9.2.2009

1

Dr.sc. Hrvoje Šimović

Javna dobra i vanjski učinci

Javna dobra

Javna dobra - definicija Čisto javno dobro – dobro koje nije konkurentno u potrošnji => kada je

raspoloživo, dodatni troškovi resursa druge osobe koja troši to dobro = 0.

Privatno dobro – konkurentno u potrošnji.

Javna dobra, dobra ili usluge koje se pružaju jednoj osobi, ali mogu biti

dostupne i drugima bez dodatnih troškova. Javno dobro je dobro koje ima

osobinu nesuparništva (nekonkurentnosti) u potrošnji, što znači da potrošnja

jedne osobe ne utječe na količinu koja je raspoloživa za potrošnju drugim

osobama. Osobina nesuparništva u potrošnji često se naziva i osobinom

neumanjivosti.

P.A. Samuelson definirao je ekstremni primjer j.d. To je čisto javno dobro koje

osim značajke nesuparništva u potrošnji pokazuje i značajke neisključivosti,

što znači da je isključivanje iz potrošnje pojedinaca koji ne plaćaju za dobro ili

uslugu vrlo skupo ili gotovo nemoguće.

Primjer čistog j.d. je nacionalna obrana i kontrola zagađenja.

9.2.2009

2

Javna dobra - razgraničenje

Međutim:

čak i kada svi troše jednaku količinu javnog dobra, tu potrošnju ne moraju svi jednako vrednovati (npr. naoružanje)

klasifikacija javnog dobra nije apsolutna – ona ovisi o tržišnim uvjetima i stanju tehnologije (potrošnja “nečistog” javnog dobra u određenoj je mjeri konkurentna, npr. svaki pojedinac se koristi jednakom “količinom” biblioteke, no zbog prenatrpanosti kvaliteta usluge se smanjuje s brojem korisnika)

s pojmom javnog dobra često je povezan pojam isključivosti (npr. svjetionik nije isključiv, no gužva u centru grada može biti isključiva)

mnoge stvari imaju obilježja javnog dobra (poštenje, raspodjela dohotka) –cijelo društvo ima koristi

privatni sektor ne mora isključivo nuditi privatna dobra (npr. medicinske usluge i stanogradnja, u njihovu ponudu se uključuje i javni sektor)

javna ponuda dobara ne treba nužno značiti da javna dobra proizvodi samo javni sektor (npr. odvoz smeća, vatrogasna zaštita, uglavnom SAD)

Vrste dobara

KONKURENTNOST

DA NE

ISKLJUČIVOST

DA Privatna dobra Prirodni monopol

NE Zajednički resursi Javna dobra

•Čisto privatno dobro

•Prirodni monopol i dobra s plaćanjem naknade

•Zajednički resursi (okoliš, čisti zrak i voda, nafta, riblji fond, zakrčene ceste…)

•Čisto javno dobro (obrana, programi protiv siromaštva, znanje…)

Primjer javnog dobra

Zadatak: PronaĎite primjer za javno dobro i

objasnite što to dobro čini javnim dobrom!

Obrana i obrazovanje – knjiga i prezentacije

Obratiti pozornost na prethodno navedene karakteristike

javnih dobara (neisključivost i nekonkurentnost u potrošnji)

9.2.2009

3

Učinkovita opskrba privatnim dobrima (1)

Izvođenje tržišne krivulje potražnje za privatnim dobrom – vodoravno zbrajanje krivulja potražnje

(pretpostavka: društvo se sastoji od dvoje ljudi, postoje dva privatna dobra)

Ps Ps Ps

s u godini s u godini s u godini

5 5 5

1 2 3

DAs

DEs

DE+As

Učinkovita opskrba privatnim dobrima (2)Uspostavljanje ravnoteže na tržištu privatnog dobra - uspostavlja se kada su potražnja i

ponuda jednake.

Takva je raspodjela Pareto učinkovita - u ravnotežnoj točki vrijedi: MRTjs =

MRSjsAdam= MRSjs

Eva

(krivuljama tržišne potražnje dodaje se krivulja tržišne ponude)

Ps Ps Ps

s u godini s u godini s u godini

5 5 5

1 2 3

DAs

DEs

DE+As

4 4 4

1½ 3 4½

Ss

Učinkovita opskrba javnim dobrima (1)

Užitak promatranja raketa – javno dobro –MORA se trošiti u JEDNAKIM iznosima.

Ako Adam “troši” 20 raketa, Eva također mora “trošiti” 20 raketa

Da bi se pronašla zajednička spremnost za plaćanje javnog dobra treba zbrojiti cijene koje su dvije osobe spremne platiti za određenu količinu –

okomito zbrajanje krivulja potražnje

(pretpostavka: društvo se sastoji od

dvoje ljudi, postoji jedno javno dobro)

Svatko troši jednaku količinu, ali postoje

različite granične stope supstitucije.

r u godini

r u godini

r u godini

Pr

Pr

Pr

6

4

10

20

20

20

DAr

DEr

DE+Ar

9.2.2009

4

Učinkovita opskrba javnim dobrima (2)

r u godini

r u godini

r u godini

Pr

Pr

Pr

6

4

10

20

20

20

DAr

DEr

DE+Ar

45

45

45

6

4

2

Sr

Učinkovita količina ponude - u točki u kojoj je spremnost dvije osobe da plate dodatnu količinu dobra upravo jednaka graničnom trošku proizvodnje te jedinice.

Ravnoteža je zadana uvjetom:

MRTra = MRSraAdam+ MRSra

Eva

Učinkovita ponuda zahtijeva da ukupna ocjena posljednje ponuđene jedinice bude jednaka trošku društva da ponudi tu jedinicu. Ako zbroj pojedinačnih spremnosti za

plaćanje dodatne jedinice javnog dobra prelazi granični trošak, učinkovitost zahtjeva da dodatna jedinica bude kupljena

Privatna vs. javna dobra Privatna dobra – svatko ima isti MRS ali se mogu trošiti

različite količine

Vodoravno zbrajanje

Javna dobra – svatko troši jednaku količinu, ali postoje

različiti MRS-ovi

Okomito zbrajanje

Učinkovita opskrba javnim dobrima (3) Tržište će voditi učinkovitoj razmjeni javnih dobara (r=45) ako

osobe otvoreno pokazuju svoje sklonosti prema njemu.

Za javno dobro koje nije isključivo, ljudi mogu nastojati sakritisvoje stvarne sklonosti (ulična rasvjeta, liftovi, nacionalna obrana, vanjska politika). Npr. Adam se može lažno izjašnjavati tome da za njega vatromet ništa ne znači, i nagovoriti Evu da plati cijeli račun. On će uživati u vatrometu, a ostati će mu više novaca za jabuke i smokvine listove

Problem švercera/slijepog putnika (eng. free rider problem) –situacija u kojoj pojedinac dopušta da netko drugi plaća korištenje javnog dobra, a on uživa u njegovim koristima.

Budući da svi imaju sklonosti ponašati se kao slijepi putnici, tržište nije učinkovito u ponudi javnih dobara.

9.2.2009

5

Učinkovita opskrba javnim dobrima (4) Tržišna ponuda javnog dobra vjerojatno će biti neučinkovita i ako je

potrošnja isključiva.

Paretova učinkovitost zahtijeva jednakost između cijena i graničnog troška (P=MC).

Budući da je granični trošak jednak nuli (jer nije konkurentno u potrošnji), učinkovitost zahtijeva da cijena javnog dobra bude jednaka nuli.

Ako poduzetnik koji maksimizira profit kupce optereti cijenom koja je jednaka nuli, neće moći opstati u poslu.

Izlaz – savršena cjenovna diskriminacija – situacija u kojoj poduzetnik opterećuje svaku osobu pojedinačnom cijenom utemeljenom na spremnosti za plaćanje, te diferencijacija cijena u vremenu (eng. peak-load pricing).

No, problem i dalje ostaje zbog nepoznavanja sklonosti svih pojedinaca.

Vanjski učinci (eksternalije)

Vanjski učinci (1) Eksternalija ili eksterni/vanjski učinak - učinak koji

je posljedica djelovanja jedne jedinke izravno na blagostanje druge jedinke, pri čemu se to djelovanje ne ostvaruje putem tržišnih cijena.

Za razliku od učinaka koji se prenose putem tržišnih cijena, eksternalije nepovoljno djeluju na ekonomsku učinkovitost.

Eksternalije su posljedica pogreške ili nemogućnosti da se uspostave vlasnička prava.

Jedna od najvažnijih primjena teorije eksternalija – u raspravi o kvaliteti okoliša.

9.2.2009

6

Vanjski učinci (2)

Vanjski učinci (eksternalije), poznate i pod nazivom eksterni efekti prelijevanja i efekt susjedstva. Ponekad se umjesto eksternalija koristi pojam tehnološki eksterni efekti u cilju razlikovanja od novačnih eksternih efekata.

pojavljuju se uvijek kada odluka pojedinca o proizvodnji ili potrošnji izravno utječe na proizvodnju ili potrošnju drugih jedinki, ali ne posredstvom tržišnih mehanizama.

predstavljaju situaciju u kojoj su narušeni uvjeti Pareto optimalnosti, a cijene ne odražavaju sve troškove i koristi, tj. ne postoji podudarnost između privatnih i društvenih troškova i koristi.

U situaciji postojanja eksternalija, uvjet za društveno optimalnu proizvodnju je jednakost graničnog društvenog troška i granične društvene koristi. U uvjetima postojanja eksternalija tržišni mehanizmi ne dovode do optimalnog rješenja i zato je nužna intervencija države bilo mjerama regulative, porezima ili uspostavljanjem vlasničkih prava.

Dvije vrste vanjskih učinaka

1. Pozitivni vanjski učinci ili eksterne ekonomije

aktivnosti donositelja ekonomskih odluka stvaraju koristi za

druge, koji za njih ne plaćaju.

2. Negativni vanjski učinci ili eksterne disekonomije

dok u uvjetima eksternih disekonomija aktivnosti donositeljaekonomskih odluka drugima stvaraju trošak koji im se ne

nadoknađuje.

Osnovna obilježja – Zadatak! Mogu ih stvarati i potrošači i proizvođači (npr.osoba-potrošač koja

u sobi puši cigaretu)

Po svojoj prirodi su recipročni (npr.Lisa može kao ribić“onečišćivati” rijeku povećavajući društveni trošak odlaganja Bartova otpada)

Mogu biti pozitivni

Javna dobra se promatraju kao posebna vrsta vanjskog učinka (npr. privatni uređaj protiv komaraca; ako cijelu zajednicu oslobodi od komaraca onda je čisto javno dobro, ako samo nekolicinu susjeda onda je pozitivni vanjski učinak)

9.2.2009

7

Grafički primjer vanjskih učinaka

(primjer tvornice koja zagađuje rijeku)

Q godišnje

$

MB

0

MD

MPC

MSC = MPC + MD

Q1Q*

Stvarna proizvodnjaDruštveno učinkovita proizvodnja

a

b

c

d

f

e

g

h

Dobici i gubici prelaska na

učinkovitu razinu proizvodnje

proizvođačgubi dobit u iznosu dcg

potrošačostvaruje dobitak u zbog smanjenja štete u

iznosu abef što je jednako cdgh

neto dobit za društvo je razlika između cdgh i dcg,

odnosno dgh

Vanjski učinci

Nulto onečišćenje uglavnom nije društveno poželjno!

(ono bi impliciralo sprječavanje proizvodnje, što je neučinkovito rješenje)

pri ocjeni stvarnih graničnih šteta (MC) i graničnih koristi (MB) treba otkriti i ocijeniti štetu od onečišćenja, tj.

identificirati vrste i količinu onečišćenja

odrediti štetu uzrokovanu onečišćenjem

odrediti kolika je vrijednost nastale štete

9.2.2009

8

Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih (negativnim)

vanjskim učincima

Privatna rješenja:

spajanja poduzeća i internalizacija eksternalija (ako Bart i Lisa usklade svoja

djelovanja, onda je profit zajedničkog poduzeća veći od zbroja njihovih

pojedinačnih profita bez usklađivanja; Bart tako mora uzeti u obzir Lisinu štetu)

primjena društvenih konvencija i moralnih pravila (vrijede za pojedince, npr.

učenje u ranoj fazi da je bacanje smeća neodgovorno i nepristojno)

Državna rješenja:

porezi

potpore

stvaranje tržišta

utvrđivanje vlasničkih prava

regulacija

Državno rješenje: Porezi (I)

Pigou (1930-te): onečišćivaći proizvode previše jer se

susreću s preniskim troškovima proizvodnje – kako bi se

to ispravilo, mogu se nametnuti porezi i time povećati

cijene inputa Pigouov porez

Pigouov porez – porez nametnut na svaku jedinicu

onečišćivačeve proizvodnje u iznosu jednakom graničnoj

šteti (cd) pri učinkovitoj razini proizvodnje

(MB=(MPC+cd))

Pigouov porez (cd)

Q godišnje

$

MB

0

MD

MPC

MSC = MPC + MD

Q1Q*

c

d

(MPC + cd)

Porezni prihod

i

j

9.2.2009

9

Državno rješenje: Porezi (II)

za postizanje učinkovitosti nije nužno davati nadoknade

žrtvama onečišćenja

teško je pronaći odgovarajuću stopu poreza

primjena poreza pretpostavlja da je poznat onečišćivač i

stupanj onečišćenja

Državno rješenje: Potpore (I)

Učinkovita razine proizvodnje može se postići plaćanjem

onečišćivaču zato što ne onečišćuje (uz pretpostavku

fiksnog broja onečišćivača) potpora za onečišćenje

Pri Q1 granični trošak ek (eg+gk) veći je od granične koristi ge

Za razine proizvodnje veće od Q* oportunitetni trošak proizvodnje (MPC+cd) je veći od granične koristi (MB)

Pogouova potpora (cd) za svaku jedinicu koja se ne proizvede

Pigouova potpora (cd)

Q godišnje

$

MB

0

MD

MPC

MSC = MPC + MD

Q1Q*

c

d

(MPC + cd)

i

jg

k

h

f

e

Pigouova

potpora

9.2.2009

10

Državno rješenje: Potpore (II)

posljedice poreza i potpora na raspodjelu se razlikuju – umjesto

plaćanja poreza ijcd onečišćivač prima potporu dkhc

potpora vodi većim profitima, pa će na dulji rok proizvodnja koja

dovodi do onečišćenja postati atraktivna za veći broj poduzeća –

to može dovesti do porasta ukupnog onečišćenja

za isplatu potpore treba prikupiti poreze. Porezi izazivaju troškove

(smanjuju poticaje za rad i ulaganja) koji mogu premašivati koristi

od uklanjanja eksternalija.

potpore mogu biti etički nepoželjne

Državno rješenje: Stvaranje tržišta

država može potaknuti učinkovitost prodajući dozvole za onečišćenje i stvarajući tržište čistog zraka ili vode (pritom se obvezuje prodati dozvola za stvaranje Z* količine onečišćenja što je adekvatno učinkovitoj proizvodnji Q*)

cijena koja se plaća za dozvolu za onečišćenje naknada za onečišćenje (P1)

država može dodijeliti pravo na onečišćenje aukcijom, ili ih dodijeliti poduzećima koja ih dalje mogu slobodno prodati razlikuju se posljedice na raspodjelu

Oni koji nisu voljni platiti P1 moraju ili obustaviti proizvodnju ili primijeniti čišću tehnologiju

naknade za onečišćenje smanjuju neizvjesnost u pogledu konačne količine onečišćenja, za razliku od Pigouova poreza

Tržište prava na

onečišćenje

SZ

Z*

P1

Prava na proizvodnju sumporovih oksida (dijelovi na 100 milijuna) u godini

Dola

ri u

godin

i

DZ

Državno rješenje: Utvrđivanje vlasničkih prava

Coaseov teorem

(jednom kada se utvrde vlasnička prava nije više potrebna državna

intervencija za rješavanje problema

eksternalija)

Q godišnje

$

Q*0

MSC=MPC+MD

MPC

MD

MB

Q1

Osnovni uzrok eksternalija –

nedostatak vlasničkih prava

prirodni način rješavanja problema je

privatizacija odgovarajućih resursa.

Razlozi za pregovaranje postoje sve

dok je MD > (MB – MPC).

(“prostor” između Q* i Q1)

Učinkovito rješenje može se postići

neovisno o tome kome su dodijeljena

vlasnička prava (Bart ili Lisa). O tome

govori Coaseov teorem.

9.2.2009

11

Coaseov teorem (1960)

teorem prema kojem eksternalije ne doprinose pogrešnoj alokaciji sredstava, pod

uvjetom da ne postoje transakcijski troškovi i da su vlasnička prava u potpunosti

definirana. Obje će strane u toj situaciji, i strana koja proizvodi eksternalije i strana

na koju eksternalije djeluju, imati tržišni poticaj pregovarati o obostrano korisnoj

trgovini. Ishod pregovora bit će isti bez obzira tko ima pravo veta nad korištenjem

sredstava.

Dva razloga zašto se društvo ne može uvijek osloniti na Coaseov teorem pri

rješavanju problema eksternalija:

1. teorem zahtijeva da troškovi pregovaranja budu dovoljno niski da ga ne

sprečavaju,

2. teorem pretpostavlja da vlasnici resursa mogu utvrditi izvor koji uzrokuje štetu

na njihovu vlasništvu i zakonski spriječiti štetu

Dodjela vlasničkih prava utječe na raspodjelu dohotka.

Državno rješenje: Regulacija

Reguliranje dvaju

onečišćivača

Q godišnje

$

Z*X1=Z1

0

MPCx = MPCz

MBx

(MPCx+d) = (MPCz+d)

MBz

X*

poznata granična šteta (d) pri učinkovitoj razini ukupne proizvodnje

d

Kod primjene regulacije svaki

onečišćivač mora pristati na smanjenje

onečišćenja za određeni iznos ili snositi

zakonske sankcije. (Bartu će

jednostavno biti naređeno da smanji

proizvodnju na Q*)

Npr. Jednak standard ispuštanja ispušnih

plinova za automobile

Takva regulacija vodi tome da neka

poduzeća proizvode premalo, a neka

previše.

Vjerojatnije je da će tržišno usmjerena

rješenja postići učinkovite ishode nego

izravna regulacija.

Pozitivne eksternalije (I) Poduzeće koje se bavi R&D izabire razinu istraživanja R1 gdje je

granični trošak (MC) jednak graničnoj privatnoj koristi (MPB)

R&D tog poduzeća omogućuje drugima da proizvode jeftinije, ali ta poduzeća ne moraju platiti primjenu tih znanstvenih rezultata

granična vanjska korist (MEB)

Učinkovitost zahtjeva da se istraživanja vrše na R* gdje je MC

jednak graničnoj društvenoj koristi (MSB=MPB+MEB)

Nedovoljno se ulaže u R&D – Pigouove potpore učinkovite

Potpora ab je jednaka MEB u optimumu R*

Kada poduzeće proizvodi pozitivne vanjske učinke, tržište pruža

nedovoljnu količinu te djelatnosti, onda odgovarajuća potpora može

poboljšati stanje

9.2.2009

12

Pozitivne eksternalije (II)

Istraživanje godišnje

$

MPB

MC

MEB

MSB = MPB + MEB

R*R1

a

b

Oprez s potporama

Zahtjevi za potporama

Izvori su financiranja porezni obveznici

Tržište nije uvijek neučinkovito

Potpora može biti odgovarajuća samo ako tržište ne omogućuje onima koji stvaraju društvenu koristi (djelatnost) da ostvare potpunu graničnu dobit.

Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih

eksternalijama: Hrvatska U Hrvatskoj su propisane naknade koje plaćaju obveznici plaćanja za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost, a propisane su Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost (www.fzoeu.hr):

naknada onečišćivača okoliša

naknade korisnika okoliša

naknada za opterećivanje okoliša otpadom

posebna naknada za okoliš na vozila na motorni pogon

Primjenjuju se još i:

namjenske naknade (naknada za zaštitu voda, naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma, naknada za eksploataciju mineralnih sirovina)

trošarine

kazne