p~

P rat. koju

~ ušli

pred­bor· ja l

lrlaV·

Cijeli a rša·

još ijem­oteli žaje,

e od·

~§ttdlnl broj o . .so Dtn

liST IZLAZI TJEDNO. - GODISHJA PRETPl. TA 10.- DIN. - ZA INOZEMSTVO 60.- DIH.

GODINA X. BROJ 40.

OGLASI PO NAROCITOJ TARIFI Sibenik, 28. rujna 1939.

Djeca Providnosti Oko nas se mrači, l gusta, zadu~­

ljiva magla pada na nale glave. Orh­ćemo kao što drhće srce ulovljene pti­ce pred neh:vjesnom, crnom buduć­

nošću.

Topovi pucaju. Ljudi se kolju. Vruća, crvena čovječja krv brizga Iz dubokih rana l gruša se po brdima i <tolin~m,a, na otvorenom i u rovovi­ma.

Sto će biti! Kako će svrfitil Ko­Ilko će . trajati! - Sio1inu pitanja nas ntučl, obtežuje srce, zamag!j..,Je trijez­

. no rasuđivanje.

Istina, nije vrijeme šale 1 smijeha, ,all zar zbilja moramo očajavam

Krićanl ~mo, a kršćanstvo ubraja očĐj među grijehe. Krlćanl, zato, ni­kada, nf u najcrnljim danima, kad se čini da sve propada, ne očajavaju.

Vjera u Providnost jest Jedna od bitnih oznaka kršćanstva. l bez te vje­le, najvažnije stranice svjetske, kao l naše narodne, povijesti ostale bi vječ­no zapečaćena tajna.

Koliko puta smo l ml, u svom lič­

nom !ivotu, Imali Iskušenja! Nismo ll, katkada, mislili: Više nema za nas Iz­laza, l sad je sve svršeno! - Pa opet smo Izašli na svjetlost, i nastavismo sređenim, zadovoljnim životom. l to baš onda, kar smo se naJmanje nada­li da ćemo se moći spasiti!

Sve ovisi o Bogu. Vlas na glavi, kao l najviši upravljači svijeta. Poje­dinci i čitavi narodi. - l bez Božje volje ne može nam se ništa dogoditi. A Božja volja je dobra, kako to niko od nas ne može zamisliti.

Doduše, Bog dopuna l zlo. Dopu­ga, jer poštuje ljudsku slobodu.

Ali to zlo On zna preokrenuti l u do­bro, l to u času, kad smo mislili, da do doživljava svoje najveće triumfe.

"oa ll se Ikada svijetu prikazala veća tajna nego što je bila smrt Pra­vednika, Božjega Slna!cc - pita se P. L. Merklen. A odgovor je: >lPa

l lpak je umirući svladao smrt! Dok je On na križu bio prlbljena žrtva, nama Je rastrgao okove l pobijedio. Kad je na križu prolio svoju krv, nama je donio mir.cc

Sto smo u gušćoj tami, to jače

moramo vjerovati u svjetlost, l što smo bliže smrti, to naša nada u život mora biti većar

l apostoli su bill zahvaćeni olu­Jom. Valovi su pomamno udarali u Jađlcu l priJetili joj da će Je progutati. rako je sve oko njih bilo beznadno, da su zbilja počeli sumnjati l zdvajati. !»a Ipak, Krist Ih kori: Zašto se bojite, malovjerni! -

Od~ovor vedrine Sto će biti s nama? Ono što budemo sami htjeli! Pa sad devet desetina s posmje-

hom prešlo preko ove naše riječi, mi ostajemo pri njoj; za sobom imamo ži­vot, koji ne vara.

Mole se .svašta dogoditi, ali jed­no je i.stina: niko ne može jedan na­rod staviti pod grobnu ploču ako tu ploču ne uteše on sam. Nem~ te sna· ~e koja može uništiti narod, koji ne e~ da bude uništen, i komu je za­VJetna misao: živjeti Životom dostoj­nim čovjeka. Mole se vjekovima, a ne samo desetljećima, čamiti; može se stenjali pod težinom leden ih okova; može se svijati pod udarcima nečo­vještva krute sile; može se biti bas­pravnim robljem - ali srušen, satrt, ubijen ne mora se biti , ako se ne će.

Ove viso~,o il .tv: no ftuče:o j.:. ~u­lazna točka i vječno svjež rezervoar, na komu ulaže žeđu umorni putnici po svim raspućima u radu za dobro grude koja ih je dala. !ivotna snaga ove temeljne istine daje novu krv i pogon za uvijek nove uzlete, koji ne znaju za umor i klonulost.

Jedan naš vrlo uvaženi kulturni radnik nedavno je napisao: Narod, koji nije nosilac državotvorne misli, nije narod, nego polunarođ. - Tra­žili od drugoga da te poštuje, a pri­znati da nisi sposoban gospodariti u svom domu, znači, b iti predmetom rugla, da se ne reče teža riječ. -Tako i ovdje: činiti sve, a ne biti ho­silac životne misli, da jedan narod ne može a ma baš niko ubiti, osim ako se sam ne ubije, znači, graditi na pješčanom terenu: dođe vjetar, uda­re kiše i pop lave, pa kuća u gomilu; u gomilu svi poslovi neprospavanih noći, umornih misli i teških napora.

Ne biti nosilac ove temeljne ži­votne misli, znač i , ne imati pogonske snage u sebi, koja uvijek tjera i ni­kada ne daje počinka u kročenju k visokim idealima; znači biti djeca, kojima se ruše sve ograde, na koji­ma su izgubili jutarnje sate.

Neke misli ne smiju nikada s uma, a pogotovo ne u pojedinim časovi­ma. Ti časov i su danas. Ako ikada, to je danas vrijeme, kada ove misli tre­ba uspinjati na najviše vrhunce i upi­sival i na sve barjake. Jer je vrlo lako da se izgubi g lava, kada se v idi da se ruši i ono što je jače i brojnije od nas samih. - Ovdje ne vrijedi ono pravilo: veća riba gula manju. To vri" jedi samo do neke mjere i u određe­nim pitanjima - ali, u pitanju smrti i života, nikako.

Svi ljudi su maleni l nemoćni, a samo Je Bog velik l moćan. Bez Nje­ga niko ne može nl nogu maknuti za Jedan milimetar napriJed, a kamoli promijeniti tok poviJesti l krojiti sud­binu čitavih naroda.

Zlo se događa, l On zna zano. On, koJI Je prvi uzrok svega, zna uz­roke svim događajima, a ml. jer Ih ne

Zato ljudi s ovim velikim život­nim istinama ne znaju za prepade i iznenađenja koja bi ih smela u radu k velikim idealima, kojima se posve­ćuju za dobro naroda. l prepada i iz­nenađenja je u povijesti uvijek bilo. l zločinačkih krvavih obračuna je bilo, ali ti ne smiču u poslovima i planovi­ma čovjeka koji živi mislima koje su ovdje istaknute. - Kao ilustracija ov­dje može doči i ona riječ iz sv. Pi­sma: Ljudima koji ljube Boga i zlo se okreće na dobro. - Nema zala koj i mogu smesti, a još manje skršiti, du­šu kršćanske vedrine. Isto tako, nema snage koja bi skršila i izbrisala iz uspomene i života jedan narod, koji hoće živjeti, jer zna da je to njegovo prirodno i Bo.žje pravo. Narod z1v1 svojim životom i odgovara na udare na svoj način.

l u slobodi i u rcostvu. i u do­bru i u zlu, i u miru i u krvi - svaki narod će se ponijet i onako, kakav je stav zauzeo prema načelu o komu je je riječ.

Sloboda se ne dariva, nego o­svaja, ne mora krvlju! Slobode sigur­no ne će posjedovali oni koji ne živu ovim mislima. A opet i u slobodi manjoj ili većoj biće onako kako bu­demo mi htjeli. Ali, nalazio se narod u položaju ne znam komu i kakvo­mu, pa sada mu za vratom visio mač, uvijek će sabi naći pul k danima sretnijim i bol j im, samo ako u njemu flvi svijest o pravu na život i gospod­afvu nad samim sobom.

Najso lidnija radi onaj koji gradi na ovim temeljima. l najveće dobro narodu čini onaj koji djeluje pod o­vim vidicima.

Ideali su bili uvijek vrijedni ži-vota.

Kamo bismo dospje li, kada bi kruta sila imala posljednju riječ! A, otkada je to si la jača od duha; i, ko će to reći, da će ikada nastupiti vri­jeme u komu će mrtva tvar reći du­hovnim vrednotama: ja sam vaš po­bjednik!

Nikada! Kraljevstvo Bo.žje silu trpi - re­

kao je Krist, al i pobjeda je Njegova. - Duhovna dobra danas trpe silu -ali slom ne doživljuju nikada.

Nikada! Junior

PRED JED IK MO CICKI I MAR­S t RYDZ- '\IGLY JNTER IR T. Reuter javljn iz Bukure ta : Pred jednik poljske republike Mo cicki interni ran je u Bihncu krnj Pjatranea, na istočnoj podini Karpata , a maršal migly-Rydz u Krajovi.

znamo, mislimo da je sve besmisleno l ludo.

l trplJenJe Ima svoJ uzrok, pa, prema tome, l svoje opravdanje. Jed­nom ćemo sve to jasno spoznati. l kad spoznamo, vidjećemo, kako nikad u životu nismo smJeli xdvajatl.

NiJe lako trpJeti. All kad Je Krls.t trpio, onda, zaista, mora da Je trplje-

v .f!JP41 STVA l IJPfAVC S• l~IJI. ~, O itU KOHSr SE Ne v• A(';J.IU. IIOJ ~EK. IACUNA U.tlt

Mir na Jadranu »Neue Ziiricber Zeitungu javlja iz

Budimp ešte, da neutralna politika europ-kih jugoistočnih država nailazi na zivu

potporu Itnlij c, koja je poslj ednj ih dnon ove godine istupila IZ svoje diplomatske rezerviranosti. »Do daljnjeg popu tanja napetosti 'na Balkanu došlo je zbog za­jcdni čkog1 talijan ko-grčkog komunikeja o povlačenju četa obiju država na južnim granicama Italije, a zatim zbog razgovora talijan kog pokli ara u Beogradu Indellia s podprcdsjednikorn vlade drom \a čkom, kao i radi početka novih privrednih pre­govora izmedu R.im a i Beograda. Beo­gradu, ofiji i Bukureštu otvoreno se go­vo ri o potrebi neutralnog bloka za vrije­me ra ta, koji bi se blok po mogućnosti pro tegnuo i na Madžarsku i na i stočno Sredozemno fore.c

»Journal de Geneve« javlja iz Rima, da talijanska diplomacija pokazuje po­sljednjih dana veliku aktivnost. U vijesti sc uz ostalo na roči to i tiče, da je tali­jan ki poklisar u Beogradu imao konfc.. renciju s podpredsjednikom vlade drom \ačkom .

Tršćan ki »Il Piccola« donosi članak iz Beogra da, u kome se uz ostalo kaže: " akon sporazuma Hrvatima posliJe po· voljnog odjeka, na koji je naišlo držanje Italije i balkan kih d r~ava, odf.!ovorni su faktori jasno dali razumjeL1, da sc jam­stvo mira sastoji u prvom redu u miru oa Jadranu. J adran ki mir predstavlja bitan u v jet harmonične zajednice podunavskih i balkan kih naroda u budućno ti .« U članku sc dalje kaže, da Jugoslavija želi mirno izgradili voju narodnu kompa.<t­nost i dn je zbog toga odlučila a vim zemljama oddavati trgovačke veze u op­segu, koji je postignut prirodnim razvo­jem. " druge strane ne poriče - nas tav­lja Jist - da je Ju go !avija u punom jeku proizvodnje kontingenata za izvoz i da zbog, toga ne može biti ravnodušna prema vojim kupcima uz uvjet, da oni i pune obveze, ko je će jugos1aven ka vla­da odrediti. Prvih je nedjel ja rata došlo do ozb iljne krize u žel jezni čkom prevoz­nom materijalu u Jugoslaviji zbog toga, to sc velik broj vagona zatekao u zara­ćenim državama. t c se ti vagoni još nisu dospjeli VTatiti u zem lju . jcmačkoj je bilo oko OO tih vagona. Svakog dann golemi njemački ~! epovi istova ruju u beo­grad koj luci totinc strojeva l automobi­la. Jugo !aven kn vlada vodi pregovore, dn sc poveća izvoz u režimu clearin[!a i da bi e održala jedna konferencija s nje­mačkim pri,•rcdnim stručn j aclmn . kako je to učinila Rumunjska.« članku e zn­tim govori o mjerama vlade. dn ~redi unutrašnju proizvodnju i potrošnju. da bi sc time osigurala ekonom 'ka dobrobit 7.cml jc.

nje nešto veliko. - Zato, ako ga se već ne mofemo osloboditi, primimo ga dragovoljno i pođimo prema vr­hu Kalvarije, na ko jemu ćemo doži­vjeti spasenje l oslobođenje.

Ako .se sve promijeni, Bog se ne miJenja; a ml smo djeca Božje Pro­vidnosti.

lg.

Torinska »Ga.zzetta del Popolo« i drugi talijanski list vi ja vljaju iz Beogra­da, dn sc u na->im polu iužben im krugovi­ma pr dvida tijesnu suradnja izmcqu Ju­goslavi je i •'ludar ke na privrednom kulturnom pol ju. Mi li se, da o ncutnd­nost jugoi točni h cvrop kih dr:iqva osig u­ra ti međusobnu suradnj u zbqg napretka podu na vs kog bazena_

Ž ~ VOT S CR]l:VO~ Crkveni "aleu~ar

cd j elja, l. X.: qs~qaesta ned.ieqa po Duhovima. - Oo,sl'a op Ruzari)~· Svnke se godine na pfVU nedjelju fi\~ese­

ca listopa da s l!\vl blagdan Gospe od Ru­zadja u spo{Tlcn one slavne pob jede, š.\Q su je krŠĆ!\IU?ki vqjnici odnijeli nad Tutc!ma kod Lepnnta. - Sv. RelJ1iglj, bisku~.

Ponedjeljak, 2. X. : Sy. Aqdeli č vari. Danas sc sv. Crkva sjeća i z bvalju j~ q· nim sv. anđelimn čuvarima, koji č~vaju kršćansk e duše, koje su sretno - po ri­ječim.a sv. Jeronima - da od svoga ro­denja imadu svog andela čuvara.

Utorak, 3. X.: Sv. Terezija Ma og I­susa. Svijet je najradije naziva maJa , ali ona. je uistinu velika i pred Bogpm i pred ljudima. To je svetica naših dana , ko ju Je Bog izabrao i uzvisio zato, da po­kaže čov~eku, da se i s o~ičoim načinom

života može doti do velike svetosti ~ s~­

vršenstva_

SrijedA, 4. X. : &v. Frano AsiAki. Naj­veći ~iromah . i 1\njiskre.niji ljubitelj siro­maštva_ I nako~ 700 g<X\ na J>OE!\ije nje­go,ve smrti njegova ~lava, veličina i ime ~iva sve više slavlj~o.

Cetvr.tnk, 5. X. : Sv. Placld. Zajedno s 30 drugova pretrpio je mučeničku smrt.

Petak, 6. X.: Sv. Bruno, p\i.znavalac. &ođen je u KiHnu g. 1033. Utemelj io je .jedan o.d najst ~ožih redova t. zv. Kartu­zijlmce.

Subota, 7-. X. : Sv. M11r.ko, Papn i pri­znavalac. Umro je ~ 337.

QMM~AEST ~ t\~,'?4~L!A PP, D,U­HOVIM~

Cl T A JJ ],>OSLA ICE bl. Pav~a A­postola Korinćanima (I, l, 4--8). - Braćo!

Z nhvaljujc'm Bogu ' svojer,nu va~dA za va~ što vam ir dana milost Bož}a u Kristu Isusu, jer se u Njemu obogatiste u svemu u svakoj riječi i u svakom znanju. Kao što se svjedočanstvo Kristovo. utvrdilo u vama, tako da vam ne fali ni jed.na mi­l~t. vama koji čekate objayljenje Go­spodina .n-ašega Isusa l(qsta, J;coji će vas i utvrditi do kraja. dA budete i;> ez krivice na d.an Gospodina na· ega ls usa Krista.

t LfJEDI V. EVANĐELJE. po Mateju (9, 1- 8). - U ono vrijeme ušavši Isus u ladicu preveze se i dođe u svoj grad. I gle, donesoše Mu uzeta, koji je ležao na postel ji. l' videći Isus v jeru nji­hovu reče u:tetomu : Uzdaj se, sinko, o­pra ta ju ti se grijesi tvoji ! l gle, neki od kn jiževnika rekoše u seb i: Ovaj pogrđuj e

Boga. A kad Isus vid i mi sli nji hove, re­če: Zašto mi li te zlo u rc ima svojim? Sto je lakše reći : Opraštaju ti se gri jesi tvoji, ili reći: stani i hodi ? AH d.a zna­dete da Sin čovječanski ima vlast na

Potraqa za ljepotom Ko ljubi tradi~iJu, mu.ze ie i stare,

sredpvječne dvo, e~ \ palače, laj s~ ne­će zad.ovoljiti s Milanom. - U Mila­nu će se bo lje srać\ trgovci, ban

1kiri

i teh')\ičari, koji više ljupe stvarn,o,st nego slavn1..1 proJ~ost, v'š~ velegrad­ski ri~tn života ~egp ti~inu, sredo­vječnih zamaka.

Ali ni Mi,\an nije bez prošlosti i muzeja. l u njemu ćemo, tu i tamo, naći po koji stari umjetnički zakutak . - Castello Sforzesco. - T o je u Mi­lanu na jveće i najvažnije s~ro v,iš te, u kojemu će se ljubitel j starina moći najduže zadržat i. Taj sredovječni dvo­rac, u kojemu je nekoć stanovala duž­deva obitel j, a koji je poslije služio za vojarnu, dan as je otvoren posjetni­cir:na mnogih muzeja.

Već izvanjsko lice, s visokim tor­njem u sredini i s po jednom kulom na svakom kutu, prenaša nas u daleku prošlost, u kojoj su ljudi imali mnogo više smisla za sklad i ljepotu nego što ga ima tehnizirana i materijalistička današnjica.

St<!ri Castello Sforzesco pun je

zemlji opraštati grijehe, reče tada. uzeto­mu : Ustani, uzmi pos telju svoju i pou i kući svojoj! l ustade i otide \cuć i svo joj. A mnoštvo videći poboja sc i proslnvi Bogu, koji ic takvu vinst dno ljudimq.

QNO, STO JE HAJVAZHIJE

»Uzga~ ~~. si nko, opraštaju ti se qrijesi tvoji l« (E v a n d e l i~)

Qzdravljenje'll uzeloga E v a ~­q e l j e nas ucl, q~ mor~mo tr~žili z~ravUe du~e s većo[Tl r~vno~ć~ nego­li z~rav l j!'l t!fe lq; Jer ako će p<da v,je­r(! pitati pnQ, \lo )e {egir.o p.o1t~sltq tP jest milost, osla!p. 'l~ime oslata ~i­votna dobra će n9m se nadodatr.

A to je baš ~f1P• ~to dan~s 11a ~sabiti način pitarno u Gospo~ na H molitvama sv. Mise:

»N~~a up;c:_vU; mq\ l!no, HOSBP­qine1 nij~ src~ ·~\o'{:Sple Tv~jegs ~{Tl il ovar~č\· I~r' ~~ ~Bi qez Teq~ r;w 111ož~me g~eas1 ~ o (~t n a m o. ­l l t v aJ.

Po svetoj žrtvi mi postajemo dio­nrcr višnjega božanstva. No da po­stignemo ovu veliku istinu, predmet naše vjere, potrebita nam Je Božja pomoć, da je možemo životom. P.O­tvrdili i prakticirali čistoćom života. (P r i k a z n a m o l i t v a)

Božje milosrđe će biti uvijek o­no, koje će nas sve više činiti č:Josloj­~ima, d<! postanemo dionid velike žr ve, kola nas dovodi u za(ednicu s božanstvom lp o p r i č' e s na -m o l1i-t v a 1: '· \' - '

·~vo z.at,o, ~ziya pa ~rtvu: >>~osi­le ~rtve ~ ~dite u dvo,ro.ve njego.ve (svehšt~ Božj~) i poklonih~ s~ Gospo­dinu u sve(~w ~vor~ Nje~ovom« (Pr i­c e s n a p j e s 0'1 a).

Ona~o, k~ko !e u~r~ro Mojs ijEt, koji ~ p9,$Y~ io !'1v~l"\if ~ospodinu, pr[~~z_av~i ~~ njemu ;r~v~ p"ljen~c~ ! prifles~vši ždve: »Pr'11ese ž~\YU. v ?~r­nju s \!~dn'~ "'1\riso!'\1 9'os~~inu Bogu pred li<tem sinove'! Izraelovih« (P r i k ~ ~ n a p j ~ s ~ a),.

• Apostol Pšlk Pava~. " P o s l <) n i­

c i izražava sve svoje priznanje aogi,J za udijeljena darove Korlnća~im<) i o­sigl\rava ih, da če ih B,og i dalje uz­drža,ti čvrste u, '-"jeri i vršeniu krsc~an­s~ih kreposti. sve do kraja nj ihova žr­v~tq, AAtično ovo,g~ svi\eta, ki\a će na ime ponov no doći Isus ragi po­slj_ed(\iega suda.

Da molitva svetog Apostola bu­de uspješna i za l)a,s, koji u očekiva­nju Gosp<?dina molimo mir za duš~ naše. koji je plod "'ilosti Božje i do­bril'\ djel~:

»Da j, Gpspodine, mir onima, ko­ji 1e čekaju, da se »proroci« Tvoji nađu vjerni (oni naime, koji ispovije­daju Tvo ju vjeru), . i us liSi molitve s tu­ge svojega i puka svoga izraelskoga!« (P o č e l n a p j e s m a)

RASPUST f RANCUSKE KOMUNT ­STICKE ' STRA KE. Fra~cuska je vlada za­b(anila i komun ist ičku štampu i arnu stran­ku.

starina. U njegovom četverokutu na­nizane su mnoge dvorane, a u njima bezbrojne uspomene stare talijanske prošlosti i slave.

Prolazimo kroz dvorane talijan­skog »Risorgimenta«, kraj slika, kipo­va, oružja i razderanih zastava, koje su lepršale na bojnim pofjanama, dok su talijanski pređi prolijevali krv za oslobođenje i ujedinjenje .

Nismo Talijani, pa nas sve to i ne zanima previše. Ali dok oči ska­ču s predmeta na predmet, mis lim na »stare slave djedovinu«, na naša hr­v.alska mezeva i kreševa, i onda shva­ćam ona.i naročiti sjaj l ponos u oči­m<). muzejsk i~ čuv,~ra, koii nas prate, da se ne bi čega. dotaknuti ...

Idemo dalje: Gl13damo. zl;>irku sta­rih rukopis~ {Tlqrak~, gobelina, pO·"' kućslva, slika ... Kra ' neke vitrine ~to­ji čuvar i, upirući prstom prem~ sre­di~njem predmetu, kaže : »To ie Nero­nova čaša, koja se cijen i na '\l~lijun lira.« - G(e damo je, i čud.imo se. Ne ča~i, nego cijeni. kad bi mi je dali pod uvjetom , da iz nje pijem, ne biH je, valaj , uzeo . ..

U dvorištu, iza dvorca, Mmješte­no je lietno operno kaz~liJte. Cu'v~nll milanska S c~!~ je ljeti zatvorenll, i nje­zini Qj~vaČi izvadaju opere na otvore­nom ,- u sjeni Castella' Sforzesco. -

Odvrqtan protunc:uodni razorni raQ

~an llrvatske qr Ivan Subašić 23. IX. t. g. Izdao je !lvo upozorenje:

" po~ljcd nj e se vrijeme doQ'ud ' \!1 ockolikp težih incidenata, ko je su izqzyal'

_zlonamjerni ljudi, sve s 11nm~crorp, <\!l škode srcpiv(\Jlj u Pfilika i uv~dc hl pll\­veqi)O!l rQda u ~1\I)PV \ n i Hrva ~koj. Qv~ o~pbo, koje ~qqe biJ~ \z oso~ne pq!cpst{ 1 :r,lobc ili su tu i plnĆ~l~i. ovaJ pdvratnn protunaro d~i ra7.pffii ra.d pokr iv ju lq~rim n11pionnlizmom. Pa b.i se rad oynkv:il ~le­

~"ql!nata Ink e wqvrgqo nndzpf\1 i ope9o­gu~i\P da medu sakup\Je~hl'\ ljudi~ vode o u ~esavjesnu harangu, zabranjepq je na jep~H izvjesno vr' jeme odr-.lav\\lJie svi~ j vnjh manifest.ac!J,'\ i skupština 4 ~tyo­renim prostorijal'l\ i l'od ve~ nebom. {sto se tako upozorav'\ ~rađa":fJYO, ~ se kloni raznih harangera i da im ne 'nasje­da, nego dA se drži postojećih zakona i zakonskih propisa s punim povjerenjem u svoje prave predstavnike, koji sve svoje sile u~a Ž\.1 u korist i nrupredak naše ba­novine Hrvatske, kao i zaštitu osobnih i imovinskih interesa cjelokupnog pučan­

stva. Napominje so, da će se protiv ši­r itelja i pronositelja lažnih i alarma.ntnih vijesti, kao i narušitelja javn~ mira i re­da 'najstrože i bezobzirno i po zakonu po­stupati bez opzira ~a o,~ppu ili 1'1\0tiy dje­la. Os\)b~. k\)j~ dAnas "\ o~ Oij~e te­šk\1" i fiUdpon~·l11 yt~ll'\en'ma zlon~­

·n:j~rno. škodr s oioj ze~lji, zbjlj'! 11e za­služuju nikakove obzire, nego najtežu i nf\j ri~orozniju primjenu -z~~na \'Io.tiv se­be. Svi~ podru~im organim(l. izcfao. sa'Tl) potrebne ;t,ared9e za ~oja.~ni rad i pP­stupak prem~ gornjem.«

Zagrebaoki »Hrvatski Dnevnik« od 24. t. mj . piše: '

»f zaista, ban dr Subašić ima. pravo, kada konstatira, da se o Ji>Osijedni'e vrije­me dogodilo nekoliko \ncidena!a_ O~zi­

rom na osobe, koje su tom prilikom po­stradale, očito je, dA s~ r9:di o indiviq\l~­

nim djelima iz osvete. Neki su nam slu­čajevi pobrže poznati, i zn'amo d.a su po,­sfradA!r ljudi, koji su svojedobno drugima nanosili zlo. Neki pojedine', koji su svo­jedobno druge zlostavljali i mrcvarili , postali su žrtva osvete. Nitko pošten., ne može odobriti, što su ti ljudi radni, afi ni­tko razuman ne može odobriti niti ova djelu osobne osvete. Osobne su osvete suvišne već i raru toga, što će i ona~o biti prilike, da se osvijetli svačiji rad i da se prema svakome postupi po zakonu. Nije dakle potrebna ničija privatn a. in icijativa, jer to može samo poslužiti našim narodnim ne­prijateljima kao dokaz, da se nismo sna­ši\ u novim prilikama, Narod je uvijek jači o d pojedinca. Ci jeli će se narod po­brinuti, dn se prema onima, koji su po­stupn.li pTotuzakoni to, pnm1je01 zakon. Toliko povjerenja treba sva tko imati u voj nnrod i u svoju narodnu organizaciju.

Prilike su dan~ u svijetu takve, da o.d nas tta7,e potpunu discipli u. Tn je di ci­plina potreb~a i ob:.jirom na naše unutraš­n je prilike, jer stojimo pred orj!nniz~;~ci­

jo;n voje domovi ne. Ne smije sc dakle

27 Vl~ prikaziva la se Leoncavallova o­pera >>l Pagliacci«, pa smo i mi tako imali prilike čuti ansambl mi lanske Sca.le.

t'{aokolo, {spred pozornice, pare­dane' su tribine s tridesetak hilja~ sjeda la. Već ujutro sm·o !<,upili ulazni­ce, ali ka.k~ s\ed la ~isu numerira­na, to srno rno~a~i doći dva sala pcije početka preqsl'1ve, da bisl1\o 'zauze ~ što zgodpija mjesta. ~a račun to,g~ smo mora i ' ~a {"\pina'ilq i večerati. Pa op~! nijes~o mog i zaposjesti n:'j~­sla, koja s.mo zeljeli: ~ekoliko ~isu'ća sjedala ' već je bi)o ~auzetot

· Da se ne dosađuj~mo, kupili smo te~sl ?P~~e, P,a. smo ga zaJec{nič~i, uz po,\lloć ne~rh TaHi~!'\~· ~oji su pred na~a sje~tl,i, prevađali i ~1..1mačili. Kao u školi, samo bez grama\l\<e i 1rječni-ka . ' ' , ' · Neko je kraj nas izvikivao dale­kozore. Ne z" p.rodaj,u (lego za najam. A kako je pozo,~nica bi la dost~ \\~~­ljena, to bi za mef'\e, koii sam '-"eć u še nae$toj ' godini okrafR'ovidio, -ba~ dobro došao · dalek'ozor. Zato sam 'u­stao, i isplatio mu dv,ije lire z~ jed­noga. Medutim se nije htio za;d.o,vo~i'­ti samo ~ lirq,ma. Htio \e,, ~"o i~mstvo, imati i moiu leaitimaciiu. A ia je ni -: sam i~ao'l Jeav1 t )edvic·€1 sam naqo­vorio l jednu iz naJe '81-u!ine', m, mll

niO

ni šta dogoditi, što bi moglo pati povpda mšljenju, kap dn kod nas ne postoji do­voljna osobna sigurnost. Hrvats~a želi biti zeq~l~a ~otpuno slobode. Nlikon vrclT\eQfl, kad je bila ograničena sl ob~ql\ zlw ra i ~ogpvorf\, trha spnjemt! sve ~Ine , koJi bi abllts timn dali povoda za Oilrllničavl\ljje takve slohpde. Bqn je danas privremeno znbrauiQ · držanfe jaynih manifestaciJa i

~kl\p~ti!l \\ zntvo eplm prostorilllma i fOd­veclrlm nebqm. N!llll~ sumnj~. ~q ~e ta. 1'\~redba stro~ol{~ privr~enog k!\p\ktera \ qa f!C će spriječit', dq se l' ll rod dogo vata o ~tvoj im potrebarq~. qpa je S!\tpo oppmy~·

BJ!ima, koji bi pokl,l~f\.li ~apiavit\ sQ'IUtpju 1 nered bilo činiO)!\ bilq ~r~njern n~sti­nitih vijesti. Mq{amo s!l zadp-ypqstyom {con~tatirati, dA to §ir~tiJ.e lažnih "Vljc!Bti ~e ~tječe od hrya~f.i!J rodolju~a. Htyat~i roqo,\jubi ne h11ve se takvim poslom. 9-ni qisu ni <\illi ~yo~~ naredbj, k9jol'l\ ,.,. priy~~meno ogpuMata slob~ s~~janja . ~ryf\ts~i p~rod -y\~o cijeni m sl.ob:<><\u i on će sa svoje strn>ne ta.koder pripaziti, da nitko svojim držaniem n,e d~ie P:9YO-· dA za njezino ograničavanje. Povod za donošenje ovih mjera nisu dakle dali hr­vatski rodoljubi, premda se mora priznati, da su neki omladinci: koji nisu čl~novl Zaštite, u nekoliko navrata. na.pravili ne­koliko manjih incidenata. Takvi su pa ~ri­mjer manji incidenti bili u Crikvenici na kon skup6tipe Hrv11tske seljačke stranke, kad su n~ elementi: koji su I'lJ.diii i a~i­tirali pro.tiv HSS, izvjesili hrvatsku zasta­vu, što je omladinu ogorčilo, jer te Hud& nitko nije pi pooivao o,iti od njih tražio, da u takvoj zgodi vješaju zastavu. To stt medutim sitnice, kakvih je uvijek bilo. Treba sc međutim kloniti i tdcvlb manjih incidenata, jer će ih nastojati iskoristiti nepri,iatelji \l,rvatskog naroda. Ti 'SU ne­prijatelJi i sada budni Intrig~raju na sve strane. Ne biraju sredstava. ni dAnas, ka4 su daleko od vlasti, kao što ih nisu bira­li ni onda, kad su imali vlast u svojim rukama. N!\redba bana. pogodit će da.kle

upravo one, koji su od uvijek bili pro­tivnici svake slobode, pa. i slobode zbom i dogovora. U času, kad se Hrvatska or­ganizira, ne smije se dopustiti, da njezini neprijatelji prave zabunu ~ d9; tu zabunu is~orišćuju za. svoje ciljeve. To je bila. i svrha naredbe bana, koja želi pokazati, d.a se Hrvatska ne ds. smetati u svojo} orgao,iza,ciji i da hrvatski narod želi u miru provesti svoju obnovu i osiguuti svoju slobodnu budućnost.«

PRED NOVIM ODLUKA~A U MO­SKVI. Na sovjetski poziv njemački mini­star vanjskih poslova von Ribbentr~p 27. t. mj . avionom je odletio u Moskvu. Prije­odlas~a dugo se razgovarao s Hitlerom. ko­ji sc nag~o vrt~-tio u Be~li,n. S Ribbentro­pom je otputovalo 35 njemačkih 'di{>lomata i st ručn ja ka u dva velika aviona. Prema pisanju talijanske štampe ovom ponovnom pult~ von .R\bbentropa u Moskvu pridaje se velika važnost. U Rimu o.ček-uju sudboo.osne­od_luke. Govori se, da će se u Moskv~ ra~­

prav\jati o svim pitanj ima, koja su u ve­zi s podjelom Poljske, kao i o daljnjem dr­žanj u Njemačke i Rusije. Berlin se mnogo. za im.a za. nastul' Sov,jetske Rusije na e­vropskol'(l jugoistoku i u Estonskoj .

je d,a~a sv~ju. - ~is l im, qa ne bi~ bio le.že dobio i onu, ~eronovu čaš4l

9 svibnja otvorila se u MUanu, u Palazzo dell' Arte, izložba Leonarda da Vinci, kao i izlo,žba talijanskih izu­ma. Izložba još traje; zatvara se 30. rujna,.

IJvjeren sam da sy ove g9dine ti­suće stranaca posjetile M'~an s.amo radi le izlo~be. Pa. ~ oni ~oii. su v~~ više puta blli u Milanu!

Talijani, zai~ta, mogu biti ponosni na izložbu Leoparda da Vinci.

U tiskanom prospektu na tr~ncu­

skoll\ jeJiiku, kq~i sa,~ dobio pa b\a­gajni,, čit~~: »~ijedan gel\ij nii~ n,il<a,­da izrazio bolje od L~onarda onu universainost koja dodiruje krajne gra­nice umjetnosti i ljudskoga znanja ... «

Kako se u svirt~ ovakvim pro­speklim\' obično uvelidav~ i pretiera­va, \o bi ~e 1'\lOglo, pom· slili i ~a tu tvrdnju o Leonard?YOlljl . ~.e.~iju .. - A­li kad se prošeceš kroz onrh 25 dvorana, u kojim~ · je sku'pHetio sve što se moglo skupiti, a odnosi se n~ Leona.rc{a., onqa tef uvi~~. da ;! u9pće 1\e m,o~e pretj~rav~li~ kad_ ~~ 9,ovq~ ~ L~o~.~~du. .

L~nar1o, ko\i je s,voHm geni­jem ob'ogaho mnogobrojne muzeje Italije, Njemačke, Francuske, Engt.Ske

rini svoga

mskih b\ ftndarJ~I J

tora, bi11i

~~St~jeUeno vera, kojil oom urom tcu d1•op mouboptv tila. Njiho ~ 2 sala o)~ačlog

t\rijtUano ~y~z.nc Calinescua

rala GeGr armijskog narodne mlqistn a brieta M a de su 06tJ

POUS jo nasla H el prem nice jug k herojs

SI~IP~ SKU. p dh( poslac publike b1

mornari e na. Prog Ms tl -i USA ktovo~ . mnogim f~dii l su srede Le bi u Mile

Ono dine i g ktoz Iri lelimično1 krisuje v najdublji~ leonarda

Najv svestrart u koju

K ed da Vinci ~o ne"; 111egovoj rna 9a ~a, i as za, i ~o 9t~~ i l ti\~ l~~ cj(ug4 a 11\1 L~nic i ~~Iliti m .. ' a .. .

l kat

l

~: [Diib

titi

!If­sve bd in­

ojim

27. l Prije

k()-

e-

'zu-30

li-

.. azae vijesti

~U SOLINIJE GOVO R. Mussolini Je 2~. t. mj . na .s~e<\nici fašistički\' voda i~ 4lologne i okolice odrlap ~ovor, u kome je naglasio, da Italija ostaje neutralna, uli ~e

•prema na svaku eventualnost. l~ruzio je još livu želju za likvidno~ju, odnosno loka­\iz ciju ruta. Ovaj govor Mussolinijev imao je veoma Jllk oqjok u inozemstv u. N ic­m a č \e o. štampa pozdravila je lvlussoli n i­jevu tvrqnju, dn se Poljsko. više pc može u~,postavi~j u versailleskom obliku. E n g l ć­s k i krl1sovi napro~v popraćuj u Mussolini­je" govor s rezervama. Chamberlain je i7.­javio, <la ruski svršeni čin nije oduzeo zq­po.dnim državama moralnu podlogu ~~~ na­stava~ borbe, Argumente Mussolini ja u ·vm pogledu britanska vlada ne mole pr\zn~ti.

istina je, d!\ je prodor njemačkih četa u Po~jsku bio povod, da zapadne si le udu u rat . Medutim postupak protiv Poljske bio je samo primjer zn bezakonje, koje je nastu­pilo u medunarodnim odnosima i koje je bri­tanska Vlla.da zajedno s englesk;m naro­dom odlučila .posve suz.bibi. Radi toga na­stup Rusije ne mole utjecati na stanovi­!te britanske vlade. ls!o .je stanovište i fr a .n e u s k i h službenih krugova.

CALINESCU UBIJ EN. Predsjednik ru­munjske vlade Calincscu 21. t. mj. umoren je od ~anova bivše »Zeljezne gardec u bli­zini svoga stana. Prorešetan je s ll revel­verskih hitaca. Skupa s njim je ubijen i landar.ski oficir, koji ga je pratio. 7 ateqt.1· tora, bivših ,.željezrrih gardistu, javno je ~tllijell~o s metcima iz onog istog revol­vera, kojim de ubijen Ca\ine.sc~, i na o­nom <istom mjestu. Zatiqt su dovučcqa tje­lesa qvojice saučesni~a. koji su izyršili Sl\­mouboj.stvo u času, kl\d ih je redarstvo uqi­tilo. Njihove lješine ostayljene Sl\ na \lliej za ~~ sata. Kako "United Press'! javlja iz ~rol!l<čf.os ~zyora, povo~Olll o.voga atrntaota •t:r'ije.UI\nO je, bez p~es11. 340 članova bivše te4~znc g'\rd!l. Kraljcyirn ukazom udovici Calinescua odr~~C!)l\ 'ie d~ž(von'a mirovina u iz~qsu od 50 hiljada \eja m~eseČf'\O. a udovici poginulog fanct.~rskog oficira u iznosp <>9 7 h~ljada leja mjesečno.

NOVA RUM~JSKA VLADA. Povo­qoll\ ubijstva n{jnistra predsjednika Calines­cua, koji je !istodobno bio i mi!1istar unutra­~ntih poslova i ~inistar narodne obrane, Kralj je imenovao p'I'edsjednikol\\ y lade gene­rala Georga A rs e s i a n u, zapovjednika JI. armijskog zbora u Bukur~tu ; z.a ministra narodne obrane gener"ala jona I l k u s a; za mlqistra unutrašnjih poslova generala Ga­brie\a M ar i n e s e u . Ostali čiano'vi vla­de su ~tali isti.

f9LJSKI OTPOR. Opkoljeni M o d l i n jo~ nastav1ja hrabro obranu. l poluotok H e l prema Danzigu još se drži, kao i jedi­nice j u g o z a p a d n o o d V a r š a v e JOŠ se herojski brane.

SIMPATIJE GANDHI-JA ZA POLJ­SKU. Poznati indijski narorlni vođa Gan­dhi poslao je poljskom predsjedniku re­publike bTzojavku, u kojoj izražava svo­je -simpatije poljskom narodu.

TAJNI MANEVRI AMERrCKE RA­TNE FLOTE. Iz polllorske baze San Pedro 27. t. mj. krenuo je 101 brod američke ratne mornarice na manevre, koji će trajati 4 da­na. Program manevl\ra drži se strogo u taj­nost·i.

i USA( nalazi se sad~ pod jednim krovom. 120 -učenjaka - stručnjaka, s mnogim odborima i pododborima, tryd-ili su se, da sakupe, obnove i srede Leonardova djela na toj izlož­bi u Milanu.

Ono što je Leonardo stvarao go­dine i godine, to mora$ pregledati kr:6z tri-četiri sata. Ali i nakon toga letimičnog pregleda, pred tobom us­krisuje veličanstveni lik jednog od najdubljih i najsvestranijih genija: Leonarda da Vind.

Najviše te začuđuje baš nj~gova svestran'ost. Valjda ni nema znanosti, u koju on nije proniknuo{

Kad čuje.rno spominjati Leona{da da Vinci, onda gledamo u njemu sa­mo nenatkriijivpga slik~ra. A, eto, na Qj~govo} izloipi ~ Mil~l)4 upoznaje­IllO ga i ka.o genijalnoga mafernaf'­~ra, i astronoma, i geolog~, i geo~e­za, i kosmogr{lfa, i l<artoa.rafa, i ~~o­gr'\\'\, i ~ptani?ar~1 l anaf<3m~ ...

Ci\aya jedna dvqrafla po~većepa ie n/egovirn hidraufičnim lz~~ip1a, q~uga opet OB\ici i a~\.lstici, tre~ "'~~qnici, četvrfq avija~(ji, p~ta arlii­t~.ftw:i, urb,~nj~mu, vojpički!Tl vje.šfin~-mll ...

l sve je to djelo jednog~ čovje­hl Z~ista n~vj~rC?j~tn~·} ~li tako !e.

Glllsovifu sliku »Monll Lisa« ni-

Nagla boljševizacijq. zauzete Poljske U zauzctoJn dij lu Poljs\<c, koji pred­

stavlja oko dvljo trećine dosudaSnjc Polj­ske, sovjetske čete preuzele su odmuh tvornice i uspostavile rad . Vlusnici tvorni­ca su uhapšeni i upućeni u koncentra c io­ne logpre, u k liko 'nijesu pobjegli . 'o ­vjetske čete su rnzoružale zaroblj ene poljske oficire i poslali ih u tog:ore. Prili­kom uluskn u pojedina mje to. sovjetski komandanti odmah p ostnvljuJu mjesne savjete i komesare. Tn upravna tijelu, ko­jima je povjerena politička, sudska i u­pravna vlust, sn tavljena su obično od lje­vičarskih ekstremista. No. svim uredima i tvomicama i tnknute su crvene zastave. Svuda su istaknute takoder slike Marksu, ~ngelsn. Lenjina t Staljina. Smatra se, da je sovjetska armija dopremila iz Rusije oko p o l a m i l i j u n a primjeraka ovih velikih s lika . S četama crvene armije do­laze Istodobno i komunistički n g i t n t o r i l.Jkrf\Jinci, Bjelo~sl i Poljaci, koji su ka.o emlgran ti pro$li kom\tl}ističke stranačko škole u Mosk-yi.

U svim dakle zauzetim krajevima Poljske naglo se mi p o t p u n a b o l J -§evizacijo..

Zernljoradnici, intelektualci, 9 već e­n i e i i uopće sve osobe, koje su sudje­lovale u političkom pokretu protiv komu­tti~a.. !ikoro svugdje S\1 već un;p§eni, a već je \.!~li jedio i veći pro j 9 m a k p u ća .

Lpndon&ki "'Daily Express« javlja, da je posebno poslanstvo polj kih komunista pod vo<istvom Kowalskog otputovalo iz

Viln tt u Moskvu . K wulski je v odu po.lj­~k i h komunista 1 t<:k nedavno je pušten iz zatvo ra, nakon š to jo odl ctno 3 god i­ne. jega je pozvao tnlj in u vods tvo ko­mesari jata zn zo.pooj cdnu to područje Polj­ske. Po nalogu D imi trova u svi m po lj­skim mjes tima s preko 5 hil jada stanov ni­ka osruvnju sc komunistički pr o p a ­gnndni klubovi.

Jcdun kuriozitet sc desio u Brest Li­towskom. Prva ruska regimenta, koja sc snstttla 9 nJemačkim četama, nosila. j e i­me vode njemačkih kQJl)unista Ernes ta Tel manna .

Dalje sc ja vlja, da će boljševi čka »Pravdac počevši od 1. X. jzdavnti polj­ska izdanja u 250 hil jada primjeraka.

Kao plqtežno sredstvo, na svom zau­zetom t eritoriju, uved en je rub a l j s vri­jednošću ravnoj z\otiu.

Budući se veći'rut. vlasnika poduzeća n!llazi u bij egu ili je uapšena. privremena gradska uprava, koja se sastoji od pred­stavnika s ov je tske vojske i mjesnog sta­novni§tva, vodi poslove trgovine i indu­strij~ Zasad još ruje uvedena k o 1 e k t i­v i z a e i j a p o l j s k i h d o b a r a, ali so­vjetske vlasti pozivaju seljake, da između sebe ppdijelc zemJju bivših vlasnika. biv­)G polj l>i~ vojnih naseljenika i seljaka ve\cpoojednika.. kao i sto'Ru, $jeme i po­l ioprivredni materijal. Seljacima su s fin.-<, .• ,ljena na sloboc\nu upotrebu §urne i rib-njaci.

Imenovani povjerenici odjela l3"Qske Vlqstt Na t~elju čl. 3. i S. uredbe a ustroj­

stv.u B"<\novine flrva\JSke povjerio je ban g. dr Ivan Subašić odlukom od 22. t. mj. vaJ­stvo pojcdinib odjela Banske Vlasti qvim o­sobama:

l. z~ unutr~~tyje poslove ~ogdanu B q j -ld ću ,banskom inspektor\) ;

2. za prosvjetu prof. I:udora S k o r j -l­ču ·

3. za pravosuđe dru Franji Z i l ić u, vijećniku lllola sedmoric~;

'\· za seljačko gospodarstvo Slllvku K o­l ar u, ravn~telju vi e poljoprivredne šf.o\e;

S. za šumarstvo ing. Ivjci Pr k o v ić u , ins pektoru mini5larstva šuma;

6. za rudarstvo ing. Nikoli B e l a n č i­ću, generalnom direktoru ruda u miru, čija

se reak tivacija očekuje skor.i h dana; 7. za trgoyinu, obrt i Jnd4s1~iju dr~ Mir­

ku L a m er u, docentu visoke ckono'Asko­komercijalne škole;

8. za tehničke radove ing. Zvonimiru P a v e š ić u, višem tehničkom savjetniku;

9. za socijalnu politiku dru Jos ipu R !\­s u h i n u, vi cm zdravstvenom sav~etniku;

10. za narodno t:dravlje dru lilutinu K o s a n o v ić u , kotarskom lij ečniku ;

ll. Za fmancijalne poslove dru Vladi ­miru Fr a n olić u, banskom financijsko-n savjetniku.

Nadalje je povjereno vodstvo predsJed­ničkog ureda Franji Fr o l u , banskom vi­šem savjetniku, a šefom banova kab i u~ n imenovan ,je Vladimir S i p u š , banski sa. vjetnik.

Gg. Bogdan Bojkić i dr Milutin Kos:lt• U-

smo vidjeli na izlo.žbi . Po ziqovima vise mnoge njezine kopije, izrađene i od poznatijih slikara, ali original se nalč\zi u Louvre-u . ('lastojalo se, da i nju dobiju za izložbu, ali su iz Lou­vre-a poruč'li ', da traže za nju, kao lc:~rnstvo do povratka, uz tri najljepše ~afaelove umjetnine, 1 OO milijuna švi­c<~rskih zlatnih franakc:~. Naravno, da s~ lo bili neprihvatl{ivi uvjeti.

Zašto s~ pod istim krovom i u isto vrijei'Tle, uz Leonardovu izloib~, prlre~ili i iz ožpu talijanskih izume:~? -Htie9oše time pokazali , kako su svi ponaJ9lavpiji talijans~i novovje~i iz'u­~i u vez \ s Leonardo.I'Tl• ~ako in j~ on već lfl\aO U svojim srov(ma i (la­crfi~T~a.

Galilei, i Torricefl (, i, G a,lva11i , i Volta, i Marconi . . . gri~a,!i sy se na v~tri Leoparqovog duha.

A remek-djeto »Zaqnia večera«l, - l to v(pje~mc;>.f ~al~~:i se 4 staroj l;l l"g<1v,aonici do{llinikaps,~pga samo­s,tan,'\ \JZ pqzllatu ~r~vu ~a.l"'\ta Maria c{ell,e 9razie. - po~ \e prom~tra$, ob.~zjma te r'1c(o.~t i tug,q; r~qost zbog čudesne ljepofe koja se preli\eV.č\ ~ li~ova »Z~d'*~ v.e~er,e«, a žalo~~ no vlaga. i · P.\iJ~san dnqvnot sye više, uni­štavaju božan~ko djelo božanskog

• umjetnika. ' Ntsmo izosfaviH ni mottument~lno

vić pristaše su SDS. Ov.i novoimenovani o.djelni povjereni­

ej 25. l. mj. polofili su prisegu na ruke ba­na Hrvatske dra Suba§ića . Predveo ih JC

podban dr Krbek . Nakon položene prisege ban ih je oslovio ovim riječima :

•Gospodo! Ja vam čestitam i Istodobno vam zahvaljujem, da ste se ovako spremno odazvali teJkoj i odgovornoj dužnosti, ko­ja vam je povjerena . Velim : teškoj i odgo­vornoj dužnosti, jer sam u ovo kratko '-'ri­jeme osobno s gospodom, koja su uza me, a naročito gospodin podban OSJetio svu te­finu i sav teret položaja, na kome se nala­zim ja, a k.oga preuzimate zajedno sa mnom i vi. Osjećaj tereta ne na lazi se niti na fi­zičkoj, a niti na intelektualnoj snazi, koliko na moralnoj, a to je sva odgovornost prema zahtjevu i nadi narodnoj, kao i vlastitoj ~ a­

vjesti, da se učinilo sve, što je u silama na­šeg fizičkog i intelektualnog ja.

Sve što je narod očekivao , i sve njeg:>ve nade skonccntrirale su se ovog a momenta u rad, koj i on od nas očekuje, a to n isu nađe i t cž11;je na roda amo iz dvad c et proš lih go­dina, nego e usuđuj em reći, da su 10 na J e i težnje naroda a polovine toga broja vj ~­

k.ova. Generacij e u um ira le, a li su svoje o­sj ećaje , patnje kao i nade u bolju buJu­ćnost prenosile kroz v ~jc J... o ve na on e, it.)j i dolaze.

Rad i toga u času ovoga preo kreta i pr­vog na rodnog svanuća os j e ćaj ost varenJ a narodn ih težnji u na rodu je na vrhun cu.

loga vas molim i od vas očekujem , da odmah krenete na posao i up rcgnele sve

groblje, po kojemu se mo.žeš šetati sate i sate. - Nepregledni redovi nadgrobnih spomenika, jedni ljepši od drugih, dozivaju te, sa svih strana, da ih pogledaš, a ti ne znaš, kojemu ćeš se prije odazvati . Valjda ne va­raju, lead kažu, da je milanska gro­blje jedno od najljepših na svijetu.

Da s~ nadi~emo čistoga zraka i napijemo prirodne ljepote, odvezli smo se i na jezer~ La~o Maggiore. Do iezera žeUeznicom, a po jezeriJ parobrodom. '

Iza nas s~, uz jeze~sku obalu, o­s\ajala pifoma mjesta, sva u b~jnoj južnjačkoj vegetaciji: Mon Bello, ln­fra , Pallapza, Suna ...

~a tv~do tlo stupismo 1ek na o­toku Isola Bella, koji je pozpat svi!T\ pievačimt'l š\ager~. Nasuprot to9,a »Li­J~pog otoka« - koji je iznutra više r~žari n~9,~ !ii~P-:-- lt=:ži malena, ali ro­m~nttčna Stresa, poznata iz meduna­rodn?a pofifičkog !ivoti!.

l Locarno je na jezer\J. Ali V\S.e od Stresa i ~ocarn~, zanašala. o,as je gorska SV\je.žip~ s da!ek\h Alpa i pje­S!lla priro,de, koja se ra.đaJa na b ls.1ro~ i_eze~s~9-j p,ovršini i diz'\~a se poq pla­vetne lukove neba ...

Don Ivo Grgurev

voje stle u radu za na roq. N e vodi le r n ću­

na o vremen u, kpJC t reb<~ vait m osopnt m pot rcb~mn , nc11o mis lit e is klJU ČIVO na u.­datk c, k.o je men t 1 vama postav lja sada§ Ja situaci Ju l>anovtne llrva t~ \< c. Da bismo odgo­vorih t olak ah el>e od tere ta, kOJI nam Je dan, p rcd<~o)mo ~e poslu, ko,, na rod od na trat i, be.G tJednog ča~ a pomgljanja na bilo ~a kve t aslugc 1h nagra de. Kada sve dajemo od sebe 1 kad svtm silama radt mo prema moć , , ko.ju u 1ebi sadrži mo, zadovolJI\ ćemo on e, koJi od nas pčckuju pozi ll vne rezql­tatc, a istodobno ćemo (im samim olak!<1 ti i teret teške odgo vorn osti , ~OJ\l snosi mo pre­ma svJ m pa lim žrt vama , prema prošlim ~

budu ćim generacija ma. :let im va m ~ nage, tz­držljivosti i vo ljel e

Nato su pOV1jerenici preuzel i svoj u du­žnost.

Širom svijetq VARSAVA SE PREDALA! Vrhovno

zapovJedn i!tvo njemačke vojske javlja , da se Va r!ava 27. 1. mj. pre<lala. 26. t. mj. za­uzele su n j emačke čete prvu obrambenu li­niju Varbve na sjeveru, a malo poslije to­ga drugu obrambenu !iruju na jugu Var!ave. Radi neodrživoga položaja i nemogućnos ti daljnje obrane 27. t. mj. u ll s. prije vod­ne ponudila je obrana grada predaju. Nje­mačko vrhovno zapoVIjedni§tvo povjerilo je generalu Blaske>witzu vodecjc pregovora o predaji grada. - Prije predaje obrana Var­§avc uputila je svijetu ovaj radiobrzojav: •Grad gori na mnogo mjesta. U sredi~tu grada razaranje rje neopisivo. Z;vimo samo još u podrumima. Municija i živež primi­ču se kra ju. Nemamo vi še ni dovoljno ta­voja za bazbroj ranjenika. Broj mrtv1h svakoga sata raste. Pucanje i bombardita­D}e djeluju razorno i vrJe se najbezobzirni­je. Duh otpora je još neslomiv, ali se ne će moći dugo izdrfali.c - Varhva je prije predaje bila sva u ruševinama i velilcim di­

jelom samo gomila kamenja, jer su Nijemci teškim topništvom i zrakoplov­stvom bili pristupili ' sistematskom uništeni u grada. Od rane zore deseci aeroplana bom­bardirau su središte grada prouzročujući na stotine požara upalj ivim bombama. Poljski vojni odred i, koji su sc držali u predgrađu,

manje su stradali i podnijeli negoli ?radan­stvo, jer je bombardiranje bilo upereno ha§ protiv građanstva, da bi se pokolebao nje­gov moral. Broj mrtvih nemoguće je pro­cijeniti.

OVI RAT I PRĐRACU E OLE-SK E. Na sjednici Donjeg Doma ministar financija sir Johan Simon objavio je, da će Donjem Domu podnijeti na prihvat no­vi ratni proračun Engleske, koji će izno­siti dvije milijarde funti sterlinga. što u dinarima iznosi preko 4 O O m i 1 i j a r d i dinara.

18 MILIJU, A LETAKA britanski a­vioni prošlih dana bacili su na Njema­čk."1l, i to ne samo na sjeverozapudnom frontu , već i duboko u unutrašnjosti. U letcima, koji su bacani, kaže se, da su britanska i francuska flota otjerale njema­čko trgovačko brodovlje s mora te dn je

j emačka li ena mogućnosti , da se sna­bdje,•n benzinom, kuučukom, vunom, ma­šću i čitavim ni zom drugih artikain, kao i du ijemci ne mogu računati na snab­djevan je iz ncutrulnih zemalja, jer njema­čka vlada nije u tanju da plaća.

OVJET KE CETE l A RUMU J-KOJ GR ICI. S r-unicc prema Rusiji

stižu vijesti, koje javljaju o jakom na­dolusku ruskih četa na rumunjsko-ru ku ~rani cu u Besarabiji. njbolje informirn!li rumunj ki krugovj boje e, da je Rusija ondje koncentrirala već yojsku od skoro 100 div izija, a ta vojska se vc više pri­

bližava gr!l!l icamn B~<nbij e. Rumunj !:d vojn ički h.-rugovi pokazuju poja~nu ner­vozu . Položaj e matra vrlo uznemiruju­ćim . - Britanska ambasada u Bukur~tu preporuči la je svi m bolesnicima, djeci i ženama britan ke narodnosti, da odmah napuste Rumunjsku . Tko nema sred tava za povratak u 'Đnglc ku, može d biti pot­poru po \anstv a.

AGLI PREKID PREGOVORA E-STO KE I SOVJETSK~ R IJE. E-ton ki ministar van,iskih posloyu· i c­

!>tonski ~oslnn.ik u Mo kvi iznenf\da su se i hitno vratili iz M o kve, gdj~ u tre­bali pregovarat' o novom trgovačkom u­govoru izm,eđu '~;:ston k e i ovjetske Rusi ­.i,e. Prema ~ednoj službenoj o.bavijesti c­sto.nske vl,nd'e zq\1tj.evi vla qe u M o kv ' n\l go~da rsko~ i inom području bili su tn­h e n o. rn,vi, da su vrcqs~vn,ic i Estonske morali odmah putovati Jmći i zbo~ ru kih ultimati\'1lih zahtjeva tražiti nove upute. Ovaj je dogođaj u svim balti čkim zem­ljamn izazvao veliku zabrinutost. jer sc

,;>TR~NA_4_. __ _

boje, da bt Ru iju mogla iskori liti adu -nj i medunnrotlnt pololnj, da prtp ji Fin­sku, E ton~ku i Lc ton -ku. - Prema tvrd­njtlmn ' vcd~kih Its tova so v j t ku Inda postnvila je estonskoj vladi u l timu tivni zahtjev, tln joj na svojoj obali dude jed­nu b uzu 1.11 s ov jet -k. u mornu rt eu i du o­vjc~kt\ Ru iju vr"i kontrolu tonske nnj­skc trgovine. - Nakon konlcreneij' pred jedni kom e ton ke v lude i mini. trom na rodne obmnc e ton. ki mini ' tar vunj-kih p ~lovt\ ponovn sc vn1tio u J\lo k vtt.

PriJe od lu. kn prek radiju obratio sc e­ston kom nnroclu i kazuo. dn e E tonija zaštititi ,·oju umostalno t do p ljcclnje­l!U čovjeku. - ovj d ke čete tnle su e medutim okupljali u blizini e ton ke gra­

nice.

t JE l CJ-..0- SOVJ ET K \ PODJEL P LJ KE . lnd[l Rcich11 i vhd n R po­razumite su sc o konačnoJ uemarka ion j lt­

niji izmedu nj emačkih i ovj t k ih c tn . va liniju ide rijekama Prolazi kroz samu arš. u i prepušta Ru~tji predgrade Praga. n jednoj t rnni jcm.l­čka dobivn predjele znpudno od 1 lc, koj i su prije vjet J...og rnta pripadali Ru iji, dok Sovjet J...a Ru i ja dobi n vc 'i lio biv'c ~llt ­

strlj ke pokrajine alicije. l ako S' dem r­kaciona linija odno i amo na granicu iz­m edu dviju voj ki, n ne nn g:;rnnicu izmedu dviju zema lj a, dr!i e. dn e konačna gra­nica ne e razlikovati od demarkacionc li­ni je. Po ovom ru ko-njemačkom spornzu:nu njemačke čete morale u vratit i Ru iji ?k

200 km ''CĆ zn uze tog području te prepu titi području od velike go podnr ke važno ti.

BITKA JEMACK JH BO ·IBARD ERA BR LTA . Prvi lord

hur hill izjavio j e u Donjem Domu. da se 26. l. mj . na jevcrnom moru

razvila bitku izmedu 4 britansku broda i 20 njemačkih bombardera, koji u napa li bri­tanske krstarice. Cim u bombarderi tig li u bli zin u ratnil1 brodo a, oni u nn njcmnčl:e

bombardere otvorili oštru vatru, tako da je smjes ta jedan bombarder srušen u more, dru­gi je teško pogođen, a treći e morao pri il­no spustiti u more, tc mu je posada pn en od britanski h Inda. Britan kim kr !aricama n ije nanešena nikakva šteta niti je tko od po ade ranjen.

PRE T LO Z TI JE N Z P D-OJ FRONTI. Francuzi tvrde, da u

svojim teškim topovima oštetili prvo u­tvrđ e n je iegfricdove linije, dok nj ema­čko uopćenje govori samo o artiljerij­skom dvoboj u. London ki lzvještnji tvrde, da je tc ku fran cu ka artiljerija uništila 1 ~ do 20 njemačkih utvrđenja nn jednom di­j elu icgfricdove linij e, nakon čega je ona probi jena izmedu nurbri.ickena i Vcrkena. Potvrđuj e sc vijest, dn u l ijemci cvakui­rnli aarbri.icken i Zweibri.icken.

KO C TRACIJA JE 1 CKE VOJ-SKE DU2 VJ ARSKE l BELGIJ KE GRAN I CE privukla je pažnju fran cu Kog

vrhovnog zapovjedništva .

-~-

Naši dopisi ZLA Rl

G lavna godišnj a sku pština Križnriea.

U 'nedjelju 24. IX . o dr-ta le mo nn"u glavnu godišnju kup tinu. Iz izv j tajn naši h odbornica vi dj elo sc, dn smo tiho i ustrajn o radile. Javnih nustupn nij e mo imale osim prigodom prve pričesti naše d j ece. Tn rad ug lavnom nstojao sc u unutarn jo j izgradnji 'nu'ih člnn icn, uli ni­je mo asvim napustile ni vanjski rad, je r naše članice porndilc su n ešto zn naše najbjednije u sel u, za dobru š tampu i za misij e. Ovom prilikom posjetili u nas u imc Okružja duhovnik prcč. don A. R n­d ić i potpredsjednica s. even kn š n r i n, koji su na svoji m vntrcnim J!ovorimu o­b odrili nu ustrajni rod zn Boga i naro d.

Osnutak D ruštva kato li čki h žena. Kod na je postojalo pobožno dru š tvo p od imenom »Društvo scstnta Majke Božje od R nšcljncc, o oovono g. 1924., koje je radilo bo i o tnln pobožna. drušlvn. Obzi rom nu pril ike - osobito vjcr ke - u kojima dn­nus živimo, naš revn i dušob rižnik prcč.

don . P n v ić sma tra o je potrebitim, n i mi smo vc E-eljele, dn sc rcfo rmirn ovo či to pobožno društvo. u dru t vo ka toli­čkih žena prema pravilima drugih sli č­

nih društava. ned jelju 24. IX. sa kupile

smo e kod naši h čč. Scs turn u lij ep ome broju. kupštinu je otvori naš dušobriž­nik i ukratko rastumačio na m vn:i.no t društnvn kat. žena tc zatim predao riječ

prcč. don A. R n d i ću iz ibenika. Pre­čstsni num je oduševljenim ri ječima ra­stumačio potrebu i vnžnost ovakvih dru-

štuva u dttnnšnju teška i ozbiljna vreme­nu lc preporučio npo ·tolut žene u obitelji,

osobitim obzir m na odgoj d jece. Ako imamo dobrih i sveti h mntern - rekao

je - irn!lt crno i vele djece. Poslije njegovog govoru n n ' pre · . dušobrižnik pročitao num je i ru tumnči nova pravi­ln, koju su pomnjt\'0 od članicu ll lu u­

na i odu"cvljcnjcm primljenu. Tato je bila iznbrnna novu uprnv11, od koje sc na­domo i stn h1c -mo, du će vc u činiti, ko­liko bude do njih, du nu·e prcurcd no dru'h•o bude prn,,i blagoslov lU nnšc o­bitelji i cijelo mje lo. Bog drn!li nckn bingo loYi Yl\ nnšn nn tojunjn po zagovo­ru naše druge •O pc od Ruše l ja!

p

Bezobzirno komunistička ngitncij'IJ

OdnYnn, uli o o bito od nekoliko mje­seci, E ag je p tao žrtvu bezo bzirne ko­muni - tičke ngitncije. Ljudi o tvo reno i po­

' ' ijeduju svoje simpntijc zn ovjctsku Ru iju i nadu, dn će koro komunizam znvlndnti u Pagu . t\llndi u sc potpuno otuđili od crkve, a nni:nlo t i žene. Tu ko dan za danom idemo nu gore, u ponor.

vdje izgledu, kno dn m u prcdvečcrju špnnjol kogn građan kog rntn : ljudi prije­tc i oboruža va. ju sc, i oni nu desno i oni nu lijevo.

Prije muJo danu dvo puta po noći u prijetili neki crv ndnći pre č. opa tu, n dru­gi opet često vrijeđ aju druge vcćcni k e, imućnije grudu.ne i činovnike i prijete im. Do Ito ti čuje svaki dan : Treba ubiti popovc, znklnti či n ovnike, za paliti ko ludri­ce, opljačkati trgovce. Po olnnnmn čuješ

snmo razgovor o komunizmu, o raju nn zemlji. '1nogi p ozdruvlj nj u tisnutom šo­kom.

Prije mnio dann tride etak nji h , obo­ru žnnih, uz pomoć nekih stotinu drugih, napali u vatrom čuvare solina, da ukru­du oi, da mogu jesti i piti bndavn. I j učer, 2). lX .. n i noćus je mo rala strah da otvori vatru nu tc crvene tnto:vc, koj i Ht bili npPt nnk rco li cijeli bro d ukrnd ene soli. 1 n kuću rljenka po tuvili su minu, nli je ošteti la amo djclomi Č'n kuću i razbila mnogo prozoru. Prij e tnj ama nije bilo dozvoljeno eariniku, dn izYrši dražbu zaplijenjenog šećeru i kave.

A što rade v l usti? Zn •to trog o ne po tupnju, du se tavi mnio redu u Pagu? Gdje su žandari i o tale vin ti, osobito op ći nn sn eljačkom Zaštitom? Zn'to ne stavi uzd e ovoj otvorenoj protuh rvntskoj c rvenoj aj!itaciji, što sramoti H rvatsku ovdje nn granici .

Zadnji je čas: dn Yi ' n vlast stavi rc­du i dokonča ovu pogibeljnu anarhiju u Pngu, prije negoli nndodu gori n eredi.

P ažanin

leronims~i Dan tlo~re knjige Svake godine po činje s blagdanom

sv. J eronima (30. IX .) širen j e godi~njih

članskih knjiga llrvntskogu Književnoga Dru 'tvu sv. Jeron ima u Zngr bu. Tako e b iti i ove godine. Prema uvedenom obi­čaju zn pojedine sc godine izdaje p o d e­ve t knjiga, pn je tuko uemJeno i zn god. 1940. Knjige su redom ove :

Prvn je kalendar »Danica« za god. 1940. Već je vanjš tinu njczinn nova, n veliki je dio nj emt snd ržnjn udešen baš zn novo dobu naše obnovlj ene l Irvnt ke.

lnogo je u Dnnici povjc no-rodoljubnog sadržnj n. Već u kalendar kom dij elu do­nesene u like i km tk i pov je nl pregle­di o hrvntskim narodnim knezovima i kraljevima. U ' tivu don osi nova Dnnicn 21 čln.nnk, 7 pripovijc ti i 12 pje ama od 34 snrncln ika. Knd se tomu pribroje 84 slike, onda je to toliko ndržnjno obilje, dn je

uprnvo začudno, koliko j togn dono u jednom kal endaru . to e bro ja suradnika tiče, pozna to je, da On nicu svake godine okupi više sa radnika iz svi ju kraj eva Hr­vatske, ncf:!o ikoji dru f:!i naš kn lcndnr.

Drugu knjif:!n uz Danicu je knjiga pripovijesti »Majčin grijeh« od dalmatin­ca iz P oljica Branku Klar ić a. Lij epe

su to pripovijesti zanimive i pune pje ni­

čke topline.

Trcćn je knji g~ »Pravni život on selu«

od ·ucn dra ~i j e L e h p n m er n. Tu je

protumačeno, š to naš čovjek nu selu mo­ra znati, kndn imn posla s pravom, zako­n ima, ugovorima, mj eni cn mn, udovima,

odvjetnicima i sl. 'ctvrtn je knji ga eljnčki romo n »Bar­

tol i Bnnt« od . M n. t n s o v i ć n. njoj

je opisan se l jnčki život u lavonjji i ud­bina seljačkih obitelji u tome kraju, pn

će knjiga biti sigurno naj čitn ni jn ove j e­eni i zime.

Peta knjiga nosi nnslov »lirvntsko u­vijek katoli čku«, n nnpisno Ju je Juraj

K o e i j n n i ć. Tu knjigu opisuje i doka­zuje, koko je u Ilrvntskoj kroz 13 tolje­ću (od p kr 'tenju) bila katolička v jera temelj narodnog ž ivotu . To je zapravo povijest v e tc If rvulskc, n li prikazanu on po cbnn na čin ·način. gotovo u obliku pri­povjcdnln čkom . Tn kn j igu luži kao pri­J ru a zn pro lavu 1.300 godišnjice vj erno­sti hrvat koga narodu katoli čkoj Crkvi.

S tn knjigu je u pjesme »Neveo icc od vrh bo anskog,n n ndbi ku pn dra Ivnnn S n­r ić n. T e su pje mc posvećene lj ubavi prema roditel jima i v j er i.

cdma knjiga je t »Povijest svi j etao: od prof. Murkn \ ·u 'n i ć n. Prije nek oliko godina je medu j ronims kim knjigama iza ln »1-lrv . povijest« od dra Knezovića, u kojoj je nn kratak i pregledan, n lnk o razumljiv na čin prikazana prošlost Hrva­tn, · n u ovoj knjizi pri kazuje sc povijest svih važnijih nnrodu svijeta. Ove godi ne izlazi I dio »Povijesti svijeta«, koja obra­đuje stari i s rednji vijek tc siže od pri li ­ke do god. 1.500., dok će u TL dijelu do godine bi ti opi n na sv je ts kn povijest do najnovijih VTemenn.

Osma k n jiga ima nnslov »Cvijeće i ukrasno bilj'e«. npi no ju je p rof. Stj. G o t v n l d . vijeće se uzgaja u svakoj kući, pa će tn knjiga biti ko ris tan p riruč­

nik i naro čitu rado t našem Žensko m svi­jetu.

Deve ta sc knj iga zove »D ani spuscnjocc . 1 upi no ju je duhovnik DrnJ!utin K u­k a l j. Isti je n11pi no i ln n jsku jeronimsku knjigu »2rtvn novoga zavj etu«. Ovo je druga njegova liturgijskn knjiga, n pouču­

vn o nom, to trebu znati o nedjeljama i blngdnnimn u crkven oj godini.

To u evo p redu nove j er nim ke knjige zn god. 1'i41,. i mogu e dobiti po­čev i ot! jeronim kr.gu d ana, i to : prve tri knji ge ~~~ l' ciut. . prvih 5 zn 25 din . n Yt e zn S(l din

c, bn· 'ljen'>J no'oj Hrvat koj. trebtl dn num hrvnt~ k :1 l,..r;_i igu po tn'n e posebno

dragu. njom će se izrnditi duhovnu naga i duševni napredak hrvntskogu na­

rodu kao temelj narodnom blnj!ostnnju, n to je najvažnije ba· zn to, što se u cije­lom vij e tu i ope t ruši duševno rnYOovje­sje.

Moždn još nikud ni u jeronim ke kn j if:!e došle u ovnko važni čns zn h rvnt-ki narodni duhovni život kno ndn. Zn­

to treba d1l budu primljene sn svim ža­rom, j er t o po svojem izboru i v rijedno­sti zuslužuju.

v •

Zivot Sibenika PRO 1JE E \ EO VEćE T O 1.

Prcuzv. bi k up imenovne je : vl č. don Ivu Jurčcv, d ndn. njc" upravitelja žup e ~o l nt. upravitelj m župe Rogoznice; vl č.

don Eugenu u tr i n , mlndomisnikn, upra­vitel jem župe 1olnt i c~kurcntom B rgu­lja : vlč don iko! u K u v n č, do n da n jeg upravit Iju župe Lukornn. du obrižnikom Bibinja ; vlč. d on Zdravka M n š i n u. do-ndnmj cf! župskog pomoćnika Pngn, žup­

skim pomoćnikom Prckn: p. o. Rafaela Rom e n. župskim viknrom Lcćcvicc : p .

o . Bernard ina B i l o d e r i ć n župsk im vi­kn rom Oubrnvicn.

DA MOLBE prnvn nnšc pćinc uputi-

la je pred tnvku I po tnvi Banske Vlasti u plitu, kojom moli , da joj e doznače po­

tr bita •novčstnn red tvn u vrhu dijelje­nju pripomoći siromašnim porodicnmn lien, k oju u uzeta nn privremenu vojnu vj ežbu. p rcclstnvci opći na i ti e, du je i crpilu svn srcu tvn, prcdviclcnu u svom prornčunu , zn pripomoći iromnšnim gra­

dnnimu, pak iz toj!n fondu n e može više dij eliti niknk prip omoći. - T todobno je općinu uputil a molbu i vojnim vlnstimn. du e zn vrijeme berbe f!rW.du povrati te!noi mn stoku i komora. oduzete im zn V()j ne potrebe, n n:tkon be rbe dn će ih

t ežaci ponov-no staviti nn rn polngnnjc vojnim vln timu.

OVTM POVJERE TKO ' Z OP-ći STBE TK imenovan je J! . Drngutin V i d o v i ć, p r zn i činovn i k u mir u.

PRE \JESTA J OTREKTOR 'TO MO-V . Direkto r mje ne u či teljske škole g. K vintilijan T o m o v prem ješten je u

Sombor. J!djc je dodijeljen nn rad uči­

teljskoj školi. OVT EO. Kl GL V RT. Povjere­

nik grndskc pćinc J! . T mn Dumbcr imc-

novno je nove glavare i n jihove zamje­nike zn svu selu š ibenske općine.

LfSTOPADSKA POB02NOST poči­

nje u ned j elju l. listopada. U crkvi sv. D o m i n i k n bit će svake večeri u 6 s . ruznrij i blago lov s Presvetim. U ne dje­lju i blagdane u 4 s.; u k a t e d r n l i '! 6 s.; u d o l n č k o j župskoj crkvi sv. Kri­ža u 6 s.; u v n r o š k o j župska j crkvi u 6.30 s.: u o v o j e r k v i u 6 s. - Pro­življujemo teške dan e. teškim daniffia zn čov ječunstv.:> u vi jek j e po mngnla Bl. DJ. J\1arijn. 2elj.l Je sv . O ca, du k roz o­vr.j mjesec nn cwbi t i način molimo Bl. Oj. Mnriju, posrednicu mi looti, dn sc smi­luje ispaćenom čovječanstvu i da d e m ir 11

dnnimu našim.

V . TEREZIJA OD MALOG ISUSA, obljubljena svetica naši h dana, slavi so u utorak 3. t. mj . Svetica sc časti u crkvi

sv. Fr u n e i L o v r e.

SV. FR A O l " KI, titula r samo-stnnskc crkve oo. Konvetunlaca. Uju t ro u 5 s. lekcije. 6 s. p je\ ana sv. Misa. U 7, 8 i 9 s. t ihe sv. Mise. U 10 s. p jevana sv. !>usn. Popodne u 5 s. blagoslov.

BLAGDA BL. GO [>'E OD RUZA-RIJA slavi se u ned jelju l. listopada u crkvi s'v. D o m i n i k a. U 5 s. u jutro bit

će lekci je, u 6 s. p jevana sv. Misu, u 7 8 i 9 s. tihe sv. Mise, u 10 s. svečana sv. Misa, u 11.30 s. ruzarij, pa govo r, u 12 s. Molbenica Go pi od R uznri ja. U 4.30 s . popodne bi t će ruznrij , u 5 s. p rocesija, zatim bl agoslov s P resvetim.

VIJ\\ CLA IC M ,,ži VOGA SVI-JETL « j avljam dn j e nakana klanjanja zn l ijedeći tjednn (1.- 7. X .): d n n a s Bog sačuva straš n oga b i ča ra ­ta i dade mir u dan i ma n aš im­D on Ante Radi ć.

A PRVI PETAK 6. X. t g. imat će Križari ee i Male K rižnrice zajedn i čku sv. Misu i sv. Priče t u c rk.-vi sv. L u e e u 6.30 s. ujutro, u naveče u 7 s. pob ožnost Presv. Srcu i bl agoslov s P resvetim.

PRIPOMOći OJN I 1 REZERVISTl-iA. 1\'\j snu ek pozitura J avne burze ra­

du počela je dijeljenjem pri pomoći obi­teljima onih radnika, koji su pozvan i na vojnu vježbu. Pripomoć će se izdavati, u koliko molitelji dokumentima dokažu, da

ispunjavaju ve potrebite uslove, koj i se u ovom sl učuj u traže.

P ORAZUM IZ 'l.EĐU R A D N IKA I PO LODA VACA. Na drugom pomirbe­n om ročištu došlo je do nagodbe izmedu predstavnik a tvorni ce t jes t enine Inchio­stri i rudnika, čl anova HRS-n, zap oslenih u ovoj tvornici. Tvornica je pristala na poboljšicu radničkih plaća zn 30 do 50 D in tjedno, pnk je u tom smislu k loplj en ko­

lekt ivni ugovor . -----------Iz naših krajeva IMENOV \ POVJERE IK ZA

GRAD ZAGREB. Odluk om bana dra ubn"ićt\ svrgnuti su a dužnosti načelnik

grndn Zugreba dr Teodor Peičić, p odna­čelnik Teodor Kau fmnn n i gra dsko Yije­će. Povjerenikom grada Zagreba im eno­van je g. 1ntej tarčev i ć, sudac o­kružnog ud tl u Zng,rebu. G. tnrčević po­znat je u h rvatsko j jnvnosti te uživa glas čestitog čov j ekn. U poslj ednje v ri jeme bio je invnli dski sudne nn okružnom sudu u Zagreb u. Zn vrijeme prošlih rez1ma g. tn rčcv ić je bio zn.postnvl jen, te je bio is­

tupio iz udnčkog staleža i posvet io. se odvjetni t\'U, nli se kasnije v ra tio u sudA­

čku službu.

TRA2E PRl MJENU BA OVI E H RVAT ­

KE. U Ptuju je odr-tnn sastanak JRZ, nn kojemu je p rimljenu rezolucija, u ko­joj sc izrn.žnvn povjerenj e d ru Antonu Koroiku i traži sc, dn se odma h i nn drav­sku. apo e sc t rnži, d tl se k od vih narod­

koje u prtmJen j en na Bnn ovi nu Hrvat­sku. npo e traži, da sc kod vih na rod­nih i držav n ih blngdn'nn uz dd n vnu za­

s tn vu nn zgrnd nmn vi je i slovensku znst&­vn.

PRE 'JE TE KOT R Kl POGLA-AR U PREKU. Odlukom bn na Ilrvat­

ke kinut je s položa ja kotarskog pogla­vam u Preku dr Klemen t Rok o v i do­dij lj en nu rad i postn,rj Banske Vlasti u

plitu. P rivremenu uprn;,rn koturn Preko povjeren n je pni tn vu Jn kov u D e v ić u ,

dosadašnjem tajniku ispo. t ave Banske

Vlasti u pli tu. Očekuje e, dn će biti izmi jenjeni i n eki drugi k o tn rsk.i poglava­ri sjevernoga dijela Dalm atin ke Hrvat.

s k e.

VLASNIK I ODGOVORNI UREDNIK: DON ANTE RADI(: - SIBENIK ULICA BL. NIKOLE TAVJLićA 107. - TISKA RA ,.KACićc (0. BERNARDO BULJEVIć).

Sreta nezadovo lj nost. Nije ndovoljn~ pokoljenja prvoga lo

n~x~dovol l dl do ko

U to Jkota, Ho kpjll nete lzgullll l

A lo se jol d Zlfo je je počlnj

Da bude pr

Zname govora o milna sret Mole, s

Pa kal sfanlla m 1ollko bol

Nila se proti p vima 1 o ma l !Judi jednom dJ blago~an ako nam 1

ma, srulltf lefe, stran ve sto lice mofda, bi

Sva n 11 Prvom r nom Ili d onom stalE novltl src zn! ljude!

kako lolllki ob Bernard s ~elnj~ da ll baren, 3 korn ~ovj ~aprouv Irna Isku: ČovJek lednorn

lako urani