24.12

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJEBH NEZAVISNI DNEVNIK Sarajevo www.oslobodjenje.ba

SUBOTA, 24. 12. 2011.

Godina LXVIII Broj 23.353

ZAMJENIK MINISTRA FINANSIJA I TREZORA BiH TVRDI

BUD@ETA NEMA [PIRI] VARA3. strana

Boì}na poslanica kardinala Pulji}a

DNZ o Fikretu Abdi}u i Agrokomercu

FTV i Avaz sva|aju Kraji{nike

6. strana

Posao i zajedni{tvoFoto: Senad GUBELI]

2. strana

Hrvatska dobila novu Vladu

PRVI RADOVI VE] SREDINOM MARTA

DANAS PRILOG

Prijateljski odnos sa bh. Hrvatima11. strana

5. strana

NOVI PROJEKTI U ZENICI

U @I@I

2

subota, 24. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Boì}ne ~estitke kardinalu Pulji}u i bh. katolicima

Neka blagdan donese

novi optimizamU brojnim ~estitkama se isti~u èlje za proslavu najve}eg kr{}anskog blagdana u ozra~ju radosti, zdravlja i mira, kako u krugu obitelji, tako i sa bli`njimaPovodom nastupaju}eg katoli~kog blagdana Boì}a, kardinalu Vinku Pulji}u, nadbiskupu vrhbosanskom, te svim gra|anima katoli~ke vjeroispovijesti u BiH i dijaspori, upu}ene su brojne ~estitke.

Posao i zajedni{tvoNeka slavlje Boì}a u~vrsti na{u nadu i oja~a vjeru kako bismo ovaj svijet mijenjali zra~e}i dobrotom i plemenito{}u, izgra|uju}i mir, slogu i jednakopravnost me|u ljudimaKardinal vrhbosanski monsinjor Vinko Pulji} ju~er je, u boì}noj poslanici, ~estitao Boì} svim rimokatolicima u BiH. U svom obra}anju Pulji} je upozorio da ìvimo svakodnevnicu zapljusnutu ozra~jem krize prouzro~ene materijalisti~kim i relativisti~kim mentalitetom. U takvom ozra~ju manjina mo}nika stalno name}e svoja pravila i vrijednosti, koje ve}ina obi~nog svijeta ne moè po savjesti prihvatiti i slijediti. o~itovala ljubav Bo`ja, spasiteljica svih ljudi. - Upu}uju}i vam i ove godine boì}nu ~estitku, èlim da vas obasja svjetlo novoro|enoga Isusa, te vam otkrije smisao ìvljenja i smisao svakodnevnog trpljenja. Neka nam obasja staze me|usobne saradnje, prihva}anja, po{tivanja i izgra|ivanja zajedni{tva, utemeljene na vjeri u onoga koji nas u~ini djecom Bo`jom. U boì}noj ~estitki èlje su mi da ljubav Bo`ja ispuni sve na{e obitelji, kako bi u njima vladala sloga, razumijevanje, radost vjere i hrabrost ìvljenja, kaè Pulji}. êstitaju}i Boì} na poseban na~in djeci i mladima, Pulji} je zaèlio istinski doìvljaj radosti u ozra~ju ljubavi obiteljskog gnijezda, te im poru~io da u Kristu otkriju smisao ìvota i ostvarite ga po Bo`joj ljubavi. On je svim bolesnicima, nemo}nima i starima zaèlio da Isusovo ro|enje donese snagu i strpljivost u njihove ìvote, i izrazio nadu da }e oni nai}i na razumijevanje kod svojih najbliìh.

Boì}na poslanica kardinala Pulji}a

Foto: S. GUBELI]

Vjera i optimizamPovodom nastupaju}eg Boì}a, upu}ujem najiskrenije ~estitke Vama li~no, svim biskupima, sve}enicima i vjernicima, uz èlju da ovaj veliki blagdan proslavite s rado{}u, u zdravlju i miru, zajedno sa svojim najbliìm. Puno je problema s kojima smo se susretali u ovoj vrlo te{koj godini, ali se nadam da }e Boì} svima nama biti poticaj da se posvetimo promoviranju onih vrijednosti koje }e oplemeniti na{ porodi~ni i dru{tveni ìvot i koje }e sve nas usmjeriti na put mira, dostojanstva i solidarnosti, navodi se u ~estitki predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a. ^lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} u ~estitki isti~e: @elim Vam da ove blagdanske dane provedete u zdravlju, blagostanju i sigurnosti porodi~nog okruènja. Neka nam i ovi blagdani u~vrste vrijednosti me|usobnog uvaàvanja i po{tovanja, kao temelja prosperitetne zajedni~ke nam domovine BiH. Neka radosna vijest Hristovog ro|enja donese svim katolicima u BiH novi optimizam i vjeru za opstanak na ovim prostorima, kao i razumijevanje za zajedni~ki ìvot s drugim narodima u BiH. Sre}an i blagosloven Boì} navedeno je , u ~estitki ~lana Predsjedni{tva BiH Neboj{e Radmanovi}a. êstitku nadbiskupu vrhbosan-

Veliki blagdan kao poticaj

REISOVA ÊSTITKA Primite srda~ne ~estitke povodom Va{eg blagdana u ime IZ-a u BiH i moje osobno ime, sa nadom da nam dragi Bog podari me|usobno razumijevanje i solidarnost u dobru i korisnu poslu za sve ljude dobre voljeskom kardinalu Vinku Pulji}u uputio je i reisu-l-ulema Mustafa Ceri}. Primite srda~ne ~estitke povodom Va{eg blagdana u ime IZ-a u BiH i moje osobno ime, sa nadom da nam dragi Bog podari me|usobno razumijevanje i solidarnost u dobru i korisnu poslu za sve ljude dobre volje, kaè se, pored ostalog, u ~estitki. vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj, predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta BiH Denis Be}irovi}, predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta BiH Ognjen Tadi}, predsjednik FBiH @ivko Budimir, visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, predsjednik Narodne stranke Radom za boljitak Mladen Ivankovi} Lijanovi}, ministar za ljudskaprava i izbjeglice BiH Safet Halilovi}, premijer FBiH Nermin Nik{i}, predsjednik RS-a Milorad Dodik, gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen, predsjednik Vlade RS-a Aleksandar Dòmbi}, predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumdìja i mnogi drugi.

Ovisnost o bankamaPulji} kaè da je stvoren takav standard ìvota koji obi~ne ljude, koji imaju sre}u biti uposleni, goni u kreditno zaduìvanje koje stvara ovisnost o poslodavcima i bankama. - Naàlost, sve je manje mogu}nosti na}i posao te od svoga rada ìvjeti i uzdràvati svoju obitelj. Medijski nam se name}e bezna|e koje se uvla~i u nas kao ova sumorna jesenska i zimska magla i oblaci. Ljudi se udaljuju jedni od drugih. Jednima je sramotno ime Isus i zabranjuje se, drugima smeta kri` i uklanjaju ga iz svoje blizine. Uvukao se i strah od ìvota te je sve vi{e umrlih nego ro|enih. Mali ~ovjek se sve vi{e savija pod teretom dana{njeg ìvota i okruènja. Upravo u takvoj stvarnosti Bog silazi, ra|a nam se Isus Bo`ji Sin. Postaje ne samo ~ovjeku blizu nego jedan od nas, donose}i nam svjetlost nade. Zato Izaija prorok poru~uje: Narod koji je u tmini hodio, svjetlost vidje veliku; onima {to mrkli kraj smrti obitavahu svjetlost jarka osvanuPo . prorocima je navje{ten, po Duhu Svetom utjelovljen a od Marije ro|en, kao na{a svjetlost i na{a radost. Zato isti prorok poru~uje: Ti si radost umnoìo, uve}ao veselje..., jer dijete nam se rodilo, sin nam je darovan rekao je kardinal Pulji}. , Prema njegovim rije~ima, otajstvu Boì}a se radujemo jer se

Najbolje èljeêstitke povodom nastupaju}eg katoli~kog Boì}a uputili su i predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Nikola [piri}, zamjenik predsjedavaju}eg VMBiH i ministar sigurnosti Sadik Ahmetovi}, ministar

Godina vjere- Neka slavlje Boì}a, posebice u godini vjere, u~vrsti na{u nadu i oja~a vjeru kako bismo ovaj svijet mijenjali zra~e}i dobrotom i plemenito{}u, izgra|uju}i mir, slogu i jednakopravnost me|u ljudima. Svima vam èlim ~estit Boì} i na dobro vam do{lo poro|enje Isusovo, koje neka u novoj 2012. godini udijeli svoj blagoslov u dobru zdravlju, uspje{nom radu i lijepom zajedni{tvu, svjedo~e}i Bo`ju ljubav. Marija, Majka Isusova i Majka na{a, neka sa svojim sinom Isusom bude najdraì gost u na{em obiteljskom domu i osobnoj vjeri. êstitaju}i Boì}, na sve zazivam Bo`ji blagoslov i srda~no pozdravljam, hvaljen Isus i Marija, poru~io je kardinal Vinko Pulji}.D. MOCNAJ

V I J E S T I

DELEGACIJA EVROPSKE UNIJE U BiH

Ispuniti obaveze prema EUBosna i Hercegovina prioritetno mora uskladiti svoj ustav s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, stav je Delegacije Evropske unije u BiH, koji je ju~er iznio glasnogovornik Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH Andy McGuf fie. Podsjetio je da je to pravna obaveza BiH prema njenom ugovoru s Evropskom unijom, Sporazumom o stabilizaciji i pridruìvanju, i jedan je od preduvjeta za razmatranje zahtjeva za ~lanstvo u Evropskoj uniji. Zato nam je ào {to privremena zajedni~ka komisija oba doma Parlamentarne skup{tine BiH za provo|enje presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu Sejdi} i Finci nije postigla sporazum i Parlamentu predloìla nacrt amandmana za implementaciju presude, naglasio je McGuf fie. Dodao je, me|utim, da ohrabruje odluka Predsta-

vni~kog doma Parlamenta BiH o nastavku napora za provo|enje ove presude, tako {to }e Privremenoj komisiji produìti mandat, ali smatra da su potrebni konkretniji napori i politi~ka volja da bi se na{lo rje{enje za ovo krucijalno pitanje. Delegacija EU u BiH pozvala je Parlament BiH da bez odga|anja usvoji zakone o dràvnoj pomo}i i odràvanju popisa stanovni{tva uskla|ene s pravnom ste~evinom EU jer je to potrebno za napredak BiH u vezi s programom Evropske unije.

OSLOBO\ENJE subota, 24. decembar/prosinac 2011.

U @I@I

3

ZAMJENIK MINISTRA FINANSIJA I TREZORA BiH TVRDI

Budèta nema, [piri} varaFuad Kasumovi} je reagirao na najave predsjedavaju}eg Vije}a ministara o dogovoru oko dràvnog budètaNikakavdogovorkoji bi rezultirao dono{enjembudètainstitucija BiH i me|unarodnih obaveza nije postignut, a predsjedavaju}iVije}aministara BiH Nikola [piri} obmanuo je javnost da je to u~injeno. Ovo je za Oslobo|enjeju~erustvrdioFuadKasumovi}, zamjenikministrafinansija i trezora BiH. op}enje[piri}evpoku{aj da prevari javnost da je uslijedio dogovor, a sve s ciljemkako bi se legaliziralenakane da se budètski okvir nelegalno umanji . - Umjesto da predsjedavaju}iVije}a ministara BiH Nikola [piri} kao istovremeno i ~elnik Fiskalnog vije}a BiH bude u Sarajevu, on je sjednicu tog tijela vodio putem videolinka iz Banje Luke uz prisustvo premijera i ministra finansija RS-a AleksandraDòmbi}a i ZoranaTegeltije. Mjestopredsjedavaju}egVije}a ministara BiH u tom trenutku bilo je u Sarajevu, a ne Banjoj Luci. Predstavnici FBiH koji su bili u Sarajevu stali su na stranu dràve, ali ne i ~elnikVije}aministara, ocijenio je Kasumovi}. Zamjenikministrafinansija i trezora BiH naglasio je da sve dok se ne utvrdiraspodjelasredstava sa jedinstvenogra~unatrezora (JRT) BiH, a {to je od po~etka glavni kamen spoticanja, ni{ta nije dogovoreno. - Problem je nastao2010. kada su dràvneinstitucije u tu godinuprenijele 200 miliona KM u{teda. Nakontoga iz RS-a se na sve na~inetrude da nikadavi{e ne dozvolepovrabudètskog okvira BiH sa oko 1.028.000.000 na 980,2 miliona KM, zamjenik ministra finansija i trezora BiH upozorava da bi to nastavilo samo daljnje golo preìvljavanje institucija BiH.

Nove agencijeKasumovi} nagla{ava da bi to zna~ilo da ni u 2012. nema govora o novom zapo{ljavanju u institucijama BiH, bile bi ugroène kapitalne investicije, odnosno ne bi ih bilo, a upitan bi bio i ~in finansiranja novihdràvnihagencija i upravakoje su formirane u ovoj godini i cijelu 2011. preìvljavaju zahvaljuju}i grantovima i dotacijamapropisanim iz ranijebudètskerezerve (u 2010). I sam zamjenik predsjedavaju}eg Vije}a ministara i ministar finansija i trezora BiH Dragan Vranki} na sjednici Zastupni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH u ~etvrtak je sa govornice poru~io kako bi, ukoliko budèt institucija i me|unarodnih obaveza za 2012. ne bude bar na nivou 2010, moglo biti ugroèno funkcionisanje institucija dràve BiH.A. TERZI]

Zaduìvanje dràveNaime, iz Vije}a ministara BiH u ~etvrtak poslijepodne saop}eno je kako je predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Nikola [piri} tog dana odrào sjednicu Fiskalnog savjeta BiH, na kojoj je dogovoren okvir budèta za 2012. - Dogovoreno je da okvir budèta institucija BiH u 2012. bude 980,2 miliona KM, {to je za 4,65 posto manje u odnosu na usvojeni budèt iz 2010. S obzirom na to da i dalje postoje razlike u stavovima o visini zahvatanja prihoda sa jedinstvenog ra~una UIO, ministri finansija zaduèni su da obave dodatne razgovore s ciljem usagla{avanja tog pitanja, navedeno je u {turom saop}enju. No, Kasumovi} tvrdi da je sa-

Kasumovi}: Podmetanja predsjedavaju}eg

Vranki}: Manji budèt ugroàva institucije

takbudètskeosnove na ranijinivo. Tako su izdvajanja sa jedinstvenog ra~unatrezora za dràvneinstitucije sa 16,4 smanjena na 12,5 posto. S drugestrane, enormno su pove}ana izdvajanja za entitete{to je jasnovidljivo i kroz rebalanse kojim oni uve}avaju svoje budète i na taj na~inpokrivajusvojedeficite. Sada se èli dràvi nametnuti da za svo-

je potrebe, odnosno svoj budèt vr{i zaduìvanja uzimaju}i kredite za {to nema ni ustavne niti zakonske osnove. Abnormalno je da se dràvneinstitucijezaduùjukako bi krozbudètfinansiralejavnupotro{nju, naveo je Kasumovi}. Kada bi se kojimslu~ajempristalo na ono {to je [piri}naveo da je dogovoreno, odnosno smanjenje

Srbi iz regiona u Beogradu

Opozicija iz RS-a nezadovoljnaPredsjednik Srbije Boris Tadi} razgovarao je ju~er s predstavnicima Srba iz regiona o razvoju dobrosusjedskih odnosa i unapre|enju poloàja srpskih zajednica Sastanak je odràn u okvi. ruSaveta za odnose sa Srbima iz regiona. Tadi} je istakao da je Srbija svjesnasvojeodgovornosti u o~uvanju nacionalnog identiteta i ponovio da Srbi treba da budu lojalni gra|ani dràva u kojima ìve. Sastanku su iz Republike Srpske prisustvovali predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ~lan Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi}, predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Nikola[piri}, ministrica za ekonomske odnose i regionalnu saradnju @eljka Cvijanovi} i {ef kabineta predsjednika Republike Srpske Dra{ko Milinovi}. Ina~e, kritike skupu u Beogradu uputili su predstavnici opozicije u RepubliciSrpskoj, kao i predstavniciSrba iz FederacijeBosneiHercegovine, koji nisu pozvani na ovaj sastanak. Zastupnica SDP-a u federalnom Parlamentu Mira Ljubijanki}ukazuje da Tadi} ne bi trebalo da odbacuje dio naroda u Federaciji BiHa predsjednikopozicione , Demokratske partije iz Republike Srpske Dragan âvi} smatra da je i njima bilo mjesto na susretu s predsjednikom Srbije. PoredpredstavnikaSrba iz Bosne i Hercegovine, sastanku su prisustvovali predstavnici Srba iz Republike Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Slovenije, Rumunije, Ma|arske i Albanije.

ALKALAJ U KANADI

DENIS BE]IROVI]

ZLATKO LAGUMD@IJA

ALEKSANDAR D@OMBI]

Podr{ka BiH ka NATO-uMinistar vanjskih poslova Sven Alkalaj boravio je u zvani~noj posjeti Kanadi, na poziv ministra vanjskih poslova Kanade Johna Bairda. Tokom posjete se sastao s ministrom odbrane Kanade Peterom MacKayom i zamjenikom ministra za dràvljanstvo i imigraciju Neilom Yeatesom. Odrào je sastanak i s ambasadorima Albanije, Hrvatske, Makedonije, Srbije, Turske i {efom kancelarije EU u Kanadi, te predstavnicima bh. dijaspore. MacKay je potvrdio podr{ku Kanade punopravnom ~lanstvu BiH u NATO MAP-u i kona~no NATO-u i naglasio da }e ona biti izraèna i na samitu NATO-a u maju 2012. u Chicagu.

êstitka Borisu [premuPredsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta BiH Denis Be}irovi} uputio je, povodom konstituiranja 7. saziva Sabora Republike Hrvatske i imenovanja za predsjednika, ~estitku predsjedniku Sabora Borisu [premu. @elim iskoristiti ovu priliku i izraziti duboko uvjerenje da }emo zajedni~ki raditi na daljnjem razvoju i unapre|enju na{ih dosada{njih me|uparlamentarnih odnosa, u duhu dobrosusjedstva i prijateljstva, te tradicionalnih vrijednosti koje povezuju na{e zemlje i na{e gra|ane, navodi se u ~estitki, saop}eno je iz Parlamenta BiH.

Zajedno jo{ sna`nijePredsjednik Socijaldemokratske par tije (SDP) Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdìja ~estitao je ju~er Zoranu Milanovi}u na imenovanju za predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Iskreno se nadam da }e na{e prijateljske domovine, predvo|ene socijaldemokratskim par tijama Hrvatske i BiH, jo{ sna`nije kora~ati ka ujedinjenju putem punopravnog ~lanstva u NATO-u i Evropskoj uniji, kao i sve ostale zemlje na{eg regiona, navodi se u Lagumdìjinoj ~estitki koju prenosi Centar za informisanje Socijaldemokratske par tije Bosne i Hercegovine.

Bez zajedni~kih sjednicaPremijer RS-a Aleksandar Dòmbi} kaè da se u narednom periodu ne}e odràvati zajedni~ke sjednice vlada RS-a i FBiH. Moramo po{tovati zaklju~ak Narodne skup{tine prema kojem je Vlada FBiH izabrana na neustavan na~in, rekao je za Srnu. Parlamentarac EPa Jelko Kacin podnio je na sastanku u Bruxellesu prije nekoliko dana amandman kojim je pozvao da se odràvaju zajedni~ke sjednice vlada RS-a i FBiH. Amandman je sada dio zajedni~ke izjave Zajedni~ke komisije za evropske integracije Parlamenta BiH i Delegacije Evropskog parlamenta za odnose s Albanijom, BiH, Srbijom i Crnom Gorom.

4

DOGA\AJI


OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANAOHR ne doprinosi stabilizaciji stanja u BiH

NSRS o ekonomskoj politici za 2012.

NSRS: Zakoni bez ve}ih promjena

Spisak lijepih èljaPremijer RS-a priznao je da Svjetska banka predvi|a za BiH rast BDP-a u narednoj godini od 0,6 posto, no njegova vlada ostaje pri projekciji rasta od 2,5 posto u RS-u

Neboja Radmanovi,srpski lan Predsjednitva BiH

DOBAR LO[

ZAO

Glasovima poslanika vladaju}e koalicije i odbacivanjem svih amandmana koje je uloìla opozicija u Narodnoj skup{tini Republike Srpske usvojeni su ju~er Zakon o PIO i Zakon o pravima boraca i RVIRS-a.

SULEJMAN TIHI]Predsjednik SDA najavio novo okupljanje {estorke za srijedu, 28. decembar, sa dnevnim redom na kojem su prve ta~ke dogovori o tri zakona iz evropskog paketa, zatim budèt, dok je pitanje formiranja Vije}a ministara i podjele mjesta u agencijama u drugom planu.

Ni{ta od reformiIako najavljeni kao reformski zakoni, pod pritiskom sindikata, Uni je po slo da va ca RS-a i udruènja koja okupljaju bora~ke kategorije Vlada je odustala od korjenitih zahvata u ovim zakonima, pa je jedina su{tinska promjena izdvajanja iz Zakona o PIO prava ste~enih po osnovu u~e{}a u ratu, koja }e biti definisana Zakonom o pravima boraca i uredbama Vlade RS-a. U Narodnoj skup{tini RS-a ju~er je otvorena i rasprava o ekonomskoj politici Republike Srpske za 2012. godinu kojom se planiraju pozitivan privredni rast, smanjenje nezaposlenosti, ja~anje aktivnosti dràve na planu podr{ke privredi i pokretanje zna~ajnih investicionih projekata. - Ciljevi ekonomske politike za narednu godinu su i o~uvanje socijalne stabilnosti, uz dodatnu socijalnu pravednost, zadràvanje i ja~anje fiskalne stabilnosti, reforma javne uprave, borba protiv korupcije i kriminala i evropske integracije, naveo je

pre mi jer RS-a Ale ksan dar Dòmbi}. Rekao je da se procjenjuje da }e trend privrednog rasta biti nastavljen u 2012, {to }e RS odrediti kao subjekat koji nastoji da, prije svega, zadrì i oja~a fiskalnu i makroekonomsku stabilnost, ali i ekonomsku poziciju u regionu. Premijer je istakao i opredijeljenost Vlade Srpske za ulaganje

TONÎ STANIÎ]Veleposlanik Hrvatske u BiH Ton~i Stani~i} u razgovoru za Oslobo|enje potvrdio da su i budu}i premijer i budu}a ministrica vanjskih poslova vrlo ~vrsto i jasno opredijeljeni oko osnovnih pitanja opstojnosti i stabilnosti BiH, uklju~uju}i i poloàj Hrvata u njoj.

D@OMBI]EVE PROCJENE Trend privrednog rasta }e biti nastavljen u 2012, {to }e RS odrediti kao subjekat koji nastoji da zadrì i oja~a fiskalnu i makroekonomsku stabilnost, ali i ekonomsku poziciju u regionuu javne investicije, prvenstveno u putnu infrastrukturu, te energetski sektor i poljoprivredu, na temelju ~ega je Vlada projektovala i rast BDP-a od 2,5 posto u narednoj godini. Opozicija je ostala jedinstvena u ocjeni da je projektovana ekonomska politika spisak lijepih èlja bez utemeljenja u realFoto: Samir KARI]

nim mogu}nostima privrede RS-a, isti~u}i da iz istih razloga ne}e biti mogu}e ni realizirati sve obaveze iz budèta za 2012. koji je predvi|en u iznosu od milijardu i 820 miliona KM. Odgovaraju}i na navode opozicije, Dòmbi} je istakao da su oni neutemeljeni i politikantski. On je priznao da Svjetska banka predvi|a za BiH rast BDP-a u narednoj godini od 0,6 posto, ali da, kada je u pitanju RS, Vlada ostaje kod projektovanog rasta jer se nada otpo~injanju velikih investicijskih radova.

Budèt u utorakNastavak 6. posebne sjednice NSRS-a bi}e odràn u utorak, kada }e se osim o ekonomskoj politici, poslanici izjasniti i o prijedlogu budèta RS-a za 2012. godinu. Premijer RS-a najavio je da }e 29. decembra biti odràna jo{ jedna, posebna sjednica NSRS-a, na kojoj }e biti donesena odluka o privremenom finansiranju institucija RS-a u 2012. u slu~aju da na budèt neki od klubova naroda u Vije}u naroda RS-a uloì prigovor povrede vitalnog nacionalnog interesa, koji bi onemogu}io da novi budèt stupi na snagu 1. januara naredne godine.G. KATANA

NARODNO POZORI[TE RS-aPrva banjalu~ka opera, nakon gotovo {est godina priprema, izvedena u Narodnom pozori{tu u Banjoj Luci. Libreto za operu o Banjalu~anki Safikadi koja se, prema legendi, zaljubila u austrijskog vojnika napisao je Slavko Pogorelec, banjalu~ki pisac posve}en historiji svog grada.

VIJEST U OBJEKTIVUSANEL KUSTURICADirektor Sparkasse banke Sanel Kusturica u razgovoru za Oslobo|enje najavio da ova banka ne odustaje od intenzivnog kreditiranja. Samo za 11 mjeseci ove godine plasirali su 260 miliona KM novih kredita, od ~ega je vi{e od 60 posto odobreno privredi.

Certifikati Ira~animaNa Univerzitetskom klini~kom centru Tuzla ju~er je dodjelom cer tifikata zavr{en projekat edukacije ira~kih ljekara, fizioterapeuta i proteti~ara. Projekat je finansirao Dràvni ured SAD-a, a implementatori su bili Univerzitetski klini~ki centar Tuzla i Marshall Legacy Institute iz SAD-a. U protekle tri sedmice je na Odjeljenju za protetiku i or totiku Klinike za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju i u Edukativnom centru za or totiku i protetiku UKC-a Tuzla odràn edukativni trening za ira~ke zdravstvene profesionalce. Edukacija se sastojala od stru~nih predavanja i prakti~nog rada.

VIJEST U

BROJU

KM iznosi naknada za odvojeni ìvot poslanicima federalnog Parlamenta koji ne ìve u Sarajevu.

800


DOGA\AJI

5

PRVI RADOVI VE] SREDINOM MARTA

Novi projekti u ZeniciTurki}ev i Bostjan~i}ev prijedlog Bilinog poljaFoto: M. TUNOVI]

Bilino polje sa kapacitetom od 30.000 gledalaca moglo bi postati realnost, vjeruju arhitekte Bernard Bostjan~i} i Zvjezdan Turki}Projekt glavne gradske magistrale u Zenici (GGM), ~iji radovi trebaju po~eti sredinom marta 2012. godine,i arhitektonskihrje{enjarekonstrukcije i dogradnjestadionaBilino polje, predstavljeni su ju~er u velikoj sali Bosanskog narodnog pozori{ta Zenica. Dugotrajni aplauz oko 500 prisutnih ljudi iz javnog, kulturnog, privrednog i sportskog ìvota grada i Kantona,ali igra|anakoji su èljeli vidjeti projekte zna~ajne za svoj grad, najbolji je pokazatelj da su op}inari napravili pun pogodak sa ovom prezentacijom.Smajlovi}: Pri~a o GGM-u stara je 30-40 godina i kona~no smo je priveli kraju

Saobra}ajniceKada je u pitanju GGM, radi se o gradsko-prigradskoj magistralnoj saobra}ajnici namijenjenoj povezivanju ulazno-izlaznih pravaca. Funkcija joj je da obezbijedi brz i proto~an saobra}aj i poveè primarnu i sekundarnu uli~nu mreù, prevashodno sa autocestom na koridoru 5c. Period implementacije je 24 do 36 mjeseci, a izvor finansiranja su kreditna sredstva

od 25 miliona ameri~kih dolara. - Pri~a o GGM-u stara je 30-40 godina i kona~no smo je priveli kraju. Danas znamo sve bitne podatke, znamo cijene, izvo|a~e i mislim da }emougovorpotpisati u januaru. To je najve}i saobra}ajni projekat u istoriji Zenice. On zna~i novi pristup, novi razvoj Zenice, bolje uvezivanje unutra{njeg saobra}aja, bolje uvezivanje grada s desne i lijeve obale rijeke Bosne, bolje uvezivanje na M17, na koridor 5c, istovremeno uz izmjenu kompletne infrastrukture gdje saobra}ajnica prolazi. Tako|e, on zna~i angaòvanje doma}e gra|evinske operative, novo zapo{ljavanje, otvaranjenovihperspektiva, kazao je Husejin Smajlovi}, na~elnik Op}ine Zenica.

Haris Ibrahimagi}, stru~ni saradnik u op}inskojSlu`bi za komunalne poslove i ekologiju, istakao je kako se u prvojfaziradi 3,25 km gradske dionice gabarita 24,25 m sa servisnim i veznimsaobra}ajnicama, izgradnjom infrastrukture i kru`nih raskrsnica. Po provedenojme|unarodnoj proceduri, svi radovi, uklju~uju}i i nabavku opreme i materijala za rekonstrukciju vodovodne i kanalizacionemreè, cijevi za sistem daljinskog grijanja, po sada{njim tenderskim cijenama ko{tali bi oko 27 miliona KM. Po~etak radova je predvi|en za 15. mart. Za razliku od GGM-a, pri~a o Bilinom polju se otvara... Ju~er su prezentovana arhitektonska rje{enja rekonstrukcije i dogradnje ze-

ni~koghramanogometa, koja su zasebno uradile poznate arhitekte Bernard Bostjan~i} i Zvjezdan Turki}. Stadion bi, po njihovim rje{enjima, trebao imati kapacitet od 30.000 sjede}ih mjesta, imao bi dvije etaè, a izgradnja bi tekla etapno, u skladu sa prilikama i mogu}nostima.

Biranje stadiona- Mislimo da je sazrelovrijeme da gra|ani Zenice kaù {ta misle o potrebama kad je u pitanju Bilino polje. Ovo {to je ponu|eno na prezentaciji su dvijesamoinicijativneponude koje su samo osnovica i po~etak rasprave o tome {ta èlimo. Bez projektovanja, bez osmi{ljavanja, nemate nikakve {anse, a kada to krenete, kad znate {ta ho}ete, onda

su sve varijante mogu}e. Nije isklju~eno da se moèaplicirati kod razli~itihfondova. Nadamo se ozbiljnijojpodr{ci idrugih, istakao je HusejinSmajlovi}, prvi~ovjekZenice, dodav{ikako je u posljednjih pet godina Op}ina uloìla 55 miliona KM u sportsku infrastrukturu. Haris Dilaver, nogometa{ êlika, u ime sportista je rekao kako je ovo veliki i hrabar poduhvat i da je potrebno uloìti puno energije, znanja, napora i sredstava kako bi se on ostvario, ali i da bi nakon svega {to je Zenica u~inila za promociju dràve BiH, kona~no bio red da regionalne, entitetske i dràvne strukture prepoznaju i podrè zdrave projekte koji donose dobrobit dru{tvu u cjelini. M. DAJI]

TAKORE]I... OBE]ANJAOd 1.043 obe}anja koja su dale u predizbornim i postizbornim dokumentima ~etiri partije na vlasti u FBiH (SDP, SDA, NSRB i HSP) ispunjeno je svega 12, a 234 jo{ nisu ni zapo~eta, re~eno je ju~er na pres-konferenciji Udruènja gra|ana Za{to ne iz Sarajeva. êtiri partije na vlasti u FBiH dale su u predizbornim programima i postizbornim koalicionim dokumentima 1.043 obe}anja. SDA najvi{e 432, zatim slijedi SDP - 350, NSRB - 144, dok HSP nikada nije dostavio svoj program niti ga je u~inio javnim na bilo koji na~in.

6

DOGA\AJIVIJESTI


OSLOBO\ENJE

DNZ o Fikretu Abdi}u i Agrokomercu

Organizovani kriminal najve}a prijetnjaNajve}a sigurnosna prijetnja BiH je definitivno organizirani kriminal. To je regionalni problem s kojim se susre}u sve zemlje zapadnog Balkana i problem koji moramo rje{avati na regionalnom nivou, istakao je ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi} u intervjuu za Fenu. Paralelno s tim, moèmo re}i da ide i prijetnja od terorizma, koja je globalni problem za koji nijedna zemlja ne moè re}i da }e je zaobi}i, pa tako i BiH. Svakodnevno radimo na tome da se teroristi~ki akti u BiH ne dogode, kazao je Ahmetovi} i dodao da je tre}i izazov korupcija, a koja je sigurno uzela maha u BiH.

FTV i Avaz sva|aju Kraji{nikeNe}e biti nikakve destabilizacije, Abdi} je razo~aran i trebat }e ga nagovarati da se vrati, a o tome ne èli ni razmi{ljati sve dok ne postane slobodan ~ovjek, rekao je ju~er u Biha}u Rifat Doli}Povodom najavljenog pu{tanja na slobodu Fikreta Abdi}a, po odluci Povjereni{tva Republike Hrvatske za prijevremeni otpust u martu 2012, u Biha}u je ju~er odrànapres-konferencijaDemokratske narodne zajednice na kojoj je predsjednikstrankeRifatDoli} optuìo Federalnu televiziju i Dnevni avaz da predimenzioniranjem problema, zastra{ivanjem i prijetnjama èle ponovo izazvati podjele u Krajini.

Zavadi pa vladaj

Identificirane dvije osobeU Klini~kom centru u Tuzli ju~er je izvr{ena identifikacija dvije osobe stradale u toku proteklog rata. Identificiran je Ibrahim (Ahmeta) ôrmehi}, ro|en 12. juna 1952. godine, stradao u maju 1992. u mjestu Liplje, op}ina Zvornik, ekshumiran u septembru 2005. u Liplju. Druga osoba koja je identificirana je Nedàd ([erifa) ôkerovi}, ro|en 1. juna 1968. u Skelanima, nestao u maju 1992. u Skelanima, ekshumiran iz masovne grobnice Skelani u Srebrenici 2006. godine iz koje je ekshumirano deset spaljenih `rtava, od kojih je do sada identificirano osam osoba, kazala je za Fenu glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla êngi}.

- Po sistemu zavadi pa vladaj iz Sarajeva se Krajini ponovo poklanjaju sukobi i podjele, a za sebe bi da uzimajuglasove i vlast. Ne}ebitinikakvedestabilizacije i napominjemo da je Abdi}razo~aran, da }e ga trebati puno nagovarati da se vrati, a on o tome ne èli ni razmi{ljati sve dok ne postane slobodan ~ovjek, kazao je Doli}. Po njegovom mi{ljenju, svu pa`njutrebalo bi poklonitiAgrokomercu i prijedlogu da se Fikret Abdi} posveti ekonomiji i obnovi ovog prehrambenog giganta, a to moè raditi i iz Hrvatske. - Abdi}ev prijedlog za Agrokomerc, naravno, nije detaljan i po-

Rifat Doli}: Agrokomerc je mogu}a misija

tpun, jer nemanamjeruotkrivati sve ideje onima koji su ko~ni~ari revitalizacije Agrokomerca. Ali je ta misija mogu}a, jer imamo desetineinìnjerakoji su gradiliAgrokomerc i kojijedva~ekaju da ponovo uzmustvar u svojeruke, imamovolonterekoji su spremniraditisamo za topli obrok. Od 450 postoje}ih hala, dovoljno bi bilovratitiproizvodnju bar u 100 njih. FederalnaVlada jeste dovela Agrokomerc u dubiozu od 200 miliona, ali Agrokomerc ima tolikuvrijednostimovine samo u inostranstvu, a red je da dràva dio dugova i otpi{e,ili reprogramira, objasnio je Doli}osnovne

POLITIKA DNZ-a U slu~aju da im federalna Vlada, koja je titular vlasni{tva, ne ustupi Agrokomerc, Abdi} i DNZ su opet pobjedniciplanove za Agrokomerc. U slu~aju da im federalnaVlada, koja je titular vlasni{tva, ne ustupi Agrokomerc, Abdi} i DNZ su opet pobjednici jer bi se dràliteze da su bili u stanjuobnovitiovajprehrambeni gigant, ali da im Federacija to nijedozvolila, {to se uklapa u njiho-

vuteorijuzavjere o podjeli i kontroli Kraji{nika.

7.300 dioni~araNakon toga bi se ~ekala odluka Suda u Strasbourgu, jer, prema rije~ima Doli}a, oko 7.300 dioni~ara definitivno }e dobiti presudu koja }e barem potvrditi raniju presudu Doma za ljudska prava u BiH, koji je utvrdio da dioni~ari imaju vlasni{tvo nad 53 posto Agrokomerca. U tom slu~aju, ve}ina dioni~ara ponovo bi za taj posao traìla stru~nost i iskustvoFikretaAbdi}a, smatraju u DNZ-u. F. BENDER

Sudsko vije}e jo{ nije donijelo odluku

Karadì} traì smanjenje optu`niceOptu`nica protiv Sa{e Dujmovi}aTuìlac Posebnog odjela za ratne zlo~ine Tuìla{tva BiH podigao je optu`nicu protiv Sa{e Dunovi}a, zvanog Si}o, ro|enog 1973. godine u Mrkonji}-Gradu, saop}eno je iz Tuìla{tva BiH. On se tereti da je okviru sistematskog napada Vojske RS-a, pripadnika milicije i paravojnih formacija, kao pripadnik 17. lake pje{adijske brigade Klju~, sudjelovao u progonu Bo{njaka i Hrvata na podru~ju op}ine Klju~, te da je po~inio ubistva civila zbog njihove nacionalne, vjerske, politi~ke i etni~ke pripadnosti. Optuèni je li~no ubio tri civila, tako {to je jednog civila pu{kom gurnuo naprijed, te mu pucao u le|a. Od tih hitaca je odmah podlegao. Potom je naredio dvojici maloljetnika da klanjaju ispred njega, pa kad su kleknuli na zemlju, pucao im je u le|a. Od tih hitaca su odmah podlegli.

Karadì} je od Sudskog vije}a zatraìo da se iz optu`nice protiv njega izbace ~etiri incidenta granatiranja i {est incidenata snajperskog djelovanja u SarajevuSudskovije}eHa{kogtribunala jo{ nijedonijelo odluku o zahtjevu Radovana Karadì}a da se iz njegove optu`nice izbaci deset incidenata granatiranja i snajperisanja Sarajeva, potvr|eno nam je ju~er u Uredu za odnose s javno{}uMe|unarodnogkrivi~nogsuda(MKSJ).

Slu~aj Mladi}Prvi predsjednik Republike Srpske Radovan Karadì}, kojegha{kotuìla{tvotereti za najteà krivi~nadjela, genocid, zlo~ineprotiv~ovje~nosti i kr{enje zakona i obi~aja ratovanja, zatraìo je od Sudskogvije}a da se iz optu`niceprotivnjega odstrani deset doga|aja vezanih za kampanju granatiranja i snajperisanja opkoljenog Sarajeva. Rije~ je o ~etiriincidentagranatiranja i {estincidenatasnajperskogdjelovanja, koji su ve} odstranjeni iz optu`niceprotivnekada{njegzapovjednikaVojskeRepublikeSrpskeRatkaMladi}a. Obrazlaù}isvojzahtjev, Karadì} je kazao da,

ukoliko ha{ko tuìla{tvo smatra kako moè dokazatiMladi}evuodgovornost za zlo~ine u Sarajevu bez tih doga|aja, onda to treba primijeniti i na njega. Karadì}evom zahtjevu usprotivilo se ha{ko tuìla{tvo, kojesmatrada su u predmetimaprotiv njega i Ratka Mladi}a okolnosti druga~ije. - Razli~ite stvari se moraju cijeniti u predmetimaprotivKaradì}a i Mladi}a. Predlaù}i kako da se vodislu~aj RatkaMladi}a, tuìla{tvo je cijenilonekefaktorepoputprirodezlo~ine, njegovog navodnog u~e{}a u njima, interesa `rtava, mogu}eduìnesu|enja, mandataTribunala, kao i mogu}nost slabog zdravstvenog stanja Mladi}a, a ove okolnosti su znatno razli~ite u odnosu na Karadì}a, objasnilo je tuìla{tvo MKSJ-a.

Naporan tempoKaradì} je u novembru zatraìo da sudski proces koji se protiv njega vodi prije izno{enja dokaza optu`be o genocidu u Srebrenici bude prekinut na mjesec, no Sudsko vije}e je odbilo njegov zahtjev. Karadì} se, ipak, u decembru nijepojavio u sudnicizbogbolesti, a prethodno se àlio na naporan tempo koji mu je tuìla{tvo zadalo, te propuh kojem je u sudnici izloèn. Su|enje }e biti nastavljeno 10. januara. J. F.

Opkoljeno Sarajevo: Granatiranje i snajperi


DOGA\AJIVIJESTI

7

OSLOBO\ENJE I NEZAVISNE NOVINE PREDSTAVLJAJU USPJE[NE @ENE: Nikolina Jelisavac, glumica

Nisam zaboravila ko samUspjeh ne veèm za popularnost, jer dobrom karijerom smatram kvalitetno trajanje na sceni- Da nisam glumica, bila bih ne{to {to mi je su|eno da budem, a ta sudbina me ne bi odvela daleko od umjetnosti. Bila bih vezana za pozori{nu ili filmsku umjetnost, zanimaju me scenografija, kostim, maska i svi elementi koji su vezani za umjetnost. Perfekcionista sam u poslu i ne samo u poslu nego uop{te. Volim da posao bude ~ist, organizovan, da se zna kako i {ta ide. Perfekcionista sam do one mjere koja mi dozvoljava da djelujem nesputano, da se igram i da mu sluìm sa zadovoljstvom, pri~a Nikolina Jelisavac, banjalu~ka glumica, dobitnica brojnih nagrada, priznanja i pohvala. jer nisam ni sanjala da bi mi se to moglo desiti. Nikad mi nisu bile motiv, pa su mi ~esto bile iznena|enje. Dolazile su mi u nekoj logi~noj fazi, u mom gluma~kom razvoju. [to se ti~e uloga, izdvojila bih onu Viole u Bogojavljenskoj no}i Milene u , Porodi~nim pri~ama, Ma{e u Tri sestre, Katarine u Sveti Georgije ubiva a`dahu Pavke u , Narodnom poslaniku te uloge , u 32. decembru i Motelu Nana, rekla je Nikolina. Kaè da je porodica zaista podràva, iako u po~etku nisu razumjeli sistem, kako to sve funkcioni{e u pozori{tu i kako to da se na probe ide no}u. Nisu razumjeli na kakvim sam to mukama i problemima. Trebalo im je dosta vremena da razumiju, ali podràvaju me jer su vidjeli da ja to stvarno volim, te da se tu ostvarujem. Na neki ~udan na~in sam uspjela da ih uvu~em u to i da budu inficirani pozori{tem, te da mi budu prava podr{ka. Pruàju mi oslonac i dom, uvijek imam gdje da se vratim, kaè ova uspje{na glumica. Iz svega navedenog, jasno se vidi da je rije~ o jednoj sasvim prirodnoj, mladoj osobi, koju brojni uspjesi i priznanja nisu promijenili i nisu bacili sjenu na njenu vedru li~nost i vedar duh. Za sebe misli da je neposredna, pouzdana, sebi na {tetu - neodlu~na, bri`na i strpljiva.

Prednost pozori{tu

Foto: A. ÂVI]

Pored glume u pozori{tu, glumili ste u mnogim filmovima i serijama. Koje uloge su Vam draè? - Ne mogu da pravim pore|enje tog tipa. I jedno i drugo vrlo je zanimljivo, na neki na~in vrlo sli~no, a na drugi, opet, razli~ito. Imam vi{e iskustva u pozori{tu, s obzirom na to da sam tu nekako sigurnija, jer sam na svom terenu, gdje se slobodnije osje}am. Mogu da kaèm da bih voljela da ta iskustva budu podjednaka, da se usavr{im malo vi{e na televiziji i filmu. Pozori{te nosi jednu odre|enu vrstu ljepote i draì koju televizijski projekti nemaju. Trenuci kada se de{ava ono ne{to u vazduhu su neprocjenjivi, tako da mi je pozori{te za nijansu bliè.

Broja~ budètske potro{njeU centru Sarajeva ju~er je pokrenut broja~ budètske potro{nje, koji }e 24 sata dnevno prikazivati podatke i sluìti kao podsjetnik na koli~inu novca poreskih obveznika koju institucije u BiH potro{e tokom godine. Displej broja~a, iz sekunde u sekundu, prikazuje budètsku potro{nju svih nivoa vlasti, od distrikta Br~ko, preko op}inskih i kantonalnih do nivoa BiH. Centar za zastupanje gra|anskih interesa iz Sarajeva saop}io je da su od po~etka godine do ju~er institucije svih nivoa vlasti u BiH potro{ile 8.470.440.000 KM budètskog novca, {to je 275 KM u sekundi, a ne{to manje od milion KM na sat. Za rad dràvnih slu`benika, odnosno njihovu doìvotnu sinekuru, iz dèpova poreskih obveznika izdvojeno je vi{e od 3,2 milijarde maraka.

Neo~ekivani momentiIsti~e da sve te nagrade i priznanja na nju, kao li~nost, nisu uticale, te im nije dozvolila da je nose i da zaboravi ko je ona zapravo. Kao glumicu su je mijenjale jer su, sa jedne strane, pruàle sigurnost i potvrdu da je u poslu u kojem treba da bude i da nije zalutala. Sa druge strane, kaè ona, vr{ile su blagi pritisak na nju i stavile joj odgovornost na le|a, odgovornost koja je njoj bila najteà. Nikolina navodi da za svaku ulogu vaè nova pravila, a va`no je, dodaje, da postoji neki normalan odnos prema svemu tome. Bilo je neo~ekivanih momenata kad sam primala nagrade,

Nikolina kaè da joj nije te{ko u djelo provesti transformacije po kojima je, izme|u ostalog, poznata. Bitno je, isti~e, obuhvatiti psihologiju lika i tada sve dolazi samo po sebi. Kada se dobro analizira lik, dobro uradi ono {to se podrazumijeva, obuhvati i usvoji su{tina, neke stvari izlaze iz njenog gluma~kog tijela i dobijaju svoj izraz.

Osje}aj slobodeVolim uloge koje su karakterno dalje od mene, od moje li~nosti. Transformacija za sobom povla~i neku masku koja mi omogu}ava da se prili~no slobodno osje}am, i otvara mi se dodatni prostor gdje sam slobodna da probam sve ono {to bez maske, u toj mjeri, ne bih proba-

la objasnila je ona. Iskreno pri, znaje da je bilo trenutaka kada je pomi{ljala da odustane od glume, ali to su bili momenti sitne slabosti i preispitivanja. To je, kako kaè, prihvatila kao dio svoje gluma~ke li~nosti. Moram re}i da uspjeh ne veèm za popularnost, jer dobrom karijerom smatram kvalitetno trajanje na sceni. Stvari nikad nisam prepu{tala slu~aju. Svakom ulogom sam se iznova morala dokazivati i nisam o~ekivala da }e mi neko pomo}i u karijeri, kazala je. Mlada glumica cijeni mnoge gluma~ke li~nosti, ali nema uzore i idole, jer se nikad nije vodila ne~ijim uspjehom.Biljana SAVI] i Jasna FETAHOVI]

Policiji SBK-a 20 vozilaMinistar unutra{njih poslova SBK-a Jozo Lu~i} ju~er je policijskim upravama i stanicama uru~io klju~eve za 20 novih vozila, vrijednih 580.000 KM. Obnavljanje voznog parka novim vozilima, od kojih je 15 marke polo, tri golfa {est i dva transportera, jedan je od efikasnijih na~ina ispunjenja standarda potrebnih u operativnom radu policijskih slu`benika, rekao je Lu~i}. On je naglasio da ovo ministarstvo preduzima sve aktivnosti na kontinuiranom odràvanju i unapre|enju materijalno-tehni~kih pretpostavki neophodnih za rad policije, ~ime se ja~a i efikasnost rada. Lu~i} je ocijenio da rezultat rada policije nije potpun bez u~e{}a gra|ana, te uz zahvalnost, pozvao gra|ane da i dalje sara|uju.

Drugi o NikoliniAnja Stani}: Nikolina je fenomenalan partner, neko od koga se moè mnogo toga nau~iti i mislim da je ona za svakog mladog glumca uzor. Vrlo je posve}ena poslu, predana, vidi se velika ljubav prema pozori{tu i ulogama, vrlo je inspirativna. Ima veliku odgovornost prema onome {to radi, a samim tim i njeni kriteriji su visoki, {to je za ovaj posao veoma bitno. Kad radim uloge s njom, ona na mene djeluje stimulativno i inspirativno. Sla|ana Zrni}: Skoro 20 godina traje prijateljstvo izme|u Nikoline i mene, pa je nekako doìvljavam kao sestru. Ona, od svih nas glumaca koji radimo, najvi{e vjeruje da se ~uda mogu desiti. Mislim da je to nekako i prati i da joj se ostvaruje ono {to zamisli. Na sceni je vrlo racionalna, precizna, ta~na, profesionalna i odgovorna. Vrlo je uporna i tvrdoglavapremasebi. Ono {to nju kao glumicu karakteri{e jeste {to, zaista, iz predstave u predstavu, iznena|uje. Jako je posve}ena porodici, vezana je za nju i kao svi, ima neke svoje probleme i dileme, ali dilema za glumu kod nje ne postoji, jer je apsolutno tome posve}ena.

Emocije Mnogi Vas smatraju za jednu od najljep{ih èna na{e scene. U ~emu je tajna Va{e ljepote? - Iskreno, ne doìvljavam se tako. Sa jedne strane mi imponuje, a sa druge se stidim, ne znam za{to, ali to je tako. Ne smatram sebe ljepoticom i fatalnom ènom. Ja sam normalna èna koja se bavi poslom koji voli. Mo`da je ta ljubav prema poslu ne{to {to donosi harizmu i to ljudi prepoznaju ili me gledaju kroz uloge koje sam igrala, pa u tome vide neku ljepotu. [ta Vas moè rastuìti, a {ta razveseliti? - Prili~no sam emotivna i empati~na osoba. Mislim da je to u nekoj mjeri dobro, a u nekoj ne. Doti~u me stvari koje ne bi trebalo da me ti~u, te dosta vremena odvajam za njih. Rastuìti me moè mnogo toga, svakodnevne sitnice koje primje}ujem na ulici, rije~i, kad u nekome prepozna{ èlju da ne{to èli, a ne moè to ostvariti, tuge u porodici i me|u prijateljima. Te{ko mi je da se nosim sa takvim stvarima. Razveseliti me mogu neke obi~ne male stvari, kao {to su razgovori, nekoliko mojih drugova, dobra muzika, predstava, film... Otvorena sam i ne {tedim svoje emocije, koje su jako va`ne u mom poslu.

Pomozimo Sanji!Sanja Lati} - Rami} je 34-godi{nja Sarajka, studentica {este godine Medicinskog fakulteta, boluje od maligne bolesti. Ura|en joj je operativni zahvat na Maksilofacijalnoj hirurgiji KCUS-a, me|utim, nije bilo uspjeha. Sanji je postavljena dijagnoza akutne mijeloi~ne leukemije. Ljekari su joj predloìli transplantaciju mati~nih stanica koju bi trebalo izvr{iti u inostranstvu. Za navedenu transplantaciju je potreban novac, koji Sanja i njena porodica ne mogu prikupiti bez pomo}i dobrih ljudi. Svi koji su u mogu}nosti pomo}i, to mogu u~initi uplatom na ìrora~un kod Unicredit banke: 40415635000 transakcijski ra~un: 3386902535256911 sa naznakom za Sanju Lati} - Rami}, za transplantaciju ko{tane srì. Mi. D.

8

CRNA HRONIKAPripadnici MUP-a USKa rasvijetlili su provalnu kra|u u trgovinu ra~unarske opreme Digital Duri} u biha}kom naselju Ozimice, koja se desila sredinom decembra, i priveli osumnji~enog. Tom prilikom je ukradeno pet laptopa, pet fotoaparata i ~etiri torbe za laptop. Kako je saop}ila policija, radi se o 14-godi{njaku, protiv kojeg je prijava dostavljena Kantonalnom tuìla{tvu USK-a. F. Be.


OSLOBO\ENJE

14-godi{njak provalio u trgovinu

Izgorio objekat firme Dohamax

U poàru koji je buknuo u ~etvrtak u Titovoj ulici u Grada~cu, u objektu firme Dohamax, vlasni{tvo A. D, povrije|en je J. S. (1974) iz Grada~ca. Vatra u kojoj je objekat Dohamaxa potpuno izgorio izbila je u ~etvrtak ujutro, a povrije|eni J. S. je, kako je potvr|eno iz MUP-a TK-a, upu}en u UKC Tuzla. Poàr su lokalizovali vatrogasci iz Grada~ca, nakon ~ega je izvr{en uvi|aj.

Isto~no Sarajevo

SARAJEVO Poku{aj plja~ke i puc

Paravinja na ro~i{tu odrànom u ~etvrtak

Draganu Paravinji potvr|ena kaznaVije}e Okru`nog suda u Isto~nom Sarajevu potvrdilo je prvostepenu presudu Osnovnog suda na Sokocu kojom je Dragan Paravinja ogla{en krivim zbog silovanja i osu|en na kaznu od dvije godine i 10 mjeseci. Podsje}amo, na sjednici je Vije}e Okru`nog suda u Isto~nom Sarajevu u ~etvrtak razmatralo àlbe Okru`nog tuìla{tva u Isto~nom Sarajevu i braniteljice po slu`benoj du`nosti optuènog Paravinje na presudu Osnovnog suda na Sokocu. Obje àlbe su odbijene kao neosnovane te je potvr|ena prvostepena presuda, saop}eno je iz Okru`nog suda u Isto~nom Sarajevu. Ina~e, tuìteljica Zorica \ur|evi} zatraìla je stroìju kaznu za Paravinju zbog silovanja iz 2002. na podru~ju Pala, dok je advokatica Milana Borov~anin - Buli} zatraìla osloba|aju}u presudu. Paravinja je, kao {to je poznato, uhap{en 26. juna kod Srpca, nakon {to je Hrvatska raspisala potjernicu za njim zbog povezanosti s nestankom maloljetne Antonije Bili}, a za {to ga je prije mjesec optuìlo tuìla{tvo u [ibeniku. Traì ga i Srbija, gdje je pravomo}no osu|en na ~etiri i po godine zatvora zbog silovanja i poku{aja silovanja.

Za{titari odbranilipo{iljku novcaNapada~i se razbjeàli nakon neuspjele otmice vozila sa novcem za bankomate Razmjena vatre, sre}om, pro{la bez ranjenih

T

ri razbojnika naoruàna pi{toljima ju~er ujutro poku{ala su oplja~kati za{titare Alarm west Securitas BH, koji su dovezli novac da napune bankomate u TC Mercator u Loìoni~koj ulici u Sarajevu. Nakon neuspjele plja~ke, do{lo je do razmjene vatre u kojoj, pukom sre}om, niko nije povrije|en. Dvo~lana ekipa za{titara kao i obi~no radila je na punjenju bankomata novcem, a me|u objektima koje su trebali da po sje te bio je i Mer ca tor u Loìoni~koj ulici.Policija ogradila dio garaè Mercatora i Ulice Marka Maruli}a

Plan - oteti autoRazbojnici su, o~ito, imali podatak kada }e slu`beni golf sa dvojicom za{titara sti}i pred Mercator, te su se, vjerovatno, negdje pritajili i ~ekali. U 9.40 sati golf sa oznakama firme Securitas parkirao se u garaì Mecatora i iz njega je iza{ao jedan za{titar, sa koferom koji ima elektrohemijsku za{titu i uputio se prema bankomatima. Drugi za{titar je ostao u vozilu ~uvaju}i ostatak novca koji su trebali transportovati do drugih bankomata. Prema rije~ima o~evidaca, razbojnici su se dovezli u jednom vozilu, istr~ali napolje i nasrnuli na za{titara u autu, te ga po~eli udarati dr{kom pi{tolja po glavi.

JU SREDNJA MEDICINSKA [KOLA TUZLA Na osnovu ~lanova 137. i 172. Pravila JU Srednja medicinska {kola Tuzla, te Saglasnosti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK, broj 10/1-34-14387/11 i 10/1-34-171651/11 godine, JU Srednja medicinska {kola Tuzla raspisuje:

DOPUNU KONKURSAobjavljenog 21. 12. 2011. godine 10 - Nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja 1 izvr{ilac za 12 ~asova sedmi~no

Plan im je o~ito bio da razoruàju za{titara i otmu slu`beni auto Securitas BH s novcem. Me|utim, za{titar 29-godi{nji Sabahudin [. im se suprotstavio. U jednom trenutku za{titar je oteo pi{tolj od najblièg razbojnika i bacio na asfalt. Ono {to je uslijedilo nakon toga de{avalo se munjevitom brzinom. Drugi razbojnik je u za{titara uperio oru`je i po~eo pucati, no, sre}om, nije ga pogodio. A kada se i za{titar ma{io za oru`je i uzvratio vatru, napada~i su se razbjeàli. Jedan razbojnik je, prema izjavama o~evidaca, pobjegao negdje lijevo kroz garaù, drugi Putem ìvota prema Autobuskoj stanici, a tre}i Ulicom

Marka Maruli}a. ûv{i pucnjavu, drugi za{titar je dotr~ao i po~eo da goni razbojnika sa oru`jem, koji je bjeào Ulicom Marka Maruli}a prema firmi Unipromet.

Vozio pod ru~nomAutoprevoznici koji su se nalazili nedaleko od Mercatora pri~aju da je sve izgledalo kao u filmovima: Razbojnik sa kapulja~om na glavi pritr~ao je jednom kombiju i traìo od voza~a klju~. Voza~ se tako zbunio i upla{io, pa mu nije znao re}i gdje mu je klju~. A po{to se za{titar pribliìo, razbojnik je krenuo dalje. Za{titar ga je stigao i oborio. Me|utim, ovaj je uspio ustati i nastaviti bi-


CRNA HRONIKANa raskrsnici sarajevskih ulica Mar{ala Tita i Pru{~akova slu`benici Jedinice za saobra}aj MUPa KS-a su tokom kontrole audija (TA 786709), kod vo za~a Me vlu dina M. (1987) prona{li pi{tolj CZ, kalibra 7,65 mm, sa osam metaka. Oru`je je oduzeto jer voza~ nije imao odobrenje, M. M. je priveden, a o svemu je obavije{teno Kantonalno tuìla{tvo, saop}eno je iz MUP-a Kantona Sarajevo.

9

Priveden voza~ audija

Kupovao ukradene laptope i mobitele

Sarajevskapolicija u ~etvrtak je privela Adnana H. (1990) zbog sumnje da je po~inio krivi~no djelo prikrivanje. On se, naime, sumnji~i da je u proteklom periodu od H.J. iz Sarajeva kupovao laptope, mobitele, fotoaparate i drugetehni~ke predmete koji poti~u iz kra|a, a radi dalje preprodaje. O hap{enju je obavije{ten tuìlac, a Adnan H. je predat u Odsjek za zadràvanje osoba li{enih slobode MUP-a KS-a.

cnjava u Mercatoru

Nakon pretresa i hap{enja u Tuzlanskom kantonu

Odre|en pritvorSulji}u i Demirovi}uOp}inski sud u Tuzli prihvatio je prijedlog Tuìla{tva TK-a te odredio jednomjese~ni pritvor Hasanu Sulji}u i Selmiru Demirovi}u, obojica iz Tuzle, koji se sumnji~e za posjedovanje i dilanje droge. Njih dvojica su, podsje}amo, uhap{ena u srijedu u akciji policije MUP-a TK-a Zlato 2, u kojoj je u~estvovalo vi{e od 200 pripadnika MUP-a. Tada je privedeno ukupno 12 osoba koje se sumnji~e za kra|e, prodaju droga i pirotehni~kih sredstava. U stanu Demirovi}a, kako se moglo saznati, policija je na{la 17 grama heroina spremnog za prodaju, te lova~ku pu{ku zbog ~ega se tereti i za nedozvoljeno posjedovanje oru`ja. U stanu Hasana Sulji}a otkriveno je devet grama iste droge. U ovoj akciji je priveden i Tuzlak B. B. koji se tereti da je provaljivao u aute i krao CD playere. On je ju~er saslu{an, te je zatraèno njegovo pritvaranje. Iz Tuìla{tva je potvr|eno da se B. B. tereti za osam te{kih kra|a od kojih se sedam odnosi na obijanje i kra|u CD playera i drugih vrednijih stvari iz automobila u Tuzli. Tim poslovima B. B. je pribavio protupravnu imovinsku korist od oko 3.400 KM. Podsje}anja radi, u srijedu su pretresi izvr{eni na 33 lokacije u Tuzlanskom kantonu, a zaplijenjeni su odre|ene koli~ine marihuane i heroina, pu{ka, tri pi{tolja, bombe, municija, ve}a koli~ina pirotehni~kih sredstava, ~etiri televizora i sedam laptopa. Vrijednost zaplijenjene robe policija je procijenila na skoro 300.000 KM. L. S.

Sud BiHNapadnuti za{titar pored vozila firme Securitas BHFoto: D. ]UMUROVI]

Negirali krivnju za

BACIO PI[TOLJ Za{titar oteo pi{tolj od razbojnika i bacio ga na asfalt. Tada je drugi napada~ u njega uperio oru`je i po~eo pucatiimao do vo ljno pri se bnos ti da po di gne ru~nu ko~nicu, prije nego {to je iza{ao iz kombija. O~ito nesvjestan ~injenice da je jeg. Onapodignuta ru~ko bjeèna, razbojnik se }i, razbojuspio odvesti 200 nik se okre- 300 metara od nuo i ne cimjesta gdje je oteo Vozilo kojim je napada~ ljaju}i pucao u kombi, a potom je ispoku{ao pobje}i za{titara. Samo tr~ao iz njega i uletio u sre}a je spasila za{titagolf A6, kojim se odvezao u ra, prolaznike i voza~e iza nje- pravcu Drinske ulice. ga, da ih hici ne zaka~e. Onda Nakon razbojni{tva na mjesje i ovaj za{titar uzvratio vatru, to doga|aja stigle su ekipe popri~a jedan od o~evidaca doda- licije i zapo~ele uvi|aj i potraju}i da se tek nakon {to se sve gu za razbojnicima. zavr{ilo po~eo tresti od straha. U ovom slu~aju upada u o~i Razbojnik sa kapulja~om je drskost razbojnika koji su, djedotr~ao do Klasovog kombija u limi~no maskirani i naoruàni kojem se nalazio voza~ i po~eo samo pi{toljima nasrnuli na vikati: naoruàne za{titare. Pored toIzlazi, ostavi klju~eve. ga, nisu se ustezali da pucaju ne I pored toga {to je u njega bio razmi{ljaju}i da li }e stradati neuperen pi{tolj, voza~ Klasa je vine osobe. D. PAVLOVI]

pranje novca i utaju porezaS obzirom na to da su Josip Grma~a, @eljko i Mladen Kova~, Saima Hodì} i Gordana Pezer izjavili da se ne osje}aju krivima, predmet ide Vije}u pred kojim }e se voditi sudski procesJosip Grma~a (31), @eljko Kova~ (45) i Mladen Kova~ (48) iz Posu{ja, Saima Hodì} (54) iz Sarajeva i Gordana Pezer (46) iz Gruda u petak su u Sudu BiH negirali krivnju za pranje novca i utaju poreza, za {to ih tereti Tuìla{tvo BiH, potvr|eno nam je iz dràvnog Suda. S obzirom na to da su se izjasnili da nisu krivi, predmet protiv njih }e biti dostavljen Vije}u pred kojim }e se voditi sudski proces. Optu`nica Grma~u tereti da je od 1. avgusta do 20. decembra 2005. u Posu{ju, kao osniva~ i odgovorna osoba u jednoj firmi, u namjeri transfera novca bez stvarnog prometa robe, otvorio transakcijske ra~une u tri banke i preuzimao novac od vi{e firmi, s ciljem da novac preduze}a koji je poticao od prodaje robe za gotovinu, izbjegavanjem pla}anja poreza na promet, vrati u redovne tokove poslovanja tih pravnih lica. Uplatnice je, kako se navodi u optu`nici, potpisivao kao vlasnik i ovla{tena osoba, a preuzeti novac upla}ivao kao polog pazara za robu, na ra~un preduze}a i odmah po polaganju pre-

Grma~a i ostali optuèni na ju~era{njem ro~i{tu

Foto: Arhiv Suda BiH

bacivao na ra~une vi{e firmi, kako bi prikazao da je bilo stvarnog prometa. Na ovaj na~in izbjegnuto je pla}anje poreza u iznosu od 181.367 KM, za koliko je o{te}en budèt BiH. @eljko Kova~, Mladen Kova~, Saima Hodì} i Gordana Pezer su optuèni da su od 8. augusta do 14. decembra 2005, kao vlasnici, osniva~i i direktori firmi, po~inili ~etiri krivi~na djela tako {to su u namjeri da izbjegnu pla}anje poreza definisanih po re znim za ko no dav stvom BiH, navodno, isporu~ivali robu firmi u Posu{ju. Da bi to prikrili, kroz svoja ra~unovod-

stva sa~injavali su fiktivne i porezno ni{tavne ra~une i otpremnice. @eljko Kova~ se tereti za poreznu utaju od 14.921 KM, Mladen Kova~ za 64.916 KM, Hodì}eva za 12.932 KM, a Pezer za poreznu utaju od 18.014 KM. Grma~a je optuèn za pranje novca, a Kova~i, Hodì}eva i Pezer za utaju poreza. Prema nezvani~nim informacijama, Saima Hodì}, ina~e sestra Selvera Oru~a, vlasnika Robot Commerca optuèna da je na ve de no kri vi~no dje lo po~inila kao direktorica firme Robot Commerce d.o.o. SaraL. S. jevo.

10

OGLASI


OSLOBO\ENJE


REGIONVIJESTI

11

HRVATSKA DOBILA NOVU VLADU

Pokret 1389 brani Kosovo^lanovi Pokreta 1389 tvrde da su od lokalnih vlasti u Zve~anu dobili na kori{tenje ku}e u kojima se spremaju za odbranu Kosova svim sredstvima, javlja Radio Slobodna Evropa, ~iji je novinar imao priliku da prvi ode i posjeti ku}u u kojoj oni ìve po, kako kaù, strogim vojni~kim pravilima. Na kori{tenje su dobili dvije ku}e prije ~etiri mjeseca. U njima trenutno boravi tridesetak ljudi. Jedan od stanara ku}e je rekao da se u te ku}e ne ulazi lako i da je testove prijema do sada pro{ao organi~eni broj mladi}a, svi iz Srbije, velikim dijelom iz Beograda: - To su momci koji su pod broj jedan Srbi patriote. Kriteriji za ulazak su strogi. Onaj ko èli da se priklju~i, mora da bude u tome i srcem i du{om i da ne bude problemati~an. Da po{tuje sve {to odlu~imo mi ili lokalni predstavnici.

Premijer Zoran Milanovi}: U novoj Vladi 20 ministara

Prijateljski odnos

sa bh. Hrvatima(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Milanovi} je istaknuo da hrvatski gra|ani trebaju vratiti vlastito samopo{tovanje, a za program je konstatirao da nije popis èlja, nego ìvot za Hrvatskuko|er, u vi{e navrata istaknuo je da kriza po sebi uvijek ima elemente prijetnje ali i ogromne {anse da se krene naprijed. - Ne moèmo vi{e tro{iti novac koji nismo zaradili, Hrvatska na ovakav na~in ne moè vi{e funkcionirati, kazao je, nagla{avaju}i da zemlja nije u kaosu, ali jeste u opasnoj situaciji i na prekretnici. Javne financije su prenapregnute, dràva se vi{e ne moè na dosada{nji na~in zaduìvati i biti u za~aranom krugu duga, nesolventnosti i gospodarske stagnacije. Za izlazak iz tog za~aranog politiku i dru{tvo bez korupcije, ja~anje funkcionalnosti dràve, neovisne sudove i profesionalni policijski aparat, a socijalna prava i socijalnu dràvu njegova Vlada }e, kako je rekao, braniti svim sredstvima. - Nikakvih bolnih rezova ne smije biti jer }emo time odrezati mo`da i zdravo tkivo, zaklju~io je. S braniteljima }e razgovarati direktno kao s partnerima i prijateljima, a s Hrvatima izvan Hrvatske, naro~ito u Bosni i Hercegovini, kako je rekao, vodit }e se naprosto prijateljski dijalog. - To niraditi na sklapanju novih i unaprje|enju postoje}ih me|udràvnih sporazuma. Za politiku prema regiji Milanovi} je najavio da }e biti prijateljska i otvorena. Ali, naglasio je, politika prema regiji }e biti prije svega vo|ena hrvatskim interesom. - Jam~im to, izbjegavat }emo konflikte, ali branit }emo hrvatske interese prema svim susjedima, zaklju~io je i poru~io da bez ikakvih balkanskih integracija, upravo u ovoj regiji, hrvatska poduze}a imaju najve}u {ansu zbog tradicije, znanja, blizine trì{ta, sli~nog jezika.

Raspodjela Titove imovineU Prvom osnovnom sudu u Beogradu ju~er je odràno ro~i{te ostavinske rasprave o imovini Josipa Broza Tita, gdje je na 379 strana predstavljen spisak njegove imovine. Josip Broz Tito ima {estero nasljednika, sina Mi{u i ènu Jovanku, kao i ~etvero djece njegovog pokojnog sina @arka. Sljede}e ro~i{te zakazano je za 17. februar, a advokati nasljednika traìli su da im se do tada omogu}i uvid u spiskove poklona iz Muzeja historije Jugoslavije, kao i u registre fotografija, garderobe, knjiga i nakita. Jo{ka Broz je rekao novinarima da nasljednici èle da sa~uvaju historijsku uspomenu na Tita, a ne da traè ekonomsku korist. Ostavinska rasprava po~ela je 14. decembra 1983, a prvo ro~i{te je odràno krajem pro{log mjeseca.

Hrvatska ima novu Vladu s premijerom Zoranom Milanovi}em (SDP) na ~elu. Hrvatski sabor izglasao je ju~er povjerenje novom predsjedniku i ~lanovima Vlade sa 89 glasova za 28 , protiv a 12 saborskih zastupni, ka ostali su suzdràni. Nakon sve~ane prisege, zastupnici sada oporbenog HDZ-a ostali su sjediti u saborskim klupama, a nisu niti aplaudirali. Milanovi} je desti premijer od osamostaljenja Hrvatske, sa svojih 45 godina ujedno i najmla|i do sada. U parlamentu dràve nova Vlada ima vrlo stabilnu ve}inu, podràva je 88 od ukupno 151 zastupnika. Vladaju}a Kukuriku koalicija (SDP, HNS, IDS i HSU), koja ima apsolutnu saborsku ve}inu, uz svojih 80 mandata ima i potporu 8 zastupnika nacionalnih manjina.

RADNA SKUPINA ZA BiH S obzirom na va`nost stabilnosti BiH za stabilnost cijele regije, osnovat }emo posebnu radnu skupinu za BiH kao prethodnicu radnih skupina za ostale susjede, najavljeno je u Milanovi}evoj vladikruga, kako je rekao, potrebne su jasne vizije, mjere, cilj koji }e biti svima isti. - Hrvatska mora ograni~iti javnu potro{nju, mora konsolidirati svoj prora~un, mora imati manji prora~unski deficit, Hrvatska se mora razvijati i rasti, poru~io je, istaknuv{i da je klju~no pitanje gdje to~no podvu}i crtu u javnoj potro{nji i prora~unskom deficitu, gdje zaokrenuti pri~u, jer ako sadazaokrenemopri~u,{anse za nas ima ocijenio je. , Milanovi} se sna`no zalaè za je samo zapisano u Ustavu RH, jer Ustav moète i promijeniti, to je ne{to u {to vjerujemo, kazao je i dodao da }e Sredi{nji ured za Hrvate izvan RH biti osnovan prema odluci Sabora od prije nekoliko mjeseci. - Tu ne}e biti fige u dèpu. Ured }e biti utemeljen jer nam je bitno kako na{i sunarodnjaci ìve izvan Hrvatske, svjesni, da je BiH u ovom trenutku u te{kom stanju i da joj moramo pomo}i da funkcionira, kazao je. - S obzirom na va`noststabilnosti BiH za stabilnost cijele regije, osnovat}emoposebnuradnuskupinu za BiH kao prethodnicuradnih skupina za ostalesusjede, najavljeno je u Milanovi}evoj vladi. U koaliciji lijevog centra drè da je pobolj{anje odnosa sa Srbijom posebno va`no za obnovu povjerenja i partnerstva u regiji i najavljuju da }e s Vladom u Beogradu

Bunt HDZ-aIznose}i program nove Vlade, hrvatski premijer Milanovi} ponudio je ruku suradnje i oporbi. Ali, najbrojnija oporbena stranka HDZ demonstrirala je ju~er {to sve moè u~initi kako bi bili o{tra oporba, kako su i najavili. Zbog navodno kasno distribuiranih materijala za sjednicu, hadezeovci su ju~er zatraìli odgodu po~etka sjednice za sat i pol. Ali, to je bio tek po~etak. Nastavili su serijom javljanja zbog neto~nih navoda na koja po saborskom poslovniku prozvani nemaju mogu}nost odgovora, pa se sjednica najavljena kao sve~ana na momente pretvarala u show hadezeovaca, koji je rezultirao prolongiranjem primopredaje vlasti u Banskim dvorima sve do ve~ernjih sati, kada je dosada{nja premijerka Jadranka Kosor primila u Vladi svog nasljednika Zorana Milanovi}a, te mu predala izvje{}e o radu Vlade, odnosno svih ministarstava. Time je i slu`beno obavljena primopredaja vlasti.Jadranka DIZDAR

ProgramPrije glasanja o povjerenju Milanovi} je predstavio Saboru program svoje Vlade. U izrazito inspirativnomgovorukojinije~itao, Milanovi} je u dva navrata istaknuo da hrvatski gra|ani trebaju vratiti vlastito samopo{tovanje, a za program nove Vlade konstatirao je da nije popis èlja, niti {oping-lista, nego ìvot za Hrvatsku. Ta-

Nove tablice ili 100 eura kazneSvi koji èle sa Kosova da u|u na teritoriju centralne Srbije, mora}e da plate 100 eura ukoliko nemaju nove tablice sa oznakom RKS. Policiji na administrativnim prelazima izme|u centralne Srbije i Kosova je poslato obavje{tenje da idu}e nedjelje po~inje naplata osiguranja za automobile. Odredba predvi|a da ukoliko se ulazi sa teritorije centralne Srbije, osiguranje }e se napla}ivati samo za vozila sa tablicama KS, a automobili sa oznakom RKS (Republika Kosovo) dobija}e probne tablice, {to }e ko{tati znatno manje. Srbi sa sjevera Kosova, gdje je za sada odgo|ena primjena akta, ali po svemu sude}i ne zadugo, prakti~no }e biti prinu|eni da uzmu kosovske tablice, ~emu su se opirali posljednjih godina koriste}i tablice sa oznakom KM (Kosovska Mitrovica).

HDZ-ovi zastupnici Jadranka Kosor i Vladimir [eks novi su potpredsjednici Hrvatskog sabora. Potpredsjednici Sabora iz redova vladaju}e ve}ine, SDP-ovi Josip Leko i Nenad Stazi} te HNS-ov Milorad Batini}, izabrani su ~etvrtak.

Kosor i [eks potpredsjednici Sabora

12

SVIJETVIJESTIPresuda federalnog sudije u New Yorku


OSLOBO\ENJE

Iran, talibani i Al-Kaida krivi za napade na SADSud odbio àlbu Julije Timo{enkoUkrajinski sud ju~er je odbio àlbu biv{e premijerke Julije Timo{enko. Ona je uloìla àlbu na presudu od sedam godina zatvora zbog zloupotrebe ovlasti, {to je izazvalo krizu u odnosima sa EU, prenosi Fena. "Presuda }e ostati nepromijenjena, rekla je sutkinja Olena Sitailo.

Pravni zastupnici iznijeli dokaze da je Iran aktivno pomagao napad 11. septembra 2001. Porodice `rtava traè od{tetu od 100 milijardi dolaraFederalni sudija u New Yorku potpisao je ju~erpresudu u kojoj se zaklju~uje da su Iran, talibanskipokret i Al-Kaida odgovorni za teroristi~ke napade 11. septembra 2001. godine u kojima je poginulo 2.996 ljudi, dok je vi{e od 6.000 povrije|eno. Sudija George Daniels je potpisao sudsku odluku sedmicu nakon pretresa u ovom desetogodi{njem procesu, po{to su porodice `rtava napada od 11. septembra podnijele tu`bu traè}i od{tetu od ukupno 100 milijardi dolara, prenosi AP. U zaklju~cima sudije Danielsa se navodi da su tuìoci 2001. utvrdili da je u organizovanju tih napada Al-Kaida uìvala podr{ku ostalih optuènih strana, a navodi se i to da Iran i dalje pruà materijalnu podr{ku i uto~i{te Al-Kaidi, prenosi RTS. Na pro{losedmi~noj javnoj raspravi, pravni zastupnici su iznijeli dokaze u koristtvrdnji da je Iranaktivnopomagaootmi~arimaaviona

Ucijenjena glava Jasina al-Surija

Somalija: Ubijena tri humanitarna radnikaPlemenski starje{ina somalskog grada Mutabana {ejh Abdi saop}io je ju~er da su tri humanitarna radnika ubijena u Somaliji dok su se vra}ala iz logora za raseljene porodice, prenosi Fena. Islamisti~ki borci koji vladaju ve}im dijelom ju`nih i centralnih regija Somalije pro{log su mjeseca zabranili 16 humanitarnih agencija da djeluju u podru~jima pod njihovom kontrolom, optuùju}i ih za {pijunaù i antiislamske aktivnosti.

U napadima 11. septembra 2001. poginulo 2.996 ljudi

Serija potresa na Novom ZelanduSerija sna`nih zemljotresa pogodila je ju~er Christchurch, deset mjeseci nakon {to je u potresu u ovom novozelandskom gradu poginulo gotovo 200 ljudi, prenosi Srna. Policija Christchurcha saop{tila je da nema izvje{taja o `rtvama ili ve}oj {teti, a jedna osoba je povrije|ena u {oping-centru i preba~ena u bolnicu. Prvi zemljotres bio je snage 5,8 stepeni po Rihteru, a epicentar je bio 12 kilometara sjeveroisto~no od grada, na dubini od osam kilometara. Uslijedila je serija sna`nih naknadnih udara, od kojih je jedan imao 5,3 stepena, ali nije objavljeno upozorenje na cunami.

od kojih su dva udarila u kule Svjetskog trgovinskog centra, tre}i u zgraduPentagona, a ~etvrti se sru{io u ruralnomdijeluPensilvanije. Izjave su dali i ~lanovi Komisije za 11. septembar i tri iranska dezertera. Porodice `rtava traè od{tetu od 100 milijardi dolara. Me|utim, gotovo je nemogu}e nadati se ne~emu takvom, pogotovu od ta-

libana i Al-Kaide, prenosi AP. Iran nije komentarisao donesenu sudsku odluku. Iranski predsjednik Mahmud Ahmedinedàd je vi{e puta opovrgao bilo kakvu povezanost Irana sa napadima od 11. septembra ili sa Al-Kaidom. SaudijskaArabija je izuzeta iz tu`be, ali su se advokatizaloìli da se ona ponovo proglasi optuènom stranom.

SAD su ponudile nagradu od 10 miliona dolara za informaciju koja bi dovela do hap{enja ~ovjeka za kojeg kaù da je klju~ni finansijer teroristi~ke mreè Al-Kaide, prenosi Fena. Rije~ je o Jasinu al-Suriju, Sirijcu koji djeluje iz Irana, objavio je State Department. "On je predani terorist koji pomaè Al-Kaidi uz po dr{ku iran ske vla de", rekao je zvani~nik State Departmenta Robert Hartung. Nagrada ima za cilj po re me ti ti fi nan sij sku mreù koja djeluje iz Irana od 2005.

Nakon vi{ednevnih sukoba

Protesti u KairuStotine demonstranata okupile su se na trgu Tahrir u centru Kaira na demonstracijama protiv vojne uprave, prenosi Fena. Aktivisti i politi~ke organizacije pozvali su na proteste nakon vi{ednevnih sukoba s vojskom tokom kojih je ubijeno najmanje 17 civila, a jedna èna je hospitalizovana nakon divlja~kog prebijanja. Mnogi Egip}ani su frustrirani ~injenicom da je ~ak 10 mje-

seci nakon pada Mubaraka, Egipat u haosu. Stranka Muslimanskog bratstva - Sloboda i pravda, koja trenutno vodi na parlamentarnim izborima koji }e trajati do januara, ranije je saop}ila da se ne}e pridruìti protestima u petak. Podràva odluku vojske o transferu vlasti sredinom 2012. i kaè da se promjene jedino mogu posti}i glasanjem, a ne protestima.

Islamabad odbacio

ameri~ki izvje{tajPakistanska armija odbacila je ameri~ki istra`ni izvje{taj o pogibiji 24 pakistanska vojnika u dva zra~na napada NATO-a na granici sa Afganistanom, prenosi Srna. U izvje{taju ima rupa koje treba popuniti i nema dovoljno ~injenica, navodi se u odgovoru pakistanske vojske. "Istraga je pokazala da je u~injen niz pogre{aka s obje strane u koordiniranju akcija prije i tokom operacije", saop}io je NATO, prenosi Fena. "Me|unarodne snage otvorile su vatru u situaciji legitimne odbrane nakon {to su posluìle kao meta neidentificiranim snagama za koje se prvotno nije mislilo da su pakistanski vojnici", istaknuto je u saop}enju NATO-a. Na pakistanske se vojnike nije namjerno pucalo, nagla{ava NATO. "Akcija na{ih snaga bila je legitimna", isti~e se u saop}enju. NATO i SAD nisu se izvinili u izvje{taju, nego su ponovo izrazili àljenje. Pakistanski vojni i civilni lideri smatraju da to nije dovoljno i zahtijevaju da odgovorni za napad budu ka`njeni. U dva prekograni~na udara Alijanse na punktove pakistanske vojske u plemenskom podru~ju na sjeverozapadu Pakistana 26. novembra su poginula 24, a ranjeno 13 pakistanskih vojnika. Ovaj doga|aj naru{io je odnose SADa i Pakistana.

Reuters

OSLOBO\ENJE subota, 24. decembar/prosinac 2011. Glavni grad Sirije potresle eksplozije autobombi

SVIJETVIJESTI

13

Kim Jong-un Izvrsni vo|aPrenos vlasti u Sjevernoj Koreji te~e glatko, a tamo{nji mediji sina Kim Jong-ila, koji }e naslijediti o~evu vladavinu, ve} nazivaju novim nadimkom - Izvrsni vo|a. Generalna skup{tina Ujedinjenih naroda ispunila je zahtjev Sjeverne Koreje i u ~etvrtak odràla minutu {utnje za biv{eg sjevernokorejskog ~elnika Kim Jong-ila, koji je umro u subotu, no izaslanici zapadnih zemalja su je bojkotirali. Sjedinjene Dràve, ~lanice Evropske unije i Japan bili su me|u zemljama koje nisu odale po~asti. Sjevernokorejska misija u UN-u sli~an je zahtjev uputila Vije}u sigurnosti, no diplomati iz zapadnih zemalja su rekli da je on odbijen. Sjeverna Koreja saop{tila je da }e prihvatiti sve delegacije iz Ju`ne Koreje koje èle da odaju po{tu Kim Jong-ilu.

Napadi se dogodili dan nakon {to je delegacija Arapske lige stigla u misiju u Damask

Reuters

Desetine mrtvih iranjenih u napadimaCiljevi napada bile su zgrade dràvne sigurnosti i obavje{tajne slu`be Liban dva dana ranije upozorio Damask da su se s njihove teritorije u Siriju infiltrirali pripadnici Al-KaideU dva samoubila~ka napada u Damasku ju~er je poginulo najmanje 40 ljudi, objavio je zvani~nik sirijskog ministarstva vanjskih poslova, a sirijska dràvna televizija je javila da je eksplozijama ranjeno vi{e od 150 ljudi, te da su ciljevi teroristi~kih operacija zgrade dràvne sigurnosti i obavje{tajne slu`be i da su mahom stradali civili. U izvje{taju se kaè da istraga upu}uje na umije{anost Al-Kaide. Eksplozije su se dogodile u razmaku od jedne minute u kvartu Kfar Susa. Agencija Reuters javila je da su eksplodirali automobili bombe, a jedan aktivista za ljudska prava rekao je britanskoj agenciji da se neposredno poslije eksplozija ~ula pucnjava. Stanovnici Damaska posvjedo~ili su da su od siline eksplozija popucala stakla na zgrada udaljenim ~ak 20 kilometara. To su prvi veliki bomba{ki napadi u sirijskoj prijestonici od po~etka pobune protiv predsjednika Ba{ara al-Asada u martu, a dogodili su se dan nakon {to je predvodnica posmatra~kog tima Arapske lige stigla u misiju u Damask. Ova misija treba da pripremi tim koji }e provjeravati da li Sirija provodi mirovni plan koji bi trebalo da zaustavi vi{emjese~no krvoproli}e, prenosi Srna. ^lanovi delegacije Arapske lige ju~er su posjetili mjesta napada, kako bi se sami uvjerili u stanje. UN su saop{tile da je 5.000 ljudi, uglavnom civila, poginulo tokom deset mjeseci nemira u Siriji. Predsjednik Ba{ar al-Asad tvrdi da se njegove snage bore protiv pobunjenika, koji imaju podr{ku stranih sila, i da je ve}ina poginulih iz redova snaga sigurnosti. Reuters javlja da je dva dana ranije Liban upozorio slu`beni Damask kako su se s njihove teritorije u Siriju infiltrirali pripadnici Al-Kaide. To je u petak objavio glasnogovornik libanskog ministarstva vanjskih poslova Dìhad Makde{i.

Nepoznata sudbina 1.000 ljudiFilipinska vlada saop{tila je da se jo{ 1.079 osoba vode kao nestale poslije prolaska razornog tajfuna Washi, koji je odnio 1.080 ìvota na ostrvu Mindanao pro{log vikenda. Prethodno je bio objavljen podatak o nestanku samo 51 osobe, ali zvani~nici kaù da nova brojka uklju~uje radnike migrante, ~iji ro|aci iz ruralnih oblasti nisu do sada prijavili njihov nestanak, prenio je BBC.

O{tre reakcije Turske na usvajanje spornog zakona u Parizu

Erdoan: Francuska po~inila

genocid u AlìruTurski premijer optuìo Sarkozya da na mr`nji prema muslimanima i Turskoj poku{ava da dobije glasa~e za predstoje}e izbore(Specijalno za Oslobo|enje iz Istanbula)

Premijer Turske Redèp Tajip Erdoan pozvao je ju~er Francusku da preispita svoju pro{lost te je optuìo za genocid u Alìru. "Od 1945. godine 15 posto stanovni{tva je brutalno ubijeno u Alìru. To je genocid. Ako Sarkozy ne zna za taj genocid, neka pita svoga oca koji je bio vojnik u Alìru 1940-ih. Siguran sam da }e mu imati dosta toga ispri~ati", rekao je Erdoan. Turski premijer je ove optu`be iznio dan nakon {to je Nacional na skup {ti na Fran cus ke odobrila prijedlog zakona prema kojem je negiranje genocida nad Jermenima 1915. godine krivi~no djelo. O zakonu jo{ treba raspravljati i francuski Senat. Premijer Turske tako|er je optuìo francuskog predsjedni-

Sarkozy: Oni moraju po{tovati na{e stavoveFrancuski predsjednik Nicolas Sarkozy zatraìo je ju~er od Turske da po{tuje stavove drugih, nakon èstokih reagovanja Ankare poslije glasanja o zakonu o ka`njavanju negiranja genocida nad Jermenima. "Po{tujem stavove na{ih prijatelja iz Turske. To je velika zemlja, velika civilizacija. Oni moraju da po{tuju na{e stavove", izjavio je Sarkozy i poru~io da Francuska nikome ne daje lekcije, ali da ne}e ni da ih prima. Francuski predsjednik ocijenio je da je u ovim okolnostima potrebno sa~uvati hladnokrvnost i smirenost. "Francuska ne traì dozvolu, ima ubje|enja, po{tuje ljudska prava i uspomene", kaè Sarkozy.Redèp Tajip Erdoan

Ha{emi okrivljuje Malikija za nasiljeIra~ki potpredsjednik Tarik al-Ha{emi izjavio je ju~er da je premijer Nuri al-Maliki odgovoran za iznenadan porast nasilja {irom zemlje, u kojem je u seriji napada samo u Bagdadu poginulo nekoliko desetina ljudi, prenosi Srna. Ha{emi, za kojim je raspisan nalog za hap{enje po optu`nici za terorizam, rekao je da premijer Maliki treba da se fokusira na sigurnost, a ne na progon politi~ara patriota. Kriza je izazvala bojazan da }e se u Iraku obnoviti vjerski sukob izme|u {iitskih i sunitskih muslimana. Maliki pripada velikoj {iitskoj arapskoj politi~koj grupi, dok je Ha{emi jedan od najistaknutijih sunitskih politi~ara. On je optuèn da je orkestrirao teroristi~ke napade na zvani~nike i pripadnike snaga sigurnosti, {to on demantuje. Kao odgovor, glavni sunitski politi~ki blok Al-Irakija blokirao je parlament i vladu, {to je dovelo u pitanje opstanak krhke jednogodi{nje vladaju}e koalicije.

ka Ni co la sa Sar kozya da na mr`nji prema muslimanima i Turskoj poku{ava da dobije glasa~e za predstoje}e izbore. "Sarkozy poku{ava dobiti na izborima neprijateljstvom protiv Turske i muslimana. Glasanje za zakon o negiranju genocida u Francuskoj, gdje ìvi oko pet miliona muslimana, jasno pokazuje da su rasizam, diskrimina-

cija i islamofobija dostigli opasne dimenzije u Francuskoj i Evropi", rekao je Erdoan te je obratio pa`nju i na to da je zakon izglasalo samo 10 posto ~lanova skup{tine. Tako|er je dodao da Turska ne zavisi ni od koga, te je pozvao na ujedinjenje protiv islamofobije. Jermenija tvrdi da su snage Otomanskog carstva tokom Pr-

vog svjetskog rata ubile 1,5 miliona njenih gra|ana. Turska odbacuje termin genocid u opisu ubistva Jermena prije vi{e od 90 godina. Prema pretpostavkama histori~ara, ubijeno je oko 1,5 milion Jermena, a stru~njaci smatraju da je to bio prvi genocid u 20. vijeku. Ubistva Jermena Francuska smatra genoAmina [E]EROVI] cidom.

14

OGLASI


OSLOBO\ENJE


OGLASI

15

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Zeni~ko-dobojski kanton OP]INSKI SUD U TE[NJU Zemlji{noknji`ni ured Broj: 039-0-Dn-11-001 081 Dana, 6. 10. 2011. godine Zemlji{noknji`ni ured Op}inskog suda u Te{nju, na osnovu ~l. 71. Zakona o zemlji{nim knjigama Federacije BiH ("Sl. novine FBiH" br. 19/03 i 54/04), donio je slijede}e:

OBAVJE [TE NJEDana 27. 9. 2011. god, po zahtjevu Smaji} Ibre iz Miljanovaca, zastupanog po advokatu Fuadu Prnjavorcu, najavljeno je uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni uloàk su upisane po novom premjeru u posjedovni list br. 627. k.o. Miljanovci, ozna~ene kao: - katastarska ~estica br. 1089/5 zv. âu{evka njiva 3. klase u pov. 2.467 m2 koja odgovara prema podacima starog premjera sa k.~. br. 1.548/4, upisana u zk.ul.br. 974 k.o. Miljanovci, - katastarska ~estica br. 1089/6 zv. âu{evka Privredna zgrada u pov. 667 m2, ekon. dvori{te u pov. 435 m2 koja odgovara prema podacima starog premjera sa k.~. br. 1683/13, upisana u zk.ul.br. 974 k.o. Miljanovci, - katastarska ~estica br. 1089/11 zv. âu{evka, ekon. dvori{te u pov. 902 m2, koja odgovara prema podacima starog premjera sa k.~. 1540/8, upisana u zk.ul.br. 975 k.o. Miljanovci, - katastarska ~estica br. 1089/12 zv. âu{evka, pristupni put u pov. 279 m2, koja odgovara prema podacima starog premjera sa k.~. br. 1683/14, upisana u zk.ul.br. 974 k.o. Miljanovci, - katastarska ~estica br. 1089/13 zv. âu{evka, njiva 3. klase u pov.

685, koja odgovara prema podacima starog premjera sa k.~. br. 1540/9, upisana u zk.ul.br. 975 k.o. Miljanovci, - katastarska ~estica br. 1089/16 zv. âu{evka, prist. put u pov. 151 m2, koja odgovara prema podacima starog premjera sa k.~. br. 1548/19, upisana u zk.ul.br. 974 k.o. Miljanovci, - katastarska ~estica br. 1102/1 zv. âu{evka, njiva 3. klase u pov. 995 m2 koja odgovara prema podacima starog premjera sa k.~. br. 1548/20, upisana u zk.ul.br. 974 k.o. Miljanovci, - katastarska ~estica br. 1103/1 zv. âu{evka, {uma 2. klase u pov. 1523 m2 koja odgovara prema podacima starog premjera sa k.~. br. 1683/15 upisana u zk.ul.br. 974 k.o. MIljanovci. - Prema podacima katastra Op}ine Te{anj, posjednik navedene nekretnine je Smaji} Ibro, sin Smaje iz Miljanovaca, dok su prema podacima Zemlji{noknji`nog ureda Op}inskog suda u Te{nju, kao suvlasnici u zk.ul.br. 974 upisani Hadàn Halil, sin Halila iz Ljetini}a, Smaji} Ema iz Miljanovaca, Hadàn Mumin, sin Saliha iz Ljetini}a, Hadàn Zlata, k}i Saliha iz Ljetini}a, Hadàn Habiba, k}i Saliha iz Ljetini}a, Hadàn Melva, k}i Saliha iz Ljetini}a, Smaji} Salko, sin Fahre iz Miljanovaca, Smaji} Himzo, sin Mehe iz Miljanovaca, Djedovi} Salih iz Lepenice, dok u zk.ul.br. 975 su upisani Kati} Marko, sin Ilije iz Omanjske i Kati} Anto, sin Pere iz Omanjske. Pozivaju se lica koja polaù pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na toj nekretnini da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i to dokaù, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja polaù pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produìti za najmanje slijede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni uloàk }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. Zemlji{noknji`ni referent Jasminka Prnjavorac

Dobro jutro uz

u Va{em domu!

POSEBAN POPUSTza pla}anje unaprijed

TUZLA

10% 20%ZENICA

pretplata do 6 mjeseci pretplata do 12 mjeseci

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Slatina 8, 75 000 Tuzla, Tel/Fax 035/210 426

DOBOJ

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Doboj-Jug-Matuzi}i, 74 000 Doboj, Tel. 032/691 794, Fax 032/692 572

SARAJEVO

Oslobo|enje, Dèmala Bijedi}a 185, 71 000 Sarajevo, Tel/Fax 033/465 727 Dopisni{tvo Oslobo|enja, Bulevar Kulina bana 30-b, 72 000 Zenica, Tel. 032/ 242 342, Fax 032/243 612

MOSTAR

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Zeni~ko-dobojski kanton OP]INSKI SUD U TE[NJU Zemlji{noknji`ni ured Broj: 039-0-Dn-11-001 087 Dana, 5. 10. 2011. godine Na osnovu ~l. 88. a u vezi sa ~l. 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama Federacije BiH ("Sl. novine FBiH", br. 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Te{nju, Zemlji{noknji`ni ured

NAJAVLJUJEUSPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu br. 039-0-Dn-11-001 087 a po zahtjevu Halilovi} Mersuda, sina A{ira iz Koprivaca, u toku je postupak uspostavljanja zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni uloàk su upisane po novom premjeru u posjedovni list br. 927 k.o. Karadaglije, ozna~ene kao: - katastarska ~estica 859/1 zv. Lazine pa{njak 3. klase u pov. 1.199 m2, koja odgovara prema podacima starog premjera sa k.~. br. 859/1, k.~. br. 859/2 zv. Lazine livada 3. klase u pov. 243 m2, koja odgovara po starom premjeru kao k.~. br. 116/5 upisane u zk. ul. br. 172 k.o. Koprivci, - katastarska ~estica 860 zv. Lazine vo}njaci 4. klase u pov. 1.552 m2, koja odgovara prema podacima starog premjera kao k.~. br. 116/4, upisana u zk. ul. br. 173 k.o. Koprivci. - Prema podacima katastra Op}ine Te{anj, posjednik nave-

dene nekretnine je Halilovi} Mersud, sin A{ira iz Koprivaca, dok je prema podacima Zemlji{noknji`nog ureda Op}inskog suda u Te{nju, kao vlasnik u zk. ul. br. 172 upisan Halilovi} Dàfer, sin Hase iz Koprivaca, na nekretninama u zk. ul. br. 173 k.o. Koprivci, upisani su Halilovi} Halid, sin Zima iz Koprivaca, Halilovi} Hamzalija, sin Zaima iz Koprivaca, Halilovi} Mehmed, sin Zaima iz Koprivaca, Beguni} Rahima, k}i Zaima iz Karadaglija, Halilovi} Emira, èna A{ira iz Koprivaca, Halilovi} Mahmut, sin Be~ira iz Koprivaca, Beguni} Mejra, k}i Be~ira iz Koprivaca, Kadu{i} Melva, k}i Be~ira iz Koprivaca, Halilovi} \ula, k}i Be~ira iz Koprivaca, Rami} Rahima, k}i Be~ira iz Koprivaca, Hasanba{i} Tehvida, k}i Be~ira iz Koprivaca, Halilovi} Elvedina, k}i Edhema iz Koprivaca, Halilovi} Edina, k}i Edhema iz Koprivaca, Halilovi} Mersud, sin A{ira iz Koprivaca, Halilovi} Meris, sin A{ira iz Koprivaca, Ba{i} Mersiha, k}i A{ira iz Radu{e. Pozivaju se lica koja polaù pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na toj nekretnini da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i to dokaù, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja polaù pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produìti za najmanje slijede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni uloàk }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. Zemlji{noknji`ni referent Jasminka Prnjavorac

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Alekse [anti}a 4, 88 104 Mostar Tel/Fax 036/581 139

NARUD@BENICAIme i prezime Ulica i broj Po{tanski broj Grad (op}ina)

20

%

POSEBAN POPUST ZA PENZIONERE I RVIOSLOBO\ENJE

Da, ovim se pretpla}ujem na Oslobo|enje od sljede}eg mogu}eg brojaBroj telefona/mobitela Broj li~ne karte Potpis1 mjesec 3 mjeseca 9 mjeseci

6 mjeseci 12 mjeseci

TRANSAKCIJSKI RAÛNI: UniCredit bank d.d.: 3383202250044019, SPARKASSE bank DD Sarajevo: 1990490005630121, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka: 5715000000017279, POSTBANK BH DD Sarajevo: 1872000000045887 Narud`be moète izvr{iti i putem na{e web stranice www.oslobodjenje.ba

16

BIZNIS I EKONOMIJA


OSLOBO\ENJE

MLM Group

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine

Novembarski izvoz

702 miliona KMVanjskotrgovinski deficit 6,5 milijardi KM Rast industrijske proizvodnjeFederalno Ministarstvo okoli{a i turizma BiH izdalo je MLM - Sa d.o.o. Sarajevo, kompaniji k}erki MLM Group Zagreb, rje{enje o okoli{noj dozvoli za pogone i postrojenja za preradu i uklanjanje industrijskog otpada s deponije Ra~a u op}ini Zenica. MLM Group Zagreb }e se svojim djelovanjem nastaviti pridràvati svih zadanih mjera iz okolinske dozvole te svojom aktivno{}u pridonositi o~uvanju okoli{a te kvaliteti ìvljenja ljudi iz okoline Ra~e. Kori{tenje proizvoda nastalih preradom troske donosi brojne prednosti u pogledu kvaliteta i o~uvanja okoli{a. Na ovaj na~in se izdvajaju sekundarne sirovine, metal (u najve}oj mjeri èljezo) te zamjenski agre-

Okolinska dozvola za deponiju Ra~a

gat kamena, koji svoju daljnju primjenu imaju u gra|evinarstvu i cestogradnji stoji u saop{tenju , MLM Group Zagreb. U saop{tenju jo{ stoji kako se izdvajanjemmetala iz troskesmanjuje zaga|enje okoli{a i njegov utjecaj na zdravlje ljudi, a kori{tenjem zamjenskog agregata kamena smanjuje se potreba za va|enjem prirodnog kamena iz prirode. Ugovorom potpisanim u aprilu ove godine MLM Group se obavezao da }e u prvoj godini s deponije ukloniti 300.000, a u narednim godinama 620.000 tona sirovine. Prema procjenama, na deponiji Ra~a ima oko 50 miliona tona otpada dopremljenog uglavnom iz pogona zeni~ke èljezare. Mi. D.

Bosna i Hercegovina je u novembru ove godine ostvarila izvoz od 702 miliona KM, dok je uvoz iznosio1,2 milijarde KM, podaci su Agencije za statistiku BiH. Kako je na konferenciji za novinare u Sarajevu kazao Zdenko Milinovi}, direktor Agencije, u okviru ukupno ostvarene vanjskotrgovinske robne razmjene BiH u novembru pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 54,3 posto.

Hrvatska i Njema~kaU jedanaest mjeseci ove godine ostvaren je izvoz od 7,5 milijardi KM, {to je za 16,6 posto vi{e u odnosu na isti period prethodne godine, dok je uvoz iznosio 14,115 milijardi, {to je za 14,4 posto vi{e u odnosu na isto razdoblje prethodne godine rekao je Milinovi}. , U istom periodu postotak pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 53,6 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,5 milijardi KM. Glavni trgovinski partneri BiH od januara do novembra ove godine bili su Hrvatska i Njema~ka, {to zna~i da se najvi{e izvozilo i uvozilo iz te dvije zemlje.Zdenko Milinovi}: Pokrivenost uvoza izvozom 54,3 postoFoto: D. TORCHE

Kad je u pitanju industrijska proizvodnja u BiH, rast ukupne proizvodnje u novembru ove godine u odnosu na prosjek 2010. iznosi sedam posto, u odnosu na novembar 2010. rast iznosi 5,4 posto, a u odnosu na oktobar 2011. rast proizvodnje je 0,6 posto.

Prera|iva~ka industrijaU podru~ju va|enja ruda i kamenarastindustrijskeproizvodnje u BiH u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz 2010. je 26,7 posto, a u odnosu na novembar 2010. rast je 3,3 posto. U

Vi{e od pola miliona nezaposlenihU oktobru ove godine u BiH broj zaposlenih u pravnim licima iznosio je 693.964, te se u odnosu na septembar 2011. broj ukupno zaposlenih pove}ao za 0,1 posto, dok se boj èna pove}ao za 0,3 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH. U oktobru je u BiH bilo 530.897 nezaposlenih, te je u donosu na septembar broj nezaposlenih pove}an za 0,2 posto. Najve}i broj nezaposlenih su visokokvalifikovani i kvalifi-

podru~ju prera|iva~ke industrije rast industrijske proizvodnje u BiH u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz 2010. iznosi 2,6 posto, a u odnosu na novembar 2010. rast proizvodnje je 6,6 posto istakao je Milinovi} i dodao , da je u podru~ju proizvodnje i snabdijevanja elektri~nom energijom, plinom i vodom rast industrijske proizvodnje u BiH u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz 2010. godine 7,1 posto, a u odnosu na novembar2010. rast proizvodnje iznosi 3,1 posto.A. Pe.

Novac ili ekologija, vje~na dilema KrajineUna i SanaArgumentacija protivnika centrala nije zasnovana samo na ekolo{kim principima, gra|ani sumnjaju u na~ine realizacije zbog korupcijeU Unsko-sanskom kantonu jo{ jednom je pokrenuta kampanja za eksploataciju hidropotencijala u korist energije, iako su svi poku{aji ranijih godina propadali zbog velikog otpora gra|ana, koji su protestima, blokadama i glasanjem na izborima svaki put ru{ili takve ideje i ~uvali rijeke, kraji{ke ljepotice Unu i Sanu.

kovani radnici 189. 437, a na evidenciji nezaposlenih je i 27.498 vi so koo bra zo va nih, uklju~uju}i doktore nauka i magistre.A. Pe.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINEKursna - te~ajna lista - broj 251 - 24. 12. 2011. godine.Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Istomi{ljeniciU Vladi Kantona, zagovornici centrale, poput ministra privrede Hase Hajrulahovi}a, na{li su istomi{ljenike u Sarajevu i Vladi Federacije BiH. - Imamo apsolutnu saglasnost federalne Vlade, Elektroprivrede BiH, podr{ku velikog broja gra|ana, ne smijemo ponovo propustiti {ansu, stavljamo to opet na stol kako bismo odlu~ili, kona~no da ili ne centralama. Pare stoje nerealizirane, radi se o kapitalnoj investiciji od 70 miliona eura koje moèmo u~initi operativnim u 2012, zaposliti ljude i pokrenuti nove poslovne trendove u Kantonu. U suprotnom, produbljuje nam se socijalna kriza, ljudi odlaze, a pau{alne ocjene ekolo{kih pokreta zaustavljaju ovakve projekte koji zna~e na{u budu}nost, kazao nam je Hajrulahovi}. Me|utim, argumentacija protivnika centrala nije zasnovana samo na ekolo{kim principima, gra|ani sumnjaju u na~ine realizacije zbog korupcije, brinu o neodgovornosti naspram eksproprijacije, gradnji potopljenih putnih komunikacija i drugih ìvotnih stvari koje su zanemarene s pri~ama o profitu. Nama na{e niko ne moè platiti poru~ivali su Kraji{ni, ci u ranijim borbama protiv centrale, a u biti, niko imGradnja centrala ve} jednom zaustavljena protestima

nije ni{ta nudio da plati, pa se pla{e otima~ine resursa u kojoj }e ostati o{te}eni.

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.518005 1.465880 25.946807 0.075504 0.262438 0.635714 1.914000 0.565032 0.250699 0.217623 1.596384 0.787782 2.341784 1.494172 0.047852 1.892970

1.955830 1.521810 1.469554 26.011837 0.075693 0.263096 0.637307 1.918797 0.566448 0.251327 0.218168 1.600385 0.789756 2.347653 1.497917 0.047972 1.897714 USD BAM

1.955830 1.525615 1.473228 26.076867 0.075882 0.263754 0.638900 1.923594 0.567864 0.251955 0.218713 1.604386 0.791730 2.353522 1.501662 0.048092 1.902458 1.54104 2.310109

Kriza kao argumentS druge strane, ve}i dio kanjona rijeke Une progla{en je nacionalnim parkom, u {to se ne uklapaju nikakve centrale. - Nacionalni park Una, koji trenutno nema izvora finansiranja, od hidrocentrala bi na godi{njem

24.12

Documents