VISOKA ŠKOLA ZA MENADŽMENT U TURIZMU I INFORMATICI U VIROVITICI

OSNOVE EKONOMIJE

1

4. ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE

V.pred.mr.sc. Neven Garača

1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE

� Cjenovna elastičnost potražnje

� Dohodovna elastičnost potražnje

� Križna elastičnost potražnje

2

1. 1. CJENOVNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE

� različita dobra se razlikuju, izmeñu ostalog, i postupnju po kojem potraživana količina dobra reagirana promjene cijene istog dobra - cjenovnaelastičnost potražnje

� cjenovna elastičnost potražnje mjeri koliko semijenja količina traženog dobra kada se mijenjanjegova cijena, odnosno, to je postotna promjenanjegova cijena, odnosno, to je postotna promjenatražene količine podijeljena postotnompromjenom cijene

� ekonomski faktori koji odreñuju cjenovneelastičnosti za pojedinačnim dobrima: luksuznadobra, dostupnost supstituta, vremenski horizont idefinicija tržišta 3

ELASTIČNA potražnja za dobrom = ako tražena količina značajno reagira na promjene cijene

NEELASTIČNA potražnja za dobrom = ako tražena količina samo malo reagira na promjene cijene

Prema tome cjenovna elastičnost potražnje za bilo kojim dobrom pokazuje u kojoj mjeri su se potrošači spremni odreći (smanjiti potrošnju) tog dobra kako

4

spremni odreći (smanjiti potrošnju) tog dobra kako njegova cijena raste.

Elastičnost odražava mnoge ekonomske, socijalne i psihološke sile koji oblikuju ukuse potrošača.

Opća pravila o tome što odreñuje cjenovnu elastičnost potražnje:

RASPOLOŽIVOST BLISKIH SUPSTITUTA

- potražnja za dobrima s bliskim supstitutima u pravilu je elastičnija

- potrošačima je lakše prijeći s tog dobra na druga

- maslac i margarin su lako zamijenjivi

Kako će se odraziti na potražnju mala promjena cijene

5

Kako će se odraziti na potražnju mala promjena cijene maslaca, ako je cijena margarina fiksna ?

Kako će se na potražnju za jajima odraziti povećanje cijene jaja ?

LUKSUZNA I NEOPHODNA DOBRA

- potražnja za luksuznim dobrima je elastična- kada poraste cijena posjeta liječniku ljudi neće

drastično smanjiti odlaske liječniku

- kada cijena jedrilica raste, tražena količina značajno pada

6

- liječnik se smatra neophodnim, a jedrilica luksuzom

- je li dobro neophodno ili luksuzno ne ovisi samo o karakteristikama dobra, nego i o preferencijama kupaca

DEFINICIJA TRŽIŠTA

- elastičnost potražnje ovisi o tome kako odreñujemo granice tržišta

- usko definirana tržišta → elastičnija potražnja

- široko definirana tržišta → neelastična potražnja

7

potražnja- lakše je naći supstitute za usko definirana

tržišta

- hrana - neelastična potražnja jer nema supstituta

- sladoled - elastičnija potražnja- sladoled od vanilije - još elastičnija potražnja

VREMENSKI HORIZONT

- potražnja za dobrima je u pravilu elastičnija tijekom dužeg vremenskog perioda

- rast cijene benzina = tražena količina samo malo pada tijekom prvih mjeseci

- protekom vremena kupuju se automobili koji

8

- protekom vremena kupuju se automobili koji troše manje goriva, koristi javni prijevoz

- tijekom nekoliko godina tražena količina benzina značajno opada

CJENOVNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE

Izračunavanje elastičnosti� koeficijent cjenovne elastičnosti možemo brojčano

izračunati u skladu sa sljedećom formulom:

Ec =Postotna promjena potraživane količine dobra A

Postotna promjena cijene dobra A

9

Postoje različite kategorije cjenovne elastičnosti:

kada postotno smanjenje cijene izazove takvo

postotno povećanje količine koje znači

povećanje ukupnog prihoda, riječ je o cjenovno

10

elastičnoj potražnji (Ec>1)

11

UP1 = 1 ⋅ 800 = 800

UP2 = 3 ⋅ 400 = 1200 (Ec>1)

CJENOVNO ELASTIČNA POTRAŽNJAIzvor: Tolušić, Z. “Osnove ekonomije - Praktikum” str. 52.

Postoje različite kategorije cjenovne elastičnosti:

kada postotno smanjenje cijene ima za

posljedicu jednako postotno povećanje

potraživane količine, koje veličinu ukupnog

prihoda ostavlja neizmjenjenom, govorimo o:

12

jediničnoj (stabilnoj) elastičnosti potražnje

(Ec=1)

13

UP1 = 1 ⋅ 800 = 800

UP2 = 2 ⋅ 400 = 800

JEDINIČNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE Ec = 1Izvor: ibid. str. 52.

Postoje različite kategorije cjenovne elastičnosti:

ukoliko postotno smanjenje cijene izazove

postotno povećanje potraživane količine koje će

značiti smanjenje ukupnog prihoda, govorimo o

cjenovno neelastičnoj potražnji (0<<<<Ec<1)

14

15

UP1 = 1 ⋅ 800 = 800

UP2 = 1,5 ⋅ 400 = 600

CJENOVNO NEELASTIČNA POTRAŽNJAIzvor: ibid. str. 53.

prikazani slučajevi su karakteristični

meñutim postoje slučajevi kada potraživana količina neke robe uopće ne reagira na promjene vlastite cijene (Ec=0) – npr. lijekovi,

ili kada je količina neke robe izuzetno osjetljiva na cijenu, tako da vrlo mala postotna promjena cijene izaziva burne reakcije potraživane količine (Ec=∞∞∞∞).

16

ovakve slučajeve nazivamo savršeno neelastična potražnja (Ec=0),

odnosno savršeno elastična potražnja (Ec=∞∞∞∞).

Primjer savršeno elastične i savršeno neelastične potražnje

17Izvor: ibid. str. 53.

ELASTIČNOST POTRAŽNJECJENOVNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE

+2

10 CC

+2

10 KK

� prilikom izračunavanja Ec potražnje značajno je to da se postotne promjene cijene i količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi

� promjene cijene (∆C) i potraživane količine (∆K) dovodi se u vezu s prosječnom cijenom odnosno prosječnom količinom

18

� prema tome,

Ec = A dobra cijene promjena Postotna

A dobra količine epotraživan promjena Postotna

100

100

×∆

×∆

C

CK

K

=

( )

( )100

2/

1002/

10

10

×+∆

×+∆

CC

C

KK

K

Ec =

ELASTIČNOST POTRAŽNJECJENOVNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE

K ∆K C ∆C Ec=

0 6

10 2 5 5

10 4

( )2

21 KK + ( )2

21 CC +( ) ( ) 2/2/ 2121 CC

C

KK

K

+∆

+∆

155

2/

5

10>=

19

10 4

10 2 15 3

20 2

10 2 25 1

30 0

13

2/

15

10=

12,01

2/

25

10<=

1.2. DOHODOVNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE

�potražnja reagira na promjene dohotka (necjenovna determinanta potražnje) pa govorimo o dohodovnoj elastičnosti potražnje

�koeficijent dohodovne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje neke

20

je kvocijent postotne promjene potražnje neke robe i postotne promjene dohotka potrošača

dohotka promjena Postotna

dobra potražnje promjena Postotna

±±

=A

Ed , odnosno

( )

( )100

2/

1002/

10

10

×+∆±

×+∆±

=

DD

D

KK

K

Ed

Glede veličine koeficijenta dohodovne elastičnosti potražnje postoje slijedeći slučajevi:

dohodovno elastična potražnja (Ed>1) - kada je promjena potražnje istog smjera kao i promjena cijene, ali promjena potražnje bilježi veći postotak nego promjena dohotka. Odnosno, ako dohodak raste, potražnja takoñer raste, ali brže od

21

raste, potražnja takoñer raste, ali brže od dohotka. Obrnuto, pad dohotka dovest će do nerazmjerno većeg pada potražnje.

Sva dobra kod kojih je Ed>1 nazivamo normalna dobra.

0<Ed<1 – u ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera, ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka pa je ovo dohodovno neelastična potražnja. I ova dobra nazivamo normalna dobra.

dohodovno neelastična potražnja (Ed<0) –promjena dohotka uzrokuje promjenu potražnje u

22

promjena dohotka uzrokuje promjenu potražnje u suprotnom smjeru (rast dohotka izaziva pad potražnje i obrnuto). Ed je negativan broj. Ovakva dobra nazivamo inferiorna dobra (u slučaju rasta dohotka zamijenjuju ih superiorniji, skuplji supstituti)

1. 3. KRIŽNA ELASTIČNOST POTRAŽNJEo križna elastičnost potražnje mjeri promjene

potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B

o cijena drugog dobra jedan je od necjenovnih odrednica potražnje pa razlikujemo supstitute i komplemente

o koeficijent križne elastičnosti (Ek) potražnje odreñuje supstitucijski, odnosno komplementarni karakter dobara

23

B dobra cijene promjena Postotna

dobra potražnje promjena Postotna

±

±=

AEk

( )

( )100

2/

1002/

10

10

×+∆±

×+∆±

=

BB

B

AA

A

k

CC

C

KK

K

E

Postoje tri slučaja križne elastičnosti potražnje:

a) pozitivna križna elastičnost (Ek>0)� u ovom slučaju postotne promjene potražnje i cijene

istog su smjera

� ovdje se radi o supstitucijskim dobrima, dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti (raste li cijena junetine rast će i potražnja za svinjetinom i obrnuto)

24

junetine rast će i potražnja za svinjetinom i obrnuto)

b) savršena križna neelastičnost (Ek=0)� promjena cijene jednog dobra uopće ne utječe na

potražnju drugog dobra

� radi se o tzv. nezavisnim dobrima (npr. promjena cijene skijaške opreme neće utjecati na potražnju kukuruznih pahuljica)

c) negativna križna elastičnost potražnje (Ek<0)� ovdje se radi o komplementarnim dobrima (dobrima

koja se dopunjuju u potrošnji)

� dolazi do obrnuto proporcionalnog odnosa cijene jednog i promjene potražnje drugog dobra

� npr. postotno smanjenje cijene benzina izazvat će i neko postotno povećanje za potražnjom automobila.

25

neko postotno povećanje za potražnjom automobila.

2. ELASTIČNOST PONUDE

� elastičnost ponude utvrđuje reakcije ponuđenekoličine nekog dobra na promjenu njegove cijene

Postotna promjena ponuđene

26

Koeficijent elastičnosti ponude = količine dobra A

Postotna promjena cijene dobra A

� Ep je pozitivan broj koji se kreće od 0 do ∞

� definicije cjenovnih elastičnosti ponude i potražnje potpuno su jednake, razlika je samo u tome što je za ponudu količinski odgovor na cijenu pozitivan, a za potražnju negativan

Postoje tri osnovna slučaja elastičnosti ponude:

a) Ep>1 – slučaj elastične ponude� postotni rast cijene imat će za posljedicu

nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine iobrnuto

b) Ep=1 – slučaj jedinično elastične ponude

27

b) Ep=1 – slučaj jedinično elastične ponude� pad, odnosno rast cijene izaziva isti postotni pad,

odnosno rast ponuđene količine. U ovom slučaju ponudupredstavlja pravac koji prolazi kroz ishodište.

c) 0<Ep<1 – slučaj neelastične ponude� određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene

količine, ali je postotno povećanje ponuđenekoličine manje od postotnog povećanja cijene

Dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude:

a) Ep=∞∞∞∞ - savršeno elastična ponuda� nezamjetljivi pad cijene uzrokuje pad ponuđene

količine na nulu, i obrnuto, mali rast cijene beskonačno povećava ponuđenu količinu

� vodoravna krivulja ponude

28

b) Ep=0 – savršeno neelastična ponuda� ponuđena količina je savršeno fiksna (slučaj npr.

pokvarljivih proizvoda)

� okomita krivulja ponude

Primjeri jedinično elastične, savršeno elastične i savršeno neelastične ponude

29

Izvor: ibid. str. 57.

Koji ekonomski faktori utječu na elastičnost ponude?

� lakoća s kojom se može povećati proizvodnja u industriji (oprečni slučajevi npr. tekstilna industrija i rudnici zlata)

30

� vremensko razdoblje (promjena cijene ima veći utjecaj na ponuñenu količinu kad se vrijeme da ponuñači odgovore povećava)

3. PRIMJENE PONUDE, POTRAŽNJE I ELASTIČNOSTI

3.1. Mogu li dobre vijesti za poljoprivredu biti loše vijesti za poljoprivrednika ?

Što se dogaña sa poljoprivrednicima koji proizvode

31

Što se dogaña sa poljoprivrednicima koji proizvode pšenicu i tržištem pšenice kada agronomi otkriju novi hibrid pšenice koji je produktivniji od postojećih ?

Sjetimo se iz prethodnog predavanja:- pomiče li se krivulja ponude ili krivulja

potražnje- u kom se smjeru krivulja pomiče- na dijagramu provjerimo promjene tržišne

ravnoteže

1. Novi hibrid pomiče krivulju ponude.

2. Krivulja ponude pomiče se udesno. Poljoprivrednici su spremni ponuditi više pšenice kod svake cijene.

Krivulja potražnje ostaje nepromijenjena, jer uvoñenje novog hibrida ne utječe na želju potrošača za kupnjom pšeničnih proizvoda pri svakoj cijeni.

32

3. Poljoprivrednici proizvode više pšenice. Ukupni prihod je cijena x količina. Cijena pšenice je opala.

Rast ili pad prihoda ovisi o elastičnosti potražnje. Potražnja za pšenicom je u pravilu neelastična, jer su proizvodi relativno jeftini i imaju nekoliko dobrih supstituta.

33

POVEĆANJE PONUDE NA TRŽIŠTU PŠENICE

Izvor: Mankiw, G. Osnove Ekonomije, Mate, Zagreb, 2006. str. 105.

U gospodarstvu SAD-a povećanje ukupne ponude, zajedno s neelastičnom potražnjom za hranom, uzrokovalo je pad poljoprivrednih prihoda, što je potaklo ljude da napuste farme.

Godine 1950. u SAD-u 10 milijuna ljudi radi na farmama ili 17% radne snage

Godine 2000. 3 milijuna ljudi radi na farmama, ili 2%

34

Godine 2000. 3 milijuna ljudi radi na farmama, ili 2% radne snage.

Napretkom produktivnosti u poljoprivredi u SAD-u 2000. proizvedeno dvostruko više usjeva i stoke nego 1950. godine.

3.2. KONTROLE CIJENA

- u prethodnom predavanju tržište sladoleda = konkurentno tržište bez državne regulacije

- pri ravnotežnoj cijeni, količina sladoleda koju kupci žele kupiti u potpunosti je jednaka količini koju prodavači žele prodati

35

→ kupci se žale da je cijena sladoleda previsoka

→ proizvoñači se žale da je cijena sladoleda preniska

Cjenovni plafon = zakonski maksimum iznad kog ne smije rasti cijenaCjenovni prag = zakonski minimum iznad koj cijena ne smije pasti

36

TRŽIŠTE S CJENOVNIM PLAFONOM

Izvor: ibid. str. 115.

a) dio slike:- cijena koja uravnotežuje tržište je ispod plafona i cjenovni plafon nije obvezujuć

b) dio slike:- ravnotežna cijena je iznad plafona i cjenovni plafon je obvezujuć

- ponuda i potražnja pomiču cijenu prema ravnotežnoj,

37

- ponuda i potražnja pomiču cijenu prema ravnotežnoj, ali kada dosegne plafon ne može više rasti

- tražena količina veća je od ponude

- racioniranje sladoleda = dugi redovi, prodaja samo prijateljima, roñacima ili drugim članovima grupe

- nemaju svi kupci koristi od plafoniranja cijena sladoleda - neki uopće ne mogu dobiti sladoled

38

TRŽIŠTE S CJENOVNIM PRAGOM

Izvor: ibid. str. 120.

a) dio slike:- ravnotežna cijena je iznad praga, i prag nije obvezujuć- tržište je prirodno uravnoteženo

b) dio slike:- ravnotežna cijena je ispod praga, cjenovni prag je obvezujuće ograničenje na tržištu

- ponuñena količina premašuje traženu količinu

39

- ponuñena količina premašuje traženu količinu

- oni koji žele prodati sladoled po važećoj cijeni to ne mogu

- obvezujući cjenovni prag uzrokuje višak

3.3. POREZI

POREZ NAMETNUT NA KUPCE (sladoleda iz prethodnog primjera)

- za svaki kornet sladoleda koji kupe kupci državi daju 0,50 dolara

1. Utječe li dogañaj na krivulje ponude ili potražnje ?

40

1. Utječe li dogañaj na krivulje ponude ili potražnje ?

2. U kojem se smjeru kreće krivulja ?

3. Kako pomak utječe na ravnotežu ?

41

POREZ NA KUPCE

Izvor: ibid. str. 125.

Tko plaća porez ?

Iako kupci daju cijeli iznos državi, i kupci i prodavači dijele teret.

- Tržišna cijena pada s 3,00 na 2,80- Prodavači za svaki kornet primaju 0,20 manje nego prije poreza

42

→ porezi obeshrabruju tržišnu aktivnost, prodana količina u novoj ravnoteži je manja

→ kupci i prodavači dijele teret poreza, kupci u novoj ravnoteži plaćaju više, a prodavači primaju manje

POREZ NAMTENUT NA PRODAVAČE ( sladoleda iz prethodnog primjera)

Država zahtjeva od prodavača korneta da za svaki kornet koji prodaju daju državi 0,50.

1. Krivulja potražnje se ne mijenja.

2. Krivulja ponude se pomiče ulijevo.

43

2. Krivulja ponude se pomiče ulijevo.

3. Ravnotežna cijena raste.

44

POREZ NA PRODAVAČE

Izvor: ibid. str. 126.

- cijena raste na 3,30 i smanjuje se potražnja

- prodavatelji primaju višu cijenu, ali nakon plaćanja poreza cijena opada

ZAKLJUČAK:

Porezi na kupce i prodavače su ekvivalentni. Razlika izmeñu cijene za kupce i cijene za prodavače je ista,

45

izmeñu cijene za kupce i cijene za prodavače je ista, bez obzira je li porez nametnut kupcima ili prodavačima.

Jedina razlika izmeñu poreza na kupce i prodavače je tko daje novac državi.

ELASTIČNOST I POREZNO OPTEREĆENJE

- teret poreza samo je rijetko jednako raspodjeljen

- u primjeru koji slijedi krivulje se ne pomiču, jer je to nevažno za porezno opterećenje

- razlika izmeñu dijelova slike je relativna elastičnost ponude i potražnje

46

ponude i potražnje

47KAKO SE DIJELI POREZNI TERETIzvor: ibid. str. 129.

Porezni teret više snosi ona strana na tržištu koja je manje elastična.

Elastičnost mjeri volju kupaca ili prodavača da napuste tržište kada uvjeti postanu nepovoljni.

Mala elastičnost potražnje znači da kupci nemaju dobru alternativu za potrošnju upravo tog dobra.

48

Mala elastičnost ponude znači da prodavači nemaju alternativu za proizvodnju upravo tog dobra

Ona strana tržišta koja ima manje dobrih alternativa ne može jednostavno napustiti tržište i mora snositi više poreznog tereta.

Ekonomisti vjeruju da je ponuda rada mnogo manje elastična od potražnje.

Tko snosi veći dio tereta poreza na plaće, radnici ili poduzeća ?

Tko plaća porez na luksuzna dobra, ako je potražnja za jahtama prilično elastična ?

49

PITANJA:

1. Što je cjenovna elastičnost potražnje ?

2. Što odreñuje cjenovnu elastičnost potražnje ?

3. Grafički prikaži i objasni:a) Ec>1 b) Ec = 1 c) 0<Ec<1

4. Grafički prikaži i objasni:a) Ec = 0 b) Ec = ∞

50

a) Ec = 0 b) Ec = ∞

5. Što je dohodovno elastična potražnja ?

6. Što je dohodovno neelastična potražnja ?

7. Objasnite tri slučaja križne elastičnosti ?

8. Koja su tri osnovna slučaja elastičnosti ponude ?

9. Koja su dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude ?

10. Koji ekonomski faktori utječu na elastičnost ponude ?

11. Grafički prikažite i objasnite što će se desiti na tržištu pšenice kada se otkrije novi hibrid pšenice.

12. Grafički prikažite i objasnite tržište sa:a) cjenovnim plafonomb) cjenovnim pragom

51

b) cjenovnim pragom

13. Tko snosi porezni teret na tržištima savršene konkurencije ?

14. Kako će elastičnost ponude i potražnje utjecati na podjelu poreznog tereta ?