Vesna Perkovi

Sveuilite u SplituGraevinsko-arhitektonski fakultetHR 21000 Split, Matice hrvatske 15

Pregledni znanstveni lanak

UDK 728.7:728.99 (497.5 Split) 1960/1980 Gotovac, Frane

Tehnike znanosti / Arhitektura i urbanizam2.01.01 Arhitektonsko projektiranje

lanak primljen / prihvaen: 04. 01. 2005. / 30. 03. 2005.

Znanstveni priloziScientific Papers 13[2005] 2[30] PROSTOR 207

University of SplitFaculty of Architecture and Civil EngineeringHR 21000 Split, Matice hrvatske 15

Subject Review

UDC 728.7:728.99 (497.5 Split) 1960/1980 Gotovac, Frane

Technical Sciences / Architecture and Urban Planning2.01.01 Architectural Design

Article Received / Accepted: 04. 01. 2005. / 30. 03. 2005.

Kue za odmor arhitekta Frane Gotovca

Summer Houses by Frano Gotovac

Gotovac, Franohrvatska suvremena arhitekturakua za odmormediteranska arhitekturaSplit

lanak govori o realiziranim kuama za odmor arhitekta Frane Gotovca u razdob-lju od 60-ih do 80-ih godina prologa stoljea na splitskom podruju. Prete`nokaotinom nainu graenja vikend-naselja u obalnom pojasu suprotstavljao searhitekt Gotovac svojim lancima i izgraenim objektima. Navedeni objekti manjesu poznati ili potpuno nepoznati strunoj javnosti. Ovim lankom nastoji se uka-zati na znaenje tih realizacija u ukupnom sagledavanju arhitektonskog opusajednog autora kao to je bio Frano Gotovac. lanak je nastao kao rezultatistra`ivanja prilikom izrade magistarskog rada na poslijediplomskom studijuGraditeljsko naslijee.

This paper presents summer houses designed by the architect Frano Gotovacbetween the 1960s and 1980s in Split region. Frano Gotovac's articles and real-ized projects may be considered an antithesis to a chaotic construction of sum-mer houses in the coastal region in that period. The analyzed houses aremostly unknown to a wider professional audience. This paper tries to point tothe significance of these projects in the context of an overall evaluation ofFrano Gotovac's professional work. The paper resulted from a research con-ducted for the purpose of a master's thesis within the post-graduate programin Built Heritage.

Gotovac, Franocontemporary Croatian architecturesummer houseMediterranean architectureSplit

UVOD

INTRODUCTION

Od sredine 1950-ih do kraja 1980-ih godi-na u Splitu je djelovao arhitekt Frano Goto-vac.1 Za svoga radnog vijeka bio je zaposlen urazliitim projektnim biroima, radei na raz-novrsnim zadacima iz podruja arhitekture iurbanizma. Kao najznaajnija faza i najplod-nije razdoblje izdvaja se rad u Arhitekton-skom birou Konstruktor, gdje je proveo pu-nih sedamnaest godina, od 1970. do 1987. go-dine. U svojoj strunoj praksi Frano Gotovacuglavnom se bavio projektiranjem stambenihobjekata velikoga formata, odnosno stambe-nih sklopova visoke gustoe stanovanja. Poz-nate su realizacije toga tipa objekata na po-druju Spinuta-Poljuda u Splitu. Tri stambenezgrade,2 od kojih su dvije vee poznate po na-zivu Kineski zidovi, i tri nebodera3 sukcesiv-no graena od 1962. do 1979. godine ineprostorno znaajno podruje grada Splita.4

Urbanistiki, to podruje predstavlja, za onodoba, jedan novi gradski predio izgraen naslabo nastanjenom dijelu grada. Desetak go-dina kasnije, 1973. godine, s poetkom reali-zacije stambenih objekata na podruju SplitaIII, Frano Gotovac daje ponovno svoj doprinosurbanizaciji tada krajnjih istonih dijelovaSplita. On projektira stambeni soliter,5 pozna-tiji po nazivu Krstarica, te ansambl od estobjekata,6 oba s velikim brojem stanova.7

Osim stambenih zgrada, koje zauzimaju velikdio njegova strunog djelovanja, njegov opussadr`ava i znaajne portske objekte, kolskezgrade, crkve i dr.

Osim projektantskoga djelovanja Frane Go-tovca, ne manje znaajan je i njegov doprinosurbanistikom razvoju grada Splita. Spome-nuti su se objekti svojim dimenzijama i po-lo`ajem u gradu nametnuli u promiljanjima odaljnjoj izgradnji grada Splita i djeluju kaosna`ni reperi za budue gradnje na podrujuSpinuta-Poljuda, pa i ire. Premda se ti objek-ti mogu promatrati kao kompozicije same zasebe, oni su uvijek dio nekoga ireg prostor-noga konteksta i meusobno stvaraju urav-note`ene ansamble.

Za arhitekta Franu Gotovca znaajno je da seosim navedenim projektantskim djelovanjemokuao i izrazio svoje ideje putem eseja istrip-crte`a. Te su ga djelatnosti paralelnopratile cijeli `ivot i s jednakom zastupljeno-u. Samo rijetki arhitekti imaju takve talente itakvu energiju.

Kratkim pregledom jednoobiteljskih kua zaodmor, u tekstu koji slijedi, iznose se karakte-ristike niza projekata i realizacija. Te kueuglavnom nisu poznate iroj strunoj i kultur-noj javnosti, a znaajne su za sintetiziranjecjelokupnoga njegova bogatog arhitekton-skog opusa. Projekti jednoobiteljskih kua ra-eni su izvan biroa u kojima je Gotovac trenu-tano bio zaposlen, pa nisu bili uneseni uslu`bene popise projekata, to ote`ava njiho-vo upoznavanje. Osim toga, izostaje openito

208 PROSTOR 2[30] 13[2005] 207-218 V. PERKOVI Kue za odmor arhitekta Frane Gotovca Znanstveni priloziScientific Papers

1 Frano Gotovac roen je u Splitu 1928. godine, a umroje 1991. godine, takoer u Splitu. Nakon zavrene Klasinegimnazije u rodnom gradu, upisuje se na Tehniki fakultetu Zagrebu 1951. godine. U klasi prof. Nevena egvia diplo-mirao je 1956. godine pri Arhitektonskom odsjeku. Nakonstudija vraa se u Split, gdje e provesti gotovo cijeli svojradni vijek. Izuzetak je kratkotrajni boravak u Omiu kra-jem 1960-ih godina.

2 Radne oznake tih zgrada jesu A-1, A-2 i C, dok su ana-grafske oznake istih: Planieva ulica br. 2, 4, 6, 8, 10 i 12;Rendieva ulica br. 14, 16, 18, 20, 22, 24 i 26, te Karamano-va br. 1, 3, 5, 7 i 9.

3 Radne oznake nebodera jesu B-1, B-2 i B-3, dok suanagrafske oznake istih: Karamanova br. 4, 6 i 8.

4 Naselje Spinut izgraeno je iznad tadanjih standar-da urbanog ureenja drugih dijelova Splita, to se pokazu-je izgradnjom velikih zgrada s relativno visokom gustoomstanovnika, velikim hortikulturno ureenim povrinama,skupnim gara`ama i parkiralitima, te sportskim objekti-ma od va`nosti za cijeli grad. Sve je to rezultiralo veimstandardom stanovanja i veim stupnjem urbaniteta toganaselja, to je pripremilo put daljnjem razvoju grada krozprojekt Splita III i dr.

5 Radna je oznaka te zgrade S3/1, dok je anagrafska oz-naka iste: Ulica R. Bokovia br. 6, 8, 10, 12, 14 i 16.

6 Radne oznake tih zgrada jesu S2/2, dok su anagraf-ske oznake istih: Kroz Smrdeac br. 1, 3, 535, 37.

7 U Krstarici su izgraena 292 stana, a u stambeno-po-slovnom ansamblu 554.

8 Prva Gotoveva kua za odmor, kua Boji, izgraenaje 1965. godine.

9 Predavanje u Drutvu lijenika o izgradnji kua za od-mor i lanci u Slobodnoj Dalmaciji i Nedjeljnoj Dalmaci-ji. O predavanju u Drutvu lijenika u: Gotovac, 1980.

10 lanci su navedeni u literaturi.

11 Smoje promatra isti fenomen iz svoga kuta. Da bi uka-zao na masovnost procesa izgradnje kua za odmor, sodreenom dozom humora dijeli graane u tri skupine:

interes za prouavanje i sistematiziranje pro-jekata i realizacija malih kua.

DRU[TVENO-EKONOMSKI UVJETII VREMENSKO-PROSTORNE OKOLNOSTINASTANKA KU]A ZA ODMOR

SUMMER HOUSES IN THE CONTEXT OFSOCIAL AND ECONOMIC CIRCUMSTANCESAND THEIR ORIGIN IN TERMS OF TIMEAND SPACE

Gotoveve kue za odmor, koje su prikazane uovome lanku, nalaze se u blizini Splita, naudaljenosti od 30-ak km zrane linije. Kue sunastajale paralelno s ostalim projektantskimzadacima tog arhitekta dakle u razdoblju nje-gova aktivnoga djelovanja od 60-ih do 80-ihgodina prologa stoljea. Obraene kue zaodmor mahom su izvedene unutar naselja ublizini Splita, koja su nastajala od 1960-ih go-dina nadalje. Naselja kua za odmor nastajalasu spontano, bezplanskedokumentacije, s ve-im ili manjim stupnjem devastacije okolia. Udobagradnjeprvih kua zaodmor8 spomenutesu se devastacije okolia tek nazirale.

Frano Gotovac vizionarski je predviao u svo-jim istupanjima u javnosti9 na mnoge proble-me neplanske izgradnje, kojima smo danas u

mnogoemu svjedoci. Kako je vrijeme prolazi-lo, problem se uveavao, pa je danas ova temavrlo aktualna. Arhitekt Gotovac suprotstavljaose takvoj izgradnji. U samome zaetku feno-mena bespravne izgradnje upozoravao je nanegativne posljedice toga procesa. O toj teminapisao je nekoliko lanaka u lokalnom dnev-nom i tjednom tisku te strunim publikacija-ma.10 O fenomenu izgradnje kua za odmor idrugim oblicima devastacije prostora oglasilisu se i drugi autori toga doba, kao to su M.Smoje,11 arh. B. Pervan12 i arh. I. i`mek.13

Gotovevi objekti pokuaj su humaniziranja `i-vota u zonama vikend-izgradnje uz jadranskuobalu. Svi su objekti na svoj nain u dijalogu sneposrednim mu okoliem i zateenom prirod-nom situacijom uza samu kuu. Ponekad i naumjetan nain stvara ambijent blizak starimdalmatinskim selima i gradovima uz obalu.14 Imjerilo kua odgovara danoj situaciji na terenu.Frano Gotovac nadovezuje se na vjekovna isku-stva domaih nam majstora koji su izvrsno pri-mjenjivali svoj smisao za mjeru i osjeaj za lije-po u arhitektonskom oblikovanju.

Ali, radi se samo o humanizaciji na razini jed-ne graevinske parcele, a na masovni pro-blem izgradnje prostranih jadranskih podru-ja Gotovac nije mogao znaajnije utjecati.15

Kako sam ka`e: ... suoen sa stvarnou sti-hije, dosad skoro jedinog i iskljuivog pokre-taa masovne izgradnje nae obale, ... koja sene mo`e odr`ati ni kao princip ni kao kriterij, akamoli suprotstaviti se brutalnoj sili stihi-je...16 Urbanistiki planovi uglavnom nisupostojali, veinom su pokrivali podruja veihgradova, a i njih samo djelomino. Mo`e serei da veina priobalnih povrina, malih dal-matinskih naselja, u pravilu nije imala urbani-stike planove. Ba ta podruja bila su iz-lo`ena valu izgradnje pojedinanih zgrada,esto izvan graevinskih podruja i bez doz-vole za graenje.17 Za Gotovca bili su sporni ilokalni urbanistiki uvjeti. U namjeri da se re-gulira izgradnja uz obalu, propisani su uvjeti

Znanstveni priloziScientific Papers Kue za odmor arhitekta Frane Gotovca V. PERKOVI 207-218 13[2005] 2[30] PROSTOR 209

one koji su kuu ve sagradili, koji je grade i oni koji tek mi-sle kako e je izgraditi. (Smoje, 1965.)

12 Pervan, 1965.

13 F. Gotovac spominje I. i`meka i njegov elaborat Sa-nacija podruja 'bespravne izgradnje' (nove razgledniceJadrana), napisane u sklopu Generalnoga urbanistikogplana Zadra. Ivan i`mek ... u`asavajui se, konstatira daje morska obala ugro`ena sa svih strana, dodavajui dasu zagaenja ne samo kemijska, bakterioloka i drugo, vei arhitektonsko-urbanistika. (Gotovac, 1989.)

14 Radi se o kuama Boji, Mller i Pederin. Imaju nak-nadno stvorene, tijekom gradnje objekta, gromae podnovanjske terase (Boji), odnosno obnovljenu bunju i suhozi-de zateene na parceli (Mller). Kod kue Pederin, da bipojaao kontakt s prirodom i postigao dojam izrastanjakue iz terena, stvara umjetni humak, zatvarajui na taj na-in podrum kue do visine prozora.

15 Ni izrada prostornoga plana tog jo iskonski ouvano-ga pejsa`a, prirodne ljunane pla`e i poumljenoga brdau pozadini nije dala rezultat u smislu zatite prostora. Go-tovac je bio svjedokom da su lokalne vlasti svojom nespo-sobnou upropastile taj predio. Individualna izgradnjakua za odmor nadvladala je iri drutveni interes izgrad-nje turistikoga naselja. Plan nikada nije sa`ivio, odnosnonije bilo zakonske snage da se provede i zakonski namet-ne. (Gotovac, 1965.)

16 Gotovac, 1979.b

17 Oslanjajui se na zahtjeve koje je postavio Urbanisti-ki institut RH, Smoje pokuava iznai rjeenje. Potrebno jeizdvojiti zahtjeve koji govore o pomicanju zone za izgrad-nju 1-1,5 km od mora, ime bi se zatitio obalni pojas. Odposebnoga je interesa, kada se govori o Gotovevim kua-ma, preporuka koja govori o upotrebi tradicionalnoga gra-evinskog materijala. Smoje podr`ava takav stav, kazavida ...jadne nagrde od cementa i bloketa unitavaju ostat-ke ostataka ljepote pejza`a. (Smoje, 1965.) To slu`benostajalite kao i Smojino miljenje, Gotovac je otro iskritizi-rao rekavi da nije problem u materijalu, ve u volumeni-ma, proporcijama i sl. (Gotovac, 1979.b)

Sl. 2. Kua Boji: perspektivna skica F. Gotovca

Fig. 2 Boji House: perspective, sketch by F. Gotovac

Sl. 1. Kua Boji: tlocrt prizemlja

Fig. 1 Boji House: ground-floor plan

u sklopu urbanistikih planova pojedinih na-selja, pa su se definirale odluke i o izgledukua. Sugerirala se obloga kamenom, kosikrov na dvije vode pokriven kupom kanali-com, drvene grilje i sl.18 Gotovac je na ironiannain ukazao na taj problem u jednome odsvojih lanaka.19 Gdje su sada ovdje arhitekti(svjesni i nesvjesni)? Po ovim ih urbanistikimuvjetima i ne trebamo, samo crtae ovih upu-ta, jer dobismo egzaktno dirigiranu, napisanuarhitekturu. U nas se, kako se ini, arhitektu-ra pie; i to je piu opinski inovnici.

Uzroci pojave masovne bespravne izgradnjemnogostruki su i uglavnom proizlaze iz dru-tvenih i ekonomskih nerijeenih odnosa urazdoblju 1960-ih i dalje.20 Ipak, mo`e se reida su glavni uzroci nepostojanje zemljinepolitike u lokalnoj samoupravi Dalmacije, ne-zahvaanje rente koja je nastala kao posljedi-ca drutvenih ulaganja21 i injenici da su na-dle`ni organi u pojedinim opinama i pojedin-ci na funkcijama tolerirali i podr`avali te ne-povoljne djelatnosti u smislu neplanskogakoritenja priobalnih povrina i naruavanjavrijednosti dalmatinskih naselja.22

Poslije svega, mo`e se rei da je ekonomski in-teres pojedinaca bio glavna podloga za be-spravnu izgradnju jer su ti graditelji gradili naznatno jeftinijem poljoprivrednom zemljitu inisu plaali komunalni doprinos za njegovoureenje.23 Protiv tih pojava, koje su unitava-le naslijeene vrijednosti, borio se Frano Goto-vac, neumorno piui eseje i gradei svojekue. Pokazivao je na taj nain neposredno ri-jeima i svojomarhitekturomkako trebagradi-ti. U tim i takvim uvjetima nastajale su Gotove-ve kue za odmor, od kojih su neke nesumnji-vo osobite arhitektonske vrijednosti.

PRIMJERI REALIZIRANIH KU]A ZA ODMOR

EXAMPLES OF REALIZED PROJECTS

Kue za odmor arhitekta Frane Gotovca24 na-stale su na osnovi teoretskih promiljanja iz-nesenih u esejima u javnim glasilima.25 Jed-nom je arhitekt Gotovac napisao da se dana-nje kue za odmor na ovim prostorima i uovim vremenima socijalistike privrede bitnorazlikuju od ladanjske arhitekture prolih vre-mena, te da je izgradnja kua za odmor kaomasovna pojava potpuno nov i nepoznat fe-nomen.26 Otro je kritizirao nain nastanka vi-kend-naselja nizanjem kua u amorfne ambi-jente, bez bitnih karakteristika organiziranihnaselja koja su vjekovima bila prisutna naovim mediteranskim podrujima. Svojim sekuama pokuavao to vie pribli`iti nainu`ivota u tradicionalnoj ladanjskoj kui koja jepodrazumijevala boravak ljudi u prirodi u ne-posrednoj blizini grada. Nekadanje kue zaodmor graene su na prostranim imanjima,dok dananje nastaju na parcelama izuzetno

210 PROSTOR 2[30] 13[2005] 207-218 V. PERKOVI Kue za odmor arhitekta Frane Gotovca Znanstveni priloziScientific Papers

18 Gotovac govori o kamenu kao tradicionalnom materi-jalu. (Gotovac, 1979.b)

19 Gotovac kritizira opinske urbanistike uvjete doslov-ce citirajui neke od njih. (Gotovac, 1979.b)

20 Uzroci bespravne izgradnje razliiti su tijekom dvarazdoblja: jedan je period od 1960-ih do 1990., a drugi jeposlije te godine do danas. Za prvi period karakteristini susljedei glavni uzroci bespravne izgradnje: forsirana indu-strijalizacija i njeno mehaniko provoenje usko je poveza-no s deagrarizacijom sela i pauperizacijom seoskoga sta-novnitva. Imali su za posljedicu pad vrijednosti poljopri-vrednoga zemljita i porast vrijednosti graevinskoga.Zbog specifinosti socijalistike privrede, osobna utee-vina graana mogla se plasirati uglavnom u kue za od-mor, s mogunou dodatne zarade od turizma, a taj pro-ces bio je podr`an od slu`bene ekonomske dr`avne politi-ke i banaka koje su davale povoljne kredite za razvoj turiz-ma. Prema tome, to je izazvalo poveanje cijene graevin-skoga zemljita, a kako je zbog istovremenih spomenutihprocesa pala vrijednost poljoprivrednoga zemljita, novisu graditelji diskretno stimulirani da grade na atraktivnimpoljoprivrednim povrinama uz more i u starim dalmatin-skim naseljima, bez reda i plana, unitavajui vrijednostineprocjenjivih dalmatinskih veduta uz more i graditeljsko-ga naslijea. Divlja stambena izgradnja nije samo i is-kljuivo splitski problem; ona se javlja na vrlo irokom pla-nu uzrokovana, dakako, raslojavanjem sela i naglom i vrlointenzivnom seobom seoskog stanovnitva u gradove. Sgledita socijalne ekonomike, ona je veliko zlo; ali mi smopreesto skloni gledati ovu pojavu s iskljuivo prakticisti-ke strane kao sukob mehanizma drutvene vlasti i stihije,pri emu nemono zakljuujemo da nemamo dovoljno sna-ga da bismo ovo regulirali, sprijeili ili iskorijenili. (Goto-vac, 1979.a)

21 Premda je apsurdno da je u nas u poslijeratnom vre-menu dolo do udne orijentacije siromanog graditelja zaindividualnu stambenu izgradnju koja je po svom karakte-ru ipak izgradnja bogatijih, ipak moramo priznati u krajnjojliniji da egzistira nekakav `ivi financijski kapital koji jespreman da se plasira u normalne tokove urbane izgrad-nje, pa bi se ipak moglo razmiljati o nu`nosti uzimanjaovoga u opticaj, o stanovitom prilagoavanju ovome urba-nizma, procedure, komunalne politike Ipak na ovaj naingolemi kvantum dragocjenog gotovog novca (ke) u opti-caju je potpuno izvan drutvenih kanala, a to nije i ne mo`ebiti dobro. (Gotovac, 1979.a)

22 Zakljuci o mjerama i aktivnostima za provoenje za-kona u oblasti planiranja, ureivanja i zatite prostora igraevinskog zemljita te sprjeavanja uzurpacije poljo-privrednog zemljita, uma i umskog zemljita, NN2/1985. Detaljno se analizira stanje u prostoru RepublikeHrvatske i daju se zakljuci koji, na`alost, gledajui s da-nanjega vremenskog odmaka, nisu dali oekivane rezul-tate. Smoje govori o situaciji gdje su lokalni opinski nam-jetenici ak pojedincima nudili zemljita za gradnju. Lo-kalna vlast nije uspijevala prepoznati problem, a kamolisagledati posljedice za budunost. (Smoje, 1965.)

23 Graditelj, odnosno investitor te i takve izgradnje, upravilu zbog ni`ih cijena zemljita, bira jo nedefinirani od-nosno neurbanizirani teren ili se, zbog istih razloga, infiltri-ra u zone drugaije (nestambene) namjene. Tako gradeibez graevinske dozvole, izbjegava plaanje za njega i nje-govo poimanje u svakom sluaju uvijek visokih komunal-nih doprinosa i ostalih taksa, a i (za njega) skupe i njemunepotrebne projektne dokumentacije. Graditelj odnosnostanar po tipologiji je dananjeg naeg sociolokog trenut-ka seljak-radnik koji nakon stanovitog vremena permanent-nog putovanja na relaciji posao-kua (grad-selo), likvidiraseosko gospodarstvo i preseljava se u ovu kako-takosklepanu divlju ili, ako ba hoemo, protupravnu, nikaddovrenu kuu. i tako se hoe-nee stvaraju naselja ilisusjedstva (komiluci) s odgovarajuom socijalnom fizio-nomijom. (Gotovac, 1979.a)

24 U ovome lanku obraeno je sedam kua za odmor,od etrnaest navedenih u kronolokom pregledu na krajuteksta. Selektivni pristup izlaganju proizlazi iz injenice dase ba te kue najvie udaljavaju od uobiajene prakse iukazuju na autentian autorov pristup.

Sl. 3. Kua Kokeza: tlocrt prizemlja, skica F. Gotovca

Fig. 3 Kokeza House: ground-floor plan, sketch byF. Gotovac

Sl. 4. Kua Kokeza: perspektivna skica F. Gotovca

Fig. 4 Kokeza House: perspective, sketch byF. Gotovac

malih dimenzija, pa se samo uz veliku projek-tantsku vjetinu mogao organizirati kontakt sprirodom i `ivot na parceli bez direktne vezesa susjedima.

Kue za odmor preplavile su nae priobalje.Graene su za dananjeg ovjeka-radnika,nekadanjeg seljaka s periferije koji s ladan-jem ima malo ili nema nikakve veze.27 Goto-vac se pokuavao suprotstaviti tome sveop-em miljenju i aktivnostima na terenu te vra-titi dignitet kuama za odmor i njihovim kori-snicima. Vlasnici kua uglavnom su bili arhi-tektovi bliski prijatelji. Velika veina objekataizvedena je dosljedno prema projektu jer jeautor poznavao navike i htijenja vlasnika. Iz-graene kue rezultat su zajednike suradnjeprojektanta i korisnika. Kue su izraz onda-njih ekonomskih prilika prosjene obitelji usocijalistikom drutvenom ureenju. To jejedan od razloga to su kue malih dimenzija iizgraene od jeftinog materijala.28 Karakteri-stika tih kua za odmor jesu poddimenzioni-rane prostorije zatvorenoga volumena kue.29

Nasuprot tome, koliko je god bio u moguno-sti s obzirom na veliinu pojedine parcele, Go-tovac projektira relativno prostrane vanjsketerase. Time je jasno uoljivo arhitektovo sta-jalite, njegov svjetonazor i odnos prematome tipu izgradnje uz more u nastojanju daosigura to ugodniji boravak na otvorenom.Razlog odlaska u kuu za odmor bio jedru`enje i razonoda. Male prostorije tjerajukorisnika tih kua na vanjski prostor. Kontakts prirodom i boravak na otvorenome postaje

neizbje`an. Kua je samo nu`dan zaklon, za-miljena kao pratei sadr`aj cjelokupnojkompoziciji parcele, pa time i nema potrebeza veim i bogatijim sadr`ajima.

Kue za odmor FraneGotovcamogle bi se siste-matizirati prema razliitim kriterijima. Ovdje sedonosi kronoloka klasifikacija objekata, gdjeje godina projektiranja, navedena u elaboratulokacijske dozvole, uzeta kao mjerodavna.Meu prvim kuama koje je Frano Gotovac pro-jektirao jest kua Boji i u njenoj neposrednojblizini kua Kokeza. Obje su graene na isture-nom rtu poluotoka Seget-Vranjica kod Trogira.

Kua Boji (1964.) nalazi se uza samu morskuobalu, od koje je udaljena petnaestak meta-ra. Kua je pravilna geometrijskog oblika,tlocrtno oblika pravokutnika u odnosu pri-bli`no 1:3. Ti se odnosi itaju i u tlocrtnoj or-ganizaciji jer je kua podijeljena u tri tematskirazliita dijela. Prvi je dio spavai trakt, drugije dnevni boravak, koji s treim polunatkri-venim unutranjim vrtom-trijemom ini, popotrebi, jednu cjelinu. U sklopu trijema nalazise ljetna kuhinja.

Prostor je formiran postavljanjem sustava zi-dova-panoa u ortogonalnom rasteru. U pravi-lu, po dva zida ine L-oblik. Njihovim multipli-ciranjem, s razliitim duljinama pojedinih di-jelova i razliitim polo`ajima u kui, formirajuse unutranji i vanjski prostori. Zidne ploheL-oblika u pravilu se ne dodiruju te stvarajuunutranje i vanjske otvore. Spomenuti oblicizidnih sklopova temeljni su element vanjskogoblikovanja kue. Pojedini zidovi izlaze vangabarita kue i postaju slobodnostojei ele-menti u prostoru bez funkcije noenja, s cil-jem formiranja vanjskih prostora u istoj mani-ri kao i unutranjih. Efekt zida-slobodnogapanoa, u oblikovnom smislu, naglaen je po-dizanjem punih ploha vanjskih zidova iznadploha otvora i ravne krovne terase.

Iz svake grupe prostorija direktno se mo`e iziiu vanjski prostor, bilo na kultivirani prirodni te-ren ili na terasu na zapadnoj strani kue okre-

Znanstveni priloziScientific Papers Kue za odmor arhitekta Frane Gotovca V. PERKOVI 207-218 13[2005] 2[30] PROSTOR 211

25 lanci objavljeni u Slobodnoj Dalmaciji, NedjeljnojDalmaciji i Hortikulturi, navedeni su u literaturi.

26 Mislei na vrijeme kada je ladanje bilo statusni sim-bol, nedostupan irim slojevima drutva. (Gotovac, 1980.)

27 Gotovac, 1979.a

28 Vanjski su zidovi izvedeni od termo-blokova tipa Vo-ljak, bez termike izolacije. Kua je obukana s vidljivimspojnicama blokova, to djeluje kao svojevrstan arhitek-tonski izraz.

29 Izuzetak ini kua Pederin u prostornom i organizacij-skom smislu.

Sl. 5. Kua Buan: tlocrt prizemlja

Fig. 5 Buan House: ground-floor plan

Sl. 6. Kua Buan: perspektivna skica F. Gotovca

Fig. 6 Buan House: perspective, sketch by F. Gotovac

nute moru. Time je uspostavljen, prema Go-tovcu, neizostavno vaan kontakt s prirodnimokruenjem. Ljeti, u doba intenzivnoga kori-tenja kue, svi se prostori meusobno prekla-paju i granica unutranjeg i vanjskog prostorapostaje vrlo mekana. Prostorije spavaegatrakta relativno su poddimenzionirane, i to izopravdanog razloga, jer se one kod takvogatipa kue koriste minimalno, samo nou. Cijelaje kua u slubi dnevnoga reima koritenja uljetnim mjesecima. Homogenizacija svih sadr-aja kue, vanjskih i unutranjih prostora, po-stie se podizanjem visokih zidova s bonihstrana vanjske terase. Time su zbivanja za bo-ravka u kui za odmor usredotoena na samuparcelu kue, bez nepotrebnih kontakata sasusjedima. Time je pogled ogranien na bitno na more i planine u segetskom zaleu.

Kua Kokeza (1965.) smjetena je na malojparceli,30 u treem redu kua od mora. More idaleki vidici nisu dio njena do`ivljaja; potpu-no je okrenuta sebi. Centar je njena svijeta tri-jem i vatra kamina u srcu kompozicije. Udalje-na je etiri metra od sjeverne, ju`ne i zapadnegranice parcele. Ispred vanjskoga trijema,glavnoga mjesta okupljanja, slobodan pro-stor je vei i iznosi prosjeno est metara. Ne-izgraeni dijelovi parcele hortikulturno su ob-raeni. Uz rub parcele podignuta je `ivica odimira da bi se osigurao potreban osjeaj in-timnosti. Vanjski i unutranji prostori na prvisu pogled nerazmjerni. I kod ove kue pred-nost je dana ljetnome nainu `ivota te borav-ku na otvorenoj terasi-dvoru. Terasa s kami-

nom i betonskim klupama koje ju okru`uju tepolunatkrivena ljetna kuhinja ine jedinstvenprostorni sklop koji je pribli`no istih dimenzi-ja kao i zatvoreni volumen kue. Unutranjostkue ine sadr`ajno krajnje reducirani pro-stor dnevnoga boravaka, spavae sobe, ku-hinje i kupaonice.

Volumen kue je skulpturalno tretiran. Plo-no obraeni vanjski zidovi, s nenametljivo uti-snutim prozorima, slu`e kao oblikovna poza-dina trijemu. Konkavni oblik tlocrta zatvore-noga dijela kue privlai k sebi prostor dvora,koji djelomino zatvara. Trijemom, kao i cije-lom kompozicijom kue, dominira plastikioblikovan dimnjak. Sva pozornost promatra-a usredotoena je na taj jaki simbol okup-ljanja i zbli`avanja. Horizontalni element gre-de povezuje dva krila kue, poluotvorenu ku-hinju i zatvoreni volumen. Ona objedinjujesve dijelove u jedinstvenu cjelinu i dodatnonaglaava introvertiranost trijema.

Kua Buan (1970.) nalazi se na sjevernojstrani otoka iovo, u mjestu Slatina. Parcelaje neto vea od parcela kua prije navede-nih, pa se samim time pribli`avanje ove iz-nimno male kue za odmor31 najvie pri-bli`ava uzorima ladanjskih vila u pejsa`u. Za-teena mediteranska vegetacija kultivirana jei pretvorena u vrt slobodne kompozicije. Kua

212 PROSTOR 2[30] 13[2005] 207-218 V. PERKOVI Kue za odmor arhitekta Frane Gotovca Znanstveni priloziScientific Papers

Sl. 7. Kua Pederin: tlocrt podruma

Fig. 7 Pederin House: basement plan

Sl. 8. Kua Pederin: tlocrt prizemlja

Fig. 8 Pederin House: ground-floor plan

Sl. 9. Kua Pederin: tlocrt kata

Fig. 9 Pederin House: first-floor plan

Sl. 10. Kua Pederin: fotografija izloenana Splitskom salonu 1984. godine

Fig. 10 Pederin House: photographat the exhibition Split, 1984.

30 Povrina je parcele 398,70 m2, a bruto-povrina kueje 92,59 m2 (zajedno s unutranjim dvorom). Koeficijent iz-graenosti parcele je 0,234 ili 23,4%.

31 Neto-povrina kue je 28 m2.

je postavljena na krajnju ju`nu zonu parcele,u gustu borovu umu. Maksimalno se udaljiv-i od morske crte, priroda je ostala sauvana.I kod te kue jednaka se va`nost, to se tievolumena, pridaje unutranjim i vanjskimprostorima koji su, u likovnom smislu, dio je-dinstvene kompozicije, iznimne plastinosti uarhitektonskom izrazu.

Kod te se kue prvi put uoava vrlo suzdr`anoeksperimentiranje s oblicima ruralne arhitek-ture graditeljskoga naslijea Dalmacije, prem-da se ne naputa osnovni oblikovni konceptmoderne arhitekture. Elemente koje FranoGotovac preuzima i transformira jesu plitkikosi krov, kupa kanalica, lukovi i usitnjavanjevolumena kue. Kosi krov maloga nagiba nijekarakteristian za Dalmaciju. Modificirani lu-ni otvori podsjeaju na oblike tipine za ovopodneblje. Usitnjavanje volumena, po uzoruna ruralna naselja, nije mehaniki prihvae-no, ve proizlazi iz tlocrtne organizacije kue istvara osnovni kompozicijski koncept. Domi-nantni elementi arhitektonske kompozicijedva su dimnjaka, jedan unutar dnevnoga bo-ravka, a drugi na razmei natkrivenoga trije-ma i vanjske terase. Razmjetajem otvora idispozicijom prostorija zatvorenoga dijelakue stvoren je ugoaj izuzetne intimnosti saslabim kontaktom s vanjskim svijetom. Sva jepozornost usmjerena kaminu i okupljanjuunutar prostorije dnevnoga boravka.

Kod kue Buan, kao i kod kua Boji i Koke-za, dimenzije spavae sobe ispod su normati-vom propisanih dimenzija za stambene ob-jekte, i to zbog istih, ve prije objanjenih raz-loga. Gotovac daje posebno znaenje vanj-skim prostorima, terasi i vrtu pred kuom.

U neposrednoj blizini hotela Lav na izlazu izSplita, sa sjeverne strane magistralne ceste,podignuta je kua obitelji Pederin (1970.).Stambena se jednokatnica svojim specifinimoblikovanjem volumena izdvaja iz neregulira-nogambijentaokolnihgradnji. Bio je topokuajFrane Gotovca da u izgradnju ladanjskih kuaunese otklon od uobiajenoga naina arhitek-tonskog artikuliranja volumena kue u priobal-nom okru`enju. Meutim, taj pokuaj nije imaoveeg odjeka ni na neposrednu okolinu.

Parcela kue Pederin relativno je malena, paje kua danas okru`ena neprikladnim grad-njama u neposrednom susjedstvu. One tlo-crtno i visinski premauju maksimalne mo-gunosti svojih parcela i time ugro`avajusklad arhitekture kue Pederin i njene horti-kulturno obraene parcele. Do visine po-drumskih prozora kua je zasuta zemljom, paje na umjetan nain stvoren humak koji jeosnovica gornjih dvaju katova. Prozori su po-druma kontinuirana traka s ogradom od verti-kalnih metalnih ipki. Oni, kao i nasip zemlje,pridonose dojmu dematerijalizacije podrum-

ske eta`e. Betonska oploena staza vodi doulaznih vrata najni`e eta`e, koja su niskimpodzidom omeena u zemljanom nasipu.Ostvaren je kontakt objekta s okoliem, iz ko-jega kua zapravo izrasta.

Ju`nim proeljem dominiraju plohe punih zi-dova nejednake visine, koje su postavljene unekoliko planova po dubini proelja. Dim-njak, na spoju dviju ploha, uravnote`uje kom-poziciju ju`noga proelja. Proporcije su muizdu`ene, a oblikovan je kao samostalno geo-metrijsko tijelo koje nadvisuje ostale dijeloveproelja. Uz dimnjak su grupirani prozori pri-zemlja i kata. Otvori na katu su uski francuskiprozori, od sunca zatieni griljama. Tamnoobojena stolarija naglaava pune plohe zido-va u koje je umetnuta.

Kua je sklop nekoliko preklopljenih prizmi.Da bi se pojaao efekt trodimenzionalnostipojedinih dijelova kue, zidovi kata konzolnosu izbaeni izvan ravnine vanjskoga zida pri-zemlja. Balkonska vrata na loama kata, du-boko uvuena u unutranjost tlocrta, odvaja-ju pojedine volumene. Time se dodatno na-glaava kompozicija razliitih volumena uglobalnome umjetnikom dojmu te kue.

Znanstveni priloziScientific Papers Kue za odmor arhitekta Frane Gotovca V. PERKOVI 207-218 13[2005] 2[30] PROSTOR 213

Sl. 12. Kua Pederin: juno proelje

Fig. 12 Pederin House: south elevation

Sl. 11. Kua Pederin: presjek

Fig. 11 Pederin House: cross-section

Sl. 13. Kua Boban: tlocrt prizemlja, postojee stanje

Fig. 13 Boban House: ground-floor plan; presentcondition

Sl. 14. Kua Boban: presjek, postojee stanje

Fig. 14 Boban House: cross-section; presentcondition

Prizemlje je otvoreno velikim staklenim stije-nama du` cijeloga proelja. U prvome je pla-nu terasa, odnosno jaki potez horizontalegrede koja prelazi u plohu zida sa zapadnestrane terase. Ugao prema zapadu potpuno jezatvorenpremasusjedu zidovimavisine2,0m.

Funkcionalno, kua je podijeljena u nekolikorazliitih cjelina. U podrumu, koji je s ju`nestrane u razini prirodnoga terena ureeno-ga vrta, nalazi se ljetna kuhinja i druge prate-e prostorije va`ne za samostalno funkcioni-ranje te eta`e u ljetnim mjesecima. Za zimskire`im koritenja predviene su dvije gornjeeta`e, emu je prilagoena vertikalna organi-zacija kue. U skladu s time, u prizemlju jednevni boravak s blagovaonicom, kuhinja isanitarne prostorije, a na katu je spavai dio.Na ju`nome dijelu otoka iovo, u predjelu

Bok-Rastii, Gotovac gradi kuu Boban, a uuvali Mavartica kuu Marijan.

Kua Boban (1977.) sagraena je na kosomterenu. Specifina je po svojoj tlocrtnoj orga-nizaciji. Dnevni boravak s kuhinjom deniveli-ran je u odnosu na spavau sobu, kupaonicu ipolunatkriveni trijem s ljetnom kuhinjom. Iztrijema vode strme stube na krovnu terasu sunalite. Nekoliko iznimno dosjetljivih de-talja izdvaja tu kuu od ostalih. Tako je, naprimjer, sunalite od pogleda susjeda ogra-eno stepenastim zidom od betonskih bloko-va, koji zajedno s dimnjakom ine skulptural-ni akcent na kui gotovo oblika kocke. Jedinielement koji izlazi iz strogih geometrijskih ga-barita kue jest polovica salonitne cijevi kaoopna tu-kabine. Salonitni element odvojenje kopilit staklenom trakom od ravne fasadneplohe. Glavna su ulazna vrata, irine manje oduobiajenih,32 kao i svojim polo`ajem u tloc-rtu objekta, ve u fazi projektiranja postalazapravo sporedna jer je glavna komunikacijaunutra-van osigurana ju`nim velikim balkon-skim vratima i uistinu se tako i ostvaruje. Kodtakvoga tipa male kue za odmor, ova je do-sjetljivost sasvim opravdana.

Kua za odmor Marijan (1977.) jest jednokat-nica, takoer graena na kosom terenu, kao ikua Boban. Prizemni je dio kue deniveliran.Najni`a razina zauzima dnevni boravak s ku-hinjskom niom. Na polueta`i nalaze se kupa-onica i spavaa soba s otvorenim pogledomprema dnevnom boravku. Centar tlocrtnekompozicije ine kru`ne stube unutar kru`-noga betonskog plata. Kru`ni betonski zidna krovnoj terasi prodire van kao poluvaljak,unosei kru`nu formu u inae vrlo suzdr`anvolumen kue. Likovni element kontrasta pra-vokutnih i kru`nih formi javlja se u svome za-

214 PROSTOR 2[30] 13[2005] 207-218 V. PERKOVI Kue za odmor arhitekta Frane Gotovca Znanstveni priloziScientific Papers

32 irina je ulaznih vrata 53 cm. Ta se vrata otvarajusamo kada se prvi put ulazi u kuu, na poetku ljetne sezo-ne. Zbog toga je takva dimenzija. Glavna komunikacijatee drugim smjerom.

33 Projekti Gotovevih realizacija objavljuju se prvi put uznanstvenoj literaturi.

34 Izvedbeni projekt potpisao je B. Radmilovi. Zbog ka-zivanja vlasnika i Gotovevih bliskih suradnika te autoro-vih skica moe se govoriti o Gotovevoj kui za odmor.

35 Izvedbeni projekt kue Ani izraen je u skladu s ur-banistikim uvjetima izdanim 1974. godine. Datum na pe-atu izvedbenog projekta jest 3. 1975. Kao projektant na-veden je V. Jurii. Meutim, prema podacima prikuplje-nim od Gotovevih suradnika i od vlasnika kue, te premausporedbama s drugim Gotovevim kuama, moe se s ve-likom sigurnou, autorstvo pridati upravo njemu.

36 Prema kazivanju L. Marijana, ija je kua sagraena ublizini kue Dujmovi.

37 F. Gotovac naveden je kao projektant idejnoga rjee-nja kue Mller.

38 Gotovac se osvre na upotrebu materijala u moder-nim dalmatinskim kuama. Govori u prilog betonu, ravnomkrovu, umjesto tradicionalnoga kosoga, pa je kosi krov nakui Mller moda, a i prema prianjima vlasnika, samo po-pustljivost zbog strogih urbanistikih uvjeta lokalne opi-ne. (Gotovac, 1979.b)

Sl. 18. Kua Mller: tlocrt kata

Fig. 18 Muller House: first-floor plan

Sl. 17. Kua Mller: tlocrt prizemlja

Fig. 17 Muller House: ground-floor plan

Sl. 16. Kua Marijan: tlocrt kata, postojee stanje

Fig. 16 Marijan House: first-floor plan, presentcondition

Sl. 15. Kua Marijan: tlocrt prizemlja, postojee stanje

Fig. 15 Marijan House: ground-floor plan, presentcondition

etku, na kui Boban, kao polukruna tu-ka-bina, odvojena staklom od osnovnoga kubu-sa. Taj element kontrasta postaje, kod kueMarijan, sredinji kompozicijski element. Napadini strmoga terena rijeeni su vanjski pro-stori dvije terase, podzidane stepenastimzidiima u ve poznatoj autorovoj maniri.

U Splitskoj, na otoku Brau, sagraena jekua Mller (1980.). Parcela kue nalazi se nanekad obraivanoj plodnoj zemlji. Tome u pri-log govori bunja zateena na parceli. U ovimnovim vremenima izgubljena je njena istoutilitarna funkcija. Danas je ona uklopljena u

novonastali vrt oko kue te govori o autenti-nosti mjesta, o povijesti i naslijeu. U prizem-lju se nalazi dnevni boravak visine kroz dvijeeta`e. U stra`njem dijelu kue smjetena jeljetna kuhinja tipian element tih kua zaodmor. Na katu je spavaa soba minimalnihdimenzija, kupaonica i ostava. Glavni akcent,na vrlo mirnom i suzdr`anom volumenu, jesubetonske vanjske stube kru`ne forme, rahleprostorne strukture, koje vode na krovnu te-rasu sunalite. Sjeverni dio kue natkrivenje naglaenom kosom plohom krova i kupomkanalicom, to je netipino za Gotovca.38 Ta je

Znanstveni priloziScientific Papers Kue za odmor arhitekta Frane Gotovca V. PERKOVI 207-218 13[2005] 2[30] PROSTOR 215

graevinainvestitorlokacijadatum i br. izv. projektadatum i br. lokacijske dozvoleprojekt. organizacijaprojektantizvor

Kua BojiM. Boji i V. GrubiiSeget-Vranjica kod Trogira, B. Buia 3811. 1964., 13/64.

Konstrukcioni biro gra. poduz. Voljak SolinB. Radmilovi34

I. i M. Boji

graevinainvestitorlokacijadatum i br. izv. projektadatum i br. lokacijske dozvoleprojekt. organizacijaprojektantizvor

Kua KokezaZ. KokezaSeget-Vranjica kod Trogira27. 10. 1965., 03-5533/1-65

F. GotovacM. Gotovac, Z. Benzon-Kokeza

graevinainvestitorlokacijadatum i br. izv. projektadatum i br. lokacijske dozvoleprojekt. organizacijaprojektantiizvor

Kua PederinM. PederinGrljevac kod Splita, Poljikih knezova 37. 1970., 11/70.

Projektni biro graevnog poduzea Izvaa, OmiF. Gotovac, T. MladinaM. Pederin

graevinainvestitorlokacijadatum i br. izv. projektadatum i br. lokacijske dozvoleprojekt. organizacijaprojektantizvor

Kua BuanA. BuanO. iovo, Slatina, Pod Roka 411. 1970., 20/70. PO22. 1. 1970., 350/1977-69Projektni biro graevinskog poduzea Izvaa, OmiF. GotovacBuan

graevinainvestitorlokacijadatum i br. izv. projektadatum i br. lokacijske dozvoleprojekt. organizacijaprojektantiizvor

Kua GriD. GriPisak kod Omia10. 1972., 22/72.1972. Up/I-04-1715.Projektni biro graevinskog poduzea Izvaa, OmiF. Gotovac, J. VlahoviR. Gri

graevinainvestitorlokacijadatum i br. izv. projektadatum i br. lokacijske dozvoleprojekt. organizacijaprojektantizvor

Kua AniS. i I. AniSeget-Vranjica kod Trogira3. 1975., 37-753. 12. 1974., 02-UP-2590/1-1974.Univerzal, zanat. poduzee, SplitV. Jurii35

I. Ani, M. Gotovac, A. Kuzmani

graevinainvestitorlokacija

datum i br. izv. projektadatum i br. lokacijske dozvoleprojekt. organizacijaprojektantizvor

Kua DujmoviDujmoviO. iovo, Okrug gornji, u. Mavartica,Kralja Petra Kreimira IV.~1975., svakako prije kue Marijan i Boban36

F. GotovacM. Boban, L. Marijan, M. Gotovac

graevinainvestitorlokacijadatum i br. izv. projektadatum i br. lokacijske dozvoleprojekt. organizacijaprojektantizvor

Kua MarijanL. MarijanO. iovo, Okrug gornji, u. Mavartica, Put Mavartice 321977.

F. GotovacL. Marijan

graevinainvestitorlokacijadatum i br. projektadatum i br. lokacijske dozvoleprojekt. organizacijaprojektantizvor

Kua BobanM. BobanO. iovo, Bok-Rastii XI/21977.

F. GotovacM. Boban

graevinainvestitorlokacijadatum i br. izv. projektadatum i br. lokacijske dozvoleprojekt. organizacijaprojektantizvor

Dvojna kua agoM. i B. agoO. iovo, Bok-Rastii XI/61977.

F. GotovacM. ago

graevinainvestitorlokacijadatum i br. projektadatum i br. lokacijske dozvoleprojekt. organizacijaprojektantizvor

Dvojna kua PeroPeroRa`anj kod Trogira1979.

F. GotovacM. Gotovac, Pero

graevinainvestitorlokacijadatum i br. izv. projektadatum i br. lokacijske dozvoleprojekt. organizacijaprojektantiizvor

Kua MllerJ. MllerO. Bra, Splitska, Punta b.b.8. 1980., 1066/80

Graditelj, projektna organizacija, SupetarT. Bu`ani, F. Gotovac37

J. i L. Mller

graevinainvestitorlokacijadatum i br. projektadatum i br. lokacijske dozvoleprojekt. organizacijaprojektantizvor

Kua BiliI. BiliDolac kod Omia1980.

F. GotovacM. Bili

graevinainvestitorlokacija

datum i br. projektadatum i br. lokacijske dozvoleprojekt. organizacijaprojektantizvor

Kua aljkuiF. aljkuiMimice kod Omia,Kralja Tomislava 321980.

F. GotovacF. aljkui

Tabl. I. Kronoloki pregled realiziranih Gotovevihkua za odmor33

Table I Chronological review of the realizedsummer houses designed by Gotovac

kua pretrpjela najvee preinake od svih ov-dje navedenih. Tlocrt je znatno izmijenjen, aproelja su naknadno oblo`ena kamenim plo-ama. Od izvornih Gotovevih zamisli sau-van je prostrani dnevni boravak i kru`ne be-tonske stube koje e, prema informacijamadobivenim od korisnika, u budunosti najvje-rojatnije do`ivjeti redizajn.

ZAKLJU^AK

CONCLUSION

Kue za odmor arhitekta Gotovca svojim pro-storno-organizacijskim i estetsko-oblikovnimpostavkama realan su autorov doprinos hu-manizaciji prostora u novonastalim vikend-na-seljima u okolici Splita. Kue, u u`em smislu,predstavljaju arhitektovo shvaanje, specifi-an pristup modernoj ladanjskoj arhitekturi uuvjetima socijalistike privrede. Tretman arti-kuliranja volumena kue govori o prepoznat-ljivom, vrlo osebujnom nainu oblikovanja.Tako je kod pojedinih kua prisutan skulptu-ralni tretman cjelokupnoga volumena kue,kao i pojedinih dijelova koji postaju akcentikompozicije. U drugom sluaju, naglasak jena velikim zidnim plohama proelja, zatim nausitnjavanju volumena kue u manje dijelovei kompoziciji volumena kue od nekoliko pre-klopljenih prizmi.

Tlocrtna organizacija svake pojedine analizi-rane kue takoer nosi autorski peat FraneGotovca. Povezivanjem unutranjega i vanj-skoga prostora, unoenjem prostornih eleme-nata tipinih za Mediteran, kao to su dvor trijem, ljetna kuhinja i vanjske terase onstvara vrlo ugodne prostore, prikladne pose-bice za koritenje u ljetnim mjesecima.

Arhitekt Gotovac uglavnom se bavio projekti-ranjem kua velikoga formata unutar urbanihpodruja s velikom gustoom stanovanja. Tekue zauzimaju najvei dio njegova stvarala-kog doprinosa suvremenoj arhitekturi Hrvat-ske. U vikend-naseljima s manjim koeficijen-tom izgraenosti s jednakom pozornou pri-stupa projektiranju kua maloga mjerila i po-sti`e jednako dobre rezultate. Prema tome,kue za odmor, zaslu`uju svojom kvalitetomumjetniku i funkcionalnu valorizaciju i mjestou povijesti suvremene hrvatske arhitekture.

216 PROSTOR 2[30] 13[2005] 207-218 V. PERKOVI Kue za odmor arhitekta Frane Gotovca Znanstveni priloziScientific Papers

Literatura

Bibliography

1. Gotovac, F. (1963.a), Humanizacija prostora,SlobodnaDalmacija, 20 (5558), 1-3.01.: 3, Split

2. Gotovac, F. (1963.b), Magija urbanizma, Slo-bodna Dalmacija, 20 (5620), 16.03.: 3, Split

3. Gotovac, F. (1963.c),Urbanistiki kadrovi, Slo-bodna Dalmacija, 20 (5638), 06.04.: 3, Split

4. Gotovac, F. (1965.), Uvala Saldun u Trogiru,Hortikultura, 11 (4): 34-38, Zagreb

5. Gotovac, F. (1979.a), Je li divlja izgradnja batoliko divlja?, Nedjeljna Dalmacija, (416) 29.04.:4, Split

6. Gotovac, F. (1979.b), Rat lukova i krovia,Nedjeljna Dalmacija, (451) 30.12.: 22-23, Split

7. Gotovac, F. (1980.), Fenomen zvan d`umbus,Slobodna Dalmacija, 36, 29.06., Split

8. Gotovac, F. (1984.a), Urbanistika torza, Slo-bodna Dalmacija, 40 (12194), 07.07.: 18, Split

9. Gotovac, F. (1984.b), Tragika mentaliteta, Slo-bodna Dalmacija, 40 (12206), 21.07.: 11, Split

10. Gotovac, F. (1986.a), Juri na grad, SlobodnaDalmacija, 44 (13251), 14.10.: 14, Split

11. Gotovac, F. (1986.b),Odreenost neodreenosti,SlobodnaDalmacija, 44 (12927), 16.11.: 18,Split

12. Gotovac, F. (1989.), Kue bez legitimacije, Slo-bodna Dalmacija, 47 (13902), 13.08.: 35, Split

13. Gotovac, F. (1995.a), Izazov prostora, ogledi ilanci, Drutvo arhitekata Splita i PB Konstruk-tor, Biblioteka Drutva arhitekata Splita, 2, Split

14. Gotovac, F. (1995.b), Fenomen zvan d`umbus,u: Izazov prostora [ur. Gamulin, M.; Pleji, R.],Drutvo arhitekata Splita i PB Konstruktor:61-63, Split

15. Gotovac, F. (1995.c), Kondicionali monta`ne iz-gradnje, u: Izazov prostora [ur. Gamulin, M.;Pleji, R.], Drutvo arhitekata Splita i PB Kon-struktor: 124-126, Split

16. Gotovac, F. (1995.d), Komisije komisijski komi-sioniraju, u: Izazov prostora [ur. Gamulin, M.;Pleji, R.], Drutvo arhitekata Splita i PB Kon-struktor: 127-129, Split

17. N. N. (1965.), Lastovo plijen sna`ne invazije we-ekend-kuica, Hortikultura, 11 (4): 49, Zagreb

18. Pervan, B. (1965.), Osvrt na provedbu Jadran-skemagistrale u podruju Omike rivijere, Hor-tikultura, 11 (4): 50-51, Zagreb

19. Smoje, M. (1965.),Weekend kuice prijete Jadra-nu, Hortikultura, 11 (4): 46-49, Zagreb

Izvori

Sources

Izvori ilustracija

Illustration Sources

Sl. 1., 2. Arhiva obitelji Boji

Sl. 3., 4. Arhiva obitelji Kokeza

Sl. 5., 6. Arhiva obitelji Buan

Sl. 7.-12. Arhiva A. Kuzmania

Sl. 13.-16. Arh. snimka: V. Perkovi

Sl. 17., 18. Arhiva obitelji Mller

Sl. 1., 5., 7.-9.,11., 12., 18.

precrtala V. Perkovi prema original-nom projektu

Znanstveni priloziScientific Papers Kue za odmor arhitekta Frane Gotovca V. PERKOVI 207-218 13[2005] 2[30] PROSTOR 217

Saetak

Summary

Summer Houses by Frano Gotovac

This paper presents summer houses designed bythe architect Frano Gotovac. The analyzed houseswere mostly built within a holiday developmentnear Split. Developments, which have grown up atrandom since the 1960s without any planning docu-mentation, have damaged the environment to acertain extent. The design of the houses was an at-tempt to make life more humane along the Adriaticcoast. However, the architect's humanizing influ-ence was restricted to just one lot; the massive con-struction in the wider coastal region has remainedunaffected. All houses were designed to fit intotheir immediate environment and the natural con-ditions of the site. The scale of the houses corre-sponds to the given site condition.The design of summer houses was based on Go-tovac's theoretical views put forward in his essays.Modern summer houses are fundamentally distinctfrom the architecture of the past. The very phenom-enon of the mass construction of summer houses isquite recent. In his design Gotovac tried to recallthe traditional way of life in a country house whichmeant living close to nature in the immediate vicin-ity of a town. Holiday houses of the past were builton large estates whereas the modern ones are builton small-size lots. Taking into consideration thisfact, contact with nature without neighbouring in-terference could only be achieved by an extremelyingenious design concept. The houses show theeconomic status of an average family in the social-ist political system. This is one of the reasons thatthey are small and predominantly built with cheapmaterials. Unlike the modest size of their interiors,the open-air terraces are quite large. This featureshows the architect's attitude and relationship tothis type of construction on the seashore and hisaim to ensure maximum outdoor comfort. Small-size rooms make people spend more time out-doors. The house functions as a mere shelter, con-ceived as a functional addition to the entire compo-sition of the lot.Boji House (1964) is located in Seget-Vranjica de-velopment near Trogir. The floor plan is rectangularin shape in the relation of 1 to 3. These relations areevident in the plan organization as well since thehouse is divided into three distinct areas: bed-rooms, living area and the internal garden-porch.Kokeza House (1956) is also located in Seget-Vra-njica development near Trogir. It is completely in-

troverted without a distant view to the sea. Thecore of the house is its centrally-placed porch and afireplace. A terrace with a barbecue and concretebenches spaced around it as well as a half-roofedkitchen make a unique spatial complex of approxi-mately the same size as the interior.Buan House (1970) is located in Slatina on thenorthern side of iovo island. As far as the volumeis concerned, the interior and exterior spaces areequally treated. Visually they are part of an integralcomposition characterized by an extraordinaryplasticity in its architectural expression. One maynotice a very restrained use of the forms of ruralDalmatian architecture which, however, do notpredominate over a modern design concept. Theseelements taken over and transformed by FranoGotovac are a shallow pitched roof, mission tiles,arches and a subdivision of the house volume.Pederin House (1970) was built on the northernside of the main road from Split. It is a residentialsingle-storey house with a specifically designedvolume which makes it quite distinct from the othersurrounding houses. It was an attempt on the partof the architect to change the conventional way ofarticulating the volume in the design of houses inthe coastal strip although it did not produce the de-sired effect on the immediate surroundings. Thehouse consists of a few overlapping prisms. Theground-floor level rises out of a man-made hillock.The contact with the environment is successfullyachieved since the house is designed to grow out ofit. The landscaped patch forms the base of the twoupper floors. The southern facade is dominated bysolid walls of various heights placed in various po-sitions along the facade wall.Boban House (1977) in Bok-Rastii on iovo islandwas built on sloping ground. It has a specific floorplan. The living room with the kitchen is not at thesame level with a bedroom, kitchen and ahalf-roofed porch with a summer kitchen. A steepstaircase connects the porch with a roof-terrace.The volume of the house is cubic in shape.Marijan House (1977) is a single-storey house, builton sloping ground in Mavartica bay on iovo is-land. The lowest level houses a living area with akitchen. The raised ground-floor accommodatesthe bathroom and the bedroom opened to the liv-ing room. The centre of the floor plan compositionis a circular staircase inside a circular concrete

space. The circular concrete wall on the roof terraceprojects out like a semi-cylinder thus introducing acircular form into the otherwise quite restrainedvolume of the house.Muller House (1980) is located in Splitska on Braisland. The ground-floor level accommodates adouble-height living room. In the back of the housethere is a summer kitchen as a typical element ofsuch houses. The first floor houses a small bed-room with a bathroom and a storeroom. The mainfeature of the otherwise calm and restrained vol-ume is an external concrete circular staircase lead-ing to the roof terrace. The northern side of thehouse is roofed by a pitched roof plane and missiontiles as quite an unusual feature of Gotovac's vo-cabulary.Summer houses designed by the architect Gotovacwith their spatial and organizational principles aswell as an aesthetic quality make an authentic con-tribution to a more humane space in newly-builtholiday developments around Split. Houses, in anarrow sense, represent a specific approach tomodern country architecture in a specific socialistpolitical system. The way the volume of the houseis articulated points to a recognizable and uniquedesign treatment. In some houses the entire vol-ume or some parts of the houses have a sculpturalquality thus becoming distinct features of the com-position. In some cases emphasis is placed on largefronts with the volume divided into smaller parts.Somewhere the composition of the volume con-sists of several overlapping prisms. Floor-plan or-ganization of each analyzed house reflects Goto-vac's typical style. Linking indoor and outdoor ar-eas and introducing some typical Mediterranean el-ements such as a courtyard porch, summer kitchenand open-air terrace are a means of creating a com-fortable summer dwelling.Frano Gotovac used to design mainly large housesin urban areas with high housing density. Thesehouses are undoubtedly his main creative contribu-tion to modern Croatian architecture. His approachto small-scale holiday house design in develop-ments with lower housing density is, however,equally careful and thorough. For this reason, hisholiday houses deserve a functional and artisticevaluation and a niche in the history of modern Cro-atian architecture.

VESNA PERKOVI]

Biografija

Biography

VESNA PERKOVI, dipl.ing.arh. Diplomirala je 1997.godine na Arhitektonskom fakultetu Sveuilita uZagrebu s temom Teniski centar u Stobreu. Od2000. godine zaposlena je na Graevinsko-arhitek-tonskom fakultetu u Splitu kao znanstvena novakin-ja-asistentica kod prof. dr.sc. Darovana Tueka naznanstvenoistra`ivakom projektu Splitska arhi-tektura 1945.-2000.

VESNA PERKOVI, Dipl.Eng.Arch. She graduated fromthe Faculty of Architecture in 1997 with her thesis onTennis Centre in Stobre. Since 2000 shehas beenemployed at the Faculty of Architecture and CivilEngineering in Split as a junior researcher assi-stant in a scientific research project Architectureof Split between 1945 and 2000 run by prof. Daro-van Tuek.