniSutivanac.

- Jako sam vezana uz dom. Tusu mi obitelj i dragi ljudi i svakako senamjeravam vratiti nakon što završimstudij. Volim život u Rijeci preko tjed-na,kad jesveužurbano,nozavikendvolim doći doma na čisti zrak i mir.Lakše se koncentriram i učim doma,gdje mogu učiti i vani na svježem zr-aku. Studiranje u Rijeci pomoglo mije da se osamostalim te upoznamnove ljude, no doma je ipak doma,

priča nam dalje buduća profesoricamatematike.

S obzirom da se radi o vr-lo teškom fakultetu koji iziskuje jakopuno učenja, koncentracije i pažnje,

MateakažedauRijecivećidiosvogvremena provodi na fakultetu ili uknjižnici izvršavajućisvojeobaveze.No, uvijek se nađe vremena zadruženja s prijateljima i ostalimstudentima iz Istre koji studiraju uRijeci.

- Budući da petkom ujutroimam nastavu, ne stignem čestoizlaziti, ali tu i tamo izađemčetvrtkom s prijateljima u Istarskiklub, gdje uvijek sretnem poznateljude ipopričamsnjima.Slobodnovrijeme volim provoditi šetajućipoprirodi,avolimikuhati. Iakonestignemkuhatičesto,ponekadraz-veselimsvojebližnjenekimdobrimkolačemiliručkom,veliona.

Svoju budućnost vidi u pro-fesorskom zvanju, iako kaže da sene voli zamarati mišlju o tome štoćeigdjećenakonfakulteta.

- Ne razmišljam previšeunaprijed, ali primarni mi je cilj

uspješno završiti fakultet. Znam štoželim raditi u budućnosti, a to jepodučavati. Treba uložiti puno trudai strpljenja kako bi se postiglo cilj, alija ću ustrajati u svojem naumu da toostvarim. Nadam se da će mi poći zarukomnaćiposaoustruciidaćusvo-je znanje stečeno na fakultetu moćiprimijeniti u praksi. Nadam se da ćuraditi ono što volim, odnosno svo-je znanje i ljubav prema matematiciprenijetidjeci,zaključujeMatea.


vijesti

STATISTIKA studentskih stipendija u razdoblju 1993.god - 2013.god.

STUDENTSKA GODINA BROJ STIPENDIJA

1. 1993/1994 0

2. 1994/1995 0

3. 1995/1996 8

4. 1996/1997 10Općinskinačelnik:StankoKancelar

Ukupnou1.mandatu:18

5. 1997/1998 14

6. 1998/1999 0

7. 1999/2000 0

8. 2000/2001 5Općinskinačelnik:OtavioDenisPrhat

Ukupnou2.mandatu:19

9. 2001/2002 12

10. 2002/2003 12

11. 2003/2004 10

12. 2004/2005 9Općinskinačelnik:DenisKontošić

Ukupnou3.mandatu:43

13. 2005/2006 6

14. 2006/2007 7

15. 2007/2008 14


Ukupnou3.mandatu:46

17. 2009/2010 22

18. 2010/2011 17

19. 2011/2012 15


Ukupnou3.mandatu:69UkupnoutrimandataSDP:158

NAŠE BEBE: NOVOROĐENA DJECA u 2012. god.

1. MATHIAS OSTOVIĆ, sin Sabine i Danijela, rođ.06.01.2012.god., iz Kožljani 2. KATE UČKAR, kći Dajane i Silvia, rođ. 28.01.2012.god., iz Barbana 3. GABRIEL LICUL, sin Tanje i Fredia, rođ.02.02.2012.god., iz Želiski4. ANJA LICUL , kći Gordane i Denisa, rođ.10.02.2012.god., iz Želiski5. LEON BROSKVAR, sin Eve i Daniela, rođ.03.03.2012.god., iz Prhati6. MATIA VIDAKOVIĆ, sin Ive i Deana, rođ.07.03.2012.god., iz

Puntere7. TILI RABAK , kći Sande i Damijana, rođ.05.04.2012.god.iz Jurićev kala8. ANA BLAREŽINA, kći Vesne i Marka, rođ.17.04.2012.god. iz Šajini9. ELA OSIP, kći Edite i Robija, rođ.30.04.2012.god. iz Draguzeti10. LUCAS BENČIĆ, sin Melite i Alena, rođ.15.05.2012.god. iz Hrboki 11. MATEO FILIPOVIĆ, sin Đeni i Damira, rođ. 16.05.2012.god. iz Frkeči 12. TEODORA CETINA, kći Samante i Daniela, rođ.21.05.2012.god. iz Rebići 13. VITO MAROVIĆ, sin Irides i Kristiana, rođ.01.08.2012.god. iz

Hrboki 14. ANTONIA DRAGUZET, kći Snježane i Dalibora, rođ.09.09.2012.god.iz Draguzeti 15. LUCIJAN DJAKOVIĆ BOŠNJAK, sin Marije i Željka, rođ.21.09.2012.god. iz Barbana16. ANTONIO DJAKOVIĆ BOŠNJAK, sin Marije i Željka, rođ.21.09.2012.god. iz Barbana17. VITO GOLJA , sin Sandre i Roberta, rođ.02.10.2012.god. iz Kožljani 18. VITO KVARANTA, sin Lenke i Vedrana, rođ.03.10.2012.god. iz Melnice

TOP 5 lista reklamnih oglasa BARBANSKI GLASNIK – od br. 1 do 34

TOP5LISTAoglašivačauBarbanskomglasnikuod2001.do2013.god.-uukupno34brojasvojejereklam-ne oglase objavilo 107 poslovnih subjekta. Prosječanbroj reklama po broju iznosi 24, a najveći broj rekla-ma u jednom broju je 34. Sveukupno je objavljeno, odbr. 1 do zaključno br.34, 824 reklamnih oglasa. Top 5lista poduzeća i obrta koji su u 12 godina objavili svojereklamneoglaseuBarbanskomglasnikuizgledaovako:

TVRTKA DJELATNOST Br. reklama

1. DE CONTEd.o.o.Pulska2,52220Labin

poduzeće za graditeljstvo (izvođenje radova u niskogradnji, visokogradnji te rekonstrukciji, adaptaciji svih vrsta objekata); vlastiti pogoni: betonara, pogon ALU, PVC i stakla, armiračnica i trgovina građevinskoga materijala

32

2. IZO d.o.o. Balići18,52341Žminj

proizvodnja strojeva za prehrambenu industriju, opreme za energetiku, te prehrambena proizvodnja

31

3. Obrt ŽELIZARŽeliski1d,52207Barban

obrt za bravariju, proizvodnju met-alnih proizvoda i trgovinu na veliko – specijaliziran za proizvodnju inox opreme

30

4. TRGOMETAL d.o.o.Gorica11b,Sutivanac,52341Žminj

izrada i montaža metalnih konstruk-cija, remont procesnih postrojenja, strojna obrada (tokarenje, glodanje, štosanje), te usluge dizalice (usluge auto-dizalice i kamionske dizalice, usluge hidrauličnih platformi) i speci-jalizirani transport

29

5. Obrt VIKTORGorica9,Sutivanac,52341Žminj

zajednički bravarsko-tokarski obrt (iz-rada vrata, prozora, ograda i portuna kovano i obično, hala, nadstrešnica, pokrivanje i oblaganje panelima i li-mom te završna limarija)

28


razgovor

POLJOPRIVREDA: OBITELJ MIRKOVIĆ (Mladen, Mirela i Deni) iz Grandići, nekada se bavili govedar-stvom i mljekarstvom, 60 godina registrirani proizvođač vina, danas se bave svinjogojstvom, vino-gradarstvom i vinarstvom, planiraju urediti pršutarnu, imaju kuću za iznajmljivanje

NEUMORNI MIRKOVIĆI IZ GRANDIĆINeumorni, radišni i puni novih

ideja. Upravo se tako može opisa-ti tročlana složna obitelj Mirković iz Grandići koja je nastavila tradic-iju svojih starijih - rad u kampanji. Mladen, Mirela i njihov sin Deni uz svoje stalno zaposlenje bave se i vi-nogradarstvom i vinarstvom, imaju štalu sa 20 svinja, obrađuju 10 hekta-ra zemljišta, imaju stado ovaca i neko-liko tovara, a prije tri godine počeli su iznajmljivati kuću za odmor s baze-nom u susjedstvu svog doma. I tu ne staju. Ideja ima još jako puno, a jedna od prvih ko-ja će se naći na dnevnom redu je uređenje kušaonice za pršut i vino te ostale nji-hove poljoprivredne proiz-vode, što obitelj Mirković pokušava povezati s turiz-mom na Barbanštini.

-Nekadsmosebavi-li govedarstvom i mljek-arstvomiisporučivalibimood šest do osam tisuća lit-aramlikamjesečno,dok jemojotacbijaživ.Međutim,kada je propala pulskamljekara prije deset lit,finili smo s ton štorijon. Ztin su se u selu bavile jošdvi fameje, a samo mi uGrandići mjesečno bimoisporučivali od 15 do 20miljari litri mlika. Ipak, ust-ali smo u poljoprivredi, asada je kod nas aktualnatema agroturizam. Uredilismo kuću za odmor s ba-zenom prije tri lita i sadase više time bavimo. Razmišljali smodauredimoagroturizam,alibudućidatotribapunovišestalnogangažmanaodkućezaodmor,odlučilismosesa-mo za iznajmljivanje. Međutim, sadapokrećemo i taj dio koji se tiče do-datne ponude hrane i pića - želimourediti tipičnu kušaonicu našegdomaćeg pršuta i vina, ispričao namMladen.

Veli da sve elaborate imaju ida je u dogovoru s Općinom Barbani županijom oko otvaranja novog ob-jekta,gdjebisepredstaviliprijesvegasvidomaćiproizvodiodsvinjskogme-sanjihovihživotinjakojedržeodlega.

- Svinjogojstvom se bavimo odkada smo se prestali baviti govedar-stvom. Imamo registrirano obiteljs-ko poljoprivredno gospodarstvoputem kojega prodajemo žive svinje,ali još vajk nimamo certifikat da bis-mo na tržište mogli staviti i suhome-snate proizvode koje delamo doma.To namjeravamo riješiti sada putemovog novog objekta. U planu nam jei uređenje mini pršutarne u sklopu tekušaone u našoj staroj kući, budućida godišnje proizvedemo 80 pršuta.

To smo planirali već ove sezone,međutim, nažalost nećemo rivat. Au to idemo sigurno, priča nam ovajpoljoprivrednik.Dodajedaćetuinves-ticijupokritiuzpomoćpoticanihkred-ita iz županije koja ga je i dosad pra-tila.

Stočnu hranu za svoje svi-nje proizvode sami, tako da se možeslobodno kazati da je

2001. - 2013. · uređenja poduzetničke zone, početkom 2009. god. stupio je na snagu - 2009. god....

Documents