lli­i &. pro­u o

.AT God. l. AIBENI.I{. 14. prosinca 1930.

Slušaj sv. Crkvu l _Zapovijedi crkvene su popovske

novotarije onima, koji ne msre za Crkvu. Tko je ustanovio, da krl~a­

nin treba da sluša sv. Misu u dane netačne, da po1ti, da pristupa na IV. sakramente i slično 'l Sv. Cr k va, tumačeći zspovijedi Gospodnje: Spo­meni se posvetili dan ave tačni; tko blaguje tijelo moje; i ona nebrojena mjesta av. Pisma o postu, molitvi, miloalinji. Cemu sv. Misu slušati 'l Jer sv. Crkva lo zapovijeda, a zapovijeda, jer je sv Mi1a aredište bogoštovlja, uzvišena frlva, a ti al grješnik i kr­~anin, koji treba da prika!eš BoRu !rtvu za zahvalu zbog primljenih do­bara, za zadovoljštinu za učinjene

grijehe, da isprosiš nove milosti i Bo RD iak.alei &st i poklon. Svt'ga to"a ne moleš da doatojnije učiniš negoli pri· auatvuju6i ovoj jedinoj Jrtvi av. vjere. · lato tako, ako sv. Crkva zabra· njuje te!ački posao a dane svetačne, ne čini drugo, ne"o uzdrli Bolju naredbu od početka svijeta, kad je Bog sedmi dan "otpočinuo" od atnranja. Šut dana ti je za zemalj­ske poale i brige, a i !ivina treba da otpočine, kamo Ji ne čovjek.

Sedmi dan treba da ae spomeneš IVoj e duše, treba da i1bleš Itovanje Bogu.

Cime 6eš zadovo,ljiti za noje grijehe i obuzdati atruli'l Zato je zgodan poal. Posluh Crkvi i mrtve­nje grla bit ~e ti spasonoano, a, kako liječnici op~nilo tvrde, i zn zdravlje

korltno. 0'fako bismo mogli razjalnjavaU

i dalje odredbe avete Crkve. No če· ma 'l -Dobri kri6aul to znadu i op­ala.tuja, mlaki krUani na ovo ne misle ~iti ae onr6u, a opaki 111 ali­jepi i gluhi, k tomu tvrdokorna aru, ,P&k kraj zdravih očiju i uliju ue vide i ne čuju. Ne ostaje dakle nego mo­liti za njlh, da ih Bog prosvijetli l .aane, da upoznaju tvoju dužnost i

vrle ju. Joi jednu preporuku. Du!nost je

avakoga katolika moliti za IVy Crkvu

i za sv. Oca Pa~u, onako, kako au prvi krUani molili u Jeruzolimu za Petra, kad ga ie Irud bio bacio u tamnicu i namjernato, da ga ubije. Sv. Crkva je uvijek imala pro~oni­

telja, očitih i polll jnib. Ima ih i dan­danu, pa i u našoj državi. Mnoge nevolje, koje pri j t tP. vjeri katolika, 1nuju se u mračnim Jo!ama. Frama­sunslvo smatra vjeru samo oruđem

državn~ politike, a jer framaaunstvo nastoji, da steče što ve6i upliv u IVakoj ddnvi, htjelo bi, da vjera bude or11đe o njezinoj ruci, Molimo, pak će Bog poroeati i te osnove, kako je p ::- mrs:o troz "ijekove slične spletke!

Sv. Augustin (1500 .godi~njica njegove &mrti) Sv. Augustin je najdublji i oaj­

plodniji pisao od svib av. Otaca na zapadu. Pcalije toliko stolje6a ojrgov je upliv jo§ uvijek velik, jer njegov nauk ima trajnu vrijednoat. Njema se klanjaju najveći umovi.

Hrv. Bogoslovna Akademija u Zagrebu proslavila te 16, pr. mj. 1500 godilnjiou smrti av. Augustina odlič· nim predavanjima i poavetlla mu br. 4. svoje znanstvene nBogosl. Smotre". Također br. 5. nale asket­ako-miatične revije "Duhovni livot11

posve~en je velikom svecu . . Dr A. tlvkovi6 objelodanio je ovom pri­godom novi prijevod "lspovijeati", najpopularnijt>ga djel:ti av. Auguatiua, jer Je pređainji prof. Sa11o ve6 ras­prodan, a nije bio ni !!a!!Vim to&n.

Dr Fr. Iveko"l~ je nnpisao za ua­rod pred 50 godina !ivot .krU. ve­leama 11 "Životima avetaca", koje je objelodanilo "Društvo sv. Jeronima•. No boljih podataka daJe nam dr O. Bardenhoner a knjizi ,.Patrologie", od g. 1901., pa 6emo iz nje iznijeti ukratko livot i rad sv. AuguaUna •

Rodio ae 13. XI. g. 354, u Ta­gaati u Africi. Njegov otac Patricije, poganin, žestoke ćudi, pokrstio se

Broj 27.

neko vrijeme prije smrti. Mnjka sv M6nika bila je ustrpljiva i uzorna kri~anka. Augustin je učio govor­ništva u Mndauri i Kari&Zi. Postane pristaša maniheja ea, koji su učili, da ima carstvo dobra i carstvo zla, a svijet da su stvorili vngovi. U mo­ralnom pogledu učili au razne nauke; nsjve~i ih broj nije pošteno živio. Iz Atrike pođe APgostin o Milan za

učitelja govorni§tva. To ga ;e po­znanstvo sa sv. Ambrozom, glasovitim piscem i ~ovornikom, dovelo da, je stupio među ka teku mene i počeo

se baviti poslanfcnma av. Pavla. Jednol{a dana ležeči u vrtu čuje

tajni glas: "Uzmi, čitaj)" Uđe u ka-6u, otvori slačajno RV. Pismo i na­mjeri se na rlfeči av. Pavla: .Ho­dajmo pošteno kao po danu, ne u proždrljivosti i pijankama, ne u lol­nicama i nečistoći, ne u svađi i n­villi, ne~o se obucite u Gospoda Isusa Krata i ne brinite se za tijelo po požudama". A11guatin se obra tio. Prekine 1 grijesima, krati ga n. Am­broz, a mir i zadovoljstvo u.đe ma u duiu. Pogodio je onaj biskup, koji je rekao av. Monici: "Nije mogu6e da propadne sin, za koi& sl prolila tolike auze•. Ona je za sinom došla u Milan, a sada ae !eljela vratiti a Afriku. No a Osti ii je od groznice amr­ls, na rado ana, kad je 'fid jela, da joj se Augustin obratio Bogu.

On se vrati u Tagastu i ode negdje u blizinu, gdje je kao u sa­moatanu boravio tri godine u antoj aamo&, razmišljanju l naucima. Kad je dolao u grad Htpon, narod i bl­skup je htio, da se redi za sveće­

nika. Doskora poatane i biakupom. Radio je nepreatano. Propoviledao, brigao se za sve6enstvo, narod i d­romabe, pisao je i borio se proti krivovjercima mantbejcims, pelagi­jancima, donastlstima i arijancimL Smrt mu je bila gorka, jer je bijeda pala na zemlju. bit namfesnik po­diže bunu i pozove iz Španjolske u svoju zemlju divlje i krvolo~ne Van­dale. Opsjedao je Hfpon. Sv. Augu-

Strana 2 .

stln je molio da um re , prije nego grad propadne. Tako je i bilo. Umro je 21. augusta 430.

Sv. Au gu~tio je naoisao 93 djela u 232 k n i i ~e u latinskom jeziku. Djela su fil ozofska , d ogmatiČnP, apo­logetska, po lem i čna, eksege ti čna, mO· ralnn, pastoralna , propovijedi, pisma i pjesme.

Sv. Augustin je bio svetac velikih kreposti . Mr&io je zabludu, ali je ljubio grješnike. Molio je cara Ho­norij a, da bude blag prema krivc­vjercima. Imao je samilost na siro­mahe i zarobljene te je za nje pro­dao i crkvene posuđe. Iskreno je priznavao, svoje po~rjfšk:e i grijehe, ito naj bolje svjedoče njegbve "hpo­"rijeali". Najvile je cijenio poniznost, jer je ona temelj svih kreposti. I ako je bio du boko učen, govorio bi : .Neuki grabe nebo, a učeni ae va ljaju 11 tijela i kr'vi. "_ Pobofno je mo­lio, često ~ta suzama, i rekao bi: Nemirno je naše srce, dok ne otpo­ane u Bogu. Živio je nepreatano u. atrahu Božjemu promiiljaju6i na amrt l sud Bofji. Borio se svaki dan proti napastima, i la borba ga je u· činila jakim. Ljubio je neizmjerno Spasitelja, u pričeati je nalazio ra­doat i apas. Molio je osobito Gospu f sv. Josipa. Uvijek se borio kao Kri­stov vojnik za sv. Crkvu, m ai ku istine. Cio fivot je istrafivao vječne istine. Svom duAom čeznuo je i nastojao, da pronikne u dubine Božje dobrote i ljepote.

D. K. Stoši~

Pierre l' Eremlte:

Očinski blagoslov ~Sv~etak)

Crkva je dupkom puna ljudi naj­različitijih stalela. Bilo je gospode i p~oletaraca, gospodara i radnika, go­apođa .iz visokih slojeva" kao i že­na avijeanih i organiziranih radnika, vojnika i časnika... Dapače bilo je prisutno i nekoliko njegovih drugova, koje je dobro poznavao. "Vidi, vidi, tko bl bio i promialio 1 .. - Iz­među svih tih ljudi vladalo je naj­ljeple razmjerje. Nitko nije mislio na klasnu bor bu, koja je vj era .cr­venih".f vjera budučnoaU, uopće fe· dina vJera.

Nadođe župnik, pošten i vrijedan čovjek. O, ta poznamo ih, kako 1u to vrijedni ljlldil Obratio se djeci i

------------KATOLIK

Ples Malo pomalo postajemo vagani.

Jedno~ su pleso Ji bili i po odiielu žena i po k relnjam{J. mnogo, mnogo prislojniii od današnjih, kada se žene nuđaju mul karcima svojom golotinjom , a kretnje i naćin drž a­nja pri plesu kao da nemaju druge svrhe negoli probudili strast. Kao da nije do.~ta , u doba ekonom:~kih

i drugih kriza. imati samo iedno vrijeme, kad •kaurin poludi• . sada se uveo obi~a.j, da se pleše i ljeti u kupaćim kostimima, ta vrijeme kar­nevala, naža!ost i u korizmi , pa tlo i .sada u adventu, kad na.s Crkva .zove na pokoru, da se Ito dost ajnije pripravimo za Boži~.

Bez plesa se vile mladi~i i d je · vojke, a i neki roditelji ne znaju da zabavljaju, Bez plesa ili ple.snih vjenćMa neka nala •kulturna• dru­Ilva bi užasno stradala ili barem ne bi bila vife tako privlaćiva Pače ima vrlo l!a.slulnih• društava , koja smatraju plu •prosvjetnim radom•. A mi , ljudi &tarih nćlčela, koji :se još držimo Božje zapovijedi: ·~e sagri­fdi bludno l• i koji želi!Jlo, da o~u­vamo mladež neokaljanu i zdravu dušom i tijelom Crkvi i domovini, mi jesmo i ostajemo najodlu~niji

protivnici plesova. Kao što bismo sprije~ili i ćušnuli

.svakoga onoga, koji bi se usudio, da zagrli i sebi privine naše k~eri

usred šetnje na ulici ili na trgu, tako ne smijemo pristati ni dozvo•

počeo. Komunieta ie načulio uši, da je j'aeno čuo svaka fupnikovll riječ.

Žup otk .je govorio : ., Dragi moji mališi l D o§li ste do

konca duhovnih vje!bi. Ssmo jol jedna noč dijeli vas od jutarnje zore svečane prve sv. pričesti. •Vaše dule mora napunjati zahvalnost naprama svima onima. koji su vam pripravili nalljepši dan vašega !ivota. Zahvalni morate biti Bogu, jer ste uprav vt odabrani, da zadovoljite za druga djecu, koju se nehajem, pače ea ne­prijateljstvom, da sa žalosnim ne· prijateljstvom odvra~atu od Njega. Zahvalni morate bili svojim sveu· nicima, koji au ovdje jedino radi vas, koji rade i muče se za vae, u• čeči vas nauk Kristov. Zahvalni mo· rate biti svojim roditeljima, da, svo-

Drot 27

liti, da se s njima barata po plesnoj dvorani kao s kakvom ne6udored­nom igračkom.

Nt ki ~e se ovome nasmijali i na­rugali 1 aJ onda ne zna, š/o je bit dana~njego plesa . No zato j e lo j oš prije sedamnaest vijekova dobro shvatio Terlulijan , kadje z vao plesove ,.sakupljačima nečistoće".

Sv. l v a o Z l a t o u s ti vrlo zgodno opaža: "Bog nam je dao noge, da čedno hodamo, a ne da sk~ čemo

uz pogibelj nečistoće". Velik i sveti Am broz veli· "Plesovi su skup opačina; hridina, na kojoj se upro­pašćuje nevinost; grob stidljivosti. Neka pleAu kćeri preljubočinstva- • Niti je blaži prema plesu crkveni učitelj so. Augustin, kad .se o njemu ovako izražava: "Plesovi silno Ak0de narodu. Svijet dolazi u plesnu dvoranu kao krićanin, a Izlazi iz nje kao poganin. Manji je grijeh cio dan orati negoli l malo plesati, jer u plesu pldu avi grijesi l"

Jlko pak roditelll ne ćt da vlerllla Crkli, neka postulata zloglasnoga klnt• matografakog glumca .:Maks S! l n d er a, kollle bio tako pokvaren, da l• ubio svo111 vlastltll ženll. :priUkom rasprave aa sudu u :1' arix11 preporu~lo i e skrbniiU& avolt k6erke S!tdlle, stome rođlenom bratu: ".)Y[ollm te, nemo} dopustiti moloi S!tdllf. da postane posletitelilca plesnih dvo­~ana, In }e ples propast dtevo}aka l~ J poganin :}'lato se slaže 1 nama, ter on nazhlie "nepoiteuima one osobe, koie ple!u", a Salustllt, da dokaže,

ji01 dr&iim roditeljima! Njihov dom je druga crkva. Majčino le kolleno oltar aa dijete. O, kako sam zahva­lan svim očevima obitelji, ovdje prisutnima, koji se nijesu oglulili na moj poziv, le lU došli na večerdnlll pobofnoat. Iz svega srca ču vam podijeliti bla5(oslov. No ne ć11 vaa bla~osloviti sam, već molim vaše očeve, neka podfgQil rake nad vale glave, jer blagoslov oca je ve6 od najstarijih vremena najdragocjenija baština djetinje dule • .•. . •

T-ada sve6enik podigne ruku, a svi p~isutnl ljudi isto učiniše. Neopi• eiv je to bio čas, kada ea se nad glavama djece poput ~lita isprllfile ruke siromaha i bo5(atala, vojnika i obl~nih ljadi, 'lllišičave i opaljene ruke mladi6a i drhću6e ru.ke sta-raca •... .

17 -tnoj 'td-

BroJ 'n .

ela }e neka žena bita nepoštena, veli o toi ienl, ~da i e znala plesati".

!Dakle roditelil, koli ne ćete da fednoć p\a~ete nad sudbinom svollh kćeri, daleko th ddite od modernih bestidnih plesova, p\esn'h vjenčića i plesnih dvo­Tina. !Be.zvterac !B a yl e te napisao: "~les samo ~ato može da služi, da po kvad srce i da ubli e nevinost!"

Jofe

Narodni jezik u crkvi Najnoviji krivovjerci tule se na

katoličku Crkva zbog latinskoga je­sika 11 crkvi , a umi kortešaju, kao -pobjedničkim ornfjfm, da ae ont alufe narodnim jezikom u Mis;. Razbistri­mo malo i ovo pitanje.

Pit1nje uvedenja narodnoga je­sika a Mid nije novo l Ono je bilo izneseno ve~ na saboru tridentinako· me, a uvijek je bilo poticano od krivovjeraca. Pa l naravno l Krivo­vjerci au nepoalulna djeca, a nepo· -.luina djeca uvijek prkose ocu, dok on hoće da uzdrli red i jedinstvo :u kući. A latinski jezik u Crkvi spada .aprav k sredstvima, koncima jedin­•tva vjernika katoličke Crkve. Da, pitanje jezika nije vierska iltina, nego samo pita oje 1tege, te bi Crkva mogla da dozvoli, da se svaki narod .Iaži 11 Miti narodnim jezikom, all -zbog mamenitih razloga toga ne čini. Zaita to ne čini ? Evo raaloga:

U vrijeme apostola kulturni opće raiireni jezik bio je grčki. U ovom jezika je napuano ~otovo cijelo sv.

.Sit nomen Domini benedictum: Budi ime Gospodnje blagoalovlje­nol"

Ganu6e je obuzelo komanistu te primjer, poziv krvi, tradicija i cijeli niz stvari, kojih nf slatio nije, a koje su ae probudile u njegovoj podni­jeati. "Iaprufi dakle i ti svoju desni­cat• - zapovijedajuB mu se na­mečao neki 11nu\arnji glu. "Ako ne blagosloviš svoje dijete, bit če ne­ll'etno zauvijek!" - .,Ja da ga bla· goslovim'l• - "Da, ti, uprav til" -.1 ako tam komunista 'l" - "Bio komunista ili ne, ipak ei. otac tome djetetu i llabil ga ..• " - "Ljubim ga i j oi kako ga ljllhim l" Zatim pod.lpe d emica ..... Napokon nije nl on ugri!eniji negoli au dru1i. Sin .ma je uprav a protivne strane. Otac

XA TOLIK

Phmo novoga zavjeta ; u ovom je­ziku apostoli propovi jedaju; u ovom jeziku dspa~e piše av. Pa !1 0 svoju pol' la l'J ica i samim Rimljanima. Ovo je bio u ono vrijeme t a ko đer crkveni jezik u slulbi Božjoj, barem op~eni · ti je. I ako !D u Dalmaciji bili latini, i ako su već dawo bili doili na more Hrvati, grčki jezik ae uzdrfao u splitskoj Crkvi sve do 9. vijeka!

Malo pomalo se ipak uveo na zapadu latinski jezik, jezi '( velikih Papa i učitelja Grgura, Lava, Am· broza, Augustina, Jervlima.

Kako •u avi ostali narodi bili neuki i divlji , te se krićanstvo, a s njim i prosvjeta, lirilo il Rlma, na· ravno je, da se širilo latinskim jeli­kom na zapada, a grčkim na istoka. Tako se dogodilo, da je jezik laUn­ek:l postao op~m, jedinstvenim jem­kom 11 crkvi na zapadu, a naravu6 podloga su bUa a't'et" kojjge, več prevedene oa latinski jerik. Tko l malo pozna povijest, razumije, da drukčije nije ni moglo da bude, jer dragoga jelfll::a nije bilo za prosvje­tu, a ni knjfga n jezicima drugih divljih, prlprostth naroda. Tek po­malo po~eše ae razvijati jelici ooje· dJsih naroda, te je trebalo da Ćirlli, Bede i l.lonifaciji alah alova i pilu slovnice, pak če se od tada ti jezici razvijati, mijenjati i usavrlaoati sve do dana današnjega kao svaki drugi fivi narodni jezik.

Latinski je jezik bio ve~ do lj eran, op6enito poznat i raliren, potpuoo prilagođen nauka i potrebama Cr-

ispruži nad njim ruku kao za bla· goslov,., •.

Ako sada dragi Bđg ne blagoslovi njegova dragog mališa, neka mu barem ne uskrati svoj blagoslov za­to, što otac još prije nij~ nad njim ispružio svoje rake •. , .•

S rukavom otare Silvestar suzu, ito mu se laj čas sklizla niz lice.

Najviše se pak obradovala Sil­veatrova žena Magdalena, koja se nije mogla dosta načudit~ kad joj je u srijedu uvečer tiho rekao:

"Je li moje odijelo čisto?" "Misliš ono od blagdana 'l• "Da, ono, lto nosim u nedjeljut• "Za Boga, a što 6e ti'l "Za sutra. RulliDije! lil" .m 4!eš počl aa Vjekom na sv.

prlčeat'l• "Da, poči čnl"

Strana a.

kve. a, jer je prestao da bude živ jezik , nije se moga o više mijenjati I na tome je ostalo.

Tko pozna crkve no povijest, zna­de, kakve su se b orbe vodile na istoka u vjerskim prepirkama i za sa mo jedno slovo. Toliko su v e~ bili idančani nazivi i pojmovi u vjerskim stva rime.

Također svaki svećenik znade, da ae u nijednom jeziku ne mogu izraziti tanki i tačno određeni bo­goslovni pojmovi kao u latinskom jeziku, To je naime rad i zaah1ia dubokih umova, kakvi su bili aveti Oci, koji su usto, kako mi katolici vjerujemo, bili i Bo~om nadahnnti

Uamite knjiga "Naaljedaj K.riata", prevedeou nebrojeno puta u ave je· me, ali nijedan prijevod ne 6e vam onako lijepo, jeagrovfto, tačno, a kratko, uraziti IJDiuo, kao latixaki inornik. To olje~ svatko, tko po­znaje latinaki.

Ove godine izdao je novi prije­vod .,Ispovijesti" ev. Augustina, i ako uno ve4! imali prijevod prof. Sauo. No ona1 pnainii je ve6 nekako u· etario. Novi je lijepim jeaikom viJe prilagođen sadašnjem jeliku. I ipak prevodilac dr Živkovič We o avom prijevodu: .Nipošto nijesam lJao za tim, da dočaram atatelju ljepotu o­riginala, jer je to proato nemogu6e", A kamo U pretočiti u živi jeaik one D%vi!ene misli, one najtačnije odre­dene latine, nazive otajttvene, bo­!aoske l

Iz ovoga, što 1010 rekli, jasno slijedi, zaita n. Crkva tako rado

' rekao bih ljubomorno, čnva latimki jezik a sv. Misl

Kako ja sa starokatolicima u Meksiku? Prije pet godina, za vrijeme vjer·

RkOIJa progona Callesova, 6snovana je i u Meksiku etarokatollčka apo­stolska katolička crkva pod imenom ,.Mek,ička apostoi.Aka katolička cr­kva". Crkvom tom upravlja "patri­Jarha" Joaqaim Perez. Pod zaštitom policije bili su prisvOjill i neke ka· toličke crkve. Sada, kada sa donekle tamo uređeni odnošaji Crkve i dr­žave, naložio je predsjednik OrUz Rubio, da se otete crkve imadu vr.a.titi .pr.u-im vlunicims, pa ih je opet preuzeo 1a vjersku porabn Pa· scual Dlaz, nadbiskllp u gradll Mek•

Strana 4 .

liko. 1 tako je svršila raskolnička

osnova u Meksiku. No nije to sve. U septembru za­

tvoren je bio "biskupu te raskolnićke

Meksičke apo1tolske kat. crkve"

ruja Monto.ya, jer se '-!rozio, da ~e ubiti "nadbiskupa" Pereza, "palri­

jarbu" iste crkve. Zatvoren je bio

na tužbu "oadbiskupovll". No ka­

snile je uz jamstvo pušten na slo­

bodu . • Biskupa" Montoya zaredio je

prije nekoliko mjeseci isti "patrijar·

ha" Perez, all ga je isti "patrijarha"

otjerao iz svo t e erk v e, b d je bio

obavješten, da ie povredio pravila

crkve. Odatle n ~vrijateljstvo, čiji ~e

epilog biti na svjetovnom sudu.

Naši dopisi ZLARIN, 9. decembra 1930

Rijetko slavlje

Danas se ispunila davna želja Zlarinjana.

Zagrebačke Sestre Milosrdnice sv. Vinka

otvorile su u Zlarinu kuću za uzgoj !en­akoga pomlatka i obdanlšte.

Sam presvij. biskup b tlo je da blagoslovi

ovaj novi zavod n aa!:oj bisk10pijl. Došao

je n 8'/, sati n Zlarin u pratnji Mons. Ta­

balova Trute i Mons. Sare, te don Frane

Grandova l časnih sestara. Svečano doče­

kan od vlč. !upnika, predstavnika vlasti l

naroda uputio se n crkvu, rekao sv. Misu,

i n ophoda krenuo, da blagoslovi novo

električnu centralu, a zatim kuću časnih

sestara. l pri jednom l pri drugom blago­

slovu presvij. biskup je govorio brojnom

narodu o značenju ovih novih tekovina za

Zlarin, a osobito o znamenitosti kršćanskog

mgoja !enske mladeži. Iza slu!be Bo!je <'asne sestre počastiše

gospodu, koja su sa zadovoljstvom razgle­

dala lijepu l prostranu kuću, !eleći sretan

uspjeh i časoim sestram~ i Zlarinu, a toj

!elji se i mi prldru!ujemn.

Ugasile su se zvijezde na nebu l

Ministar V i v l a o l je 8. decembra 1906.

~kao u pariškom parlamentu ona tn!nu

rečenica, kojom Je htio kazati, da ne vjeruje

u prekogrobol život: "Zvijezde su st~ na

nebu ugasile l" l taj ministar do!lvlo je, da

&e vjera ojačala u francuskom uaroda, a

bezvjerske škole so upropastile njegov ple­

meniti narod dok se droga zvijezda malo

pomalo ugasli a - to je njegov razum - jer

je Jadnlk ~OP"O' Strašna kazna Bo!ja 1

Značajne su još j !.>Ytl rije~! ministra

J ! '! ! a u l : aSto ~·mo odgovoriti slrđ· tna.Šnom radniku, koji ne vjeruje, kad vidi,

da prolazi kraj njega raskoš l bdgatstvo,

KATOLIK

a on je bijesan radi te nejednakosti?" Vl­

vlani bio je dakle prisiljen priznati, da sa

bezvjerci nemoćni utješiti čovjeka sa svo­

jim znanjem, jer su sami vidjeli, kako se

razočarano radništvo, bez vjere, bacilo u

vrtlog najžešće klasne b_orbe, da onda pri­

pravi društvena revolocljn, kako Sd kasnije

dogodilo a Rusiji Dobro i odJ ičnR gospođa, koju je mu!

napustio l pre~oo u starokatolike, da uzme

Broj 27.

drugu, reče mi: .Moj muž nije ml dao

mira !eleći, da mi iščupa iz srca l oma

svetu vjeru •.• Sada je uzeo drugu l ostavio

me samu sa djecom. Vjera i molitva to mi je

sada l edina utjeha u mojoj !trašnoj nesreći .. •

Da mu je prije uspjelo, da l mi odnzme vjeru,

što bl mi ostalo sada iza ovakve pre va re,

ako ne očaj, otrov Ill kugla samokresa l"

Ovakvim se .uspjesima• bezvjerci i

starokatol!cl mogu •listinu baš dičiti l

Iz katoličkoga · Šibenika Blagdan Neoskvrnjenoga Začeća. Otje­

šljlvo je vidjet!, kako se budi kršćanski

život kod mnogih, što su drijemali, dok

otpada ono, što je gnjilo i otrovano stra­

stima. To nam je potvrdio l ovaj blagdan.

Ne samo dn se služba Božja razvila po

običaju i sjajem u lijepoj i bogato ure!:euoj

crkvi sv. Franr, nego je nadasve bilo ga­

nutljivo vidjeti ono veliko mnoštvo ua sv.

pričesti 'ne samo !eoskib, nego i muškaraca

Rano ujutro pjevale su se lekcije, pak sv.

Misa, a zatim su se redale tihe sv. Mise.

U 10'/, sati presvlj. biskup je održao pon­

Ufikaluu sv. Misu, o popodne blagoslov.

Svečano slovo u čast Neoskvrnjene držao

je mp. o. Marjan S t ašić, franjevac pro­

vincije sv, Jerolima Iz Splita.

Akademija sjemenlitaraca. U subotu

6. t . mj. prlredlll su naši vrijedni sjerue­

nlštarci u svojoj dvorani uspjelu svečanu

akademiju prilikom imendana l 35·godlšnjice

misoištva svoga velezaslu!nog ravnatelja

presvij. g. N i k o l e T a b u l o v · T r u t a.

U pro slovu je klerik Š p i k a pjesničkim za­

nosom ocrtao uzvišenost svećeničke službe

i dosadašnji svestrani apostolski !ar i rad

svečarev. Tamburaški je zbor zatim lijepo

od11vlrao jedan komad, a đak B o j m ić s

mnogo zanosa deklamirao prigodnu pjesma

.Slatke uspomene• od klerika N l k o l i ć a.

Akademija se zaključila značajnom trage­

dijom a 6 činova .Garc lj a Mo re no•, koju

su mladi diletant! odlllrali s dosta razu·

mijevaoja on zadovoljstvo svih prisutnih,

koji su dupkom ispuo!li sjemeolšnu dvoranu.

Sv. Nikola, zdtitnik pomoraca, bio je

l ove godine svečano proslavllen 11 crkvi

sv. Nikole nsstojanjem zauzetne uratov!tine .

U ranu zoru bile su običajne lekcije l pje­

vana sv. Misa, a druga u l O s. te popodne

blagoslov. Crkva je bila dupkom puna, a

preko cijeloga dana su se bogoljubnicl

izmjenjivali, da se pomole ovom opće oml­

ljetom svecu u primorskim krajevima.

Posveta zvona crkve sv. Luce. 4. t.

mj. presvij. bisltup dr Jer. Mileta po­

svetio je zvono n mjesnoj crkvi Benedektl­

nnka. Svečanost je obavljena u krugu od­

ličnih šibenskih llOspođn i gospodt', koji su

kumovali zvonu, Crkva je bila puna svi­

jeta, koJi je bogoljubno pratio svete obre de

i na koncu pažljivo saslušao lijepi govor

preavlj. biskupa. Iza svečanosti bila je mala

zakuska za pozvanlke .

Kvatreni post. U srijedu 17. t. mj., pe­

tak 19. t. mj. l subotu 20. t mj. su z i m s k l

k v a tr l, p osili dani, kad su svi vjernici

obvezani na strogi post i nemrs. Katolička

je Crkva naredila kvatre, da izmollmo od

Boga Oi)ro!ltenje grij eha, plodnost ze m Ije

a navlastito da lzmolimo dobrih duhovnih

pastira.

Adventska propovijed. U nedjelju 14:.

t. mj. u Stolnoj Bazilici sv. Jakova u 5 sati

navečer bite sv. ro!arje, zatim treća ad­

~entska propovtjed, pak blagoslov. Propo­

vijeda vlč. don Ante R a d i ć.

Blagdan sv. Luce. U subotu 13. t . mj.

slavi se u crkvi sv. Luce blagdan iste sve­

tice, koju naš narod na osobiti način štuje

i njoj se utječe radi očiju. Toga dana po­

činju lekcije u 5 sati, a n 6 s. pjevana sv­

Misa U 7 i 7 1/ 2 sati je tiha sv. Misa. U S­

sati · čita Misu presvij. biskup U 101/, sati

je svečanu ojevaua Misa, koju pjeva kapt.

dekan preč. Ivanović. Poslije podne je sve­

čnni blugoslov sa .Presvetim u 4 sata .

DOPRINOSI ZA .UBOSKI DOM• od­

sad ae primaju u dućanima gg. Marka

Jakovljevića l Vlaka au puka. - - UPRA V A

.UBOSKOOA DOMA•. '

DdUkovilnil voStilrDI[i1firuo tu11r -Šibenik YoltarUi ma.JRol' l cllplomlnal p6elar

lsl'ae\ja,Jem: sve vrsti svijeća, dnpllra, uskrsnih stojnlca (ceres) sa

svim uresnim znakovima, Iz prvorazrednoga voska, brzo l solidno.

Pnrac!Ja,Jem l prema !elji sve vntl svl!eća Jz voštanih nlomaka i

okapina. - Us aajpo..-o)JDIJe otjeae: ·

Pro dajem: finog vrcanog me4a, 80-SS•t. sa kaduljloog cvijeća, Iz

mog uzornog pčelinjaka, na malo l veliko. Med fe vanredne ljeko­

vitosti za plućne boleatl, grla, prsa, prehlade ltd.

~~apQjem: sve vrsti voštanih olcaploa, ulomaka l !utog voska.

Po6UD& diploma l U&tDa mecla)Ja: Dubl'o'ftlllt 1828.

.&&TOLIK• l.s1asl nakt tjeiSaaa. - Pretplata pcU..ta,Je Din 80,- - Za laosematyo 4Yolltrako. - 01la•t po.auo6ltoJ

tal'~.&. - VJ.aaDik l eclp..-oml veelalk: •nb. 1080 FBLIOiliOVIO, lllbeaUl, 111loa ..... Kartlaa. - Adresa veclnltha 1

•pravo: IUbenlk, Pol&. pretlaao 17. - Atampa: PQ6ka Tlakara, Bra6a Kata6" pil. Peb'a, prelltta..-DIIl VJek. Kata6f•