246

Nar. umjet. 24, 1987, sir. 231 - 284, PRIKAZI

vanje izvodaca i publike, itd. u uvodnom sutckstu zbomika pomalo nasilno nametnuti kaozajcd nicka obiljdj a folklornog kazalistaopccnito. Nc bismo mogli osporiti gomju tvrd-nju - ta su obilje~.ja, uostalom, vee davnoprimijeccna u radovima ranijih istrazivaca.Ostaje ipak dojam da su tc karaktcristikc dcrivi-rane i7.omcdusobno vrlo razlicitih zanrova fol-klomog kazalista, pa i da se mnostvo raznorod-nih oblik.a prcdstavljanja objcdinjuje pod ka-pom tcrmina folklorno kazaliste. Tim sc spaso-nosnim tcrminom zalim imcnujc nckohcrcntani pr.ilWno umjctan poj'lln. S drugc. stranc,ra7.olii:itost~.anrova takodcr sc navodi kao jcdnooel vaznih obiljdja tog podrui:ja. Cini sc da jcpisac uvoda poncsto ncprikladno nastojaolljcclinili vrijcdne a r:lznorodnc priloge. U zbor-niku jc obraacna graaa iz Rusije, Ukrajinc,13jclorusijc, Tadzikistana, Uzbckistana, Ka-zahstana, MOldavijc, Azerbcjdzana, Anncnije,Litvc, Durjatijc, Mordovijc, Dagcstana i Abha-zijc. Matcrijali nisu dovedcni u vczi kompara-tisLickim mctodama, a nijc bilo mogucc nipokazati cvoluciju Colklornih kazalisnih oblikaunutar pojcdinih kultura. Tu, naravno, nisuoblll1Va~cnc svc kulture naroda SSSR-a, pamol.Cl110 occkivati i drugu knjigu slil:nc tcma-tike.

IVAN tDZICA

Skazki i pesni rozdennye v doroge.Cyganskij fol'klor sostavili i pereveli EfimDruc i Aleksej Gessler, izdatel:stvo'"Nauka'", glavnaja redakcija vostocnoj lite-ratury, Moskva 1985, 520 str.

Knjiga Price i pjesme rocfenc naPUlll sadr:i.i: prcdgovor (L.N. Ccrcnkov), uvodCigilni RusJje i njihol' /"olklor (E. Druc - A.Gcssler), biljcSku 0 sast:avljai:ima, tckstovc(121 pric.a i 269 pjesama), komcnatarc uz pricci pjcsmc, litcraturu i notne prilogc.

U prcdgovoru sc navodi da jc zan-imanjc za cigansko usmcno stvaralastvo uRusiji pocclo u prvoj polovici 19. stoljcca,potom se prosirilo na proucavanjc povijcsti,ctnografijc i jczika Cigana, a u posljcdnjcmdcsclljccu ist.ralivanja su intczivirana zbog

ubrzanog proccsa intcgracijc Cigana s ruskimsrcdinama. Tamo gdje su ciganska nasclja broj-nija izdaju sc zbomici ciganskih prica, balada ipjcsama. Najbrojnija i najrasprostranjcnija et-nografska ciganska grupa u SSSR-u jcsu [uski,odnosno sjcvcroruski Cigani, koji su se, 7.ivcCis Rusima vise od tri stoljeca, formirali kaogrupa s izrazilim etnografsk im i jczil:nimosobinama razlicitim od drugih Cigana, pa jcusmcna - pjcsnicka i pripovjcdacka tradicijabogatija uljccajima ruskog folkloru. Istoclobnosc znacujnijc prcobrazio folklorn i matcrijal !itojc uvjctovUIlO matcrijalnint i duhovnim~ivotom Cigana. Folklorni zapisi, objavljcni II

ovoj knjizi, nastaLi su u mjcstima gdjc jc ilajviscCigana - II sjcverozapadnim oblastima RSFSR(lenjingradskoj, novgorudskoj, pskovskoj i ka-rClijskoj). Tamo su sc u "cisto ciganskom"obliku sacuvalc tradicionalnc pjCSJ11C,kojc scizvodc u uskom krugu rodbinc i drugoga zbogccga ost.aju svoj ina jcdino Cigana i gotovo suncpOZllalc okolnim srcdinama.

U raspravi Ruski Cigani injillovfolklor rijci: jc 0 porijcklu Cigan~l, njihovuobitcljskom ZiVOlU,obicajima; 0 putovima ra-sCljavanja i7.opradomovinc Indijc od 10. do 11.stoljcca u gotovo svc 7.cmljc svijct.a, () cigan-skim ct.nogra[sldm gruparila u svijct.u, njihovimstradanjima II raznim zcmljama, nacinu zivota,fizickom i7.oglcdll,zan:ltima, osobilO kovac-kom, kalaisanju pOSlI(ta, rukolvomim vjcSti-numa: plctcnju kosara, izradi prcdmct.a izdrvcta (slIvcnirimu), trgovanju, bavljcnju ko-nj iIlla, Iijcecnju, nudrilj ckarstvu, galanj u illmijccil11a (pjcvanje, muzika, p!cs), lC 0 njiho-vu ncobii:llom jcziku idijalcktimu prcko kojihjc utvrc!cna praciomovina Cigana. Jcdnolllrijccju govori sc 0 svcmu sto laj narod odrcctujci st.avlja u izniman polozuj.

Olkako jc IStvan Vaji, ovladavsidijalcktom ll1Ud,lrskihCigana, utvrdio srodslvotog jczika s indijskim, u Nijemac August POltuvjcrljivo dokuzuo da jc ciganski jczik blizakdrcvnom jcziku Indije - sanskrtu i novoin-dijskorn - hindijcziku, prcslalo je vjcrovanjc ulcgcndu po kojoj sc u Evropi drt.alo da su CiganiporijckloIl1 iz. Egipta, a na osnovi raznihjczicnih clcmcnata kojc su Cigani na putovanji-rna uzimuli iz jczika drugih naroda (Afganis-tana, Irana, zcmalja Malc Azijc, Gri:kc, bal-

Nar. umJat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

247

kanskih i drugih evropskih naroda) postavljenaje hipoteza 0 dvama putovirna kojima su Ciganistizali u Rusiju. Govori se i 0 razlozima zbogkojih su Cigani napustili pradomovinu i 0 nav-ici skitanja.

N ajveci dio rasprave posvecen jepricama i pjesmama, odnosno nlU"odnomstvaralastvu Cigana. Priredival!i su postaviliove zadatke: 1. da sa !ito sireg podrul!ja, gdjezive ruski Cigani, prikupe folklorne tekstovc, 2.da u jednoj knjizi prikupe folklorne zapise 0

ruskim Ciganima, 3. da pripreme knjigu naznanstvenim nacclima folkloristike i daduumjetnil!ke prijevode koji ee biti zanimljivi zasiroki auditorij, a istodobno sal!uvati, kakoodlike saddaja, tako i forme originala. Nadaljese govori 0 pronalazenju i prikupljanju tek-stova, 0 kazivacima, 0 povijesti skupljanja, 0

prevodenju i, opsirnije, 0: tekstovima u knjizi,jeziku, motivima, tcskotama prijevoda i dr.

Glavna vrsta ciganskog proznogfolklora jest pril!a koja je bogato predstavljcnabajkom te novelistickom i satirickom pripovi-jctkom. Za bajke se.kaze da su slil!ne ruskima,a razlike su u prikazima ciganskog zivota, veeojemocionalnoj obojenosti i misticnim elemen-tima. Novelisticke pripovijetke au tori dijeleuvjetnona jos tri podgrupe: price 0 ciganskimmajstorijama, anegdote 0 budalama s kara-kteristicnom samoironijom i price kojc opisujuciganske naravi. Njima su joll dodane satiricnepril!e. Vazne su i tzv. bilicke, kazivanja 0

mitskim dogadajima i Ijudima: sumskim duho-virna, rusalkama, kuenim duhovima, mrtvaci-rna, prividcnjirna (utvarama), proklctom (zako-panom) blagu i slicno. Ovamo pripadaju i priceo vragovima, Ijudima koji se pretvaraju uzivotinje iIi vampire, vjdticama, I!arobnjaci-rna, nadrilijccnicima, i s1. Karaktcristicne suprice s motivima ozivljavanja mrtvaca istrasnom covjeculjku - gospodaru suma. Uciganskim sredinama ima legendfl i predaja spodJogom na stvarnim dogadajima i likovimaiz zivota. Kod sjcvernih Cigana rasprostranjcnje motiv "zmije u tijelu zene" (tzv. la~natrudnoea), koja je sire poznata i u svjetskomfolkloru. Cudno je, kazu autori, da Cigani, kojisu usko vezani uz prirodu i u cijim se pricamacesto pojavljuju ~ivotjnje, posebno konji, go to-vo da nemaju prica 0 zivotinjama. Dakle, nave-

dene su price ciganske po tome lito zive meduCiganima, sto su imjunaci Cigani i po slikamaiz ciganskog zivota. Medutim, citajuCi te pricesusrecemo se s motivima, pa i sadrz.ajima, nesarno iz ruskog vee i evropskog folklora, a topotvrduju ipriredivaci knjige, kad kazu, da suneki sardzaji i likovi ruskim citaocima veepoznati iz ruskih prica i pjesama. Vise dodirnihmotiva irna i u na50j narodnoj prozi i epici, npr.:"baba i vrag", "strizeno-koseno", "zla maceha","zla svckrva", "kazna vezivanja konjima zarepove", "zavist starije brace prema mladem","skidanje ~ari", "treci pijetlovi i mrtvac iIi zaoduh", "cudnovat prsten", "posljedice proklinja-nja djece iii brace", "zabranjena odaja", "glo-gov kolac kojim se bode mrtvac - vukodlak","zamjena odjeee", "neuracunljivi glupan" i s1.Nije iskijuceno da su se neki od ovih motiva, pai sizei, sirili uz posredovanje Cigana u jednomiii drugom smjcru. Autori isticu da nisu mogliusporediti folklorno stvaralastvo ruskih Ciganas drugim ciganskim grupama, jcr 0 njima ncmatakvih radova.

U drugom dijelu knjige na 112 stra-nica objavJjene su pjesme podijeljenc u pet,odnosno sest grupa: 1. po tempu izvodenja(protjaznyc), 2. tuzbalicc, 3. iz zivota ( bylO-vye) i svadbene, 4. pjesme uz pies, 5. saljive i 6.ostale. Obrazlazuei tu podjelu autori kazu da supjesme u prvoj grupi nazvali po formalnimoznakama - tempu izvodenja, a one iz zivotaizdvojili su po sadrzajima. U prvoj se grupiiZdvajaju baJade razlicita saddaja - koje je uizvornom obliku danas tcsko naei, a kod pjesa-rna iz zivota au tori ukazuju na zanimljivostsadrzaja obrcdnih pjesama, osobito svadbcnih,sto je i naznaceno u naslovu. Pjcsmc ovih dvijugrupa poznate su veccm broju .slusalaca.Tuzbalica ncma mnogo, ani pjesarna uz plcs.Mectutim, uz pies se pjevaju i drugc pjesrne,npr. saljive, kojima se prikJjucuju i tzv.cElstuske, iako nisu karaktcristicne za ciganskifolklor (uglavnom su pozajmljene) 5to pokazu-je velik broj ruskih rijeci.

I da zakljucirno. Pjesrne Ciganapoznate su od davnina. One su uz glazbcnoumijeee donijele Ciganima svjetsku slavu, paee ovaj antologijski izbor dobro doei ne sameruskim citateljima vee i rnnogirn drugima.

U knjizi su objavljcni umjetnicki

248

Nar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

prijevodi magnetofonskih zapisa koje susastavljaci snimali od 1980. do 1982. godine;ncki su prozni tekstovi reproducirani premakonceptima zapisa istrazivaca Kamenskog, cijije rad prekinula smrt, a neki originali uzeti su izprijasnjih publikacija. Sve tekstove preveli susastavljaci knjige. Poslije uvoda (na 25 stra-nica) iznijeti su rnnogi dragocjeni podaci 0

pricama i pjesmama; 0 tome tko ih je zapisao,kada, tko su kazivaci, gdje su objavljivane,podaci 0 varijantama, likovima, vezama s ru-skim folklorom, rasprostranjenosti moliva, 0koristenju iIi unosenju motiva u djcla ruskihknjizevnika i slicno.

Na kraju je navcdena literalura (45bib Iiografskih jedinica) i 25 notnih zapisa kojejc ddiilrirao E.S. Kustovski.

ANTE NAZOR

Erotske narodne pjesme, Skupio i priredioZdravko Krstanovic, vlastito izdanje, Split1984, 123 str.

U nakladi od descl tisuca primjcra-ka pojavila sc ova mala knji2ica koja sadrzidevcdcset i pct pjcsama. Posluzio se priredivac,kako sam kazc, "vee prilwaeenom sintagmom"erolske narodne pjesmc, mada smalra oodabi 0

lcrminoloskim i drugim pitanjima 5tO ih ona(sintagma, op.T.P-P) otvara valjalo analititkiraspravljati" (str.lll). Za analilcku raspravunijc bilo potrebno da sc u ovoj knjizi listajusLranice. Knjiga zcli doscei OOantologijskepoct-skc visincoo (str.112), kako ka~e priredivac, ikrociti u zabranjcne vode u kojima vee nckoli-ko godina posvc uspjcsno plivaju knjige CrvenbEln(Bcograd 1979), Kudi1ja i vrcleno (Zagreb1980) i Klincek lesnikov (Ljubljana 1981).

U popratnom slovu na kraju knjigcZ. Krslanovic govori i 0 svom urccfivackompostupku: uvrstio jc u knjigu tekstove iz raznihkrajcva, ponajvise iz Dalmacije, tekstovc nijedOLjerivaoi iz obirnne grade koju je skupljao od1973. do 1984. godine nastojao je izabratiooponajbolja ostvarenja u kojima je imaginacijanarodnog pjevaca najdjelotvornijaOO (str.1l2).Z. Krstanovie poneSto i pretjcruje prenagla-savajuci slobodu i razigranost naroda prcma pa-

trijarhalnom sramu, prema cuvarima "insti-tucija i ideologiziranog jezika". Pretjerano jetvrditi da se usmena erotska poezija ostvaruje u"hiljadama pjesama" jer, cini se da i ovaknj izica govori kako priredi vac udesetgodisnjem sakupljackom radu usmenepoezije nije mogao izdvojiti veei broj (od ovogkoji je u knjizi) erotskih pjesama koje bi zado-voljile visoke zahtjeve poetskog, a poneka i oduvrstenih pjesama u izboru nekog drugogprirectivaca vjerojatno se ne bi nasla.

Usmene erotske pjcsme su sastavnidio cjelokupnog usmenog pjesniStva i upravozato, unutar tog sistema, onc su trajale, roijenja-Ie se, postajalc ponckad sasvim vulgame, ili seuoblicavale u vrhunska poetska ostvarenja.Krstanovieev je izbor hvale vrijedan jcr poka-zuje da ta poczija traje i danas (kao sto smo vcenaglasili to su sve njcgovi vlastiti zapisi i zapisinjcgovih prijatelja i poznanika), te da u svojimnajboljim dosezirna, bcz obzira na to lito svojimsadrzajem i mogucim kontekstom svjedoci 0te~nji da se prilagodi aktualnom, postaje vrijed-na poezija. Humor, ironija, groteska, hiperbolaprctvaraju spoJovila u konja, svrdlo, zroiju,crkvicu, zvono, ruzu, "sputa" - bore se oni iplacu u tim pjcsmama, uostalom kao iu ~ivotu.Premda se neccmo sloziti sa Z. Krstanovieemda "svemu sto ga okruzujc narodni pjevac dajeoblik faJusa i vagine" (str.112), slozit eemo seda "ljelcovita, oslobactajuea vedrina struji u sti-hovima ove zbirke" (str.1l2).

TANJA PERIC-POWNlJO

Divna Zecevic, Knjizevnost na svakomkoraku, Studije i cianci, Mala teorijskabiblioteka 20, Izdavacki centar "Revija",Radnicko sveuciliste "Bozidar Maslaric",Osijek 1986, 268 str.

Autorica je ove knjige jedan odrijetkih nasih strucnjaka koji su glavninu svojih

. istrazivanja posvetili fenomenu pucke knjirev-nosti. Pucka knjizevnost pak - usprkos napo-rima ove autorice i drugih istra~ivaca, osobitoMaje Boskovie-Stulli - jos nije dovoljno uoce-na kao knjizevno-historijski i knji~evno-teo-