313 ukaz - vlada.tk.gov.bavlada.tk.gov.ba/vlada/dokumenti/sl_novine/1999/sl... · ^etvrtak, 11....

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 15 - Strana 537^etvrtak, 11. novembar/studeni 1999. g.

Godina 6 - Broj 15 ^etvrtak, 11. novembar/studeni 1999. g.TUZLA

Izdanje nabosanskom i hrvatskom

jeziku

313Na osnovu poglavlja IV, odjeljak B, ~lana 33. stav 1. ta~ka e)

Ustava Tuzlanskog kantona, donosim

UKAZ

O PROGLA[ENJU ZAKONA O VODAMA

Progla{ava se Zakon o vodama, koji je donijela Skup{tinaTuzlanskog kantona na sjednici od 29. 10. 1999. godine.

Broj: 01-1-2178/99 PredsjednikTuzla, 03. 11. 1999. godine Tuzlanskog kantona,

Dr. Tarik Arap~i}, v.r.

ZAKONO VODAMA

I. OP]E ODREDBE

^lan 1.

Ovim Zakonom ure|uju se na~in i uslovi upravljanja vodama,vodoprivrednim sistemima odnosno vodoprivrednim objektima ijavnim vodnim dobrom, radi kori{tenja voda, za{tite voda odzaga|ivanja, ure|enja voda i vodotoka i za{tite od {tetnog dejstvavoda, na~in obezbje|enja instrumenata i obavljanja poslova izadataka kojima se obezbje|uje upravljanje vodama, vodopri-vrednim sistemima, odnosno vodoprivrednim objektima, ovla{tenjai du‘nosti organa Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton),op}ina i drugih pravnih lica i gra|ana i druga pitanja od zna~ajaza upravljanje vodama i vodoprivrednim objektima, kao i pitanjaovla{tenja koja treba urediti u skladu sa Zakonom o vodamaFederacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: federalni Zakon).

^lan 2.

Vodama, u smislu ovog Zakona, smatraju se:1. povr{inske vode, vodotoci, prirodna jezera i vode u

vje{ta~kim akumulacijama, retenzijama i jezerima;2. podzemne vode;3. termalne i mineralne vode.

^lan 3.

Vode, kao op}e dobro, na podru~ju Kantona su od interesaza Kanton i u‘ivaju posebnu za{titu Kantona, a naro~ito u pogleduza{tite kvaliteta voda i iskori{tavanja voda za razne namjene.

^lan 4.

Vodoprivredni objekti na podru~ju Kantona, od interesa zaKanton i op}ine su:

1. za{titni vodoprivredni objekti - nasipi, obaloutvrde, ure|e-na korita vodotoka, odvodni kanali, obodni kanali za za{titu odvanjskih voda, odvodni tuneli, brane s akumulacijama, ustave,retenzije, crpne stanice za odbranu od poplava, i drugi pripadaju}iobjekti za za{titu od erozija i bujica;

2. vodoprivredni objekti za odvodnjavanje - osnovna idetaljna odvodna kanalska mre‘a, crpne stanice za odvodnjavanje,drena‘e i drugi pripadaju}i objekti;

3. vodoprivredni objekti za kori{tenje voda;a) za navodnjavanje - akumulacije, dovodni kanali i tuneli,

vodozahvatne gra|evine, crpne stanice, ustave, dovodna i razvodnamre‘a, i drugi pripadaju}i objekti i oprema;

b) za vodosnabdijevanje - akumulacije, vodozahvati (bunari,zahvati na vodotocima, jezerima, i akumulacijama, crpne stanice,rezervoari, glavni cjevovodi i drugi pripadaju}i objekti i oprema;

c) za kori{tenja vodnih snaga - akumulacije, dovodni iodvodni tuneli i kanali, strojare i drugi pripadaju}i objekti i oprema;

d) za plovidbu - plovni putevi, prevodnice, ustave i drugipripadaju}i objekti i oprema;

e) vje{ta~ki ribnjaci i rekreacioni bazeni i jezera.4. vodoprivredni objekti za za{titu voda - kolektori za prijem

i transport otpadnih voda, ure|aji za pre~i{}avanje otpadnih voda,odlagali{ta za otpadne materije, ispusti u prijemnik i drugipripadaju}i objekti i oprema.

Vodoprivredni objekti iz prethodnog ~lana mogu slu‘itiistovremeno i za vi{e namjena.

^lan 5.

Kanton upravlja vodama i vodoprivrednim objektima na svompodru~ju na na~in utvr|en ovim Zakonom i federalnim Zakonom.

II. UPRAVLJANJE VODAMA IVODOPRIVREDNIM OBJEKTIMA

1. Upravljanje vodama

^lan 6.

Upravljanje vodama, ostvaruje se primjenom odluka, aktivnosti imjera ~iji je cilj odr‘avanje, pobolj{avanje i ostvarivanje potrebnog iodr‘ivog re‘ima voda na podru~ju Kantona ili dijelu podru~ja Kantonau skladu sa prirodnim uslovima, planom, potrebama i mogu}nostima.

^lan 7.

Teritorijalne jedinice za upravljanje vodama su vodna podru-~ja i slivna podru~ja.

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONABroj 15 - Strana 538 ^etvrtak, 11. novembar/studeni 1999. g.

^lan 8.

Planske osnove za upravljanje vodama su vodoprivredneosnove i planovi razvoja vodoprivrede.

a) Teritorijalne osnove za upravljanje vodama

^lan 9.

Podru~je Kantona u cjelini pripada Vodnom podru~ju slivovarijeke Save (u daljem tekstu: vodno podru~je).

Podru~je Kantona pripada glavnom slivnom podru~ju Bosne.

b) Planske osnove za upravljanje vodama

^lan 10.

Planske osnove za upravljanje vodama na podru~ju Kantonasu vodoprivredne osnove pojedinih rijeka i planovi razvoja vodo-privrede Kantona.

^lan 11.

Kanton donosi vodoprivrednu osnovu rijeka Spre~e i Tinje,kao i sliva akumulacije Modrac.

Kanton mo‘e za manje slivove (Drinja~a i dr.) donijeti vodo-privredne osnove.

Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede Kantona (udaljem tekstu: Ministarstvo) osigurava izradu vodoprivrednih osnova izstava 1. i 2. ovog ~lana u skladu sa donesenim vodoprivrednim osnovamaFederacije Bosne i Hercegovine i Glavnog slivnog podru~ja Bosne.

^lan 12.

Izradu vodoprivrednih osnova iz ~lana 11. stava 1. i 2. ovogZakona vr{i specijalizovano preduze}e sa vodnog podru~ja odnosnosa podru~ja Kantona.

Vlada Kantona, na prijedlog Ministarstva, obrazuje Komisijuza pra}enje i uskla|ivanje rada na izradi vodoprivrednih osnova iimenuje predsjednika i njene ~lanove iz reda predstavnika op}ina,ministarstava Kantona i istaknutih nau~nih i stru~nih lica, naro~itoiz oblasti upravljanja vodama i prostornog ure|enja.

^lan 13.

Izvod iz nacrta vodoprivredne osnove iz ~lana 11. stava 1. i 2.ovog Zakona Ministarstvo dostavlja na javnu raspravu i odre|ujerok trajanja javne rasprave.

Izvod iz stava 1. ovog ~lana dostavlja se op}inama, zaintere-sovanim ministarstvima i drugim organima Kantona, kao i Javnompreduze}u za “Vodno podru~je slivova rijeke Save” (u daljemtekstu: Javno preduze}e za vodno podru~je).

U toku trajanja javne rasprave zainteresovane op}ine,ministarstva, drugi organi Kantona i Javno preduze}e za vodnopodru~je, imaju pravo da stavljaju primjedbe na izvod iz nacrtavodoprivredne osnove.

Ministarstvo je du‘no da razmotri sve primljene primjedbe.Pri utvr|ivanju nacrta vodoprivredne osnove Ministarstvo je

du‘no da obrazlo‘i koje primjedbe iz javne rasprave nije prihvatiloi o razlozima neprihvatanja dati svoje stru~no mi{ljenje.

Prijedlog vodoprivredne osnove utvr|uje Vlada Kantona.

^lan 14.

Vodoprivrednu osnovu iz ~lana 11. stava 1. i 2. ovog Zakonadonosi Skup{tina Kantona.

^lan 15.

Donesene vodoprivredne osnove moraju se uskla|ivati sapromjenama koje nastaju u vodoprivrednom sistemu, privrednomi dru{tvenom razvoju i potrebama preraspodjele voda u Kantonu,kao i me|udr‘avnim obavezama Bosne i Hercegovine na dijeluteritorije Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Fede-racija).

Izmjene i dopune vodoprivrednih osnova vr{e se na na~in ipo postupku predvi|enom za dono{enje tih vodoprivrednih osnova.

^lan 16.

Na pitanja vodoprivrednih osnova koja nisu ure|ena ovimZakonom shodno se primjenjuju odgovaraju}e odredbe federalnogZakona i propisi doneseni na osnovu federalnog Zakona.

^lan 17.

Radi unapre|enja re‘ima voda, obezbje|enja bilansa voda ifunkcionisanja vodoprivrednih sistema na podru~ju Kantonadonose se i sprovode dugoro~ni i srednjoro~ni planovi razvojavodoprivrede Kantona u skladu sa vodoprivrednim osnovama iz~lana 11. stav 1. i 2. ovog Zakona.

Dugoro~ni i srednjoro~ni planovi razvoja vodoprivredeKantona uskladit }e se sa Strategijom razvoja Kantona uklju~uju}ina~in i uslove kori{tenja voda izgra|enih akumulacija i gradnjuelektrana do 30 MW.

Skup{tina Kantona donosi dugoro~ni plan razvoja vodopri-vrede Kantona na vrijeme od 10 godina.

Vlada Kantona donosi srednjoro~ni plan razvoja vodoprivre-de Kantona, u skladu sa dugoro~nim planom, na vrijeme od 5godina.

Postavke srednjoro~nog plana razvoja vodoprivrede Kantonaiz stava 4. ovog ~lana realizuju se godi{njim planovima razvojavodoprivrede Kantona koje donosi Vlada Kantona, na prijedlogMinistarstva.

^lan 18.

Ministarstvo obezbje|uje uskla|ivanje dugoro~nih i srednjo-ro~nih planova razvoja vodoprivrede Kantona sa odgovaraju}implanovima razvoja vodoprivrede Federacije.

Ministarstvo prati sprovo|enje dugoro~nih i srednjoro~nihplanova razvoja vodoprivrede Kantona i o tome podnosi izvje{tajeVladi Kantona.

2. Upravljanje vodoprivrednim objektima

^lan 19.

Upravljanje vodoprivrednim objektima, ostvaruje se pri-mjenom odluka, aktivnosti i mjera ~ija je svrha da se izgra|enivodoprivredni objekti odr‘avaju u funkcionalnom stanju i koristeu skladu sa njihovom prirodom i namjenom, da se ~uvaju odslu~ajnog ili namjernog o{te}enja ili uni{tenja, zanavljaju, rekon-strui{u i grade u skladu sa potrebama, planovima i mogu}nostimaKantona, op}ina i drugih pravnih lica i gra|ana.

^lan 20.

Ure|ena korita i obale vodotoka u naseljenim mjestima napodru~ju op}ine u vlasni{tvu su op}ine.

Grad, odnosno op}ina je du‘na da obezbijedi materijalne iorganizacione uslove za odr‘avanje ure|enih korita i obala vodo-toka u naseljenim mjestima u funkcionalnom stanju i da se ona


koriste u skladu sa njihovom prirodom i namjenom, kao i ~uvanjeure|enih korita i obala od uni{tenja ili o{te}enja odnosnonenamjenskog kori{tenja (odlaganje otpada, ispa{a stoke i sl.).

Skup{tina grada, odnosno op}insko vije}e donosi odluku okori{tenju i drugim pitanjima od zna~aja za odr‘avanje i ~uvanjeure|enih korita i obala vodotoka u naseljenim mjestima.

^lan 21.

Vodoprivredni objekti za odvodnjavanje i navodnjavanje(hidromelioracioni sistemi) su u vlasni{tvu op}ine, ako nisu uvlasni{tvu drugih pravnih lica i gra|ana koji su te objekte izgradiliza svoje potrebe.

Za hidromelioracione sisteme za koje Vlada Kantona donosiodluku o osnivanju hidromelioracione zadruge, op}insko vije}e}e donijet odluku o prijenosu vodoprivrednih objekata u hidromeli-oracionim sistemima na upravljanje i kori{tenje hidromelioracionojzadruzi.

Dok se hidromelioracioni sistemi ne prenesu na upravljanjei kori{tenje hidromelioracionoj zadruzi, op}ina je du‘na daobezbijedi materijalne i organizacione uslove za odr‘avanje,funkcionisanje (pogon) i ~uvanje objekata hidromelioracionogsistema za odvodnjavanje i navodnjavanje u skladu sa odlukomop}inskog vije}a o kriterijima i drugim pitanjima od zna~aja zaodr‘avanje, funkcionisanje i ~uvanje hidromelioracionog sistemaza odvodnjavanje i navodnjavanje.

^lan 22.

Vodoprivredni objekti koji slu‘e za snabdijevanje vodompotro{a~a sa podru~ja dvije ili vi{e op}ina na podru~ju Kantona (udaljem tekstu: kantonalni vodovod) odnosno dvije ili vi{e op}inana podru~ju Kantona i drugog kantona (u daljem tekstu:me|ukantonalni vodovod) su u vlasni{tvu Kantona odnosnoKantona i drugog kantona, ako nisu u vlasni{tvu drugih pravnihlica koji su te objekte izgradili za svoje potrebe.

Pod objektima kantonalnog vodovoda odnosno me|ukanto-nalnog vodovoda, u smislu ovog Zakona, smatraju se samo dijelovitih objekata koji obuhvataju: izvori{ta, vodozahvate ili akumulacije,crpne stanice, ure|aj za kondicioniranje vode i glavne transportnecjevovode do distribucionih rezervoara op}inskih vodovoda.

Vodoprivrednim objektima upravlja specijalizovano preduze-}e kome je Kanton, odnosno Kanton i drugi kanton, prenio naupravljanje objekte kantonalnog, odnosno me|ukantonalnogvodovoda.

Korisnici voda iz objekata iz stava 2. ovog ~lana su preduze}akoja upravljaju op}inskim vodovodima.

Cijena vode koja se isporu~uje iz objekata kantonalnogvodovoda odnosno me|ukantonalnog vodovoda ne mo‘e bitiodre|ena ispod iznosa iz koga se obezbje|uju tro{kovi odr‘avanjai funkcionisanja takvog vodovoda, amortizacija i otplata anuitetaza kredite obezbije|ene za izgradnju tog vodovoda.

Vodoprivredni objekti koji slu‘e za snabdijevanje potro{a~a(op}inski, grupni mjesni vodovodi) izuzev vodoprivrednih objekataiz stava 1. ovog ~lana, od interesa su za op}ine.

^lan 23.

Vodoprivredni objekti za snabdijevanje potro{a~a vodom zapi}e u naseljenim mjestima u kojima su sjedi{ta op}ina (u daljemtekstu: op}inski vodovod) su od interesa za Kanton i op}ine, a uvlasni{tvu su op}ina.

Op}insko vije}e svojom odlukom povjerava na kori{tenje iupravljanje op}inski vodovod preduze}u registrovanom zaobavljanje komunalne djelatnosti snabdijevanja vodom, ako topravo nije prenijeto na drugo specijalizovano preduze}e.

Op}ina se brine za funkcionalnost i ispravnost objekataop}inskog vodovoda.

Op}ina je du‘na da obezbijedi da se iz cijene vode iz op}in-skog vodovoda obezbje|uju tro{kovi teku}eg i investicionog odr‘a-vanja objekata op}inskog vodovoda, izdvajanje sredstava za amo-rtizaciju op}inskog vodovoda i otplata anuiteta za kredite kori{teneza izgradnju, rekonstrukciju i sanaciju op}inskog vodovoda.

^lan 24.

Grupnim vodovodom, u smislu ovog Zakona, smatra sevodoprivredni objekat za snabdjevanje vodom seoskog naselja kojiima za{ti}eno i ure|eno izvori{te ili vi{e izvori{ta, kapta‘u ili vi{ekapta‘a, rezervoar ili vi{e rezervoara, razvodnu mre‘u i ostaleobjekte, a slu‘i za snabdijevanje vodom za pi}e vi{e od 500stanovnika.

Grupni vodovodi su u vlasni{tvu stanovnika koji su ihizgradili za svoje potrebe, a mogu ih povjeriti na kori{tenje pravnimlicima ili preduze}ima, koja su osnovana za te potrebe, odnosnopreduze}ima za obavljanje komunalne djelatnosti snabdijevanjavodom.

Vlasnici ili pravna lica korisnici grupnog vodovoda su du‘nida iz cijene ko{tanja vode iz grupnog vodovoda obezbje|ujutro{kove teku}eg i investicionog odr‘avanja objekata grupnogvodovoda, izdvajanje sredstava za amortizaciju grupnog vodovodai tro{kove minimalnog broja propisanih pregleda zdravstveneispravnosti vode za pi}e iz grupnog vodovoda i da izvr{avaju drugeobaveze utvr|ene ovim Zakonom radi o~uvanja ‘ivota i zdravljakorisnika grupnog vodovoda.

^lan 25.

Mjesni vodovodi i drugi objekti za snabdjevanje vodom useoskim naseljima (u daljem tekstu: mjesni vodovod) su uvlasni{tvu stanovnika koji su te objekte izgradili za svoje potrebe.

Vlasnici mjesnog vodovoda du‘ni su da obezbijede finan-sijska sredstva i organizacione uslove za odr‘avanje i kori{tenjemjesnog vodovoda, tro{kove minimalnog broja propisanih pregledazdravstvene ispravnosti vode za pi}e iz mjesnog vodovoda i daizvr{avaju druge obaveze utvr|ene ovim Zakonom.

^lan 26.

Vodoprivredni objekti za za{titu voda (kolektori za prijem itransport otpadnih voda, ure|aji za pre~i{}avanje otpadnih voda,odlagali{ta za otpadne materije iz ure|aja za pre~i{}avanje otpadnihvoda i ispusti u prijemnik, kao i drugi objekti i oprema koja pripadatim objektima) u ~ije objekte ispu{taju otpadne vode privrednisubjekti i gra|ani iz dva ili vi{e op}inskih centara (u daljem tekstu:me|uop}inski vodoprivredni objekti za za{titu voda) su od interesaza Kanton odnosno te op}ine.

Me|uop}inski vodoprivredni objekat za za{titu voda iz stava1. ovog ~lana je u vlasni{tvu op}ina, odnosno drugih lica, koje suga izgradile za svoje potrebe u srazmjeri sa visinom sredstava sakojima je svaka op}ina odnosno drugo lice u~estvovalo u izgradnjitog objekta.

Op}ine odnosno vlasnici se brinu za funkcionalnost i tehni~kuispravnost me|uop}inskog vodoprivrednog objekta za za{titu voda.

Op}inska vije}a svojim odlukama povjeravaju na upravljanjei kori{tenje dio objekata me|uop}inskog vodoprivrednog objektaza za{titu voda (ure|aj za pre~i{}avanje otpadnih voda i odlagali{teza otpadne materije iz ure|aja za pre~i{}avanje otpadnih voda,kao i objekte i opremu koja pripada tim objektima) specijalizo-vanom preduze}u koje su za te potrebe osnovale op}ine.

Op}ine su du‘ne da iz cijene pre~i{}avanja otpadnih voda izme|uop}inskog vodoprivrednog objekta za za{titu voda, odnosno


iz cijene kori{tenja kanalizacije koja dovodi otpadne vode na ure|ajza pre~i{}avanje otpadnih voda, obezbjede tro{kove odr‘avanjame|uop}inskog vodoprivrednog objekta za za{titu voda iz stava1. ovog ~lana, izdvajanje sredstava potrebnih za amortizaciju togobjekta i otplatu anuiteta za kredite kori{tene za izgradnju,rekonstrukciju i sanaciju tog objekta.

^lan 27.

Vodoprivredni objekti za za{titu voda u ~ije objekte ispu{tajuotpadne vode privredni subjekti i gra|ani u op}inskim centrima (udaljem tekstu: op}inski vodoprivredni objekti za za{titu voda) suod interesa za Kanton i op}ine.

Op}inski vodoprivredni objekat za za{titu voda iz stava 1.ovog ~lana je u vlasni{tvu op}ine.

Op}ina se brine za funkcionalnost i tehni~ku ispravnostop}inskog vodoprivrednog objekta za za{titu voda.

Op}insko vije}e svojom odlukom povjerava na kori{tenje iupravljanje sve ili dio objekata op}inskog vodoprivrednog objektaza za{titu vode iz stava 1. ovog ~lana komunalnom preduze}u ~ijaje djelatnost odvo|enje otpadnih voda, ako pravo upravljanjadijelom tih objekata (ure|aj za pre~i{}avanje otpadnih voda,odlagali{te za otpadne materije iz ure|aja za pre~i{}avanje otpadnihvoda i ispuste u prijemnik, kao i objekte i opremu koja pripada timobjektima) nije prenijela drugom specijalizovanom preduze}u ilipravnom licu.

Op}ina je du‘na da obezbijedi da se iz cijene kori{tenjakanalizacije i pre~i{}avanja otpadnih voda iz op}inskog vodopri-vrednog objekta za za{titu vode iz stava 1. ovog ~lana obezbje|ujutro{kovi teku}eg i investicionog odr‘avanja tog objekta, izdvajanjepotrebnih sredstava za amortizaciju tog objekta i otplata anuitetaza kredite kori{tene za izgradnju, rekonstrukciju i sanaciju togobjekta.

^lan 28.

Vodoprivredni objekti za za{titu voda u ~ije se objekteispu{taju otpadne vode koje nastaju u tehnolo{kim procesimapravnih lica su od interesa za Kanton i pravna lica koja su te objekteizgradila za svoje potrebe.

Vodoprivredni objekti iz stava 1. ovog ~lana su u vlasni{tvupravnih lica koja su te objekte i izgradila za svoje potrebe ili steklapo drugom osnovu.

Vlasnik vodoprivrednog objekta iz stava 1. ovog ~lana du‘anje da taj objekat neprekidno odr‘ava u funkcionalnom stanju ikoristi ga u skladu sa njegovom prirodom i namjenom i ~uva ga odslu~ajnog ili namjernog uni{tenja ili o{te}enja.

^lan 29.

Stanovnici, vlasnici objekata za prijem, transport i pre~i{}a-vanje otpadnih voda u selima (u daljem tekstu: seoska kanalizacija)du‘ni su da obezbje|uju finansijske i organizacione uslove zaodr‘avanje i funkcionisanje objekata seoske kanalizacije, ~iji suoni vlasnici, u skladu sa Zakonom.

^lan 30.

Vi{enamjenske akumulacije ~ija je prete‘na namjenasnabdijevanje vodom privrede i stanovni{tva su u vlasni{tvuKantona, ako nisu u vlasni{tvu drugih pravnih lica.

Na vodama i obalama vje{ta~kih akumulacija koje su u cjeliniili djelimi~no u vlasni{tvu Kantona, odnosno drugih pravnih licaiz stava 1. ovog ~lana, zabranjeno je:

1. kori{tenje plovila na pogon naftom i naftnim derivatima;2. gra|enje turisti~kih naselja i kampova;

3. gra|enje luka, pristani{ta i vezova za ~amce;4. postavljanje plutaju}ih objekata u vode vi{enamjenske

akumulacije;5. izgradnja objekata za sportske i rekreativne namjene;6. gra|enje privrednih i drugih sli~nih objekata;7. gra|enje stambenih i vikend objekata;8. kafezni uzgoj riba;9. transport te~nosti koje su po svom sastavu opasne za

kvalitet voda vi{enamjenske akumulacije (nafta i naftni derivati,kiselina i dr.) bez odobrenja i pratnje policije;

10. svaka druga aktivnost koja mo‘e negativno uticati napromjene re‘ima voda u vi{enamjenskoj akumulaciji.

Vlada Kantona povjerava na upravljanje i kori{tenje objektevi{enamjenske akumulacije i voda u akumulaciji, kao i obalnozemlji{te uz vi{enamjensku akumulaciju, preduze}u registrovanomza obavljanje te djelatnosti, ako to pravo odre|eno pravno licenije steklo prije stupanja na snagu ovog Zakona.

Vlada Kantona propisuje na~in i uslove kori{tenja vodavi{enamjenskih akumulacija izgra|enih do dana stupanja na snaguovog Zakona.

^lan 31.

Pod obalom vi{enamjenske akumulacije iz ~lana 30. ovogZakona smatra se, pojas zemlji{ta uz vje{ta~ku akumulaciju u {iriniod 30 metara ra~unaju}i od projektovane maksimalne kotevodostaja u vi{enamjenskoj akumulaciji.

Obala vje{ta~ke akumulacije slu‘i za odr‘avanje koritavi{enamjenske akumulacije, pristupa za preduzimanje mjera zasaniranje posljedica havarijskog zaga|enja voda vi{enamjenskeakumulacije, onemogu}avanja pristupa motornih vozila radisprje~avanja zaga|enja voda vi{enamjenske akumulacije i onemo-gu}avanje pristupa gra|ana za kori{tenje voda vi{enamjenskeakumulacije u skladu sa propisom iz ~lana 30. stav 4. ovog Zakona.

Obala vi{enamjenske akumulacije ne mo‘e biti predmetprometa i deeksproprijacije.

III. VODOPRIVREDNI AKTI

^lan 32.

Radi obezbje|enja upravljanja vodama u skladu sa federalnimZakonom i ovim Zakonom izdaju se vodoprivredni akti:

1. vodoprivredni uslovi;2. vodoprivredne saglasnosti;3. vodoprivredne dozvole;4. vodoprivredni nalozi.

^lan 33.

Vodoprivredne akte iz ~lana 32. ovog Zakona izdaje Minista-rstvo, ako ovim Zakonom nije druk~ije odre|eno.

Protiv rje{enja Ministarstva o vodoprivrednim aktima iz ~lana32. stav 1. ta~ke 2. i 3. ovog Zakona donesenog u prvostepenompostupku mo‘e se izjaviti ‘alba.

Po ‘albi odlu~uje Komisija koju imenuje Vlada Kantona.

^lan 34.

Ministarstvo izdaje vodoprivrednu saglasnost za:1. gradnju hidroelektrana, termoelektrana i toplana instalirane

snage do 30 MW;2. gradnju sistema za snabdijevanje vodom naselja iz ~lana

23. stav 1. federalnog Zakona;3. gradnju kanalizacije i ure|aja za pre~i{}avanje otpadnih

voda, kao i ki{ne kanalizacije, iz ~lana 27. stav 1. federalnog Zakona;


4. gradnju kanalizacije i ure|aja za pre~i{}avanje otpadnihvoda industrije koje se poslije pre~i{}avanja ispu{taju u vodotokekoji ne spadaju u me|udr‘avne vodotoke;

5. gradnju naftovoda, plinovoda i drugih magistralnihcjevovoda koji ne prijelaze podru~je Kantona;

6. gradnju akumulacija na podru~ju Kantona;7. gradnju objekata za prevo|enje voda u podru~ju Kantona;8. gradnju hidromelioracionih sistema za odvodnjavanje na

vodotocima koji nisu me|udr‘avni vodotoci na podru~ju Kantona;9. gradnju hidromelioracionih sistema za navodnjavanje koji

ne koriste vode me|udr‘avnih vodotoka na podru~ju Kantona;10. gradnju ribnjaka koji ne koriste vodu me|udr‘avnih

vodotoka;11. vr{enje geolo{kih istra‘ivanja na podru~ju Kantona;12. gradnju objekata za povr{insku ili podzemnu eksplo-

ataciju mineralnih sirovina na podru~ju Kantona;13. gradnju puteva, ‘eljezni~kih pruga, mostova i plovnih

puteva na podru~ju Kantona;14. va|enje materijala iz vodotoka;15. gradnju privrednih i drugih objekata, koji iskori{tavaju

vodu i koji mogu uticati na pogor{anje re‘ima voda;16. gradnju turisti~kih naselja i kampova;17. gradnju privrednih i drugih objekata ~ije otpadne vode

ne mogu uticati na re‘im voda na podru~ju drugog kantona.

^lan 35.

Izuzetno od odredbi ~lana 33. i ~lana 34. ovog Zakonavodoprivredne saglasnosti, vodoprivredne dozvole i vodoprivrednenaloge izdaje op}inska uprava.

^lan 36.

Op}inska uprava izdaje vodoprivrednu saglasnost za:1. gra|enje novih ili rekonstrukciju postoje}ih grupnih

vodovoda;2. gra|enje novih ili rekonstrukciju postoje}ih mjesnih

vodovoda i javnih bunara;3. gra|enje novih ili rekonstrukciju postoje}ih ribnjaka na

glavnim vodotocima Kantona i njihovim pritokama, povr{ine do100 m2, izuzev ribnjaka za kafezni uzgoj ribe;

4. gra|enje ili rekonstrukciju vodoprivrednih objekata zanavodnjavanje poljoprivrednog zemlji{ta povr{ine do 10 ha;

5. gra|enje ili rekonstrukciju lokalnih (seoskih) puteva;6. gra|enje ili rekonstrukciju {umskih puteva;7. gra|enje ili rekonstrukciju vodoprivrednih objekata za

za{titu voda (seoska kanalizacija);8. gra|enje ili rekonstrukciju objekata za kori{tenje vodnih

snaga (za pogon ma{ina, vodenice, stupe i sl.), izuzev zaproizvodnju elektri~ne energije;

9. gra|enje objekata lokalne elektroprijenosne mre‘e useoskim naseljima.

10. gra|enje stambenih i stambeno-poslovnih objekata uzvodotoke koji mogu do}i pod uticaj velikih voda.

^lan 37.

Za objekte za koje je izdala vodoprivrednu saglasnost, op}in-ska uprava izdaje i vodoprivrednu dozvolu i vodoprivredni nalog.

^lan 38.

Na vodoprivredne akte iz ~lana 33. do 37. ovog Zakona nashodan na~in primjenjuju se odgovaraju}e odredbe o vodopri-vrednim aktima federalnog Zakona, ako ovim Zakonom nijedruk~ije odre|eno.

IV. KONCESIJE NA VODAMA I JAVNOM VODNOMDOBRU

^lan 39.

Koncesija na vodama i javnom vodnom dobru daje se za:1. kori{tenje voda za potrebe javnog snabdijevanja vodom

(gradskih, op}inskih i seoskih) naselja:a) od 30.000 do 50.000 stanovnikab) do 30.000 stanovnika;2. kori{tenje vodnih snaga za hidroelektrane do 5 MW;3. kori{tenje vodnih snaga za pogon postrojenja, izuzev za

proizvodnju elektri~ne energije;4. kori{tenje voda za tehnolo{ke i sli~ne potrebe pravnih lica

koja obavljaju privrednu ili drugu sli~nu djelatnost;5. zahvatanje voda za hidromelioracione sisteme za navo-

dnjavanje poljoprivrednog zemlji{ta;6. uzgoj ribe u privredne i druge svrhe u ribnjacima i kafezima;7. privredno i drugo kori{tenje javnog vodnog dobra (vodno

zemlji{te) sa izgradnjom trajnih objekata odnosno ugradnjomure|aja;

8. kori{tenje javnog vodnog dobra za sportske i rekreativnenamjene sa podizanjem objekata;

9. va|enje materijala iz vodotoka u trajanju ne kra}em od trigodine.

^lan 40.

Zaklju~ak u postupku davanja koncesije donosi:1. Skup{tina Kantona za koncesije iz ~lana 39. stav 1. ta~ke

1a)., 2., 3., 4., 5. i 9. ovog Zakona2. Vlada Kantona za koncesije iz ~lana 39. stav 1. ta~ke 1b).,

6., 7. i 8. ovog Zakona.Odluku o dodjeli koncesije iz stava 1. ovog ~lana donosi

Ministarstvo.

^lan 41.

U slu~aju prestanka koncesije zbog isteka vremena za kojeje koncesija izdata, a o kojoj je prethodno odlu~ivao organ Kantona,pravo vlasni{tva na nekretninama, postrojenjima i stvarima kojesu neposredno slu‘ile za ostvarenje te koncesije prelaze na Kanton.

Odredba stava 1. ovog ~lana primjenjuje se i u slu~aju raskidaugovora o koncesiji prije isteka vremena na koji je koncesija izdata.

Odlukom Vlade Kantona nekretnine, postrojenja i stvari izstava 1. ovog ~lana prenose se na upravljanje i kori{tenje specijali-zovanom ili drugom preduze}u.

V. VODOPRIVREDNI SISTEMI

^lan 42.

Upravljanje vodoprivrednim sistemima koje ~ine, zajednovode, vodoprivredni objekti i javno vodno dobro, ostvaruje seprimjenom skupa odluka, aktivnosti i mjera ~ija je svrha za{titaod {tetnog djelovanja voda, za{tita voda od zaga|ivanja i ure|enjei kori{tenje voda.

1. Za{tita od {tetnog djelovanja voda

^lan 43.

Za{tita od {tetnog djelovanja voda obuhvata aktivnosti i mjereza za{titu stanovni{tva i dobara od poplava, za{titu od erozija ibujica, odvodnjavanje suvi{nih voda putem hidromelioracionihsistema za odvodnjavanje.


a) Za{tita i odbrana od poplava

^lan 44.

Radi sprje~avanja {tetnog dejstva voda grade se i odr‘avajuvodoprivredni objekti za za{titu od poplava, izvode radovi naodbrani od poplava, ure|uju bujice, ure|uje re‘im velikih voda ipreduzimaju druge mjere za za{titu od {tetnog dejstva voda.

^lan 45.

Odbrana od poplava stanovni{tva i dobara na podru~juKantona vr{i se na osnovu plana odbrane od poplava za Vodnopodru~je slivova rijeke Save.

^lan 46.

Ministarstvo mo‘e, na prijedlog rukovodioca odbrane odpoplava, zabraniti vr{enje i drugih radova i radnji koje nisunavedene u ~lanu 87. stav 1. federalnog Zakona, a koje mogunepovoljno uticati na stabilnost ili namjenu odbrambenog nasipa,kao i obustaviti ‘eljezni~ki, drumski i rije~ni saobra}aj u slu~ajuvelikih voda.

b) Za{tita zemlji{ta od erozija i bujica

^lan 47.

Vlada Kantona donosi odluku o progla{enju odre|enogpodru~ja erozivnim.

^lan 48.

Vlada Kantona donosi odluku o protiverozivnim mjerama iradovima koji se moraju sprovesti na podru~ju koje je, u skladu saodredbama ovog Zakona, progla{eno erozivnim.

^lan 49.

Ministarstvo izdaje vodoprivrednu saglasnost za kopanjekamena, {ljunka, pijeska, ilova~e i drugih sli~nih materijala napodru~ju koje je progla{eno erozivnim, pod uslovom da sepreduzmu protiverozivne mjere i radovi.

^lan 50.

Ako se na erozivnom podru~ju izvr{e sve potrebneprotiverozivne mjere i radovi i time otkloni ugro‘enost od erozijei buji~nih tokova, Vlada Kantona donosi odluku kojom se ranijaodluka o progla{enju odre|enog podru~ja erozivnim stavlja vansnage.

^lan 51.

Vlada Kantona odlu~uje o predaji na upravljanje, specija-lizovanom preduze}u ili drugom pravnom licu, zemlji{ta ugro‘enogod erozije, s tim da Preduze}e za vodno podru~je na tom zemlji{tupreduzme sve protiverozivne mjere i radove u svrhu njegovogintenzivnog kori{tenja.

2. Voda za pi}e

^lan 52.

Zakonodavni i izvr{ni organi Kantona, organi grada, op}inai pravnih lica, kao i gra|ani Kantona, du‘ni su, svako u okviru

svojih prava i obaveza, a u okviru realnih mogu}nosti, da donoseodluke, sprovode mjere i aktivnosti kojima }e se obezbijediti dasvi gra|ani Kantona i ostali korisnici voda za pi}e na podru~juKantona budu u jednakom polo‘aju kada je u pitanju snabdjevanjevodom za pi}e, kako u pogledu koli~ine, tako i kvaliteta vode zapi}e.

^lan 53.

Podru~je Kantona (mjesna zajednica, op}ina, grad) koje imadovoljno vode za pi}e za sada{nje i budu}e potrebe utvr|eneVodoprivrednom osnovom Federacije i Vodoprivrednom osnovomglavnog slivnog podru~ja Bosne ne mo‘e ometati ili sprje~avatidruga podru~ja (mjesne zajednice, op}ine, grad) da se u istoj mjerisnabdijevaju vodom za pi}e, a koja te vode nemaju ili nemajudovoljno na svom podru~ju.

^lan 54.

Rje{avanje pitanja opskrbljivanja vodom za pi}e, kada loka-lna izvori{ta voda ne mogu da zadovolje potrebe za vodom za pi}esada{njih i budu}ih generacija, vr{i se prevo|enjem voda sa podru-~ja jedne mjesne zajednice na podru~je dvije ili vi{e mjesnih zaje-dnica i sa podru~ja jedne op}ine na podru~je dvije ili vi{e op}inaodnosno grada.

^lan 55.

Prevo|enje voda za pi}e, ne mo‘e biti osnov za postavljanje{tetnih zahtjeva od strane mjesnih zajednica odnosno op}ina sa~ijeg se podru~ja prevode vode za pi}e za potrebe drugih mjesnihzajednica, op}ina ili grada, jer je kori{tenje voda za pi}e, kao op}egdobra, jednako pravo svih gra|ana i pravnih lica na podru~ju Kantona.

^lan 56.

Obezbje|enje dovoljnih koli~ina vode za pi}e za sve gra|anei ostale korisnike vode na podru~ju Kantona sprovodi se ipreduzimanjem mjera i aktivnosti kojima se smanjuje i sprje~avadalje zaga|ivanje povr{inskih i podzemnih voda na podru~juKantona od strane pravnih lica i gra|ana koji svoje otpadne vodeispu{taju u vode odnosno koji opasne ili {tetne materije za kvalitetvoda ispu{taju u atmosferu, na vodno, poljoprivredno, {umsko iligra|evinsko zemlji{te.

3. Za{tita voda od zaga|ivanja

^lan 57.

Za{tita voda od zaga|ivanja na podru~ju Kantona sprovodise zabranom, ograni~avanjem i sprje~avanjem uno{enja u vode,na javno vodno dobro, poljoprivredno, {umsko i gra|evinsko zem-lji{te i u atmosferu opasnih i {tetnih materija, propisivanjem i predu-zimanjem drugih mjera za o~uvanje i pobolj{anje kvaliteta voda.

^lan 58.

Za{tita voda na podru~ju Kantona ostvaruje se stalnim istru~nim nadzorom nad stanjem kvaliteta povr{inskih i podzemnihvoda i izvorima zaga|enja voda (koncentrisani i rasuti izvorizaga|enja voda), kontrolisanjem odvo|enja otpadnih voda stano-vni{tva i njihovim pre~i{}avanjem, sprje~avanjem, ograni~avanjemi zabranjivanjem radnji i pona{anja koja mogu uticati na zaga-|ivanje voda i stanje okolice u cjelini, kao i drugim djelovanjemusmjerenim na o~uvanje i pobolj{anje kvaliteta i namjenske upo-trijebljenosti voda.


Pravna lica i gra|ani, vlasnici stambenih i privrednih objekatakao i vikend ku}a koje su podignute van naseljenih mjesta du‘nisu izgraditi nepropusne septi~ke jame i na iste priklju~iti stambenei gospodarske objekte, odnosno vikend ku}e i obezbijediti ~i{}enjesepti~kih jama prema potrebi, a najmanje jedanput godi{nje odstrane specijalizovanog pravnog lica.

^lan 59.

Aktima zakonodavnih i izvr{nih organa Kantona sprje~avat}e se uvoz proizvodnih tehnologija koje ne zadovoljavaju standardeEvropske zajednice za o~uvanje kvaliteta voda i pospje{ivati iubrzavati zamjena postoje}ih novim tehnologijama koje zadovo-ljavaju te standarde, kao i planiranje izgradnje privrednih objekatau gornjim i srednjim tokovima vodotoka na podru~ju Kantona,bez izgradnje ure|aja za pre~i{}avanje otpadnih voda ili ure|ajaza smanjenje emisija opasnih i {tetnih materija u atmosferu.

Za{tita voda od zaga|ivanja na podru~ju Kantona sprovodise u skladu sa Vodoprivrednom osnovom glavnog slivnog podru~jaBosne, vodoprivrednim osnovama iz ~lana 11. stav 1. i 2. ovogZakona i Planom za za{titu voda od zaga|ivanja u skladu safederalnim Zakonom.

^lan 60.

Ministar propisuje grani~ne vrijednosti opasnih i {tetnihmaterija za otpadne vode i materije koje se ispu{taju u septi~ke idruge sabirne jame.

VI. KANTONALNI SAVJET ZA VODE

^lan 61.

Ovim Zakonom osniva se Kantonalni savjet za vode (u daljemtekstu: Kantonalni savjet) kao savjetodavno tijelo Skup{tineKantona i Vlade Kantona.

Kantonalni savjet:1. razmatra stanje vodoprivrede na podru~ju Kantona;2. razmatra stanje kvaliteta i kvantiteta voda na podru~ju

Kantona;2. inicira savremene pristupe za rje{avanje dugoro~nih i

srednjoro~nih globalnih opredjeljenja u podru~jima razvojavodoprivrednih sistema, obezbje|enja bilansa voda, upravljanjavodama, zakonodavstva Kantona, finansiranja vodoprivrede uKantonu, organizovanje vodoprivrede i politike osposobljavanjakadrova za potrebe vodoprivrede Kantona;

4. predla‘e mjere za uskla|ivanje razli~itih interesa navodama;

5. predla‘e mjere za unapre|ivanje vodoprivrede na podru~juKantona.

Kantonalni savjet daje prijedloge, mi{ljenja i zaklju~ke.

^lan 62.

Kantonalni savjet ima predsjednika i deset ~lanova.Predsjednik Vlade Kantona je po funkciji predsjednik Kanto-

nalnog savjeta.Skup{tina Kantona imenuje ~lanove Kantonalnog savjeta na

vrijeme od ~etiri godine.^lanovi Kantonalnog savjeta imenuju se iz reda istaknutih

stru~njaka iz oblasti vodoprivrede, zdravstva, urbanizma, javnihfinansija, za{tite okolice, poljoprivrede, {umarstva, tehnologije,biologije, hemije i sl.

Stru~ne poslove za rad Kantonalnog savjeta obavlja Mini-starstvo.

VII. DIREKCIJA VODA

^lan 63.

Direkcija voda je upravna organizacija u sastavu Ministarstvakoja obezbje|uje trajno i potpuno obavljanje poslova i zadatakautvr|enih odredbama ovog Zakona u obimu utvr|enom planovimarazvoja vodoprivrede Kantona i u skladu sa sredstvima koja se naosnovu ovog Zakona obezbje|uju za takve namjene.

^lan 64.

Direkcija voda, du‘na je da obezbje|uje racionalno kori{tenjesredstava koja su joj obezbije|ena i data za obavljanje poslova izadataka u skladu sa ovim Zakonom.

^lan 65.

Poslovi i zadaci koje Direkcija voda obavlja su:1. ugovaranje i pra}enje izrade vodoprivrednih osnova;2. priprema sjednice komisije za pra}enje i uskla|ivanje rada

na izradi vodoprivrednih osnova;3. zajedno sa Ministarstvom priprema obrazlo‘enje koje

primjedbe iz javne rasprave date na nacrt vodoprivredne osnove iz~lana 11. stav 1. i 2. ovog Zakona ne mogu biti prihva}ene i ugra-|ene u prijedlog tih vodoprivrednih osnova;

4. pra}enje i iniciranje sprovo|enja vodoprivrednih osnova ipodno{enje inicijative za izmjene i dopune vodoprivrednih osnova ;

5. izrada prednacrta dugoro~nih, srednjoro~nih i godi{njihplanova razvoja vodoprivrede Kantona;

6. organizacija odnosno vr{enje svih poslova i zadataka naizvr{avanju planova vodoprivrede Kantona;

7. organizacija istra‘nih radova, izrade investiciono - tehni~kei druge dokumentacije i vr{enje interne revizije te dokumentacije;

8. vr{enje svih investitorskih poslova i nadzor nad izgradnjomvodoprivrednih objekata iz srednjoro~nog i godi{njeg plana razvojavodoprivrede Kantona;

9. pra}enje stanja ure|enih korita vodotoka u naseljenim mjestimai zajedno sa op}inama preduzimanje radova na njihovom odr‘avanju;

10. planiranje i prikupljanje sredstava za finansiranje poslovai zadataka u okviru vodoprivredne djelatnosti iz nadle‘nosti Kantona;

11. saradnja sa op}inama, preduze}ima i drugim pravnimlicima sa podru~ja Kantona;

12. saradnja sa Javnim vodoprivrednim preduze}em kodizrade vodoprivrednih osnova, dugoro~nih, srednjoro~nih i godi-{njih planova razvoja vodoprivrede Kantona, bilansa voda na po-dru~ju Kantona, odbrani od poplava, odbrani od havarijskih zaga-|enja voda i o drugim pitanjima vodoprivrede na podru~ju Kantona.

13. vr{enje i drugih poslova i zadataka utvr|enih Zakonom ipropisima koji se donose po ovom Zakonu, kao i onih koje jojodrede Skup{tina Kantona i Vlada Kantona.

VIII. FINANSIRANJE

^lan 66.

Poslovi i zadaci koji, prema odredbama federalnog i ovogZakona, spadaju u nadle‘nost Kantona, kao i poslovi i zadaciDirekcije voda, finansiraju se iz sredstava odre|enih federalnimZakonom i ovim Zakonom, a naro~ito iz:

1. dijela ostvarenih sredstava iz pla}anja op}e vodne naknadei posebnih vodoprivrednih naknada koja, u skladu sa federalnimZakonom, pripadaju Kantonu;

2. sredstava bud‘eta Kantona namjenski obezbje|enih zafinansiranje odre|enih namjena u vodoprivredi Kantona i drugihzadataka, u skladu sa federalnim Zakonom;


3. sredstava obezbje|enih po posebnom zakonu Kantona;4. sredstava naknada za kori{tenje voda vi{enamjenskih

akumulacija za sport i rekreaciju;5. sredstava naknade za kori{tenje vje{ta~kih akumulacija i

vje{ta~kih retenzija;6. sredstava donacija;7. sredstava kredita;8. iz ostalih sredstava.

^lan 67.

Naknada za kori{tenje vje{ta~kih akumulacija i vje{ta~kihretenzija izgra|enih na podru~ju Kantona obra~unava se i pla}amjese~no do 15. u mjesecu za protekli mjesec.

^lan 68.

Ministar, u sporazumu sa ministrom finansija, propisuje na~ini postupak za obra~unavanje i pla}anje naknade iz prethodnog ~lanaovog Zakona, kontroli pla}anja naknade, kontroli kori{tenjaostvarenih sredstava naknade u svrhe odre|ene Zakonom i drugapitanja od zna~aja za tu naknadu.

^lan 69.

Od napla}enih sredstava naknade za kori{tenje vje{ta~kihakumulacija i vje{ta~kih retenzija prema odredbama ovog Zakona,pripada:

1. Kantonu - 50%2. op}ini - 50%

^lan 70.

Ako je vje{ta~ka akumulacija odnosno vje{ta~ka retenzijaizgra|ena na podru~ju dvije ili vi{e op}ina, od iznosa odre|enogu prethodnom ~lanu ovog Zakona svakoj op}ini pripada dio od tihprihoda srazmjerno povr{ini zemlji{ta potopljenog vje{ta~komakumulacijom odnosno vje{ta~kom retenzijom koja pripada svakojop}ini.

^lan 71.

Sredstva iz ~lana 69. ovog Zakona koriste se za rje{avanjevodoprivrednih problema na podru~ju Kantona odnosno op}ine.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana sredstva naknade zakori{tenje vje{ta~kih akumulacija odnosno vje{ta~kih retenzija kojeostvari op}ina mogu se koristiti u druge namjene, ako VladaKantona utvrdi da je op}ina na zadovoljavaju}i na~in rije{ila pitanjasnabdijevanja vodom za pi}e stanovni{tva i drugih korisnika usjedi{tu op}ine i odvo|enja i pre~i{}avanja otpadnih voda korisnikuu sjedi{tu op}ine i ako su ispunjeni uslovi iz ~lana 23. stav 4. i~lana 27. stav 5. ovog Zakona.

^lan 72.

Sredstva iz ~lana 66. stav 1. ovog Zakona, ako ovim Zakonomnije druk~ije odre|eno, koriste se za finansiranje poslova i zadatakaKantona na osnovu planova Kantona.

^lan 73.

Vlada Kantona utvr|uje visinu naknade za kori{tenje vodavi{enamjenskih akumulacija za sport i rekreaciju i propisuje kazneza prekr{aje za nepla}anje te naknade.

Ministar, u sporazumu sa ministrom finansija, propisuje na~innaplate naknade iz stava 1. ovog ~lana i druga pitanja od zna~aja

za pla}anje te naplate i uplate sredstava napla}ene naknade u koristra~una Direkcije voda.

^lan 74.

Sredstva iz ~lana 66. ovog Zakona, izuzev sredstava naknadeza kori{}enje vje{ta~kih akumulacija i vje{ta~kih retenzija koja, uskladu sa ovim Zakonom, pripadaju op}ini, prenose se odnosnoupla}uju se na ra~un Direkcije voda.

^lan 75.

Ministar, u sporazumu sa ministrom finansija, propisat }ena~in obra~unavanja i pla}anja hidromelioracionih naknada, rokovepla}anja tih naknada, organe i pravna lica nadle‘na za obra~unava-nje naknada, naplatu i kontrolu pla}anja naknada, kamatu zaneblagovremeno pla}anje naknada i druga pitanja od zna~aja zaobra~unavanje i pla}anje naknada.

Propis iz prethodnog stava objavljuje se u “Slu`benim novi-nama Tuzlanskog kantona”.

IX. OGRANI^ENJE PRAVA VLASNIKA ODNOSNOKORISNIKA ZEMLJI[TA

^lan 76.

Ako se pitanje odvo|enja vode sa jednog zemlji{ta ilidovo|enje vode na to zemlji{te ne mo‘e rije{iti na drugi povoljnijiili ekonomi~niji na~in, mo‘e se, uz naknadu, u korist tog zemlji{taustanoviti pravo slu‘nosti odvo|enja odnosno dovo|enja vodepreko drugih zemlji{ta.

Slu‘nost, u smislu stava 1. ovog ~lana, mo‘e se ustanovitiugovorom ili rje{enjem nadle‘nog organa po propisima o eksproprijaciji.

^lan 77.

Ako se zbog nepostojanja op}eg interesa, u smislu odredbeprethodnog ~lana ovog Zakona, slu‘nost ne mo‘e ustanoviti popropisima o eksproprijaciji, slu‘nost odvo|enja ili dovo|enja vodepreko drugih zemlji{ta isklju~ivo u svrhu snabdijevanja vodom zapi}e i za sanitarne potrebe odnosno navodnjavanje poljoprivrednogzemlji{ta, rje{enjem }e utvrditi kantonalni organ nadle‘an za imovi-nsko - pravne poslove po prethodno pribavljenom mi{ljenju Ministarstva.

Naknada za uspostavljanje slu‘nosti iz stava 1. ovog ~lanaodre|uje se po propisima o eksproprijaciji.

^lan 78.

Vlasnik odnosno korisnik zemlji{ta ne mo‘e na {tetu susje-dnih zemlji{ta mijenjati pravac ili koli~inu vode koja prirodno oti~epreko njegovog zemlji{ta ili kroz njegovo zemlji{te.

X. IZGRADNJA, KORI[TENJE, ZA[TITA, ODR@A-VANJE, UPRAVLJANJE VODOOPSKRBNIMOBJEKTIMA U SEOSKIM NASELJIMA

^lan 79.

Vodoopskrbnim objektima u seoskim naseljima, u smisluovog Zakona, smatraju se grupni vodovodi, mjesni vodovodi, javnibunari i javne ~esme.

^lan 80.

Mjesnim vodovodom, smatra se objekat za snabdijevanjevodom seoskog naselja koji ima za{ti}eno i ure|eno izvori{te,


kapta‘u, rezervoar i razvodnu mre‘u, a slu‘i za snabdijevanjevodom za pi}e do 500 stanovnika.

Pod mjesnim vodovodom iz stava 1. ovog ~lana smatra se iobjekat za snabdijevanje vodom vikend naselja.

^lan 81.

Javni bunar, je objekat sa odgovaraju}om za{titnom zonom iodgovaraju}im ure|ajima koji slu‘e za snabdijevanje vodom zapi}e najmanje dva doma}instva u seoskom naselju.

^lan 82.

Javna ~esma, je objekat sa odgovaraju}om za{titnom zonomi odgovaraju}im ure|ajima koji slu‘e za snabdijevanje vodom zapi}e stanovnika seoskog naselja i prolaznika.

Javna ~esma mo‘e biti izgra|ena i van seoskog naselja.

^lan 83.

Izvori{ta voda koja se zahvataju radi snabdijevanja vodomza pi}e seoskog stanovni{tva putem mjesnih vodovoda ili javnihbunara moraju, po pravilu, imati dovoljne koli~ine zdravstveno is-pravne vode za pi}e, kako bi se u svako doba godine moglo obezbi-jediti neprekidno snabdijevanje vodom stanovnika seoskog naselja.

Kapta‘a i rezervoari koji su, u smislu ovog Zakona, sastavnidio mjesnog vodovoda, a koji slu‘e za prihvatanje i akumuliranjevode za pi}e, moraju imati propisne izolacije i ostale potrebneure|aje. Kapacitet rezervoara mjesnog vodovoda treba daobezbijedi dovoljnu koli~inu vode za dnevnu potro{nju korisnikai rezervu za ga{enje po‘ara.

Mjesni vodovod mora imati ugra|en i propisno ba‘darenure|aj za mjerenje koli~ina iskori{tene vode na odvodu izrezervoara, a ako ima vi{e odvoda iz rezervoara, na svakom odvodu.

Ako je kapacitet izvori{ta ve}i od stvarnih potreba korisnikamjesnog vodovoda (za pi}e, sanitarne potrebe, napajanje stoke)na rezervoaru tog mjesnog vodovoda ugra|uje se ~esma sabetonskim koritom za javnu upotrebu (javna ~esma).

^lan 84.

Investitor za izgradnju mjesnog vodovoda ili javnog bunaramo‘e biti mjesna zajednica ili grupa gra|ana odnosno gra|anin.

^lan 85.

Izgradnja mjesnog vodovoda ili javnog bunara vr{i se naosnovu izdate urbanisti~ke saglasnosti odnosno odobrenju zagra|enje po propisima o prostornom ure|enju odnosno gra|enju,uz prethodno pribavljanje vodoprivredne saglasnosti.

Uz zahtjev za izdavanje vodoprivredne saglasnosti iz stava1. ovog ~lana podnosi se dokumentacija:

1. o izda{nosti izvori{ta,2. o sada{njoj i budu}oj potrebnoj koli~ini vode za pi}e,3. o zdravstvenoj ispravnosti vode za pi}e,4. da objekat odgovara propisanim mjerama za obezbje|enje

zdravstvene ispravnosti vode za pi}e i za za{titu izvori{ta odzaga|ivanja,

5. o zonama sanitarne za{tite (u daljem tekstu: sanitarne zone),6. projektna dokumentacija najmanje na nivou idejnog projekta.

^lan 86.

Izgradnja ili rekonstrukcija mjesnog vodovoda i javnogbunara vr{i se na na~in i pod uslovima odre|enim u izdatoj vodopri-vrednoj saglasnosti.

^lan 87.

Po izvr{enoj izgradnji ili rekonstrukciji mjesnog vodovodaili javnog bunara, a prije izdavanja odobrenja za upotrebu popropisima o prostornom ure|enju odnosno gra|enju, pribavlja sevodovodna dozvola.

Uz zahtjev za izdavanje vodovodne dozvole za mjesnivodovod odnosno javni bunar za koji su investitori grupa gra|ana,podnosi se i pismeni ugovor o odr‘avanju i iskori{tavanju mjesnogvodovoda, odnosno javnog bunara i regulisanju svih drugih pitanjaod zna~aja za mjesni vodovod odnosno javni bunar koji potpisujusvi investitori tog objekta koji se ovjerava na sudu ili op}ini i ~ijise primjerak dostavlja na kori{tenje op}inskoj upravi.

^lan 88.

Licima koja nisu u~estvovala u izgradnji mjesnog vodovoda,odnosno javnog bunara, mo‘e se odobriti priklju~ak na mjesnivodovod odnosno kori{tenje vode iz javnog bunara na osnovuvodoprivredne dozvole koju donosi op}inska uprava.

Vodoprivrednom dozvolom odobrit }e se priklju~ak na mjesnivodovod odnosno kori{tenje vode iz javnog bunara ako mjesni vodovododnosno javni bunar, s obzirom na koli~inu vode za pi}e, mo‘e dazadovolji i potrebe interesanata i ako se njegovo snabdijevanje vodomza pi}e ne mo‘e izvr{iti na drugi (ekonomi~an i racionalan) na~in.

Lice kome je vodoprivrednom dozvolom odobreno priklju-~enje na mjesni vodovod odnosno kori{tenje vode iz javnog bunaradu‘no je prije priklju~enja odnosno kori{tenja vode putem ugovorasa vlasnicima mjesnog vodovoda odnosno javnog bunara regulisatisno{enje srazmjernog dijela tro{kova izgradnje mjesnog vodovodaodnosno javnog bunara i srazmjernog dijela tro{kova odr‘avanja iiskori{tavanja mjesnog vodovoda odnosno javnog bunara.

Srazmjerni dio tro{kova koje lice, kome je vodoprivrednomdozvolom odobreno priklju~enje na mjesni vodovod odnosnokori{tenje vode javnog bunara, treba da snosi u smislu stava 3.ovog ~lana, ne mo‘e biti ve}e od u~e{}a svakog pojedinoginvestitora u izgradnji ili rekonstrukciji mjesnog vodovoda odnosnood u~e{}a svakog pojedinog vlasnika mjesnog vodovoda odnosnojavnog bunara u tro{kovima odr‘avanja i iskori{tavanja tog objekta.

Ako lice kojem je vodoprivrednom dozvolom odobrenopriklju~enje na mjesni vodovod odnosno kori{tenje vode iz javnogbunara ne zaklju~i ugovor sa vlasnicima mjesnog vodovodaodnosno javnog bunara, o tro{kovima priklju~enja na mjesnivodovod odnosno kori{tenje vode iz javnog bunara, u smislu stava3. ovog ~lana, spor rje{ava nadle‘ni sud.

^lan 89.

Stanovnici koji su mjesni vodovod odnosno javni bunarizgradili vlastitim sredstvima du‘ni su da trajno obezbje|ujupotrebna f inansijska sredstva i druge uslove za odr‘avanje ifunkcionisanje tih objekata u skladu sa njihovom prirodom inamjenom, za uspostavljanje i odr‘avanje zona sanitarne za{titeizvori{ta vode za mjesne vodovode odnosno javne bunare i zavr{enje minimalnog broja propisanih pregleda zdravstveneispravnosti vode za pi}e iz tih objekata.

Obaveza iz stava 1. ovog ~lana prelazi na mjesnu zajednicuu slu~aju kada su vlasnici mjesnog vodovoda odnosno javnogbunara te objekte predali na upravljanje mjesnoj zajednici odnosnonadle‘nom komunalnom preduze}u za snabdijevanje stanovnika iprivrede vodom za pi}e.

^lan 90.

Ukoliko se ustanovi da stanovnici, vlasnici mjesnog vodo-voda, odnosno javnog bunara ne izvr{avaju obavezu iz ~lana 89.


stav 1. ovog Zakona, op}inska uprava naredit }e izvr{avanje tihobaveza i odrediti rok za njihovo izvr{enje odnosno postupanje uskladu sa uslovima i obavezama utvr|enim u vodoprivrednojdozvoli izdatoj za taj objekat.

Ako se ustanovi da stanovnici odnosno vlasnici mjesnogvodovoda odnosno javnog bunara nisu izvr{ili svoje obaveze ili ihnisu izvr{ili u roku u skladu sa rje{enjem iz stava 1. ovog ~lana,op}inska uprava izdat }e vodoprivredni nalog.

^lan 91.

Za{tita izvori{ta mjesnih vodovoda vr{i se uspostavljanjem iodr‘avanjem zona sanitarne za{tite, ~ije se veli~ine i graniceutvr|uju u skladu sa istra‘ivanjima i ocjenjenim potrebama.

Za mjesne vodovode utvr|uju se za{titne zone, i to:- u‘a za{titna zona,- prva za{titna zona,- po potrebi i druga za{titna zona.Veli~ine i granice za{titnih zona iz stava 1. ovog ~lana utv-

r|uju se vodoprivrednom saglasno{}u, odnosno vodoprivrednomdozvolom.

^lan 92.

Na zemlji{tu u‘e za{titne zone mjesnog vodovoda mogu, uzprimjenu propisanih za{titnih mjera, postojati objekti i ure|ajineophodni za rad mjesnog vodovoda, kao i unutra{nji putevi zapristup tim objektima.

Podru~je u‘e za{titne zone mjesnog vodovoda mora bitiogra|eno radi sprje~avanja neovla{tenim licima pristupa toj zoni.

Zemlji{te na podru~ju u‘e za{titne zone koje se ne nalazipod objektima mora biti zasijano travom i rastinjem vezanog iplitkog korijena, pri ~emu je zabranjena upotreba vje{ta~kog iprirodnog |ubriva i hemijskih sredstava za za{titu bilja.

^lan 93.

Na podru~ju prve za{titne zone zabranjeno je:1. gra|enje objekata i izvo|enje svih drugih radova, kao i

kori{tenje zemlji{ta na na~in kojim se ugro‘avaju njegove prirodnevrijednosti i re‘im povr{inskih i podzemnih voda;

2. dr‘anje stoke, pernate ‘ivine i kuni}a, kao i ispa{a stoke;3. ispu{tanje i prosipanje ulja, kiselina i drugih opasnih i

{tetnih materija;4. izgradnja kanala ili polaganje kanalizacionih vodova za

odvo|enje otpadnih voda, izuzev vodonepropusnih kanalizacionihradova;

5. pranje motornih ili drugih vozila;6. deponovanje i istresanje otpadnih materija;7. kupanje u vodotoku i kampovanje;8. transport opasnih te~nosti i drugih tvari;9. gra|enje skladi{ta za smje{taj nafte i njenih derivata i

drugih materijala koji bi mogli uticati na re‘im vode;Na podru~ju prve za{titne zone mo‘e se saditi ukrasno i

{umsko drve}e, vr{iti uzgoj planta‘nih vo}aka i nasada za p~ela-rstvo i obra|ivati poljoprivredno zemlji{te, ali bez upotrebe priro-dnog i vje{ta~kog |ubriva i hemijskih sredstava za za{titu bilja.

^lan 94.

Na podru~ju druge za{titne zone zabranjeno je izgra|ivatiobjekte odnosno izvoditi radove i druge zabranjene radnje iz ~lana93. ovog Zakona, izuzev kampovanja i kupanja u vodotocima iobrade poljoprivrednog zemlji{ta uz upotrebu dozvoljene (mini-malne) koncentracije vje{ta~kih |ubriva.

^lan 95.

Zabranjeno je neovla{tenim licima da vr{e otvaranje izatvaranje vodovodnih armatura, instalacija, hidranata i ostalihure|aja mjesnih vodovoda i javnih bunara, izuzev u slu~ajevimakada je to nu‘no u cilju sprje~avanja {teta ve}ih razmjera (pucanjecijevi, po‘ara i sli~no ).

^lan 96.

Zabranjeno je na javnim bunarima i javnim ~esmama pranjerublja, kupanje, napajanje stoke, pranje motornih i drugih vozila,{to bi moglo ugroziti zdravstvenu ispravnost vode za pi}e, odnosnoo{te}enje instalacija i ure|aja javnih bunara i javnih ~esmi.

^lan 97.

O odr‘avanju javnih ~esmi u selima brinu se stanovniciseoskog naselja.

O odr‘avanju javnih ~esmi van seoskih naselja brine seop}ina.

^lan 98.

Op}inska uprava du‘na je da ustroji i trajno vodi evidencijuo mjesnim vodovodima i javnim bunarima i da blagovremeno regis-truje sve promjene od zna~aja za mjesne vodovode i javne bunare.

U evidenciji iz stava 1. ovog ~lana unose se naro~ito podaci o:- nazivu mjesnog vodovoda, odnosno javnog bunara,- mjesnoj zajednici,- broju i datumu izdavanja vodoprivredne saglasnosti,- broju i datumu izdavanja urbanisti~ke saglasnosti,- broju i datumu izdavanja odobrenja za gra|enje,- broju i datumu izdavanja vodoprivredne dozvole,- broju i datumu izdavanja upotrebne dozvole,- broju i datumu izdavanja sanitarne saglasnosti,- broju doma}instava koja koriste mjesni vodovod, odnosno

javni bunar,- broju naknadno priklju~enih doma}instava na mjesni

vodovod.

^lan 99.

Na grupne vodovode primjenjuju se odredbe ~lana 83. i od~lana 85. do 98. ovog Zakona koje se odnose na mjesne vodovode.

XI. NADZOR NAD SPROVO\ENJEM OVOG ZAKONA

^lan 100.

Ministarstvo vr{i upravni nadzor nad sprovo|enjem ovogZakona, propisa donesenih na osnovu ovog Zakona i propisa za~ije su dono{enje po ovom Zakonu ovla{teni kantonalni organi.

Op}inska uprava vr{i upravni nadzor nad sprovo|enjem ovogZakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona koji su ovimZakonom stavljeni u nadle‘nost op}ine, ako ovim Zakonom nijedruk~ije odre|eno.

Poslove vodoprivredne inspekcije iz stava 1. i 2. ovog ~lanavr{e kantonalni vodoprivredni inspektori.

^lan 101.

Upravni nadzor nad sprovo|enjem odredaba ovog Zakonakoje se odnose na zdravstvenu ispravnost vode za pi}e iz grupnihvodovoda, mjesnih vodovoda, javnih bunara i javnih ~esmi vr{iMinistarstvo zdravstva Kantona.


XII. KAZNENE ODREDBE

^lan 102.

Nov~anom kaznom u iznosu od 500 do 20000 KM kaznit }ese za privredni prijestup pravno lice ako vr{i radove ili radnjezabranjene ~lanom 30. stav 2. ovog Zakona.

Za privredni prijestup iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se iodgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od400 do 4.000 KM.

^lan 103.

Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000 do 10.000 KM kaznit}e se za prekr{aj pravno lice:

1. ako ne izgradi nepropusne septi~ke jame i ne obezbijedinjihovo ~i{}enje na na~in i u rokovima iz ~lana 58. stav. 2.;

2. ako ne pla}a naknadu za kori{tenje vje{ta~kih akumulacijaodnosno vje{ta~kih retenzija ili je ne pla}a u propisanim rokovima(~lan 67.);

3. ako ne izgradi nepropusnu septi~ku jamu i na istu nepriklju~i privredni objekat u roku propisanom u ~lanu 111.

Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno liceu pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 300 do 1.000 KM.

^lan 104.

Nov~anom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM kazni}e seza prekr{aj gra|anin:

1. ako vr{i radove ili radnje zabranjene ~lanom 30. stav 2.;2. ako gradi nove ili rekonstrui{e postoje}e objekte bez

prethodno izdate vodoprivredne saglasnosti ili protivno izdatojvodoprivrednoj saglasnosti (~lan 36.);

3. ako koristi vodu, ispu{ta otpadne vode ili koristi objekteiz ~lana 36. bez prethodno izdate vodoprivredne dozvole (~lan 37.);

4. ako ne izvr{ava vodoprivredni nalog (~lan 37.);5. ako vadi materijal bez prethodno pribavljene vodopri-

vredne saglasnosti ili protivno izdatoj vodoprivrednoj saglasnosti(~lan 49.);

6. ako ne izgradi nepropusnu septi~ku jamu, na istu nepriklju~i objekat ili ne obezbijedi njeno ~i{}enje (~lan 58. stav 2.);

7. ako ometa prevo|enje voda sa jednog zemlji{ta na drugou korist kojeg je ustanovljena slu‘nost (~lan 76. i 77);

8. ako na {tetu susjednog zemlji{ta mijenja pravac ili ja~inuvode koja prirodno oti~e (~lan 78.);

9. ako ne obezbje|uje finansijska sredstva i druge uslove zaodr‘avanje i funkcionisanje mjesnog vodovoda odnosno javnogbunara u skladu sa njihovom prirodom i namjenom, ili usposta-vljanju i odr‘avanju zona sanitarne za{tite za mjesni vodovododnosno javni bunar ili za vr{enje minimalnog broja propisanihpregleda zdravstvene ispravnosti vode za pi}e iz mjesnog vodovodaodnosno javnog bunara (~lan 89. stav 1.);

10. ako na zemlji{tu u‘e za{titne zone mjesnog vodovodagradi objekte i ugra|uje ure|aje koji nisu neophodni ili koji neslu‘e za rad mjesnog vodovoda (~lan 92. stav 1.);

11. ako neovla{teno pristupi u podru~je u‘e za{titne zonemjesnog vodovoda koja je ogra|ena (~lan 92. stav 2.);

12. ako upotrebljava vje{ta~ko ili prirodno |ubrivo i hemijskasredstva za za{titu bilja protivno ~lanu 92. stav 3.;

13. ako vr{i zabranjenu radnju iz ~lana 93. stav 1.;14. ako upotrebljava prirodno ili vje{ta~ko |ubrivo, odnosno

hemijska sredstva za za{titu bilja protivno zabrani iz ~lana 93. stav 2. ;15. ako na podru~ju druge za{titne zone upotrebljava

hemijska sredstva za za{titu bilja protivno zabrani iz ~lana 94.;16. ako vr{i zabranjenu radnju iz ~lana 95.;17. ako vr{i zabranjenu radnju iz ~lana 96.;

18. ako ne podnese zahtjev za izdavanje nove vodoprivrednedozvole u roku propisanom u ~lanu 108. stav 2.;

19. ako ne podnese zahtjev za izdavanje vodoprivrednedozvole u roku propisanom u ~lanu 109. stav 1.;

20. ako ne izgradi nepropusnu septi~ku jamu i na istu nepriklju~i stambeni ili privredni objekat u roku iz ~lana 111.

XIII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lan 105.

Vodoprivredna osnova rijeka Spre~e i Tinje, kao i slivaakumulacije Modrac, donijet }e se najkasnije u roku od pet godinaod dana stupanja na snagu ovog Zakona.

^lan 106.

Srednjoro~ni plan razvoja vodoprivrede Kantona za narednihpet godina donijet }e se u roku od dvije godine od dana stupanjana snagu ovog Zakona.

^lan 107.

Propisi iz ~lana 30. stav 4. i ~lanova 60., 68. i 73. ovog Zakonadonijet }e su u roku od godinu dana od dana stupanja na snaguovog Zakona.

^lan 108.

Vlasnici postoje}ih grupnih vodovoda, mjesnih vodovodaodnosno javnih bunara du‘ni su da za iste u roku od dvije godine oddana stupanja na snagu ovog Zakona, pribave vodoprivrednu dozvolu.

^lan 109.

Op}inska uprava du‘na je najkasnije u roku od godinu danaod dana stupanja na snagu ovog Zakona da ustroji evidenciju ogrupnim vodovodima, mjesnim vodovodima i javnim bunarima(~lan 98.).

^lan 110.

Pravna lica i gra|ani, vlasnici stambenih i privrednihobjekata, kao i vikend ku}a, koje su podignute van naseljenihmjesta prije stupanja na snagu ovog Zakona du‘ni su da izgradenepropusne septi~ke jame i na iste priklju~e stambene i privredneobjekte odnosno vikend ku}e u roku od 3 godine od dana stupanjana snagu ovog Zakona.

^lan 111.

Odluke op}inskog vije}a u skladu sa odredbama ovog Zakonadonijet }e se u roku od godinu dana od dana stupanja na snaguovog Zakona.

^lan 112.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanjau “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.

Bosna i Hercegovina PredsjednikFederacija Bosne i Hercegovine Skup{tine Tuzlanskog kantona,

TUZLANSKI KANTONSkup{tina Dr. Izet @igi}, v.r.

Broj: 01-011-169-18/99Tuzla, 29. 10. 1999. godine


313Na temelju poglavlja IV, odjeljak B, ~lanka 33. stavak 1. to~ka

e) Ustava Tuzlanskog kantona, donosim

UKAZ

O PROGLA[ENJU ZAKONA O VODAMA

Progla{ava se Zakon o vodama, koji je donio Sabor Tuzlan-skog kantona na sjednici od 29. 10. 1999. godine.

Broj: 01-1-2178/99 PredsjednikTuzla, 03. 11. 1999. godine Tuzlanskog kantona,

Dr. Tarik Arap~i}, v.r.

ZAKONO VODAMA

I. OP]E ODREDBE

^lanak 1.

Ovim Zakonom ure|uju se na~in i uvjeti upravljanja vodama,vodoprivrednim sustavima odnosno vodoprivrednim objektima ijavnim vodnim dobrom, radi kori{tenja voda, za{tite voda odzaga|ivanja, ure|enja voda i vodotoka i za{tite od {tetnog dejstvavoda, na~in osiguranja instrumenata i obavljanja poslova i zada}akojima se osigurava upravljanje vodama, vodoprivrednim susta-vima, odnosno vodoprivrednim objektima, ovla{tenja i du‘nostiorgana Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton), op}ina idrugih pravnih osoba i gra|ana i druga pitanja od zna~aja zaupravljanje vodama i vodoprivrednim objektima, kao i pitanjaovla{tenja koja treba urediti sukladno Zakonu o vodama FederacijeBosne i Hercegovine (u daljem tekstu: federalni Zakon).

^lanak 2.

Vodama, u smislu ovog Zakona, smatraju se:1. povr{inske vode, vodotoci, prirodna jezera i vode u vje{ta-

~kim akumulacijama, retenzijama i jezerima;2. podzemne vode;3. termalne i mineralne vode.

^lanak 3.

Vode, kao op}e dobro, na podru~ju Kantona su od interesaza Kanton i u‘ivaju posebnu za{titu Kantona, a osobito glede za{titekvaliteta voda i iskori{tavanja voda za razne namjene.

^lanak 4.

Vodoprivredni objekti na podru~ju Kantona, od interesa zaKanton i op}ine su:

1. za{titni vodoprivredni objekti - nasipi, obaloutvrde, ure|e-na korita vodotoka, odvodni kanali, obodni kanali za za{titu odvanjskih voda, odvodni tuneli, brane s akumulacijama, ustave,retenzije, crpne postaje za obranu od poplava, i drugi pripadaju}iobjekti za za{titu od erozija i bujica;

2. vodoprivredni objekti za odvodnjavanje - osnovna i deta-ljna odvodna kanalska mre‘a, crpne postaje za odvodnjavanje, dre-na‘e i drugi pripadaju}i objekti;

3. vodoprivredni objekti za kori{tenje voda;a) za navodnjavanje - akumulacije, dovodni kanali i tuneli,

vodozahvatne gra|evine, crpne postaje, ustave, dovodna i razvodnamre‘a, i drugi pripadaju}i objekti i oprema;

b) za vodoopskrbu - akumulacije, vodozahvati (bunari,zahvati na vodotocima, jezerima, i akumulacijama, crpne postaje,rezervoari, glavni cjevovodi i drugi pripadaju}i objekti i oprema);

c) za kori{tenja vodnih snaga - akumulacije, dovodni iodvodni tuneli i kanali, strojare i drugi pripadaju}i objekti i oprema;

d) za plovidbu - plovni putovi, prevodnice, ustave i drugipripadaju}i objekti i oprema;

e) vje{ta~ki ribnjaci i rekreacioni bazeni i jezera.4. vodoprivredni objekti za za{titu voda - kolektori za prijem

i transport otpadnih voda, ure|aji za pre~i{}avanje otpadnih voda,odlagali{ta za otpadne materije, ispusti u prijemnik i drugi pripa-daju}i objekti i oprema.

Vodoprivredni objekti iz prethodnog ~lanka mogu slu‘itiistodobno i za vi{e namjena.

^lanak 5.

Kanton upravlja vodama i vodoprivrednim objektima na svompodru~ju na na~in utvr|en ovim Zakonom i federalnim Zakonom.

II. UPRAVLJANJE VODAMA I VODOPRIVREDNIMOBJEKTIMA

1. Upravljanje vodama

^lanak 6.

Upravljanje vodama, ostvaruje se primjenom odluka, aktivnosti imjera ~iji je cilj odr‘avanje, pobolj{avanje i ostvarivanje potrebnog iodr‘ivog re‘ima voda na podru~ju Kantona ili dijelu podru~ja Kantonasukladno prirodnim uvjetima, planom, potrebama i mogu}nostima.

^lanak 7.

Teritorijalne jedinice za upravljanje vodama su vodna podru-~ja i slivna podru~ja.

^lanak 8.

Planske osnove za upravljanje vodama su vodoprivredneosnove i planovi razvoja vodoprivrede.

a) Teritorijalne osnove za upravljanje vodama

^lanak 9.

Podru~je Kantona u cjelini pripada Vodnom podru~ju slivovarijeke Save (u daljem tekstu: vodno podru~je).

Podru~je Kantona pripada glavnom slivnom podru~ju Bosne.

b) Planske osnove za upravljanje vodama

^lanak 10.

Planske osnove za upravljanje vodama na podru~ju Kantonasu vodoprivredne osnove pojedinih rijeka i planovi razvoja vodo-privrede Kantona.

^lanak 11.

Kanton donosi vodoprivrednu osnovu rijeka Spre~e i Tinje,kao i sliva akumulacije Modrac.

Kanton mo‘e za manje slivove (Drinja~a i dr.) donijeti vodo-privredne osnove.

Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede Kanto-na (u daljem tekstu: Ministarstvo) osigurava izradu vodoprivrednih


osnova iz stavka 1. i 2. ovog ~lanka sukladno donesenim vodo-privrednim osnovama Federacije Bosne i Hercegovine i Glavnogslivnog podru~ja Bosne.

^lanak 12.

Izradu vodoprivrednih osnova iz ~lanka 11. stavci 1. i 2. ovogZakona vr{i specijalizirano poduze}e sa vodnog podru~ja odnosnosa podru~ja Kantona.

Vlada Kantona, na prijedlog Ministarstva, obrazuje Komisijuza pra}enje i uskla|ivanje rada na izradi vodoprivrednih osnova iimenuje predsjednika i njene ~lanove iz reda predstavnika op}ina,ministarstava Kantona i istaknutih znanstvenih i stru~nih osoba,osobito iz oblasti upravljanja vodama i prostornog ure|enja.

^lanak 13.

Izvod iz nacrta vodoprivredne osnove iz ~lanka 11. stavci 1. i 2.ovog Zakona Ministarstvo dostavlja na javnu raspravu i odre|ujerok trajanja javne rasprave.

Izvod iz stavka 1. ovog ~lanka dostavlja se op}inama, zain-teresiranim ministarstvima i drugim organima Kantona, kao iJavnom poduze}u za “Vodno podru~je slivova rijeke Save” (udaljem tekstu: Javno poduze}e za vodno podru~je).

Tijekom trajanja javne rasprave zainteresirane op}ine,ministarstva, drugi organi Kantona i Javno poduze}e za vodnopodru~je, imaju pravo da stavljaju primjedbe na izvod iz nacrtavodoprivredne osnove.

Ministarstvo je du‘no da razmotri sve primljene primjedbe.Pri utvr|ivanju nacrta vodoprivredne osnove Ministarstvo je

du‘no da obrazlo‘i koje primjedbe iz javne rasprave nije prihvatiloi o razlozima neprihvatanja dati svoje stru~no mi{ljenje.

Prijedlog vodoprivredne osnove utvr|uje Vlada Kantona.

^lanak 14.

Vodoprivrednu osnovu iz ~lanka 11. stavci 1. i 2. ovog Zakonadonosi Sabor Kantona.

^lanak 15.

Donesene vodoprivredne osnove moraju se uskla|ivati pro-mjenama koje nastaju u vodoprivrednom sustavu, gospodarskom idru{tvenom razvoju i potrebama preraspodjele voda u Kantonu, kao ime|udr‘avnim obvezama Bosne i Hercegovine na dijelu teritorijaFederacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

Izmjene i dopune vodoprivrednih osnova vr{e se na na~in ipo postupku predvi|enom za dono{enje tih vodoprivrednih osnova.

^lanak 16.

Na pitanja vodoprivrednih osnova koja nisu ure|ena ovimZakonom shodno se primjenjuju odgovaraju}e odredbe federalnogZakona i propisi doneseni na temelju federalnog Zakona.

^lanak 17.

Radi unapre|enja re‘ima voda, osiguranja bilance voda ifunkcioniranja vodoprivrednih sustava na podru~ju Kantona donosese i sprovode dugoro~ni i srednjoro~ni planovi razvoja vodoprivredeKantona sukladno vodoprivrednim osnovama iz ~lanka 11. stavak1. i 2. ovog Zakona.

Dugoro~ni i srednjoro~ni planovi razvoja vodoprivredeKantona uskladit }e se sa Strategijom razvoja Kantona uklju~uju}ina~in i uvjete kori{tenja voda izgra|enih akumulacija i gradnjuelektrana do 30 MW.

Sabor Kantona donosi dugoro~ni plan razvoja vodoprivredeKantona na vrijeme od 10 godina.

Vlada Kantona donosi srednjoro~ni plan razvoja vodopri-vrede Kantona, sukladno dugoro~nom planu, na vrijeme od 5godina.

Postavke srednjoro~nog plana razvoja vodoprivrede Kantonaiz stavka 4. ovog ~lanka realiziraju se godi{njim planovima razvojavodoprivrede Kantona koje donosi Vlada Kantona, na prijedlogMinistarstva.

^lanak 18.

Ministarstvo osigurava uskla|ivanje dugoro~nih i srednjo-ro~nih planova razvoja vodoprivrede Kantona s odgovaraju}implanovima razvoja vodoprivrede Federacije.

Ministarstvo prati sprovo|enje dugoro~nih i srednjoro~nihplanova razvoja vodoprivrede Kantona i o tome podnosi izvje{tajeVladi Kantona.

2. Upravljanje vodoprivrednim objektima

^lanak 19.

Upravljanje vodoprivrednim objektima, ostvaruje se primje-nom odluka, aktivnosti i mjera ~ija je svrha da se izgra|eni vodo-privredni objekti odr‘avaju u funkcionalnom stanju i koristesukladno njihovoj prirodi i namjeni, da se ~uvaju od slu~ajnog ilinamjernog o{te}enja ili uni{tenja, zanavljaju, rekonstruiraju i gradesukladno potrebama, planovima i mogu}nostima Kantona, op}inai drugih pravnih osoba i gra|ana.

^lanak 20.

Ure|ena korita i obale vodotoka u naseljenim mjestima napodru~ju op}ine u vlasni{tvu su op}ine.

Grad, odnosno op}ina je du‘na da osigura materijalne iorganizacijske uvjete za odr‘avanje ure|enih korita i obala vodo-toka u naseljenim mjestima u funkcionalnom stanju i da se onakoriste sukladno njihovoj prirodi i namjeni, kao i ~uvanje ure|enihkorita i obala od uni{tenja ili o{te}enja odnosno nenamjenskogkori{tenja (odlaganje otpada, ispa{a stoke i sl.).

Sabor grada, odnosno op}insko vije}e donosi odluku okori{tenju i drugim pitanjima od zna~aja za odr‘avanje i ~uvanjeure|enih korita i obala vodotoka u naseljenim mjestima.

^lanak 21.

Vodoprivredni objekti za odvodnjavanje i navodnjavanje(hidromelioracioni sustavi) su u vlasni{tvu op}ine, ako nisu uvlasni{tvu drugih pravnih osoba i gra|ana koji su te objekteizgradili za svoje potrebe.

Za hidromelioracione sustave za koje Vlada Kantona donosiodluku o osnivanju hidromelioracione zadruge, op}insko vije}e}e donijet odluku o prijenosu vodoprivrednih objekata u hidro-melioracionim sustavima na upravljanje i kori{tenje hidromelio-racionoj zadruzi.

Dok se hidromelioracioni sustavi ne prenesu na upravljanjei kori{tenje hidromelioracionoj zadruzi, op}ina je du‘na da osiguramaterijalne i organizacijske uvjete za odr‘avanje, funkcioniranje(pogon) i ~uvanje objekata hidromelioracionog sustava za odvo-dnjavanje i navodnjavanje sukladno odluci op}inskog vije}a okriterijima i drugim pitanjima od zna~aja za odr‘avanje, funkcio-niranje i ~uvanje hidromelioracionog sustava za odvodnjavanje inavodnjavanje.


^lanak 22.

Vodoprivredni objekti koji slu‘e za opskrbljivanje vodompotro{a~a sa podru~ja dvije ili vi{e op}ina na podru~ju Kantona (udaljem tekstu: kantonalni vodovod) odnosno dvije ili vi{e op}inana podru~ju Kantona i drugog kantona (u daljem tekstu:me|ukantonalni vodovod) su u vlasni{tvu Kantona odnosnoKantona i drugog kantona, ako nisu u vlasni{tvu drugih pravnihosoba koje su te objekte izgradili za svoje potrebe.

Pod objektima kantonalnog vodovoda odnosno me|u-kantonalnog vodovoda, u smislu ovog Zakona, smatraju se samodijelovi tih objekata koji obuhvataju: izvori{ta, vodozahvate iliakumulacije, crpne postaje, ure|aj za kondicioniranje vode i glavnetransportne cjevovode do distribucionih rezervoara op}inskihvodovoda.

Vodoprivrednim objektima upravlja specijalizirano poduze}ekome je Kanton, odnosno Kanton i drugi kanton, prenio naupravljanje objekte kantonalnog, odnosno me|ukantonalnogvodovoda.

Korisnici voda iz objekata iz stavka 2. ovog ~lanka su podu-ze}a koja upravljaju op}inskim vodovodima.

Cijena vode koja se isporu~uje iz objekata kantonalnogvodovoda odnosno me|ukantonalnog vodovoda ne mo‘e bitiodre|ena ispod iznosa iz koga se osiguravaju tro{kovi odr‘avanjai funkcioniranja takvog vodovoda, amortizacija i otplata anuitetaza kredite osiguravane za izgradnju tog vodovoda.

Vodoprivredni objekti koji slu‘e za opskrbljivanje potro{a~a(op}inski, grupni mjesni vodovodi) izuzev vodoprivrednih objekataiz stavka 1. ovog ~lanka, od interesa su za op}ine.

^lanak 23.

Vodoprivredni objekti za opskrbljivanje potro{a~a vodom zapi}e u naseljenim mjestima u kojima su sjedi{ta op}ina (u daljemtekstu: op}inski vodovod) su od interesa za Kanton i op}ine, a uvlasni{tvu su op}ina.

Op}insko vije}e svojom odlukom povjerava na kori{tenje iupravljanje op}inski vodovod poduze}u registriranom za obavljanjekomunalne djelatnosti opskrbljivanja vodom, ako to pravo nijeprenijeto na drugo specijalizirano poduze}e.

Op}ina se brine za funkcionalnost i ispravnost objekataop}inskog vodovoda.

Op}ina je du‘na da osigura da se iz cijene vode iz op}inskogvodovoda osiguravaju tro{kovi teku}eg i investicijskog odr‘avanjaobjekata op}inskog vodovoda, izdvajanje sredstava za amortizacijuop}inskog vodovoda i otplata anuiteta za kredite kori{tene zaizgradnju, rekonstrukciju i sanaciju op}inskog vodovoda.

^lanak 24.

Grupnim vodovodom, u smislu ovog Zakona, smatra sevodoprivredni objekat za opskrbljivanje vodom seoskog naseljakoji ima za{ti}eno i ure|eno izvori{te ili vi{e izvori{ta, kapta‘u ilivi{e kapta‘a, rezervoar ili vi{e rezervoara, razvodnu mre‘u i ostaleobjekte, a slu‘i za opskrbljivanje vodom za pi}e vi{e od 500stanovnika.

Grupni vodovodi su u vlasni{tvu stanovnika koji su ihizgradili za svoje potrebe, a mogu ih povjeriti na kori{tenje pravnimosobama ili poduze}ima, koja su osnovana za te potrebe, odnosnopoduze}ima za obavljanje komunalne djelatnosti opskrbljivanjavodom.

Vlasnici ili pravne osobe korisnici grupnog vodovoda sudu‘ni da iz cijene ko{tanja vode iz grupnog vodovoda osiguravajutro{kove teku}eg i investicijskog odr‘avanja objekata grupnogvodovoda, izdvajanje sredstava za amortizaciju grupnog vodovodai tro{kove minimalnog broja propisanih pregleda zdravstvene

ispravnosti vode za pi}e iz grupnog vodovoda i da izvr{avaju drugeobveze utvr|ene ovim Zakonom radi o~uvanja ‘ivota i zdravljakorisnika grupnog vodovoda.

^lanak 25.

Mjesni vodovodi i drugi objekti za opskrbljivanje vodom useoskim naseljima (u daljem tekstu: mjesni vodovod) su uvlasni{tvu stanovnika koji su te objekte izgradili za svoje potrebe.

Vlasnici mjesnog vodovoda du‘ni su da osiguraju financi-jaska sredstva i organizacijske uvjete za odr‘avanje i kori{tenjemjesnog vodovoda, tro{kove minimalnog broja propisanih pregledazdravstvene ispravnosti vode za pi}e iz mjesnog vodovoda i daizvr{avaju druge obveze utvr|ene ovim Zakonom.

^lanak 26.

Vodoprivredni objekti za za{titu voda (kolektori za prijem itransport otpadnih voda, ure|aji za pre~i{}avanje otpadnih voda,odlagali{ta za otpadne materije iz ure|aja za pre~i{}avanje otpadnihvoda i ispusti u prijemnik, kao i drugi objekti i oprema koja pripadatim objektima) u ~ije objekte ispu{taju otpadne vode gospodarskisubjekti i gra|ani iz dva ili vi{e op}inskih centara (u daljem tekstu:me|uop}inski vodoprivredni objekti za za{titu voda) su od interesaza Kanton odnosno te op}ine.

Me|uop}inski vodoprivredni objekat za za{titu voda iz stavka1. ovog ~lanka je u vlasni{tvu op}ina, odnosno drugih osoba, kojasu ga izgradila za svoje potrebe u razmjeri s visinom sredstava sakojima je svaka op}ina odnosno druga osoba sudjelovala u izgradnjitog objekta.

Op}ine odnosno vlasnici se brinu za funkcionalnost i tehni~kuispravnost me|uop}inskog vodoprivrednog objekta za za{titu voda.

Op}inska vije}a svojim odlukama povjeravaju na upravljanjei kori{tenje dio objekata me|uop}inskog vodoprivrednog objektaza za{titu voda (ure|aj za pre~i{}avanje otpadnih voda i odlagali{teza otpadne materije iz ure|aja za pre~i{}avanje otpadnih voda,kao i objekte i opremu koja pripada tim objektima) specijaliziranompoduze}u koje su za te potrebe osnovale op}ine.

Op}ine su du‘ne da iz cijene pre~i{}avanja otpadnih voda izme|uop}inskog vodoprivrednog objekta za za{titu voda, odnosnoiz cijene kori{tenja kanalizacije koja dovodi otpadne vode na ure|ajza pre~i{}avanje otpadnih voda, osiguraju tro{kove odr‘avanjame|uop}inskog vodoprivrednog objekta za za{titu voda iz stavka1. ovog ~lanka, izdvajanje sredstava potrebnih za amortizaciju togobjekta i otplatu anuiteta za kredite kori{tene za izgradnju,rekonstrukciju i sanaciju tog objekta.

^lanak 27.

Vodoprivredni objekti za za{titu voda u ~ije objekte ispu{tajuotpadne vode gospodarski subjekti i gra|ani u op}inskim centrima(u daljem tekstu: op}inski vodoprivredni objekti za za{titu voda)su od interesa za Kanton i op}ine.

Op}inski vodoprivredni objekat za za{titu voda iz stavka 1.ovog ~lanka je u vlasni{tvu op}ine.

Op}ina se brine za funkcionalnost i tehni~ku ispravnostop}inskog vodoprivrednog objekta za za{titu voda.

Op}insko vije}e svojom odlukom povjerava na kori{tenje iupravljanje sve ili dio objekata op}inskog vodoprivrednog objektaza za{titu vode iz stavka 1. ovog ~lanka komunalnom poduze}u~ija je djelatnost odvo|enje otpadnih voda, ako pravo upravljanjadijelom tih objekata (ure|aj za pre~i{}avanje otpadnih voda,odlagali{te za otpadne materije iz ure|aja za pre~i{}avanje otpadnihvoda i ispuste u prijemnik, kao i objekte i opremu koja pripada timobjektima) nije prenijela drugom specijaliziranom poduze}u ilipravnoj osobi.


Op}ina je du‘na da osigura da se iz cijene kori{tenja kanalizacijei pre~i{}avanja otpadnih voda iz op}inskog vodoprivrednog objektaza za{titu vode iz stavka 1. ovog ~lanka osiguravaju tro{kovi teku}egi investicijskog odr‘avanja tog objekta, izdvajanje potrebnih sredstavaza amortizaciju tog objekta i otplata anuiteta za kredite kori{tene zaizgradnju, rekonstrukciju i sanaciju tog objekta.

^lanak 28.

Vodoprivredni objekti za za{titu voda u ~ije se objekteispu{taju otpadne vode koje nastaju u tehnolo{kim procesimapravnih osoba su od interesa za Kanton i pravne osobe koje su teobjekte izgradile za svoje potrebe.

Vodoprivredni objekti iz stavka 1. ovog ~lanka su u vlasni{tvupravnih osoba koje su te objekte i izgradile za svoje potrebe ilistekle po drugom osnovu.

Vlasnik vodoprivrednog objekta iz stavka 1. ovog ~lankadu‘an je da taj objekat neprekidno odr‘ava u funkcionalnom stanjui koristi ga sukladno njegovoj prirodi i namjeni i ~uva ga odslu~ajnog ili namjernog uni{tenja ili o{te}enja.

^lanak 29.

Stanovnici, vlasnici objekata za prijem, transport i pre~i{}a-vanje otpadnih voda u selima (u daljem tekstu: seoska kanalizacija)du‘ni su da osiguravaju financijske i organizacijske uvjete zaodr‘avanje i funkcioniranje objekata seoske kanalizacije, ~iji suoni vlasnici, sukladno Zakonu.

^lanak 30.

Vi{enamjenske akumulacije ~ija je prete‘na namjena ops-krbljivanje vodom gospodarstva i pu~anstva su u vlasni{tvuKantona, ako nisu u vlasni{tvu drugih pravnih osoba.

Na vodama i obalama vje{ta~kih akumulacija koje su u cjeliniili djelimi~no u vlasni{tvu Kantona, odnosno drugih pravnih osobaiz stavka 1. ovog ~lanka, zabranjeno je:

1. kori{tenje plovila na pogon naftom i naftnim derivatima; 2. gra|enje turisti~kih naselja i kampova; 3. gra|enje luka, pristani{ta i vezova za ~amce; 4. postavljanje plutaju}ih objekata u vode vi{enamjenske

akumulacije; 5. izgradnja objekata za {portske i rekreacijske namjene; 6. gra|enje gospodarskih i drugih sli~nih objekata; 7. gra|enje stambenih i vikend objekata; 8. kavezni uzgoj riba; 9. transport te~nosti koje su po svom sastavu opasne za

kvalitet voda vi{enamjenske akumulacije (nafta i naftni derivati,kiselina i dr.) bez odobrenja i pratnje policije;

10. svaka druga aktivnost koja mo‘e negativno utjecati napromjene re‘ima voda u vi{enamjenskoj akumulaciji.

Vlada Kantona povjerava na upravljanje i kori{tenje objektevi{enamjenske akumulacije i voda u akumulaciji, kao i obalnozemlji{te uz vi{enamjensku akumulaciju, poduze}u registriranomza obavljanje te djelatnosti, ako to pravo odre|ena pravna osobanije stekla prije stupanja na snagu ovog Zakona.

Vlada Kantona propisuje na~in i uvjete kori{tenja vodavi{enamjenskih akumulacija izgra|enih do dana stupanja na snaguovog Zakona.

^lanak 31.

Pod obalom vi{enamjenske akumulacije iz ~lanka 30. ovogZakona smatra se, pojas zemlji{ta uz vje{ta~ku akumulaciju u {iriniod 30 metara ra~unaju}i od projektovane maksimalne kote vodo-staja u vi{enamjenskoj akumulaciji.

Obala vje{ta~ke akumulacije slu‘i za odr‘avanje koritavi{enamjenske akumulacije, pristupa za poduzimanje mjera zasaniranje posljedica havarijskog zaga|enja voda vi{enamjenskeakumulacije, onemogu}avanja pristupa motornih vozila radisprje~avanja zaga|enja voda vi{enamjenske akumulacije i one-mogu}avanje pristupa gra|ana za kori{tenje voda vi{e-namjenskeakumulacije sukladno propisu iz ~lanka 30. stavak 4. ovog Zakona.

Obala vi{enamjenske akumulacije ne mo‘e biti predmetprometa i deeksproprijacije.

III. VODOPRIVREDNI AKTI

^lanak 32.

Radi osiguranja upravljanja vodama sukladno federalnomZakonu i ovom Zakonu izdaju se vodoprivredni akti:

1. vodoprivredni uvjeti;2. vodoprivredne suglasnosti;3. vodoprivredne dozvole;4. vodoprivredni nalozi.

^lanak 33.

Vodoprivredne akte iz ~lanka 32. ovog Zakona izdaje Mini-starstvo, ako ovim Zakonom nije druga~ije odre|eno.

Protiv rje{enja Ministarstva o vodoprivrednim aktima iz~lanka 32. stavak 1. to~ke 2. i 3. ovog Zakona donesenog uprvostupnom postupku mo‘e se izjaviti ‘alba.

Po ‘albi odlu~uje Komisija koju imenuje Vlada Kantona.

^lanak 34.

Ministarstvo izdaje vodoprivrednu suglasnost za: 1. gradnju hidroelektrana, termoelektrana i toplana

instalirane snage do 30 MW; 2. gradnju sustava za opskrbljivanje vodom naselja iz ~lanka

23. stavak 1. federalnog Zakona; 3. gradnju kanalizacije i ure|aja za pre~i{}avanje otpadnih

voda, kao i ki{ne kanalizacije, iz ~lanka 27. stavak 1. federalnogZakona;

4. gradnju kanalizacije i ure|aja za pre~i{}avanje otpadnihvoda industrije koje se poslije pre~i{}avanja ispu{taju u vodotokekoji ne spadaju u me|udr‘avne vodotoke;

5. gradnju naftovoda, plinovoda i drugih magistralnih cjevo-voda koji ne prijelaze podru~je Kantona;

6. gradnju akumulacija na podru~ju Kantona; 7. gradnju objekata za prevo|enje voda u podru~ju Kantona; 8. gradnju hidromelioracionih sustava za odvodnjavanje na

vodotocima koji nisu me|udr‘avni vodotoci na podru~ju Kantona; 9. gradnju hidromelioracionih sustava za navodnjavanje koji

ne koriste vode me|udr‘avnih vodotoka na podru~ju Kantona;10. gradnju ribnjaka koji ne koriste vodu me|udr‘avnih vodotoka;11. vr{enje geolo{kih istra‘ivanja na podru~ju Kantona;12. gradnju objekata za povr{insku ili podzemnu eksplo-

ataciju mineralnih sirovina na podru~ju Kantona;13. gradnju putova, ‘eljezni~kih pruga, mostova i plovnih

putova na podru~ju Kantona;14. va|enje materijala iz vodotoka;15. gradnju gospodarskih i drugih objekata, koji iskori{tavaju

vodu i koji mogu utjecati na pogor{anje re‘ima voda;16. gradnju turisti~kih naselja i kampova;17. gradnju gospodarskih i drugih objekata ~ije otpadne vode

ne mogu utjecati na re‘im voda na podru~ju drugog kantona.


^lanak 35.

Iznimno od odredbi ~lanka 33. i ~lanka 34. ovog Zakonavodoprivredne suglasnosti, vodoprivredne dozvole i vodoprivrednenaloge izdaje op}inska uprava.

^lanak 36.

Op}inska uprava izdaje vodoprivrednu suglasnost za:1. gra|enje novih ili rekonstrukciju postoje}ih grupnih

vodovoda;2. gra|enje novih ili rekonstrukciju postoje}ih mjesnih

vodovoda i javnih bunara;3. gra|enje novih ili rekonstrukciju postoje}ih ribnjaka na

glavnim vodotocima Kantona i njihovim pritokama, povr{ine do100 m2, izuzev ribnjaka za kavezni uzgoj ribe;

4. gra|enje ili rekonstrukciju vodoprivrednih objekata zanavodnjavanje poljoprivrednog zemlji{ta povr{ine do 10 ha;

5. gra|enje ili rekonstrukciju lokalnih (seoskih) putova;6. gra|enje ili rekonstrukciju {umskih putova;7. gra|enje ili rekonstrukciju vodoprivrednih objekata za

za{titu voda (seoska kanalizacija);8. gra|enje ili rekonstrukciju objekata za kori{tenje vodnih

snaga (za pogon strojeva, vodenice, stupe i sl.), izuzev za proizvo-dnju elektri~ne energije;

9. gra|enje objekata lokalne elektroprijenosne mre‘e useoskim naseljima.

10. gra|enje stambenih i stambeno-poslovnih objekata uzvodotoke koji mogu do}i pod utjecaj velikih voda.

^lanak 37.

Za objekte za koje je izdala vodoprivrednu suglasnost,op}inska uprava izdaje i vodoprivrednu dozvolu i vodoprivredninalog.

^lanak 38.

Na vodoprivredne akte iz ~lanka 33. do 37. ovog Zakona nashodan na~in primjenjuju se odgovaraju}e odredbe o vodopri-vrednim aktima federalnog Zakona, ako ovim Zakonom nijedruga~ije odre|eno.

IV. KONCESIJE NA VODAMAI JAVNOM VODNOM DOBRU

^lanak 39.

Koncesija na vodama i javnom vodnom dobru daje se za:1. kori{tenje voda za potrebe javnog opskrbljivanja vodom

(gradskih, op}inskih i seoskih) naselja:a) od 30.000 do 50.000 stanovnika;b) do 30.000 stanovnika;2. kori{tenje vodnih snaga za hidroelektrane do 5 MW;3. kori{tenje vodnih snaga za pogon postrojenja, izuzev za

proizvodnju elektri~ne energije;4. kori{tenje voda za tehnolo{ke i sli~ne potrebe pravnih

osoba koje obavljaju gospodarsku ili drugu sli~nu djelatnost;5. zahvatanje voda za hidromelioracione sustave za navo-

dnjavanje poljoprivrednog zemlji{ta;6. uzgoj ribe u gospodarske i druge svrhe u ribnjacima i kavezima;7. gospodarsko i drugo kori{tenje javnog vodnog dobra

(vodno zemlji{te) sa izgradnjom trajnih objekata odnosno ugra-dnjom ure|aja;

8. kori{tenje javnog vodnog dobra za sportske i rekreacijskenamjene sa podizanjem objekata;

9. va|enje materijala iz vodotoka u trajanju ne kra}em od trigodine.

^lanak 40.

Zaklju~ak u postupku davanja koncesije donosi:1. Sabor Kantona za koncesije iz ~lanka 39. stavak 1. to~ke

1a)., 2., 3., 4., 5. i 9. ovog Zakona,2. Vlada Kantona za koncesije iz ~lanka 39. stavak 1. to~ke

1b)., 6., 7. i 8. ovog Zakona.Odluku o dodjeli koncesije iz stavka 1. ovog ~lanka donosi

Ministarstvo.

^lanak 41.

U slu~aju prestanka koncesije zbog isteka vremena za kojeje koncesija izdata, a o kojoj je prethodno odlu~ivao organ Kantona,pravo vlasni{tva na nekretninama, postrojenjima i stvarima kojesu neposredno slu‘ile za ostvarenje te koncesije prelaze na Kanton.

Odredba stavka 1. ovog ~lanka primjenjuje se i u slu~ajuraskida ugovora o koncesiji prije isteka vremena na koji je koncesijaizdata.

Odlukom Vlade Kantona nekretnine, postrojenja i stvari izstavka 1. ovog ~lanka prenose se na upravljanje i kori{tenjespecijaliziranom ili drugom poduze}u.

V. VODOPRIVREDNI SUSTAVI

^lanak 42.

Upravljanje vodoprivrednim sustavima, koje ~ine zajednovode, vodoprivredni objekti i javno vodno dobro, ostvaruje seprimjenom skupa odluka, aktivnosti i mjera ~ija je svrha za{titaod {tetnog djelovanja voda, za{tita voda od zaga|ivanja i ure|enjei kori{tenje voda.

1. Za{tita od {tetnog djelovanja voda

^lanak 43.

Za{tita od {tetnog djelovanja voda obuhvata aktivnosti i mjereza za{titu pu~anstva i dobara od poplava, za{titu od erozija i bujica,odvodnjavanje suvi{nih voda putom hidromelioracionih sustavaza odvodnjavanje.

a) Za{tita i obrana od poplava

^lanak 44.

Radi sprje~avanja {tetnog dejstva voda grade se i odr‘avajuvodoprivredni objekti za za{titu od poplava, izvode radovi na obraniod poplava, ure|uju bujice, ure|uje re‘im velikih voda i podu-zimaju druge mjere za za{titu od {tetnog dejstva voda.

^lanak 45.

Obrana od poplava pu~anstva i dobara na podru~ju Kantonavr{i se na temelju plana obrane od poplava za Vodno podru~jeslivova rijeke Save.

^lanak 46.

Ministarstvo mo‘e, na prijedlog rukovoditelja obrane odpoplava, zabraniti vr{enje i drugih radova i radnji koje nisunavedene u ~lanku 87. stavak 1. federalnog Zakona, a koje mogunepovoljno utjecati na stabilnost ili namjenu obrambenog nasipa,


kao i obustaviti ‘eljezni~ki, drumski i rije~ni promet u slu~ajuvelikih voda.

b) Za{tita zemlji{ta od erozija i bujica

^lanak 47.

Vlada Kantona donosi odluku o progla{enju odre|enogpodru~ja erozivnim.

^lanak 48.

Vlada Kantona donosi odluku o protuerozivnim mjerama iradovima koji se moraju sprovesti na podru~ju koje je, sukladnoodredbama ovog Zakona, progla{eno erozivnim.

^lanak 49.

Ministarstvo izdaje vodoprivrednu suglasnost za kopanjekamena, {ljunka, pijeska, ilova~e i drugih sli~nih materijala napodru~ju koje je progla{eno erozivnim, pod uvjetom da se poduzmuprotuerozivne mjere i radovi.

^lanak 50.

Ako se na erozivnom podru~ju izvr{e sve potrebneprotuerozivne mjere i radovi i time otkloni ugro‘enost od erozije ibuji~nih tokova, Vlada Kantona donosi odluku kojom se ranijaodluka o progla{enju odre|enog podru~ja erozivnim stavlja vansnage.

^lanak 51.

Vlada Kantona odlu~uje o predaji na upravljanje, specija-liziranom poduze}u ili drugoj pravnoj osobi, zemlji{ta ugro‘enogod erozije, s tim da Poduze}e za vodno podru~je na tom zemlji{tupoduzme sve protuerozivne mjere i radove u svrhu njegovogintenzivnog kori{tenja.

2. Voda za pi}e

^lanak 52.

Zakonodavni i izvr{ni organi Kantona, organi grada, op}inai pravnih osoba, kao i gra|ani Kantona, du‘ni su, svako u okvirusvojih prava i obveza, a u okviru realnih mogu}nosti, da donoseodluke, sprovode mjere i aktivnosti kojima }e se osigurati da svigra|ani Kantona i ostali korisnici voda za pi}e na podru~ju Kantonabudu u jednakom polo‘aju kada je u pitanju opskrbljivanje vodomza pi}e, kako glede koli~ine, tako i kvalitete vode za pi}e.

^lanak 53.

Podru~je Kantona (mjesna zajednica, op}ina, grad) koje imadovoljno vode za pi}e za sada{nje i budu}e potrebe utvr|eneVodoprivrednom osnovom Federacije i Vodoprivrednom osnovomglavnog slivnog podru~ja Bosne ne mo‘e ometati ili sprje~avatidruga podru~ja (mjesne zajednice, op}ine, grad) da se u istoj mjeriopskrbljuju vodom za pi}e, a koja te vode nemaju ili nemajudovoljno na svom podru~ju.

^lanak 54.

Rje{avanje pitanja snabdijevanja vodom za pi}e kada lokalnaizvori{ta voda ne mogu da zadovolje potrebe za vodom za pi}esada{njih i budu}ih generacija, vr{i se prevo|enjem voda s podru~ja

jedne mjesne zajednice na podru~je dvije ili vi{e mjesnih zajednicai s podru~ja jedne op}ine na podru~je dvije ili vi{e op}ina odnosnograda.

^lanak 55.

Prevo|enje voda za pi}e, ne mo‘e biti osnov za postavljanje{tetnih zahtjeva od strane mjesnih zajednica odnosno op}ina sa~ijeg se podru~ja prevode vode za pi}e za potrebe drugih mjesnihzajednica, op}ina ili grada, jer je kori{tenje voda za pi}e, kao op}egdobra, jednako pravo svih gra|ana i pravnih osoba na podru~ju Kantona.

^lanak 56.

Osiguranje dovoljnih koli~ina vode za pi}e za sve gra|ane iostale korisnike vode na podru~ju Kantona sprovodi se i podu-zimanjem mjera i aktivnosti kojima se smanjuje i sprje~ava daljezaga|ivanje povr{inskih i podzemnih voda na podru~ju Kantonaod strane pravnih osoba i gra|ana koji svoje otpadne vode ispu{tajuu vode odnosno koji opasne ili {tetne materije za kvalitet vodaispu{taju u atmosferu, na vodno, poljoprivredno, {umsko ili gra|e-vinsko zemlji{te.

3. Za{tita voda od zaga|ivanja

^lanak 57.

Za{tita voda od zaga|ivanja na podru~ju Kantona sprovodise zabranom, ograni~avanjem i sprje~avanjem uno{enja u vode,na javno vodno dobro, poljoprivredno, {umsko i gra|evinsko zem-lji{te i u atmosferu opasnih i {tetnih materija, propisivanjem i podu-zimanjem drugih mjera za o~uvanje i pobolj{anje kvaliteta voda.

^lanak 58.

Za{tita voda na podru~ju Kantona ostvaruje se stalnim istru~nim nadzorom nad stanjem kvalitete povr{inskih i podzemnihvoda i izvorima zaga|enja voda (koncentrirani i rasuti izvorizaga|enja voda), kontroliranjem odvo|enja otpadnih vodapu~anstva i njihovim pre~i{}avanjem, sprje~avanjem, ograni~a-vanjem i zabranjivanjem radnji i pona{anja koja mogu utjecati nazaga|ivanje voda i stanje okolice u cjelini, kao i drugim djelova-njem usmjerenim na o~uvanje i pobolj{anje kvalitete i namjenskeupotrijebljenosti voda.

Pravne osobe i gra|ani, vlasnici stambenih i gospodarskihobjekata kao i vikend ku}a koje su podignute van naseljenih mjestadu‘ni su izgraditi nepropusne septi~ke jame i na iste priklju~itistambene i gospodarske objekte, odnosno vikend ku}e i obezbijediti~i{}enje septi~kih jama prema potrebi, a najmanje jedanputgodi{nje od strane specijalizirane pravne osobe.

^lanak 59.

Aktima zakonodavnih i izvr{nih organa Kantona sprje~avat}e se uvoz proizvodnih tehnologija koje ne zadovoljavaju standardeEvropske zajednice za o~uvanje kvalitete voda i pospje{ivati iubrzavati zamjena postoje}ih novim tehnologijama kojezadovoljavaju te standarde, kao i planiranje izgradnje gospodarskihobjekata u gornjim i srednjim tokovima vodotoka na podru~juKantona, bez izgradnje ure|aja za pre~i{}avanje otpadnih voda iliure|aja za smanjenje emisija opasnih i {tetnih materija u atmosferu.

Za{tita voda od zaga|ivanja na podru~ju Kantona sprovodise sukladno Vodoprivrednoj osnovi glavnog slivnog podru~jaBosne, vodoprivrednim osnovama iz ~lanka 11. stavci 1. i 2. ovogZakona i Planom za za{titu voda od zaga|ivanja sukladno federa-lnom Zakonu.


^lanak 60.

Ministar propisuje grani~ne vrijednosti opasnih i {tetnihmaterija za otpadne vode i materije koje se ispu{taju u septi~ke idruge sabirne jame.

VI. KANTONALNI SAVJET ZA VODE

^lanak 61.

Ovim Zakonom osniva se Kantonalni savjet za vode (u daljemtekstu: Kantonalni savjet) kao savjetodavno tijelo Sabora Kantonai Vlade Kantona.

Kantonalni savjet:1. razmatra stanje vodoprivrede na podru~ju Kantona;2. razmatra stanje kvalitete i kvantitete voda na podru~ju

Kantona;3. inicira suvremene pristupe za rje{avanje dugoro~nih i

srednjoro~nih globalnih opredjeljenja u podru~jima razvojavodoprivrednih sustava, osiguranja bilance voda, upravljanjavodama, zakonodavstva Kantona, finansiranja vodoprivrede uKantonu, organiziranje vodoprivrede i politike osposobljavanjakadrova za potrebe vodoprivrede Kantona;

4. predla‘e mjere za uskla|ivanje razli~itih interesa na vodama;5. predla‘e mjere za unapre|ivanje vodoprivrede na podru~ju

Kantona.Kantonalni savjet daje prijedloge, mi{ljenja i zaklju~ke.

^lanak 62.

Kantonalni savjet ima predsjednika i deset ~lanova.Predsjednik Vlade Kantona je po funkciji predsjednik

Kantonalnog savjeta.Sabor Kantona imenuje ~lanove Kantonalnog savjeta na

vrijeme od ~etiri godine.^lanovi Kantonalnog savjeta imenuju se iz reda istaknutih

stru~njaka iz oblasti vodoprivrede, zdravstva, urbanizma, javnihfinancija, za{tite okolice, poljoprivrede, {umarstva, tehnologije,biologije, kemije i sl.

Stru~ne poslove za rad Kantonalnog savjeta obavlja Mini-starstvo.

VII. DIREKCIJA VODA

^lanak 63.

Direkcija voda je upravna organizacija u sastavu Ministarstvakoja osigurava trajno i potpuno obavljanje poslova i zada}autvr|enih odredbama ovog Zakona u obujmu utvr|enom planovimarazvoja vodoprivrede Kantona i sukladno sredstvima koja se natemelju ovog Zakona osiguravaju za takve namjene.

^lanak 64.

Direkcija voda, du‘na je da osigurava racionalno kori{tenjesredstava koja su joj osigurana i data za obavljanje poslova i zada}asukladno ovom Zakonu.

^lanak 65.

Poslovi i zada}e koje Direkcija voda obavlja su:1. ugovaranje i pra}enje izrade vodoprivrednih osnova;2. priprema sjednice komisije za pra}enje i uskla|ivanje rada

na izradi vodoprivrednih osnova;3. zajedno sa Ministarstvom priprema obrazlo‘enje koje

primjedbe iz javne rasprave date na nacrt vodoprivredne osnove iz

~lanka 11. stavci 1. i 2. ovog Zakona ne mogu biti prihva}ene iugra|ene u prijedlog tih vodoprivrednih osnova;

4. pra}enje i iniciranje sprovo|enja vodoprivrednih osnova ipodno{enje inicijative za izmjene i dopune vodoprivrednih osnova;

5. izrada prednacrta dugoro~nih, srednjoro~nih i godi{njihplanova razvoja vodoprivrede Kantona;

6. organizacija odnosno vr{enje svih poslova i zada}a naizvr{avanju planova vodoprivrede Kantona;

7. organizacija istra‘nih radova, izrade investicijsko - tehni-~ke i druge dokumentacije i vr{enje interne revizije te doku-mentacije;

8. vr{enje svih investitorskih poslova i nadzor nad izgradnjomvodoprivrednih objekata iz srednjoro~nog i godi{njeg plana razvojavodoprivrede Kantona;

9. pra}enje stanja ure|enih korita vodotoka u naseljenimmjestima i zajedno s op}inama poduzimanje radova na njihovomodr‘avanju;

10. planiranje i prikupljanje sredstava za financiranje poslovai zada}a u okviru vodoprivredne djelatnosti iz nadle‘nosti Kantona;

11. suradnja s op}inama, poduze}ima i drugim pravnimosobama s podru~ja Kantona;

12. suradnja sa Javnim vodoprivrednim poduze}em kodizrade vodoprivrednih osnova, dugoro~nih, srednjoro~nih i godi-{njih planova razvoja vodoprivrede Kantona, bilanca voda na pod-ru~ju Kantona, obrani od poplava, obrani od havarijskih zaga|enjavoda i o drugim pitanjima vodoprivrede na podru~ju Kantona;

13. vr{enje i drugih poslova i zada}a utvr|enih Zakonom ipropisima koji se donose po ovom Zakonu, kao i onih koje jojodrede Sabor Kantona i Vlada Kantona.

VIII. FINANCIRANJE

^lanak 66.

Poslovi i zada}e koji, prema odredbama federalnog i ovogZakona, spadaju u nadle‘nost Kantona, kao i poslovi i zada}eDirekcije voda, financiraju se iz sredstava odre|enih federalnimZakonom i ovim Zakonom, a osobito iz:

1. dijela ostvarenih sredstava iz pla}anja op}e vodne naknadei posebnih vodoprivrednih naknada koja, sukladno federalnomZakonu, pripadaju Kantonu;

2. sredstava prora~una Kantona namjenski osigurana zafinanciranje odre|enih namjena u vodoprivredi Kantona i drugihzada}a, sukladno federalnom Zakonu;

3. sredstava obezbje|enih po posebnom Zakonu Kantona;4. sredstava naknada za kori{tenje voda vi{enamjenskih

akumulacija za {port i rekreaciju;5. sredstava naknade za kori{tenje vje{ta~kih akumulacija i

vje{ta~kih retenzija;6. sredstava donacija;7. sredstava kredita;8. iz ostalih sredstava.

^lanak 67.

Naknada za kori{tenje vje{ta~kih akumulacija i vje{ta~kihretenzija izgra|enih na podru~ju Kantona obra~unava se i pla}amjese~no do 15. u mjesecu za protekli mjesec.

^lanak 68.

Ministar, u sporazumu sa ministrom financija, propisujena~in i postupak za obra~unavanje i pla}anje naknade iz prethodnog~lanka ovog Zakona, nadzoru pla}anja naknade, nadzoru kori{tenjaostvarenih sredstava naknade u svrhe odre|ene Zakonom i drugapitanja od zna~aja za tu naknadu.


^lanak 69.

Od napla}enih sredstava naknade za kori{tenje vje{ta~kihakumulacija i vje{ta~kih retenzija prema odredbama ovog Zakona,pripada:

1. Kantonu - 50%2. op}ini - 50%

^lanak 70.

Ako je vje{ta~ka akumulacija odnosno vje{ta~ka retenzijaizgra|ena na podru~ju dvije ili vi{e op}ina, od iznosa odre|enogu prethodnom ~lanku ovog Zakona svakoj op}ini pripada dio odtih prihoda razmjerno povr{ini zemlji{ta potopljenog vje{ta~komakumulacijom odnosno vje{ta~kom retenzijom koja pripada svakojop}ini.

^lanak 71.

Sredstva iz ~lanka 69. ovog Zakona koriste se za rje{avanjevodoprivrednih problema na podru~ju Kantona odnosno op}ine.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog ~lanka sredstva naknadeza kori{tenje vje{ta~kih akumulacija odnosno vje{ta~kih retenzijakoje ostvari op}ina mogu se koristiti u druge namjene, ako VladaKantona utvrdi da je op}ina na zadovoljavaju}i na~in rije{ila pitanjaopskrbljivanja vodom za pi}e pu~anstva i drugih korisnika usjedi{tu op}ine i odvo|enja i pre~i{}avanja otpadnih voda korisnikuu sjedi{tu op}ine i ako su ispunjeni uvjeti iz ~lanka 23. stavak 4. i~lanka 27. stavak 5. ovog Zakona.

^lanak 72.

Sredstva iz ~lanka 66. stavak 1. ovog Zakona, ako ovimZakonom nije druga~ije odre|eno, koriste se za f inanciranjeposlova i zada}a Kantona na temelju planova Kantona.

^lanak 73.

Vlada Kantona utvr|uje visinu naknade za kori{tenje vodavi{enamjenskih akumulacija za {port i rekreaciju i propisuje kazneza prekr{aje za nepla}anje te naknade.

Ministar, u sporazumu sa ministrom financija, propisujena~in naplate naknade iz stavka 1. ovog ~lanka i druga pitanja odzna~aja za pla}anje te naplate i uplate sredstava napla}ene naknadeu korist ra~una Direkcije voda.

^lanak 74.

Sredstva iz ~lanka 66. ovog Zakona, izuzev sredstava naknadeza kori{}enje vje{ta~kih akumulacija i vje{ta~kih retenzija koja,sukladno ovom Zakonu, pripadaju op}ini, prenose se odnosnoupla}uju se na ra~un Direkcije voda.

^lanak 75.

Ministar, u sporazumu sa ministrom finansija, propisat }ena~in obra~unavanja i pla}anja hidromelioracionih naknada, rokovepla}anja tih naknada, organe i pravne osobe nadle‘ne zaobra~unavanje naknada, naplatu i kontrolu pla}anja naknada,kamatu za nepravodobno pla}anje naknada i druga pitanja odzna~aja za obra~unavanje i pla}anje naknada.

Propis iz prethodnog stavka objavljuje se u “Slu`benimnovinama Tuzlanskog kantona”.

IX. OGRANI^ENJE PRAVA VLASNIKAODNOSNO KORISNIKA ZEMLJI[TA

^lanak 76.

Ako se pitanje odvo|enja vode sa jednog zemlji{ta ilidovo|enje vode na to zemlji{te ne mo‘e rije{iti na drugi povoljnijiili ekonomi~niji na~in, mo‘e se, uz naknadu, u korist tog zemlji{taustanoviti pravo slu‘nosti odvo|enja odnosno dovo|enja vodepreko drugih zemlji{ta.

Slu‘nost, u smislu stavka 1. ovog ~lanka, mo‘e se ustanovitiugovorom ili rje{enjem nadle‘nog organa po propisima oeksproprijaciji.

^lanak 77.

Ako se zbog nepostojanja op}eg interesa, u smislu odredbeprethodnog ~lanka ovog Zakona, slu‘nost ne mo‘e ustanoviti popropisima o eksproprijaciji, slu‘nost odvo|enja ili dovo|enja vodepreko drugih zemlji{ta isklju~ivo u svrhu opskrbljivanja vodomza pi}e i za sanitarne potrebe odnosno navodnjavanje poljopri-vrednog zemlji{ta, rje{enjem }e utvrditi kantonalni organ nadle‘anza imovinsko - pravne poslove po prethodno pribavljenom mi{ljenjuMinistarstva.

Naknada za uspostavljanje slu‘nosti iz stavka 1. ovog ~lankaodre|uje se po propisima o eksproprijaciji.

^lanak 78.

Vlasnik odnosno korisnik zemlji{ta ne mo‘e na {tetususjednih zemlji{ta mijenjati pravac ili koli~inu vode koja prirodnootje~e preko njegovog zemlji{ta ili kroz njegovo zemlji{te.

X. IZGRADNJA, KORI[TENJE, ZA[TITA, ODR@AVANJE,UPRAVLJANJE VODOOPSKRBNIM OBJEKTIMAU SEOSKIM NASELJIMA

^lanak 79.

Vodoopskrbnim objektima u seoskim naseljima, u smisluovog Zakona, smatraju se grupni vodovodi, mjesni vodovodi, javnibunari i javne ~esme.

^lanak 80.

Mjesnim vodovodom, smatra se objekat za opskrbljivanjevodom seoskog naselja koji ima za{ti}eno i ure|eno izvori{te,kapta‘u, rezervoar i razvodnu mre‘u, a slu‘i za vodoopskrbljivanjevodom za pi}e do 500 stanovnika.

Pod mjesnim vodovodom iz stavka 1. ovog ~lanka smatra sei objekat za vodoopskrbljivanje vodom vikend naselja.

^lanak 81.

Javni bunar, je objekat s odgovaraju}om za{titnom zonom iodgovaraju}im ure|ajima koji slu‘e za opskrbljivanje vodom zapi}e najmanje dva ku}anstva u seoskom naselju.

^lanak 82.

Javna ~esma, je objekat s odgovaraju}om za{titnom zonom iodgovaraju}im ure|ajima koji slu‘e za opskrbljivanje vodom zapi}e stanovnika seoskog naselja i prolaznika.

Javna ~esma mo‘e biti izgra|ena i izvan seoskog naselja.


^lanak 83.

Izvori{ta voda koja se zahvataju radi opskrbljivanja vodomza pi}e seoskog pu~anstva putom mjesnih vodovoda ili javnih buna-ra moraju, po pravilu, imati dovoljne koli~ine zdravstveno ispravnevode za pi}e, kako bi se u svako doba godine moglo osiguratineprekidno opskrbljivanje vodom stanovnika seoskog naselja.

Kapta‘a i rezervoari koji su, u smislu ovog Zakona, sastavni diomjesnog vodovoda, a koji slu‘e za prihvatanje i akumuliranje vode zapi}e, moraju imati propisne izolacije i ostale potrebne ure|aje. Kapacitetrezervoara mjesnog vodovoda treba da osigura dovoljnu koli~inu vodeza dnevnu potro{nju korisnika i rezervu za ga{enje po‘ara.

Mjesni vodovod mora imati ugra|en i propisno ba‘darenure|aj za mjerenje koli~ina iskori{tene vode na odvodu izrezervoara, a ako ima vi{e odvoda iz rezervoara, na svakom odvodu.

Ako je kapacitet izvori{ta ve}i od stvarnih potreba korisnikamjesnog vodovoda (za pi}e, sanitarne potrebe, napajanje stoke)na rezervoaru tog mjesnog vodovoda ugra|uje se ~esma sabetonskim koritom za javnu uporabu (javna ~esma).

^lanak 84.

Investitor za izgradnju mjesnog vodovoda ili javnog bunaramo‘e biti mjesna zajednica ili grupa gra|ana odnosno gra|anin.

^lanak 85.

Izgradnja mjesnog vodovoda ili javnog bunara vr{i se natemelju izdate urbanisti~ke suglasnosti odnosno odobrenju zagra|enje po propisima o prostornom ure|enju odnosno gra|enju,uz prethodno pribavljanje vodoprivredne suglasnosti.

Uz zahtjev za izdavanje vodoprivredne suglasnosti iz stavka 1.ovog ~lanka podnosi se dokumentacija:

1. o izda{nosti izvori{ta,2. o sada{njoj i budu}oj potrebnoj koli~ini vode za pi}e,3. o zdravstvenoj ispravnosti vode za pi}e,4. da objekat odgovara propisanim mjerama za obezbje|enje

zdravstvene ispravnosti vode za pi}e i za za{titu izvori{ta odzaga|ivanja,

5. o zonama sanitarne za{tite (u daljem tekstu: sanitarne zone),6. projektna dokumentacija najmanje na razini idejnog projekta.

^lanak 86.

Izgradnja ili rekonstrukcija mjesnog vodovoda i javnogbunara vr{i se na na~in i pod uvjetima odre|enim u izdatojvodoprivrednoj suglasnosti.

^lanak 87.

Po izvr{enoj izgradnji ili rekonstrukciji mjesnog vodovodaili javnog bunara, a prije izdavanja odobrenja za uporabu popropisima o prostornom ure|enju odnosno gra|enju, pribavlja sevodovodna dozvola.

Uz zahtjev za izdavanje vodovodne dozvole za mjesnivodovod odnosno javni bunar za koji su investitori grupa gra|ana,podnosi se i pismeni ugovor o odr‘avanju i iskori{tavanju mjesnogvodovoda, odnosno javnog bunara i reguliranju svih drugih pitanjaod zna~aja za mjesni vodovod odnosno javni bunar koji potpisujusvi investitori tog objekta koji se ovjerava na sudu ili op}ini i ~ijise primjerak dostavlja na kori{tenje op}inskoj upravi.

^lanak 88.

Osobama koje nisu sudjelovale u izgradnji mjesnog vodo-voda, odnosno javnog bunara, mo‘e se odobriti priklju~ak na mjesni

vodovod odnosno kori{tenje vode iz javnog bunara na temeljuvodoprivredne dozvole koju donosi op}inska uprava.

Vodoprivrednom dozvolom odobrit }e se priklju~ak na mjesnivodovod odnosno kori{tenje vode iz javnog bunara ako mjesnivodovod odnosno javni bunar, s obzirom na koli~inu vode za pi}e,mo‘e da zadovolji i potrebe interesanata i ako se njegovo opskr-bljivanje vodom za pi}e ne mo‘e izvr{iti na drugi (ekonomi~an iracionalan) na~in.

Osoba kojoj je vodoprivrednom dozvolom odobreno priklju-~enje na mjesni vodovod odnosno kori{tenje vode iz javnog bunaradu‘no je prije priklju~enja odnosno kori{tenja vode putom ugovoras vlasnicima mjesnog vodovoda odnosno javnog bunara reguliratisno{enje razmjernog dijela tro{kova izgradnje mjesnog vodovodaodnosno javnog bunara i razmjernog dijela tro{kova odr‘avanja iiskori{tavanja mjesnog vodovoda odnosno javnog bunara.

Razmjerni dio tro{kova koje osoba kojoj je vodoprivrednomdozvolom odobreno priklju~enje na mjesni vodovod odnosnokori{tenje vode javnog bunara, treba da snosi u smislu stavka 3.ovog ~lanka, ne mo‘e biti ve}e od u~e{}a svakog pojedinoginvestitora u izgradnji ili rekonstrukciji mjesnog vodovodaodnosno od u~e{}a svakog pojedinog vlasnika mjesnog vodovodaodnosno javnog bunara u tro{kovima odr‘avanja i iskori{tavanjatog objekta.

Ako osoba kojoj je vodoprivrednom dozvolom odobrenopriklju~enje na mjesni vodovod odnosno kori{tenje vode iz javnogbunara ne zaklju~i ugovor s vlasnicima mjesnog vodovoda odnosnojavnog bunara, o tro{kovima priklju~enja na mjesni vodovododnosno kori{tenje vode iz javnog bunara, u smislu stavka 3. ovog~lanka, spor rje{ava nadle‘ni sud.

^lanak 89.

Stanovnici koji su mjesni vodovod odnosno javni bunarizgradili vlastitim sredstvima du‘ni su da trajno osiguravajupotrebna financijska sredstva i druge uvjete za odr‘avanje ifunkcioniranje tih objekata sukladno njihovoj prirodi i namjeni,za uspostavljanje i odr‘avanje zona sanitarne za{tite izvori{ta vodeza mjesne vodovode odnosno javne bunare i za vr{enje minimalnogbroja propisanih pregleda zdravstvene ispravnosti vode za pi}e iztih objekata.

Obveza iz stavka 1. ovog ~lanka prelazi na mjesnu zajednicuu slu~aju kada su vlasnici mjesnog vodovoda odnosno javnogbunara te objekte predali na upravljanje mjesnoj zajednici odnosnonadle‘nom komunalnom poduze}u za opskrbljivanje stanovnika igospodarstva vodom za pi}e.

^lanak 90.

Ukoliko se ustanovi da stanovnici, vlasnici mjesnog vodo-voda, odnosno javnog bunara ne izvr{avaju obvezu iz ~lanka 89.stavak 1. ovog Zakona, op}inska uprava naredit }e izvr{avanje tihobveza i odrediti rok za njihovo izvr{enje odnosno postupanjesukladno uvjetima i obvezama utvr|enim u vodoprivrednoj dozvoliizdatoj za taj objekat.

Ako se ustanovi da stanovnici odnosno vlasnici mjesnogvodovoda odnosno javnog bunara nisu izvr{ili svoje obveze ili ihnisu izvr{ili u roku sukladno rje{enju iz stavka 1. ovog ~lanka,op}inska uprava izdat }e vodoprivredni nalog.

^lanak 91.

Za{tita izvori{ta mjesnih vodovoda vr{i se uspostavljanjem iodr‘avanjem zona sanitarne za{tite, ~ije se veli~ine i graniceutvr|uju sukladno istra‘ivanjima i ocjenjenim potrebama.

Za mjesne vodovode utvr|uju se za{titne zone, i to:


- u‘a za{titna zona,- prva za{titna zona,- po potrebi i druga za{titna zona.Veli~ine i granice za{titnih zona iz stavka 1. ovog ~lanka

utvr|uju se vodoprivrednom suglasno{}u, odnosno vodopri-vrednom dozvolom.

^lanak 92.

Na zemlji{tu u‘e za{titne zone mjesnog vodovoda mogu, uzprimjenu propisanih za{titnih mjera, postojati objekti i ure|ajineophodni za rad mjesnog vodovoda, kao i unutarnji putovi zapristup tim objektima.

Podru~je u‘e za{titne zone mjesnog vodovoda mora bitiogra|eno radi sprje~avanja neovla{tenim osobama pristupa toj zoni.

Zemlji{te na podru~ju u‘e za{titne zone koje se ne nalazipod objektima mora biti zasijano travom i rastinjem vezanog iplitkog korijena, pri ~emu je zabranjena uporaba vje{ta~kog iprirodnog |ubriva i kemijskih sredstava za za{titu bilja.

^lanak 93.

Na podru~ju prve za{titne zone zabranjeno je:1. gra|enje objekata i izvo|enje svih drugih radova, kao i

kori{tenje zemlji{ta na na~in kojim se ugro‘avaju njegove prirodnevrijednosti i re‘im povr{inskih i podzemnih voda;

2. dr‘anje stoke, pernate ‘ivine i kuni}a, kao i ispa{a stoke;3. ispu{tanje i prosipanje ulja, kiselina i drugih opasnih i

{tetnih materija;4. izgradnja kanala ili polaganje kanalizacionih vodova za

odvo|enje otpadnih voda, izuzev vodonepropusnih kanalizacionihradova;

5. pranje motornih ili drugih vozila;6. deponovanje i istresanje otpadnih materija;7. kupanje u vodotoku i kampovanje;8. transport opasnih te~nosti i drugih tvari;9. gra|enje skladi{ta za smje{taj nafte i njenih derivata i

drugih materijala koji bi mogli utjecati na re‘im vode.Na podru~ju prve za{titne zone mo‘e se saditi ukrasno i

{umsko drve}e, vr{iti uzgoj planta‘nih vo}aka i nasada za p~ela-rstvo i obra|ivati poljoprivredno zemlji{te, ali bez uporabe priro-dnog i vje{ta~kog |ubriva i kemijskih sredstava za za{titu bilja.

^lanak 94.

Na podru~ju druge za{titne zone zabranjeno je izgra|ivatiobjekte odnosno izvoditi radove i druge zabranjene radnje iz ~lanka93. ovog Zakona, izuzev kampovanja i kupanja u vodotocima iobrade poljoprivrednog zemlji{ta uz uporabu dozvoljene (minima-lne) koncentracije vje{ta~kih |ubriva.

^lanak 95.

Zabranjeno je neovla{tenim osobama da vr{e otvaranje izatvaranje vodovodnih armatura, instalacija, hidranata i ostalihure|aja mjesnih vodovoda i javnih bunara, izuzev u slu~ajevimakada je to nu‘no u cilju sprje~avanja {teta ve}ih razmjera (pucanjecijevi, po‘ara i sli~no ).

^lanak 96.

Zabranjeno je na javnim bunarima i javnim ~esmama pranjerublja, kupanje, napajanje stoke, pranje motornih i drugih vozila,{to bi moglo ugroziti zdravstvenu ispravnost vode za pi}e, odnosnoo{te}enje instalacija i ure|aja javnih bunara i javnih ~esmi.

^lanak 97.

O odr‘avanju javnih ~esmi u selima brinu se stanovniciseoskog naselja.

O odr‘avanju javnih ~esmi van seoskih naselja brine seop}ina.

^lanak 98.

Op}inska uprava du‘na je da ustroji i trajno vodi evidencijuo mjesnim vodovodima i javnim bunarima i da pravodobno regis-trira sve promjene od zna~aja za mjesne vodovode i javne bunare.

U evidenciji iz stavka 1. ovog ~lanka unose se osobito podaci o:- nazivu mjesnog vodovoda, odnosno javnog bunara,- mjesnoj zajednici,- broju i datumu izdavanja vodoprivredne suglasnosti,- broju i datumu izdavanja urbanisti~ke suglasnosti,- broju i datumu izdavanja odobrenja za gra|enje,- broju i datumu izdavanja vodoprivredne dozvole,- broju i datumu izdavanja upotrebne dozvole,- broju i datumu izdavanja sanitarne suglasnosti,- broju ku}anstava koja koriste mjesni vodovod, odnosno javni

bunar,- broju naknadno priklju~enih ku}anstava na mjesni vodovod.

^lanak 99.

Na grupne vodovode primjenjuju se odredbe ~lanka 83. i od~lanka 85. do 98. ovog Zakona koje se odnose na mjesne vodovode.

XI. NADZOR NAD SPROVO\ENJEM OVOG ZAKONA

^lanak 100.

Ministarstvo vr{i upravni nadzor nad sprovo|enjem ovogZakona, propisa donesenih na temelju ovog Zakona i propisa za~ije su dono{enje po ovom Zakonu ovla{teni kantonalni organi.

Op}inska uprava vr{i upravni nadzor nad sprovo|enjem ovogZakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona koji su ovimZakonom stavljeni u nadle‘nost op}ine, ako ovim Zakonom nijedruga~ije odre|eno.

Poslove vodoprivredne inspekcije iz stavka 1. i 2. ovog ~lankavr{e kantonalni vodoprivredni inspektori.

^lanak 101.

Upravni nadzor nad sprovo|enjem odredaba ovog Zakonakoje se odnose na zdravstvenu ispravnost vode za pi}e iz grupnihvodovoda, mjesnih vodovoda, javnih bunara i javnih ~esmi vr{iMinistarstvo zdravstva Kantona.

XII. KAZNENE ODREDBE

^lanak 102.

Nov~anom kaznom u iznosu od 500 do 20000 KM kaznit }ese za gospodarski prijestup pravna osoba ako vr{i radove ili radnjezabranjene ~lankom 30. stavak 2. ovog Zakona.

Za gospodarski prijestup iz stavka 1. ovog ~lanka kaznit }ese i odgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosuod 400 do 4.000 KM.

^lanak 103.

Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000 do 10.000 KM kaznit}e se za prekr{aj pravna osoba:


1. ako ne izgradi nepropusne septi~ke jame i ne osiguranjihovo ~i{}enje na na~in i u rokovima iz ~lanka 58. stavak. 2.;

2. ako ne pla}a naknadu za kori{tenje vje{ta~kih akumulacijaodnosno vje{ta~kih retenzija ili je ne pla}a u propisanim rokovima(~lanak 67.);

3. ako ne izgradi nepropusnu septi~ku jamu i na istu nepriklju~i gospodarski objekat u roku propisanom u ~lanku 111.

Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka kaznit }e se i odgovornaosoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosu od 300 do 1.000KM.

^lanak 104.

Nov~anom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM kaznit }ese za prekr{aj gra|anin:

1. ako vr{i radove ili radnje zabranjene ~lankom 30. stavak 2.;2. ako gradi nove ili rekonstruira postoje}e objekte bez pret-

hodno izdate vodoprivredne suglasnosti ili protivno izdatoj vodo-privrednoj suglasnosti (~lanak 36.);

3. ako koristi vodu, ispu{ta otpadne vode ili koristi objekte iz~lanka 36. bez prethodno izdate vodoprivredne dozvole (~lanak 37.);

4. ako ne izvr{ava vodoprivredni nalog (~lanak 37.);5. ako vadi materijal bez prethodno pribavljene vodoprivre-dne

suglasnosti ili protivno izdatoj vodoprivrednoj suglasnosti (~lanak 49.);6. ako ne izgradi nepropusnu septi~ku jamu, na istu ne prik-

lju~i objekat ili ne osigura njeno ~i{}enje (~lanak 58. stavak 2.);7. ako ometa prevo|enje voda s jednog zemlji{ta na drugo u

korist kojeg je ustanovljena slu‘nost (~lanak 76. i 77.);8. ako na {tetu susjednog zemlji{ta mijenja pravac ili ja~inu

vode koja prirodno otje~e (~lanak 78.);9. ako ne osigurava financijska sredstva i druge uvjete za

odr‘avanje i funkcioniranje mjesnog vodovoda odnosno javnogbunara sukladno njihovoj prirodi i namjeni, ili uspostavljanju iodr‘avanju zona sanitarne za{tite za mjesni vodovod odnosno javnibunar ili za vr{enje minimalnog broja propisanih pregledazdravstvene ispravnosti vode za pi}e iz mjesnog vodovoda odnosnojavnog bunara (~lanak 89. stavak 1.);

10. ako na zemlji{tu u‘e za{titne zone mjesnog vodovodagradi objekte i ugra|uje ure|aje koji nisu neophodni ili koji neslu‘e za rad mjesnog vodovoda (~lanak 92. stavak 1.);

11. ako neovla{teno pristupi u podru~je u‘e za{titne zonemjesnog vodovoda koja je ogra|ena (~lanak 92. stavak 2.);

12. ako upotrebljava vje{ta~ko ili prirodno |ubrivo i kemijskasredstva za za{titu bilja protivno ~lanku 92. stavak 3.;

13. ako vr{i zabranjenu radnju iz ~lanka 93. stavak 1.;14. ako upotrebljava prirodno ili vje{ta~ko |ubrivo, odnosno

kemijska sredstva za za{titu bilja protivno zabrani iz ~lanka 93.stavak 2.;

15. ako na podru~ju druge za{titne zone upotrebljavakemijska sredstva za za{titu bilja protivno zabrani iz ~lanka 94.;

16. ako vr{i zabranjenu radnju iz ~lanka 95.;17. ako vr{i zabranjenu radnju iz ~lanka 96.;18. ako ne podnese zahtjev za izdavanje nove vodoprivredne

dozvole u roku propisanom u ~lanku 108. stavak 2.;19. ako ne podnese zahtjev za izdavanje vodoprivredne

dozvole u roku propisanom u ~lanku 109. stavak 1.;20. ako ne izgradi nepropusnu septi~ku jamu i na istu ne

priklju~i stambeni ili gospodarski objekat u roku iz ~lanka 111.

XIII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lanak 105.

Vodoprivredna osnova rijeka Spre~e i Tinje, kao i slivaakumulacije Modrac, donijet }e se najkasnije u roku od pet godinaod dana stupanja na snagu ovog Zakona.

^lanak 106.

Srednjoro~ni plan razvoja vodoprivrede Kantona za narednihpet godina donijet }e se u roku od dvije godine od dana stupanjana snagu ovog Zakona.

^lanak 107.

Propisi iz ~lanka 30. stavak 4. i ~lanaka 60., 68. i 73. ovogZakona donijet }e se u roku od godinu dana od dana stupanja nasnagu ovog Zakona.

^lanak 108.

Vlasnici postoje}ih grupnih vodovoda, mjesnih vodovodaodnosno javnih bunara du‘ni su da za iste u roku od dvije godine oddana stupanja na snagu ovog Zakona, pribave vodoprivrednu dozvolu.

^lanak 109.

Op}inska uprava du‘na je najkasnije u roku od godinu dana oddana stupanja na snagu ovog Zakona da ustroji evidenciju o grupnimvodovodima, mjesnim vodovodima i javnim bunarima (~lanak 98.).

^lanak 110.

Pravne osobe i gra|ani, vlasnici stambenih i gospodarskihobjekata, kao i vikend ku}a, koje su podignute izvan naseljenihmjesta prije stupanja na snagu ovog Zakona du‘ni su da izgradenepropusne septi~ke jame i na iste priklju~e stambene i gospodarskeobjekte odnosno vikend ku}e u roku od 3 godine od dana stupanjana snagu ovog Zakona.

^lanak 111.

Odluke op}inskog vije}a sukladno odredbama ovog Zakonadonijet }e se u roku od godinu dana od dana stupanja na snaguovog Zakona.

^lanak 112.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanjau “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.

Bosna i Hercegovina PredsjednikFederacija Bosne i Hercegovine Sabora Tuzlanskog kantona,

TUZLANSKI KANTONSabor Dr. Izet @igi}, v.r.

Broj: 01-011-169-18/99Tuzla, 29. 10. 1999. godine

314Na osnovu ~lana 6. ta~ka g) i ~lana 25. stav 3. Zakona o

Vladi Tuzlansko-podrinjskog kantona (“Slu`bene novineTuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 2/94., 4/95. i 9/96.), VladaKantona na sjednici odr`anoj 29. 9. 1999. godine, donosi

ODLUKU

o davanju saglasnosti na imenovanje direktora

I.

Daje se saglasnost na imenovanje [adi} Muhameda, dipl.ecc. na mjesto direktora Kantonalnog fonda za izgradnju Tuzla.


II.

Ovu odluku objaviti u “Slu`benim novinama Tuzlanskogkantona”.

Bosna i Hercegovina Predsjednik VladeFederacija Bosne i Hercegovine

TUZLANSKI KANTON Bajazit Ja{arevi}, v.r.VLADA

Broj: 02/1-34-10474/99Tuzla, 29. 9. 1999. godine

314Na temelju ~lanka 6. to~ka g) i ~lanka 25. stavak 3. Zakona o


ODLUKU

o davanju suglasnosti na imenovanje direktora

I.

Daje se suglasnost na imenovanje [adi} Muhameda, dipl.ecc. na mjesto direktora Kantonalnog fonda za izgradnju Tuzla.

II.







ODLUKU

o davanju saglasnosti na imenovanje direktora

I.

Daje se saglasnost na imenovanje Halkovi} ]azima, dipl.ecc. za direktora D.O.O. “LIVNICA ^ELIKA” Tuzla.

II.

Ovu odluku objaviti u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.






ODLUKU

o davanju suglasnosti na imenovanje direktora

I.

Daje se suglasnost na imenovanje Halkovi} ]azima, dipl.ecc. za direktora D.O.O. “LIVNICA ^ELIKA” Tuzla.

II.





316Na osnovu ~lana 4. stav 2. Uredbe o obrazovanju Kabineta

predsjednika Vlade Tuzlanskog kantona, predsjednik donosi

RJE[ENJE

o razrje{enju savjetnika predsjednika

I.

SOFTI] [EMSO - dipl. pravnik, iz Tuzle razrje{ava se du‘no-sti savjetnika predsjednika za pravna pitanja sa 6. 9. 1999. godine.

II.

Ovo rje{enje objavit }e se u “Slu`benim novinama Tuzlanskogkantona”.

Bosna i Hercegovina Predsjednik VladeFederacija Bosne i Hercegovin

TUZLANSKI KANTON Bajazit Ja{arevi}, v.r.PREDSJEDNIK VLADEBroj: 02/2-34-4751/99

Tuzla, 6. 9. 1999. godine

316Na temelju ~lanka 4. stavak 2. Uredbe o obrazovanju Kabineta

predsjednika Vlade Tuzlanskog kantona, predsjednik donosi

RJE[ENJE

o razrje{enju savjetnika predsjednika

I.

SOFTI] [EMSO - dipl. pravnik, iz Tuzle razrje{ava se du‘no-sti savjetnika predsjednika za pravna pitanja sa 6. 9. 1999. godine.


II.

Ovo rje{enje objavit }e se u “Slu`benim novinama Tuzlanskogkantona”.


TUZLANSKI KANTON Bajazit Ja{arevi}, v.r.PREDSJEDNIK VLADEBroj: 02/2-34-4751/99

Tuzla, 6. 9. 1999. godine

317Na osnovu ~lana 6. i 25. Zakona o Vladi Tuzlansko-

podrinjskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskogkantona”, broj: 2/94., 4/95. i 9/96.) i ~lana 32. Zakona oministarstvima i drugim organima uprave Tuzlansko-podrinjskogkantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj:3/94, 6/97. i 14/97), Vlada Kantona na sjednici odrànoj 4. 9. 1999.godine, donosi

RJE[ENJE

o razrje{enju pomo}nika ministra

I.

Zijad Kadri} se razrje{ava du‘nosti pomo}nika ministra zaadministraciju i podr{ku.

II.

Ovo rje{enje objaviti u “Slu`benim novinama Tuzlanskogkantona”.




317Na temelju ~lanka 6. i 25. Zakona o Vladi Tuzlansko-

podrinjskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskogkantona”, broj: 2/94., 4/95. i 9/96.) i ~lanka 32. Zakona oministarstvima i drugim organima uprave Tuzlansko-podrinjskogkantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj:3/94, 6/97. i 14/97), Vlada Kantona na sjednici odrànoj 4. 9. 1999.godine, donosi

RJE[ENJE

o razrje{enju pomo}nika ministra

I.

Zijad Kadri} se razrje{ava du‘nosti pomo}nika ministra zaadministraciju i podr{ku.

II.






podrinjskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskogkantona”, broj: 2/94., 4/95. i 9/96.), Vlada Kantona, na sjedniciodrànoj 17. 9. 1999. godine, donosi

RJE[ENJE

o razrje{enju predsjednika i ~lanovaUpravnog odbora D.O.O. “Siporex” Tuzla

I.

Razrje{ava se du‘nosti predsjednika Upravnog odbora D.O.O“Siporex” Tuzla dr. Izudin Ke{etovi}.

Razrje{avaju se du‘nosti ~lana Upravnog odbora D.O.O.“Siporex” Tuzla dr. Muhamed Pamuk~i}, Ba{i} Zahid i Me{etovi}Ademir.

II.







RJE[ENJE

o razrje{enju predsjednika i ~lanovaUpravnog odbora D.O.O. “Siporex” Tuzla

I.

Razrje{ava se du‘nosti predsjednika Upravnog odbora D.O.O“Siporex” Tuzla dr. Izudin Ke{etovi}.

Razrje{avaju se du‘nosti ~lana Upravnog odbora D.O.O.“Siporex” Tuzla dr. Muhamed Pamuk~i}, Ba{i} Zahid i Me{etovi}Ademir.


II.






Vladi Tuzlansko-podrinjskog kantona (“Slu`bene novineTuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 2/94., 4/95, i 9/96.), VladaKantona na sjednici odr`anoj 29. 9. 1999. godine, donosi

RJE[ENJE

o razrje{enju upravnog odbora

I.

Razrje{ava se Upravni odbor DD “Fabrika sode” Lukavac uslijede}em sastavu:

1. D‘evad ]osi}ki} - predsjednik2. Mehmed Sulji} - ~lan3. Izet Imamovi} - ~lan4. Pa{aga Muratovi} - ~lan5. Enes Duvnjakovi} - ~lan6. Bo‘o Tomi} - ~lan7. Refik Burgi} - ~lan

II.






Vladi Tuzlansko-podrinjskog kantona (“Slu`bene novine Tuzla-nsko-podrinjskog kantona”, broj: 2/94., 4/95, i 9/96.), VladaKantona na sjednici odr`anoj 29. 9. 1999. godine, donosi

RJE[ENJE


I.

Razrje{ava se Upravni odbor DD “Fabrika sode” Lukavac uslijede}em sastavu:

1. D‘evad ]osi}ki} - predsjednik2. Mehmed Sulji} - ~lan3. Izet Imamovi} - ~lan4. Pa{aga Muratovi} - ~lan

5. Enes Duvnjakovi} - ~lan6. Bo‘o Tomi} - ~lan7. Refik Burgi} - ~lan

II.







RJE[ENJE


I.

Razrje{ava se Upravni odbor “TDI” Tuzla u slijede}emsastavu:

1. Nusret Softi} - predsjednik2. Nail Kurti} - ~lan3. Abdulah [ahmanovi} - ~lan4. Ratko Banovi} - ~lan5. Kasim Ahmedi} - ~lan

II.







RJE[ENJE


I.

Razrje{ava se Upravni odbor “TDI” Tuzla u slijede}emsastavu:

1. Nusret Softi} - predsjednik2. Nail Kurti} - ~lan


3. Abdulah [ahmanovi} - ~lan4. Ratko Banovi} - ~lan5. Kasim Ahmedi} - ~lan

II.






podrinjskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskogkantona”, broj: 2/94., 4/95. i 9/96.) i ~lana 32. Zakona oministarstvima i drugim organima uprave Tuzlansko-podrinjskogkantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj:3/94., 6/97. i 14/97.), Vlada Kantona na sjednici odrànoj 4. 9.1999. godine, donosi

RJE[ENJE

o postavljenju pomo}nika ministra

I.

Za pomo}nika ministra unutra{njih poslova za policiju,postavlja se Enes Gegi}.

II.






podrinjskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskogkantona”, broj: 2/94., 4/95. i 9/96.) i ~lanka 32. Zakona oministarstvima i drugim organima uprave Tuzlansko-podrinjskogkantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj:3/94, 6/97. i 14/97.), Vlada Kantona na sjednici odrànoj 4. 9.1999. godine, donosi

RJE[ENJE


I.

Za pomo}nika ministra unutarnjih poslova za policiju,postavlja se Enes Gegi}.

II.







RJE[ENJE

o postavljenju sekretara ministarstva

I.

Za sekretara Ministarstva unutra{njih poslova postavlja seNevres Ba{i}, dipl. pravnik.

II.






podrinjskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskogkantona”, broj: 2/94., 4/95. i 9/96.) i ~lanka 32. Zakona oministarstvima i drugim organima uprave Tuzlansko-podrinjskogkantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj:3/94., 6/97. i 14/97.), Vlada Kantona na sjednici odrànoj 4. 9.1999. godine, donosi

RJE[ENJE

o postavljenju tajnika ministarstva

I.

Za tajnika Ministarstva unutarnjih poslova postavlja seNevres Ba{i}, dipl. pravnik.


II.







RJE[ENJE


I.

Za pomo}nika ministra unutra{njih poslova za administracijui podr{ku, postavlja se Ned‘ad Hasanovi}.

II.






podrinjskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskogkantona”, broj: 2/94., 4/95. i 9/96.) i ~lanka 32. Zakona o minista-rstvima i drugim organima uprave Tuzlansko-podrinjskog kantona(“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 3/94,6/97. i 14/97.), Vlada Kantona na sjednici odrànoj 4. 9. 1999.godine, donosi

RJE[ENJE


I.

Za pomo}nika ministra unutarnjih poslova za administracijui podr{ku, postavlja se Ned‘ad Hasanovi}.

II.





324Na osnovu ~lana 17. stav 2. Zakona o {umama (“Slu`bene

novine Tuzlanskog kantona”, broj: 10/99), Vlada Kantona, nasjednici odrànoj 17. 9. 1999. godine, donosi

RJE[ENJE

o imenovanju upravnog odbora

I.

Imenuje se Upravni odbor J.P. “[ume Tuzlanskog kantona”u slijede}em sastavu:

1. Rasim Omerovi} - predsjednik2. Bahrija Jusupovi} - ~lan3. Zijad Rahimi} - ~lan4. Enes Muji} - ~lan5. Enver ]osi}ki} - ~lan6. Mijo Frankovi} - ~lan7. Enes Had‘imuhamedovi} - ~lan

II.





324Na temelju ~lanka 17. stavak 2. Zakona o {umama (“Slu`bene

novine Tuzlanskog kantona”, broj: 10/99), Vlada Kantona, nasjednici odrànoj 17. 9. 1999. godine, donosi

RJE[ENJE


I.

Imenuje se Upravni odbor J.P. “[ume Tuzlanskog kantona”u slijede}em sastavu:

1. Rasim Omerovi} - predsjednik2. Bahrija Jusupovi} - ~lan3. Zijad Rahimi} - ~lan4. Enes Muji} - ~lan


5. Enver ]osi}ki} - ~lan6. Mijo Frankovi} - ~lan7. Enes Had‘imuhamedovi} - ~lan

II.







RJE[ENJE

o imenovanju predsjednika i ~lanovaUpravnog odbora D.O.O. “Siporex” Tuzla

I.

Ademir Me{etovi} imenuje se za predsjednika Upravnogodbora D.O.O “Siporex” Tuzla.

Za ~lanove Upravnog odbora D.O.O. “Siporex” Tuzla imenujuse: Muhamed Palavri}, Fehrija Bajramovi} i Anto Pranji}.

II.







RJE[ENJE

o imenovanju predsjednika i ~lanovaUpravnog odbora D.O.O. “Siporex” Tuzla

I.

Ademir Me{etovi} imenuje se za predsjednika Upravnogodbora D.O.O “Siporex” Tuzla.

Za ~lanove Upravnog odbora D.O.O. “Siporex” Tuzla imenujuse: Muhamed Palavri}, Fehrija Bajramovi} i Anto Pranji}.

II.







RJE[ENJE


I.

Imenuje se Upravni odbor DD “Fabrika sode” Lukavac uslijede}em sastavu:

1. Enver Pjani}, dipl. ing. rud. - predsjednik2. Dr. Pa{aga Muratovi}, dipl. ing. ma{. - ~lan3. Dr. Bo‘o Tomi}, dipl. ing. rud. - ~lan4. Mevludin Kru{i}, dipl. ing. rud. - ~lan5. Husein Imamovi}, dipl. ecc. - ~lan

II.







RJE[ENJE


I.

Imenuje se Upravni odbor DD “Fabrika sode” Lukavac uslijede}em sastavu:

1. Enver Pjani}, dipl. ing. rud. - predsjednik2. Dr. Pa{aga Muratovi}, dipl. ing. ma{. - ~lan3. Dr. Bo‘o Tomi}, dipl. ing. rud. - ~lan4. Mevludin Kru{i}, dipl. ing. rud. - ~lan5. Husein Imamovi}, dipl. ecc. - ~lan


II.






podrinjskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskogkantona”, broj: 2/94., 4/95. i 9/96.), i ~lana 32. Zakona oministarstvima i drugim organima uprave Tuzlansko-podrinjskogkantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj:3/94., 6/97. i 14/97.), Vlada Kantona na sjednici odrànoj 29. 9.1999. godine, donosi

RJE[ENJE


I.

Za pomo}nika ministra zdravstva, u oblasti ekonomskihposlova, postavlja se Begzada Hamidovi}.

II.

Ovo rje{enje objaviti u “Slu`benim novinama Tuzlanskogkantona.”





podrinjskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskogkantona”, broj: 2/94., 4/95. i 9/96.), i ~lanka 32. Zakona oministarstvima i drugim organima uprave Tuzlansko-podrinjskogkantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj:3/94., 6/97. i 14/97.), Vlada Kantona na sjednici odrànoj 29. 9.1999. godine, donosi

RJE[ENJE


I.

Za pomo}nika ministra zdravstva, u oblasti ekonomskihposlova, postavlja se Begzada Hamidovi}.

II.






podrinjskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskogkantona”, broj: 2/94., 4/95. i 9/96.), i ~lana 32. Zakona o minista-rstvima i drugim organima uprave Tuzlansko-podrinjskog kantona(“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 3/94.,6/97. i 14/97.), Vlada Kantona na sjednici odrànoj 29. 9. 1999.godine, donosi

RJE[ENJE

o postavljenju sekretara Ministarstva zdravstva

I.

Za sekretara Ministarstva zdravstva, postavlja se Azra Gavra-novi}, dipl. pravnik.

II.






podrinjskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskogkantona”, broj: 2/94., 4/95. i 9/96.), i ~lanka 32. Zakona o minis-tarstvima i drugim organima uprave Tuzlansko-podrinjskog kantona(“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 3/94.,6/97. i 14/97.), Vlada Kantona na sjednici odrànoj 29. 9. 1999.godine, donosi

RJE[ENJE

o postavljenju tajnika Ministarstva zdravstva

I.

Za tajnika Ministarstva zdravstva, postavlja se Azra Gavra-novi}, dipl. pravnik.


II.







RJE[ENJE


I.

Za pomo}nika ministra zdravstva, u oblasti inspekcijskihposlova, postavlja se Fatima Jusupovi}.

II.






podrinjskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskogkantona”, broj: 2/94., 4/95. i 9/96.), i ~lanka 32. Zakona o minista-rstvima i drugim organima uprave Tuzlansko-podrinjskog kantona(“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 3/94.,6/97. i 14/97.), Vlada Kantona na sjednici odr`anoj 29. 9. 1999.godine, donosi

RJE[ENJE


I.

Za pomo}nika ministra zdravstva, u oblasti inspekcijskihposlova, postavlja se Fatima Jusupovi}.

II.







RJE[ENJE

o postavljenju sekretara Ministarstvaprometa i komunikacija

I.

Za sekretara Ministarstva prometa i komunikacija, postavljase Zvonko Lugonji}, dipl. pravnik.

II.







RJE[ENJE

o postavljenju tajnika Ministarstvaprometa i komunikacija

I.

Za tajnika Ministarstva prometa i komunikacija, postavljase Zvonko Lugonji}, dipl. pravnik.


II.







RJE[ENJE


I.

Za pomo}nika ministra prometa i komunikacija, postavljase Adem Azapagi}, dipl. ecc.

II.







RJE[ENJE


I.

Za pomo}nika ministra prometa i komunikacija, postavljase Adem Azapagi}, dipl. ecc.

II.







RJE[ENJE


I.

Za pomo}nika ministra prometa i komunikacija, u oblasticestovnog prometa, postavlja se Avdo Jusupovi}, dipl. ing. saob.

II.







RJE[ENJE


I.

Za pomo}nika ministra prometa i komunikacija, u oblasticestovnog prometa, postavlja se Avdo Jusupovi}, dipl. ing. prom.


II.







RJE[ENJE


I.

Imenuje se Upravni odbor “TDI” Tuzla u slijede}em sastavu:1. Dr. Abdulah Ahmetovi}, dipl. prav. - predsjednik2. Dr. Jozo Budimir, dipl. ing. - ~lan3. D‘evdet Granov, dipl. ecc. - ~lan4. Muhamed Mehi}, dipl. prav. - ~lan5. Enver ^oki} - ~lan

II.







RJE[ENJE


I.

Imenuje se Upravni odbor “TDI” Tuzla u slijede}em sastavu:1. Dr. Abdulah Ahmetovi}, dipl. prav. - predsjednik2. Dr. Jozo Budimir, dipl. ing. - ~lan3. D‘evdet Granov, dipl. ecc. - ~lan4. Muhamed Mehi}, dipl. prav. - ~lan5. Enver ^oki} - ~lan

II.





334Na osnovu ~lana 340. Zakona o prekr{ajima (“Slu`bene

novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj 4/98. i “Slu`benenovine Tuzlanskog kantona”, broj 7/99.), ministar pravde Tuzla-nskog kantona, donosi

PRAVILNIK

O UNUTRA[NJEM POSLOVANJUSUDOVA ZA PREKR[AJE

I. OP]E ODREDBE

^lan 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se organizacija i na~in unutra-{njeg poslovanja u sudovima za prekr{aje i pravilno, uredno i blago-vremeno vr{enje poslova suda.

^lan 2.

Unutra{nje poslovanje, u smislu ovog Pravilnika, obuhvatavr{enje poslova sudske uprave u sudu i administrativno-tehni~keposlove.

^lan 3.

Nadzor nad sprovo|enjem ovog Pravilnika vr{i Ministarstvopravde (u daljem tekstu: Ministarstvo), u obezbje|enju sprovo|enjaovog Pravilnika Ministarstvo daje uputstva i obja{njenja za njegovuprimjenu, koja su obavezna za sud.

1. Javnost rada

^lan 4.

Sud je du‘an u svom poslovanju obezbijediti potrebne usloveza javnost rada u skladu sa zakonom i ovim Pravilnikom.

^lan 5.

Obavje{tenje predstavnicima {tampe i drugih sredstavajavnog informisanja o radu suda daje predsjednik suda ili sudijakoga on ovlasti.

Obavje{tenje iz prethodnog stava u vezi sa radom suda itokom postupka u pojedinim predmetima daje predsjednik sudaili uz njegovo odobrenje sudija koji u predmetu postupa.


II. OSNOVI SUDSKE UPRAVE

^lan 6.

Poslovi sudske uprave obuhvataju naro~ito:- obezbje|enje uslova za rad suda,- organizovanje unutra{njeg poslovanja suda,- staranje da se poslovi vr{e u sudu pravilno, uredno i

blagovremeno,- organizovanje pra}enja i prou~avanja dru{tvenih odnosa i

pojava zapa‘enih u radu suda, a koja su od interesa zaza{titu javnog poretka, te obavje{tavanje Ministarstvapravde o tim pojavama, kao i o radu suda,

- poslove izvr{enja prekr{ajnih sankcija,- vo|enje statistike i izvje{tajne slu‘be suda,- finansijsko-materijalno poslovanje suda,- poslove u vezi sa pritu‘bama stranaka na rad suda,- staranje o stru~nom obrazovanju sudija i ostalih radnika

suda i- stru~ne poslove u vezi sa ostvarivanjem prava i du‘nosti

radnika u sudu.

1. Predsjednik suda

^lan 7.

Predsjednik suda organizuje rad u sudu i stara se da se posloviobavljaju pravilno, uredno i na vrijeme.

U izvr{enju ovih zadataka, u granicama zakonskih ovla{tenja,predsjednik suda izdaje naredbe i uputstva u stvarima sudske upra-ve, vr{i nadzor nad radom svih radnika u sudu i preduzima mjereu cilju otklanjanja zapa‘enih propusta ili nepravilnosti u njihovom radu.

Predsjednik suda stara se o blagovremenom uzimanju u radpredmeta, okon~anju postupaka, izradi rje{enja, njihovomdostavljanju i izvr{avanju, kao i o vo|enju potrebnih evidencija.

^lan 8.

Predsjednik suda, pored poslova i zadataka koji proizilaze izzakona i ovog Pravilnika vr{i i druge poslove i zadatke koji supredvi|eni Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji.

Predsjednik suda kontroli{e rad sudija i ostalih radnika sudapovremenim pregledom upisnika i drugih knjiga, stalnim uvidomu predmete ~ije rje{avanje traje du‘e vremena, kao i na drugipogodan na~in.

2. Godi{nji raspored poslova

^lan 9.

Godi{nji raspored poslova (u daljem tekstu: raspored poslo-va), utvr|uje Predsjednik suda.

Raspored poslova mo‘e se mijenjati u toku godine.

^lan 10.

Raspored poslova utvr|uje se krajem teku}e godine tako dase mo‘e primjenjivati od 1. januara naredne godine. Ako nemapotrebe za izmjenama va‘nost rasporeda poslova iz teku}e godineprodu‘uje se i za narednu godinu.

^lan 11.

Rasporedom poslova vr{i se raspored sudija i ostalih radnikaza obavljanje odre|enih poslova, a u Kantonalnom sudu za pre-kr{aje odre|uje se i broj i sastav Vije}a.

Prilikom utvr|ivanja rasporeda poslova vodit }e se ra~una osposobnostima i sklonostima pojedinih sudija i drugih radnika zavr{enje odre|enih poslova o potrebi da se osposobe za vr{enjesvih poslova u sudu, o potrebi specijalizacije na pojedinimposlovima, kao i o ravnomjernoj optere}enosti u radu.

Rasporedom poslova odre|uje se i sudija koji }e zamjenjivatipredsjednika suda u slu~aju njegove odsutnosti ili sprije~enosti.

3. Radni i stru~ni sastanci

^lan 12.

U sudu se, radi uskla|ivanja rada, po potrebi, odr‘avaju radnisastanci sa svim radnicima suda, odnosno sa radnicima koji obav-ljaju iste ili sli~ne poslove. Radne sastanke saziva predsjednik suda.

^lan 13.

U sudu se povremeno odr‘avaju sastanci sudija i stru~nihsaradnika radi razmatranja pravnih pitanja zna~ajnih za obavljanjeposlova u sudu.

4. Pra}enje i evidentiranje dru{tvenih odnosa i pojava

^lan 14.

Predsjednik suda obezbje|uje evidentiranje i prou~avanjedru{tvenih odnosa i pojava koji su zapa‘eni u radu, a od interesasu za za{titu javnog poretka, i o tim pojavama obavje{tava Mini-starstvo pravde.

Zapa‘anja o pojavama iz prethodnog stava sudija dostavljapredsjedniku suda.

5. Pritu‘be na rad suda

^lan 15.

Predsjednik suda du‘an je bez odlaganja provjeriti osnovanostpritu‘be koja se odnosi na rad suda ili pojedinih radnika suda, tepodnosioca pritu‘be obavijestiti o rezultatima provjeravanja i oeventualno preduzetim mjerama.

6. Savjetovanje

^lan 16.

Sudovi, u me|usobnoj saradnji, i u saradnji sa drugimzainteresovanim organima povremeno odr‘avaju savjetovanja sapredstavnicima redovnih sudova, drugih pravosudnih organa iorgana uprave radi razmjene mi{ljenja po pitanjima koja su odzajedni~kog interesa.

7. Statistika i izvje{taj sudova

^lan 17.

Osnovi u vezi sa statistikom vr{e se po propisima o na~inuvo|enja statistike sudova za prekr{aje.

^lan 18.

Sud sastavlja tabelu rokova u kojem je ozna~eno kome i kadatreba na osnovu va‘e}ih uputstava dostavljati statisti~ke i drugeizvje{taje. Ova tabela slu‘i kao podsjetnik, a isti~e se na vidnommjestu u radnoj prostoriji radnika koji je ovla{ten za sastavljanjestatisti~kih i drugih izvje{taja.


^lan 19.

Sudovi su obavezni dostavljati Ministarstvu pravde godi{njei polugodi{nje statisti~ke izvje{taje u skladu sa metodolo{kimuputstvom za statisti~ka istra‘ivanja u oblasti prekr{aja, najkasnijedo 15. januara, odnosno do 15. jula teku}e godine.

Ministarstvo mo‘e tra‘iti od sudova i druge izvje{taje ipodatke koji su mu potrebni radi vr{enja poslova iz svog djelokruga.

^lan 20.

Za ta~nost izvje{taja i podataka iz prethodnog ~lana odgovarapredsjednik suda, {to potvr|uje svojim potpisom i pe~atom suda.

8. Godi{nji izvje{taj o radu

^lan 21.

Godi{nji izvje{taj o radu suda sadr‘i naro~ito:- podatke o primljenim predmetima i na~inu njihovog

rje{avanja (struktura, broj rije{enih i nerije{enih predmeta,kvalitet rada),

- pregled izre~enih, izvr{enih i neizvr{enih prekr{ajnihsankcija i razloge neizvr{avanja, rezultate postignute upra}enju dru{tvenih odnosa i pojava izvje{tavanja u viduinformacija Ministarstvu pravde ili op}inskih vije}a,kadrovska osposobljenost i materijalni i drugi uslovi zarad suda, kao i prijedlog mjera za unapre|enje rada suda.

Godi{nji izvje{taj sadr‘i i posebno obrazlo‘enu ocjenuostvarivanja programa rada sa uporednim pregledom planiranih ipostignutih rezultata u radu.

9. Pripravnici

^lan 22.

Predsjednik suda vr{i raspored pripravnika-diplomiranihpravnika i preduzima mjere za njihovo osposobljavanje za samo-stalno vr{enje poslova i zadataka.

^lan 23.

Za svakog pripravnika-diplomiranog pravnika ustanovljavase evidencija u kojoj se upisuju podaci o provedenom vremenu naposlovima i zadacima koje je pripravnik obavljao. Pripravnici-diplomirani pravnici vode dnevnik rada u koji svakodnevno unosepodatke o poslovima i zadacima na kojima su radili. Uno{enjepodataka u dnevnik rada vr{i se pod nadzorom sudije, odnosnoradnika suda kod koga je pripravnik na praksi.

10. ^uvanje tajne

^lan 24.

Radnici suda du‘ni su ~uvati dr‘avnu, vojnu, slu‘benu iposlovnu tajnu, za koju su saznali u vr{enju poslova i zadataka.

Tajnom iz prethodnog stava smatraju se podaci ili dokumentikoji su zakonom, drugim propisom ili op}im aktom progla{eni tajnom.

^lan 25.

Uvid u podatke iz prethodnog ~lana dozvolit }e se samolicima koja su na to ovla{tena zakonom, drugim propisom ili op}imaktom.

Uvid u podatke i dokumenta dozvoljava predsjednik suda iliradnik koga on ovlasti.

11. Stru~na biblioteka

^lan 26.

Sud ima stru~nu biblioteku sa potrebnim zakonskim tekstovimai tekstovima drugih propisa, komentarima, stru~nim knjigama, pravnim~asopisima, slu‘benim glasilima i drugom potrebnom literaturom.

^lan 27.Predsjednik suda stara se o odr‘avanju i obnavljanju knji‘nog

fonda stru~ne biblioteke.Knji‘ni fond stru~ne biblioteke ~uva se u posebnim ormarima

i o njemu se stara ovla{teni radnik suda.

^lan 28.Slu‘bena glasila i njihovi prilozi dostavljaju se po potrebi odmah

na uvid sudijama i drugim radnicima suda, uz potvrdu prijema, azatim se predaju radniku koji rukuje fondom stru~ne biblioteke.

^lan 29.U stru~noj biblioteci se vodi evidencija o cjelokupnom

knji‘nom fondu biblioteke.Svaka knjiga, ~asopis i druga literatura moraju biti obilje‘eni

brojem pod kojim su inventarisani, te ovjereni slu‘benim pe~atomkoji se stavlja na vi{e mjesta, odnosno strana.

12. Evidencija uputstava i drugih akata

^lan 30.Uputstva i drugi akti Ministarstva pravde poslije zavo|enja

u upisnik, saop}avaju se radnicima suda na koje se odnosedostavljanjem na uvid ili ~itanjem na radnom sastanku.

Uputstva i drugi akti trajne vrijednosti prepisat }e se idostaviti svim sudijama, a po potrebi i drugim radnicima suda.

^lan 31.

Uputstva i drugi akti iz prethodnog ~lana dr‘e se odvojeno uposebnim omotima, razvrstani po sadr‘aju.

Uz svaki omot vodi se popis uputstava, odnosno akata kojise nalaze u omotu.

^lan 32.

Naknadne promjene u pogledu va‘enja pojedinih uputstava,njihove izmjene i dopune, vr{e se tako {to se prilikom zavo|enjanovih uputstava u evidenciji ujedno ozna~avaju i brojevi ranijihuputstava, s napomenom da su stavljeni van snage, odnosnoizmijenjeni u cjelini ili djelimi~no. Kod rednog broja pod kojim jezavedeno uputstvo koje je stavljeno van snage, odnosno izmijenjenoi dopunjeno, stavlja se ista zabilje{ka kao i na samom uputstvukoje se nalaze u zbirci uputstava, odnosno akata.

13. Vje{taci i tuma~i

^lan 33.

U prekr{ajnom postupku vje{tak i tuma~ se odre|uju u skladusa Zakonom o prekr{ajima (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjs-kog kantona”, br. 4/98. i “Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, br. 7/99.).

^lan 34.

Naknada tro{kova vje{taka i tuma~a odre|uje se na osnovu Zakonao prekr{ajima (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br.4/98. i “Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, br. 7/99).


III. ORGANIZACIJA UNUTRA[NJIH POSLOVANJA

^lan 35.Organizacija unutra{njeg poslovanja sudova utvr|uje se tako

da se u skladu sa njihovim polo‘ajem, funkcijama i zadacimaobezbijedi, zakonito, efikasno i racionalno vr{enje poslova izadataka iz njihovog djelokruga.

^lan 36.Organizacijom unutra{njeg poslovanja sudova vr{i se raspo-

red poslova i zadataka na odgovaraju}e organizacione jedinice iradnike na principu grupisanja funkcionalno srodnih i me|usobnopovezanih poslova i zadataka u procesu rada, tako da se obezbijedi:

- zakonito, efikasno i racionalno vr{enje poslova i zadataka,- puna zaposlenost radnika i maksimalno kori{tenje njihovih

stru~nih znanja i drugih radnih sposobnosti,- efikasno rukovo|enje, koordinacija i nadzor nad vr{enjem

poslova i zadataka,- li~na odgovornost za vr{enje poslova i zadataka,- primjena savremenih metoda rada i sistematsko una-

pre|ivanje rada.

1. Obrazovanje zajedni~kih slu‘bi

^lan 37.Radi ekonomi~nijeg poslovanja, sudovi mogu poslove prijema i

otpreme po{te, ekonomat, ra~unovodstvo i arhive sporazumno povjeritistru~noj slu‘bi koja obavlja te poslove i za druge organe uprave.

IV. SAOBRA]ANJE SA STRANKAMAI DRUGIM LICIMA I ORGANIMA

1. Naziv suda

^lan 38.Pored ulaznih vrata u zgradi u kojoj je smje{ten sud postavlja

se natpis sa slu‘benim nazivom suda ispisan latinicom.

2. Orijentaciona tabela

^lan 39.

Radi lak{eg snala‘enja stranaka i drugih lica, u zgradi sudana vidnom mjestu pastavlja se orijentaciona tabela koja sadr‘i:pregled radnih prostorija po vrstama poslova koji se u njimaobavljaju i broj radne prostorije.

Na ulaznim vratima radne prostorije isti~e se natpis saoznakom poslova koji se u toj prostoriji obavljaju kao i ime iprezime sudija, odnosno radnika koji te poslove obavljaju.

3. Radno vrijeme

^lan 40.

Radno vrijeme suda utvr|uje se u skladu sa posebnim propisima.Po~etak i zavr{etak radnog vremena objavljuje se na vidnom

mjestu zgrade suda (u hodniku, na ulaznim vratima, na portirnici i sl.).

4. Prijem stranaka

^lan 41.

Primanje lica koja nisu pozvana, vr{i se u odre|eno vrijemeu okviru redovnog radnog vremena.

Vrijeme za prijem lica iz prethodnog stava odre|uje serasporedom poslova i objavljuje se na ulazu u radne prostorije.

Lica kojima je zbog udaljenosti ili zbog drugih razloga ote‘anponovni dolazak u sud, primaju se i van vremena odre|enog za primanje.

5. Sudski dani

^lan 42.Sudovi koji odr‘avaju sudske dane du‘ni su objaviti vrijeme

i mjesto odr‘avanja sudskih dana kako u zgradi suda, tako i u mjestugdje se odr‘ava sudski dan.

^lan 43.

Obavje{tavanje stranaka i drugih ovla{tenih lica o stanjupredmeta vr{i ovla{teni radnik suda na osnovu podataka iz upisnikai predmeta. Obavje{tenje se ograni~ava na nu‘ne podatke o tomeu kojem se stadiju postupaka predmet nalazi, a isklju~en je svakirazgovor o pravilnosti pojedinih procesnih radnji, kao i davanjeizjava o mogu}em ishodu postupka.

6. Razgledanje i prepisivanje spisa predmeta

^lan 44.

Razgledanje i prepisivanje spisa predmeta vr{i se u prosto-rijama suda i pod nadzorom ovla{tenog radnika, u vrijeme odre|enorasporedom poslova.

Nacrt odluka, zabilje{ke sudije i zapisnik o vije}anju iglasanju ovla{teni radnik izdvojit }e iz predmeta prije nego {to sepredmet da na razgledanje, odnosno prepisivanje.

^lan 45.

Odobrenje za razgledanje ili prepisivanje spisa predmeta dajesudija kod kojeg se predmet nalazi u radu, a u ostalim slu~ajevimapredsjednik suda.

^lan 46.

Saobra}anje sa drugim organima i organizacijama vr{i se,po pravilu, preko predsjednika suda.

U prekr{ajnom postupku sudija kod koga se predmet nalaziu radu saobra}a neposredno sa drugim organima i organizacijama.

Saobra}aj sa organima i organizacijama drugih dr‘ava vr{ise po posebnim propisima.

7. Sadr‘aj zamolnice

^lan 47.

Zamolnice koje se upu}uju dr‘avnim organima, preduze}imai drugim pravnim licima moraju da budu jasne i potpune.

Zamolnice obavezno sadr‘e oznaku predmeta i stranaka, tekratku i odre|enu sadr‘inu zahtjeva. Ako se tra‘i saslu{anje strana-ka ili drugih lica, u zamolnici se moraju ta~no navesti okolnosti i~injenice o kojima ta lica treba da se izjasne.

U odgovoru na zamolnicu upu}enu sudu obavezno se navodioznaka predmeta - zamolnice.

8. Potvrda o prijemu pismena

^lan 48.

Lice koje je sudu predalo podnesak ili drugo kakvo pismeno,ima pravo da tra‘i potvrdu o predaji tog podneska odnosno pismena.Potvrda se daje na kopiji podneska ili na posebnom listu na kojemje otisnut prijemni {tambilj.


9. Pru‘anje pravne pomo}i

^lan 49.Pru‘anje pravne pomo}i gra|anima obuhvata po pravilu

davanje pravnih savjeta i uzimanje na zapisnik podnesaka koji suu vezi sa prekr{ajnim postupkom.

Pravnu pomo} u sudu pru‘aju sudije i stru~ni saradnici.Raspored vremena za pru‘anje pravne pomo}i odre|uje

predsjednik suda i objavljuje se na oglasnoj tabli suda.

10. De‘urstvo i hitni predmeti

^lan 50.Za rje{avanje hitnih predmeta u sudu se uvodi de‘urstvo

svakim radnim i neradnim danom.De‘urstvo obavlja sudija sa radnikom suda, na na~in koji

obezbje|uje njihovu dostupnost u slu‘benim prostorijama ili stanui koordinator de‘urni - predsjednik suda koji koordinira radom uhitnim predmetima.

Kao hitni predmeti smatraju se predmeti u kojima se postupakvodi protiv privedenog ili zadr‘anog lica, stranog dr‘avljanina, kojipovremeno boravi u na{oj zemlji, dr‘avljanina BiH koji je privremenozaposlen u inostranstvu, kao i postupak radi obezbje|enja dokaza.

Sudija je du‘an obavijestiti koordinatora-de‘urnog (predsje-dnika suda) o hitnom predmetu, odnosno o izvr{enim preduzetimradnjama po tom predmetu i na kraju o ishodu tog predmeta.

V. POSLOVANJE VAN ZGRADE SUDA

^lan 51.

Pojedine procesne radnje sud obavlja van sudske zgrade samoako se druk~ije te radnje ne mogu obaviti.

O obavljanju procesne radnje van zgrade suda obavje{tavase predsjednik suda.

VI. POSTUPANJE SA SPISIMA UPU]ENIM SUDU

1. Prijem pismena

^lan 52.

Pismena koja su sudu dostavljena preko po{tanske slu‘be,odnosno pismena koje stranka neposredno podnosi, prima radnikkoji je za to odre|en rasporedom poslova. Na primljeno pismenostavlja se prijemni {tambilj ({tambilj broj 1).

2. Otvaranje po{te

^lan 53.

Radnik odre|en za prijem pismena otvara svu po{tu osimone koja je upu}ena predsjedniku suda, koja je ozna~ena kaopovjerljiva i koja je upu}ena na li~nost.

Na omotu po{iljke koja je upu}ena predsjedniku suda, kojaje ozna~ena kao povjerljiva i koja je upu}ena na li~nost, stavlja sezabilje{ka o prijemu pismena i odmah se predaje predsjedniku suda,odnosno licu na koje je naslovljena.

Povjerljiva i strogo povjerljiva po{ta upisuje se u poseban upisnik.

3. Prijem pismena neposredno od stranke

^lan 54.

Radnik koji prima pismeno neposredno od stranke ne mo‘eodbiti prijem tog pismena.

Ako pismeno sadr‘i koji formalni nedostatak (npr. nemapotpisa stranke ili adrese stranke ili nedostaje prilog naveden utekstu pisma), ili sud nije nadle‘an da postupi po tom pismenuradnik }e na to upozoriti stranku i pou~iti kako da otkloni nedo-statke odnosno uputit }e je na nadle‘an organ. Ako stranka, i poredupozorenja, zahtjeva da se pismeno primi, radnik }e primiti topismeno uz naznaku u~injenog upozorenja.

4. Prijem pismena preko po{te

^lan 55.

Pismenu koje je dostavljeno sudu preko po{tanske slu‘be, a~ije je podno{enje vezano za rok obavezno se prila‘e omot u kojemje pismeno primljeno.

Ako je datum na po{tanskom ‘igu ne~itak tako da se ne mo‘eutvrditi dan predaje po{te, a postoji opravdana sumnja da pismenonije predato u zakonskom roku, zatra‘it }e se izvje{taj od po{te odatumu predaje pismena po{ti.

Na pismenu koje otvara predsjednik suda ili radnik na kojegje pismeno naslovljeno, zabilje{ka na omotu o prijemu pismenastavlja se i na pismeno.

Ako u jednom omotu ima vi{e pismena, omot se prila‘ejednom pismenu, a na drugim se, ako je to od va‘nosti, ispodprijemnog {tambilja, ozna~uje gdje se omot nalazi.

5. Prijem pismena van radnog vremena

^lan 56.

Prijem pismena vr{i se u toku cijelog radnog vremena.Pismena koja stignu sudu nakon isteka radnog vremena,

prima i po potrebi, otvara de‘urni radnik suda, ako je de‘urstvoodre|eno. Hitna pismena koja sudu stignu poslije redovnog radnogvremena mo‘e primiti i radnik koji je odre|en za ~uvanje zgrade,ali ih ne mo‘e otvarati. Takva pismena ~uvar zgrade predajede‘urnom radniku suda, ako ga ima, odnosno radniku suda kojivr{i prijem po{te.

U slu~ajevima iz prethodnog stava, radnik koji je primio hitnopismeno, du‘an je da isto preda radniku za prijem pismenaneposredno poslije po~etka rada prvog sljede}eg radnog dana.

^lan 57.

Primanje pismena neposredno od po{te vr{i se na na~inpredvi|en pravilima po{tansko-telegrafsko-telefonske slu‘be.

^lan 58.

Prilikom otvaranja omota treba paziti da se ne o{teti pismeno,da se prilozi uz pismena ne pomije{aju, i da se provjeri da li su brojevipismena napisani na omotu sla‘u sa brojevima na tim pismenima.

Nedostatke i nepravilnosti utvr|ene prilikom otvaranja omotapismena treba konstatovati kratkom zabilje{kom koja se stavljaneposredno uz otisak prijemnog {tambilja.

Ako se u omotu na|e pismeno upu}eno na drugi organ, otome se sastavlja zabilje{ka, a zatim se na najpogodniji na~in {aljeorganu kome je upu}eno. Ovakva pismena ne zavode se u upisnik.

Ako se prilikom otvaranja omota utvrdi da je uz pismenoprilo‘en novac ili drugi predmet od vrijednosti, to se konstatujekratkom zabilje{kom na primljenom pismenu uz oznaku iznosa novcaodnosno vrste predmeta. Novac i predmet, poslije zavo|enja pismenau upisnik, predaje se odre|enom radniku uz potpis na pismenu.

Ako je uz pismeno prilo‘ena dostavnica, treba potvrditiprijem pismena stavljanjem datuma, potpisa i slu‘benog pe~ata nadostavnici i odmah je vratiti po{iljaocu.


6. Osnivanje spisa

^lan 59.

Primljeno pismeno kojim se osniva novi predmet o prekr{ajuupisuje se u odgovaraju}e upisnike istog dana i pod datumom kadaje primljeno.

Ako se iz opravdanih razloga primljeno pismeno ne mo‘eupisati u upisnik istog dana kada je primljeno, upisat }e se najka-snije idu}eg radnog dana, ali pod datumom kada je primljeno.

7. Omot predmeta

^lan 60.Pismeno kojim se osniva novi predmet o prekr{aju dobija

svoj omot (obrazac br. 1). Omot na unutra{njoj strani sadr‘i popisspisa u koji se unose pismena redom kojim se ula‘u u predmet(npr. zahtjev, rje{enje o pokretanju postupka, zapisnici i dr.) Rednibroj stavlja se olovkom i u gornjem desnom uglu pismena.

^lan 61.Na omotu predmeta stavlja se oznaka koja se sastoji od kratice

upisnika, rednog broja upisnika i posljednja dva broja godine ukojoj je primljeno pismeno (npr. P-9/91).

Upisni~ar ili drugi radnik stavit }e na omot predmeta ili drugopismeno {tambilj “HITNO” kad je to zakonom ili drugim propisomozna~eno kao hitan predmet.

Predmet sa oznakom “HITNO” dostavlja se odmah sudiji ilidrugom radniku koji po njemu postupa.

^lan 62.Pismeno koje se odnosi na predmet o prekr{aju u toku

postupka ula‘e se u taj predmet.Prilikom zavo|enja zahtjeva za pokretanje prekr{ajnog

postupka radnik pisarnice du‘an je da provjeri da li se protiv istoglica ve} vodi postupak, pa ako utvrdi da je postupak u toku naomotu predmeta ozna~it }e se broj predmeta po kojem je prekr{ajnipostupak u toku i o tome }e obavijestiti sudiju koji vodi postupak.

8. Sre|ivanje spisa predmeta

^lan 63.Spisi predmeta moraju biti sre|eni i uredni. O urednosti

predmeta stara se svaki radnik suda koji predmet dobija u rad(upisni~ar, daktilograf, sudija i arhivar).

Pojedini dijelovi predmeta ula‘u se hronolo{kim redom iozna~avaju rednim brojem u “Popisu spisa”, a zatim lijepe ili nadrugi na~in pri~vr{}uju uz omot spisa.

Prilozi se stavljaju uz pismena na koje se odnose. U slu~ajuda se tako ne mo‘e postupiti zbog veli~ine priloga ili iz drugihrazloga, prilozi se dr‘e odvojeno od spisa, s tim da se na odgova-raju}em mjestu u spisu stavi zabilje{ka gdje se prilozi nalaze.

^lan 64.

Pismena koja se odnose na predmete koji su u radu, ula‘u seu te predmete.

Pismena kasnijeg datuma stavljaju se u spis iznad pismenaranijeg datuma.

9. Postupanje sa dostavnicama i povratnicama

^lan 65.

Dostavnice i povratnice (u daljem tekstu: dostavnice) ula‘use bez odlaganja u spis na koji se odnose.

U spisu se trajno dr‘e samo one dostavnice koje imaju trajniprocesni zna~aj.

Sudija odlu~uje koje }e dostavnice otkloniti iz spisa.Dostavnica koja slu‘i kao dokaz o uru~enju odluke ili drugih

pismena vezanih za rok, lijepi se uz izvornik odluke na koju se odnosi.

10. Predaja pismena u rad putem interne knjige

^lan 66.

Radnik pisarnice predaje pismena u rad sudiji odnosnodrugom radniku suda putem interne dostavne knjige (obrazac broj2) ukoliko se slu‘ena radnja ne treba da izvr{i u pisarnici. Predmetihitne prirode predaju se odmah u rad.

Predaja predmeta i vra}anje predmeta pisarnice evidentirase u upisniku obi~nom olovkom u rubrici “primjedba”.

Zahtjev za izuze}e sudije, predaje se predsjedniku sudaodmah po prijemu.

VII. DOSTAVLJANJE I OTPREMANJE PISMENA

1. Dostavljanje pismena

^lan 67.

Dostavljanje odluka suda i drugih pismena vr{i se na na~inpropisan odredbama ~lana 130. do 137. Zakona o prekr{ajima.

Ako je za sudsku odluku ili drugo pismeno koje se dostavljapotreban dokaz o prijemu, dostavljanje se vr{i uz povratnicu - dostavnicu.

^lan 68.Pismeno koje se otprema preko po{tanske slu‘be mo‘e se

otpremiti kao “obi~no”, “preporu~eno” i na “po{tanski pregradak”.Pismeno koje se otprema preko po{tanske slu‘be upisuje se

u dostavnu knjigu za po{tu (obrazac broj 3).Dostavna knjiga za po{tu slu‘i kao dokaz o izvr{enoj otpremi pismena.

^lan 69.Dostavljanje pismena mo‘e se vr{iti i neposredno putem

dostavne knjige za mjesto (obrazac broj 4).Dostavljanje pismena vr{i se u omotima i u dostavnoj knjizi

se potvr|uje prijem pismena. Neuru~ena pismena vra}aju sepisarnici uz naznaku razloga zbog kojih dostava nije izvr{ena.

Dostava pismena mo‘e se vr{iti neposredno strankama i usudu. Takva dostava se vr{i, po pravilu, bez omota i prijem sepotvr|uje na dostavnici.

Punomo}niku se dostava mo‘e izvr{iti neposredno samo akoje punomo} ulo‘ena u spisu.

2. Otpremanje pismena

^lan 70.Pismena preuzeta za otpremanje moraju, po pravilu, biti

otpremljena istog dana. Pismena hitne prirode otpremaju se bezodlaganja istog dana.

Na izvorniku pismena u odgovaraju}oj rubrici {tambiljaprepisa i otpreme, radnik koji vr{i otpremanje upisuje datumotpreme i stavlja svoj potpis.

VIII. RJE[AVANJE PREDMETA

1. Zakazivanje ro~i{ta

^lan 71.Predmeti u kojima je odre|eno ro~i{te ili rok, dr‘e se u za to

odre|enom rokovniku u pisarnici ili kod sudije.


Ako se predmet izuzima radi privremene upotrebe prije istekaodre|enog roka, u rokovnik se stavlja na mjesto predmeta zabilje{keo tome gdje se predmet nalazi.

Predmeti iz rokovnika ako se nalaze u pisarnici predaju sesudiji u rad, po pravilu, na jedan dan ranije nego {to je odre|en rok.

2. Rje{avanje predmeta

^lan 72.

Primljeno pismeno odnosno primljeni predmet sudijapregleda, svrstava i prema va‘nosti i hitnosti utvr|uje kojim }e seredom uzeti u rad.

Sudija je obavezan da bez odlaganja uzme u rad predmetekoji su zakonom ili drugim propisom ozna~eni kao hitni, kad sepostupak vodi protiv privedenog ili zadr‘anog lica, stranogdr‘avljanina koji privremeno boravi u na{oj zemlji, dr‘avljaninaBiH koji se nalazi na privremenom radu u inostranstvu, predmeteu kojima prijeti opasnost da }e dokazi biti uni{teni kao i predmetekoji su od posebnog zna~aja s obzirom na vrstu prekr{aja.

^lan 73.

Sudija odre|uje broj ro~i{ta u toku jednog dana prematrajanju slu‘benih radnji, broju pozvanih lica, vrsti i broju dokazakoje treba izvesti i slo‘enosti postupka tako da se vrijeme {toracionalnije iskoristi.

Za vi{e predmeta, osim predmeta koji su spojeni radisprovo|enja jedinstvenog postupka, ne mogu se odrediti ro~i{ta uisto vrijeme.

^lan 74.

Predmete u kojima je odre|eno ro~i{te i predmete koji sustavljeni u rok, sudija upisuje u dnevnik za sudije koji se vodi posistemu kalendara.

^lan 75.

Kad sudija utvrdi da je potrebno da sprovede redovanpostupak naredbom odre|uje koja lica treba pozvati, njihovuadresu, te datum, dan, sat i mjesto odr‘avanja ro~i{ta.

3. Spajanje predmeta

^lan 76.

Ako se vi{e predmeta spoji radi sprovo|enja jedinstvenogpostupka, predmet po kome je kasnije pokrenut postupak pripajase predmetu u kome je postupak pokrenut ranije i vodi pod brojemranijeg predmeta.

Na omotu ranijeg predmeta stavlja se poslovni broj predmetakoji je pripojen, a ako na omotu pripojenog predmeta postoji kakvaposebna oznaka, prenijet }e se na omot ranijeg predmeta.

Kada se jednom predmetu prila‘e drugi predmet samo radiuvida u taj drugi predmet, na omotu predmeta kome se drugipredmet prila‘e, ozna~ava se da mu je taj predmet prilo‘en. Taoznaka se precrtava kad prilo‘eni predmet bude izdvojen.

4. Razdvajanje predmeta

^lan 77.

Ako se predmet prije dovr{etka postupka razdvaja radiodvojenog postupanja, u odvojeni predmet ula‘u se ovjereni prepisisvih pismena koja se na taj predmet odnose.

Za odvojeni predmet sa~init }e se novi popis spisa.Na omot odvojenog predmeta prenose se va‘ne zabilje{ke

koje se odnose na razdvojeni predmet, a na ranijem omotu tezabilje{ke se precrtavaju.

5. Postupak za obnavljanje predmeta

^lan 78.

Ako se pojedini spisi ili dijelovi spisa izgube, o{tete ili uni{te,pokre}e se postupak za obnavljanje spisa.

Kad su u pitanju spisi po kojima je postupak u toku, postupakza obnavljanje spisa pokre}e predsjednik suda naredbom poslu‘benoj du‘nosti.

Kad su u pitanju spisi po kojima je postupak pravosna‘nookon~an, postupak za obnavljanje spisa pokre}e se samo ako postojiopravdan interes. Naredbu o tome donosi predsjednik suda poslu‘benoj du‘nosti ili na zahtjev okrivljenog, odnosno podnosiocazahtjeva za pokretanje prekr{ajnog postupka.

Ne}e se pokrenuti postupak za obnavljanje spisa ako je upitanju spis za koji je protekao rok do koga se po odredbama ovogPravilnika ~uvaju takvi spisi.

^lan 79.

Obnavljanje spisa po kojima je postupak u toku vr{i sudijakome je predmet bi ododijeljen u rad, a u ostalim slu~ajevima sudijakoga odredi predsjednik suda.

Obnavljaju se samo oni dijelovi spisa koji su od bitnogzna~aja za postupak.

Obnavljanje se vr{i na osnovu prepisa ostalih o{te}enih iliuni{tenih spisa kojima raspola‘u stranke ili sud, podataka izupisnika i pomo}nih knjiga, a po potrebi i na osnovu saglasnostiizjava stranke, svjedoka, vje{taka, zastupnika i drugih lica koja suu~estvovala u postupku.

Kad o pojedinim radnjama nema podataka, a izjave navedenihlica nisu saglasne, te radnje }e se ponoviti ukoliko nije donesenaprvostepena odluka.

Stranke se obavje{tavaju o nestanku ili o{te}enju samo onihspisa po kojima je postupak u toku, ujedno se pozivaju da podnesuprepise svih podnesaka, zapisnika, sudskih odluka i drugih pismenakojima raspola‘u.

^lan 80.Zahtjev za obnavljanje spisa po kojima je postupak u toku

zavodi se u isti upisnik u kome je zaveden predmetni spis.Zahtjev za obnavljanje spisa po kome je postupak

pravosna‘no okon~an, zavodi se u upisnik, a nakon obnove spisaisti se zavodi u odgovaraju}i upisnik pod novim rednim brojem.

Na omotu spisa u svim slu~ajevima se stavlja oznaka“Obnovljen spis”.

6. Oblik, rje{enja i na~in pisanja i potpisivanja

^lan 81.Izlaganje u pismeno izra|enoj odluci mora da bude jasno i

razumljivo. Treba se pridr‘avati zakonske terminologije, aupotrijebljeni izrazi treba da odgovaraju ugledu suda i da nevrije|aju ni~ije dostojanstvo.

Sudske odluke pi{u se poluproredom i ne mogu se pisati saobje strane polutabaka ako je papir takvog kvaliteta da otisak slovana jednoj strani ~ine ne~itak tekst na drugoj strani polutabaka.

Vremensko trajanje kazne, iznos nov~ane kazne, iznostro{kova prekr{ajnog postupka i drugi nov~ani iznosi ozna~avajuse u izreci rje{enja o prekr{aju brojem i slovima.


U izreci i obrazlo‘enju rje{enja o prekr{aju stranke trebauvijek ozna~avati njihovim imenom i prezimenom, a ne po redunjihovog nabrajanja (npr. prvookrivljeni, tre}eokrivljeni i sl.).

U tekstu odluke mogu se upotrebljavati skra}enice, ali samoako su op}eusvojene i razumljive i ne daju povoda sumnji onjihovom pravom zna~enju.

Nazive propisa koji se navode u tekstu odluke treba navestinjihovim punim nazivom, brojem i godinom slu‘benog glasila ukome su objavljeni.

^lan 82.Sva pismena uprave suda potpisuje predsjednik suda ili sudija

koji ga zamjenjuje.Pismena u prekr{ajnom postupku kojim sudovi saobra}aju sa

strankama i ostalim u~esnicima u postupku dr‘avnim organima,preduze}ima i drugim pravnim licima (molbe, dopisi i dr.) moraju imatiu gornjem lijevom uglu naziv suda, mjesto, sjedi{te, broj i datum.

Dopise koji se odnose na predmet u radu potpisuje sudija.U slu~aju trajne sprije~enosti ili zbog drugih izuzetnih

okolnosti usljed kojih ne postoji mogu}nost da predsjednik vije}aodnosno sudija potpi{e odluku, odluku }e potpisati umjestopredsjednika vije}a jedan ~lan vije}a, a umjesto sudije, zamjeniksudije ili drugi sudija kojeg odredi predsjednik suda.

Na isti na~in postupit }e se i u slu~aju ako donesena odlukanije izra|ena.

^lan 83.

Rje{enje o prekr{aju kao i zapisnik pi{e se na cijeloj polovinitabaka. Ostala pismena mogu se pisati i na ~etvrtini tabaka.

^lan 84.

Zamolnice, nalozi strankama za postupanje u odre|enomroku i dr. pi{u se u dva primjerka, od kojih jedan ostaje u predmetu.

Prepisi odluka izra|uju se u dovoljnom broju primjeraka,odnosno prema naredbi za dostavljanje.

Kad se prepisuje odluka protiv koje se mo‘e izjaviti pravnilijek, treba primjerak prepisa odluke obezbijediti za sud koji }e opravnom lijeku odlu~ivati.

Prepisi moraju biti ~itki i uredni.Poslije izvr{enog prepisa i sravnjavanja daktilograf je du‘an da

u kopijama ispravi gre{ke u~injene prilikom prepisa. Na izvornikupismena daktilograf je du‘an da stavi {tambilj prepisa i otpreme.

7. Dostavljanje odluka suda

^lan 85.

Sve odluke o ishodu prekr{ajnog postupka kako prvostepenogtako i drugostepenog suda moraju se dostaviti okrivljenom ipodnosiocu zahtjeva za pokretanje prekr{ajnog postupka, a natra‘enje i o{te}enom.

Rje{enje koje je postalo pravosna‘no mora se dostaviti saklauzulom pravosna‘nosti i organu koji po slu‘benoj du‘nosti vodievidenciju o prekr{ajnom ka‘njavanju fizi~kih ili pravnih lica.

IX. POSTUPANJE PO PRAVNIM LIJEKOVIMA

1. Izvje{taj o izjavljenom pravnom lijeku

^lan 86.

Predmet u kojem je protiv rje{enja o prekr{aju izjavljen pravnilijek dostavlja se nadle‘nom sudu sa izvje{tajem o izjavljenompravnom lijeku (obrazac 5).

^lan 87.

Prije nego {to se predmet otpremi nadle‘nom sudu radi odlu~ivanjao pravnom lijeku, radnik suda koji je pripremio nacrt izvje{taja izprethodnog ~lana, du‘an je da provjeri da li su u predmetu prilo‘eneodgovaraju}e dostavnice i potreban broj prepisa odluka povodom kojihje pravni lijek izjavljen, kao i da li su spisi predmeta sre|eni.

Kantonalni sud za prekr{aje kome je dostavljen nesre|en spis,mo‘e ga vratiti op}inskom sudu da ga prethodno sredi.

Ako Kantonalni sud za prekr{aje tako ne postupi, izvijestit}e predsjednika op}inskog suda da je spis dostavljen nesre|en.

^lan 88.

Po prijemu predmeta kod Kantonalnog suda za prekr{aje osnivase novi predmet pod oznakom odgovaraju}eg upisnika tog suda.

2. Postupanje sa predmetom koji je vra}en odKantonalnog suda za prekr{aje

^lan 89.

Kantonalni sud za prekr{aje vra}a predmet op}inskom sudusa potrebnim brojem primjeraka svoje odluke za stranke i za sud.

Op}inski sud je du‘an da strankama bez odlaganja dostaviodluke Kantonalnog suda za prekr{aje.

U predmetu Kantonalnog suda za prekr{aje ostaje prvostepenorje{enje, izvornik odluke sa zapisnikom o vije}anju i glasanju, kao idruga pismena koja se odnose isklju~ivo na postupak pred tim sudom.

^lan 90.Kad su izjavljeni vanredni pravni lijekovi: zahtjev za sudsku

za{titu i zahtjev za za{titu zakonitosti op}inski sud je du‘an sre|enspis na tra‘enje Kantonalnog suda za prekr{aje dostaviti bez odlaganja.

X. ARHIVA

1. Postupak stavljanja predmeta u arhivu

^lan 91.Pravosna‘nim rje{enjem predmet se stavlja u arhivu po

naredbi sudije.Prije stavljanja predmeta u arhivu treba provjeriti da li je

predmet sre|en, da li se u predmetu nalaze pismena koja bi trebaloizdvojiti ili vratiti strankama, organu ili organizaciji, te da li jepredmet kona~no zavr{en.

Predmet u kojem je doneseno rje{enje o ka‘njavanju mo‘ese staviti u arhivu, kad se utvrdi da je ka‘njeni platio nov~anukaznu, odnosno nastupio na izdr‘avanje kazne zatvora.

Ako je rje{enje o prekr{aju ustupljeno na izvr{enje mjesnomnadle‘nom sudu, predmet }e se staviti u arhivu kao zavr{en.

Ako je rje{enjem o prekr{aju izre~ena za{titna mjera, predmetse mo‘e staviti u arhivu kad sudija ili drugi ovla{teni radnik sudautvrdi da je za{titna mjera izvr{ena odnosno da je nadle‘ni organza izvr{enje za{titne mjere primio rje{enje o prekr{aju u ciljuizvr{enja te mjere.

Na na~in iz prethodnog stava postupit }e se i sa predmetima ukojima je donesena odluka o pla}anju tro{kova prekr{ajnog postupka.

2. Uzimanje predmeta iz arhive

^lan 92.

Predmet iz arhive mo‘e se izdati samo na pismeno tra‘enjesudije ili drugog ovla{tenog radnika suda. Na mjestu gdje se nalazioizdati predmet stavlja se pismeno kojim se tra‘i izdavanje predmeta.


Radnik koji rukuje arhivom najmanje jedanput mjese~noprovjerava da li su izdati predmeti vra}eni u predvi|enom roku,pa ako utvrdi da nisu, preduze}e mjere da se predmeti vrate.

O izdatim predmetima, iz arhive vodi se poseban popis.Predmeti stavljeni u arhivu sre|uju se po vrsti (prekr{ajnih,

izvr{nih, zamolnice, pravna pouka) i po rednim brojevima oznakaspisa pojedinih upisnika, ula‘u u posebne fascikle na kojima sestavlja skra}ena oznaka i godina predmeta kao i brojevi predmetakoji su u fasciklu ulo‘eni.

3. Rok ~uvanje predmeta, upisnika i drugih knjiga

^lan 93.ûvanje, odabiranje i izdvajanje predmeta, upisnika, imenika

i drugih pomo}nih knjiga stavljenih u arhivu, vr{i se po odredbamaPravilnika o uslovima i rokovima ~uvanja registraturskog materijalaarhivske gra|e, kao i odabiranja arhivske gra|e i registraturskogmaterijala i Uputstva o na~inu primopredaje arhivske gra|e izme|uimalaca arhivske gra|e i nadle‘nog arhiva.

^lan 94.Trajno se ~uvaju i ne izdvajaju radi predaje arhivu predmeti

koji su zbog svoje sadr‘ine od historijskog ili politi~kog zna~aja, kaoi predmeti sudske uprave koji su od va‘nosti za op}u ili mjesnu historiju.

^lan 95.Iz arhive se izdvajaju ukoliko se trajno ne ~uvaju, slijede}i predmeti:1. predmeti u kojima je odba~en zahtjev za pokretanje

prekr{ajnog postupka ili je prekr{ajni postupak obustavljen - poslijedvije godine,

2. predmeti u kojima je izre~ena nov~ana kazna - poslije tri godine,3. predmeti u kojima je izre~ena kazna zatvora, kao i predmeti

u kojima je uz kaznu ili samostalno izre~ena za{titna mjera - poslije~etiri godine,

4. svi ostali predmeti - poslije pet godina.Na omotu spisa stavlja se otisak {tambilj “arhivska gra|a”,

crvene boje kao znak da se radi o arhivskoj gra|i u kome se upisujerok ~uvanja predmeta u arhivu.

^lan 96.Upisnici, knjige zapisnika o vije}anju i imenici ~uvaju se za

vrijeme dok se ~uvaju predmeti na koji se odnose.Nov~ane knjige sa dokazanim ispravama ~uvaju se deset

godina poslije zadnjeg godi{njeg zaklju~ivanja.

XI. PEÂTI, [TAMBILJI I OBRASCI

^lan 97.Sva pismena (dopisi, pozivi, rje{enja i sl.) prilikom otpreme

iz suda moraju imati pe~at suda.ûvanje i upotreba pe~ata vr{i se po posebnim propisima.

^lan 98.

Za pojedine radnje i evidencije sud upotrebljava obrasce i{tambilje koji su propisani ovim Pravilnikom.

Sud mo‘e upotrebljavati i druge obrasce za pojedine slu‘beneradnje koje se ~esto ponavljaju, kao {to su uobi~ajeni dopisi,izvje{taji i sli~na pismena kojima se od drugih organa tra‘e ilidostavljaju podaci.

Za pojedine kratke i ~este zabilje{ke, oznake, naredbe i sli~no,mogu se upotrebljavati odgovaraju}i {tambilji.

Pored {tambilja koji su propisani ovim Pravilnikom sud mo‘eupotrebljavati i druge {tambilje, ako se njihovom upotrebomolak{ava poslovanje.

^lan 99.

Sud obavezno upotrebljava slijede}e {tambilje:1. prijemni {tambilj ({tambilj broj 1),2. {tambilj za oznaku hitnosti postupka ({tambilj broj 2),3. {tambilj prepisa i otpreme ({tambilj broj 3),4. {tambilj za ovjeru ta~nosti prepisa ({tambilj broj 4),5. {tambilj o pravosna‘nosti i izvr{nosti rje{enja ({tambilj

broj 5)6. {tambilj arhivska gra|a ({tambilj broj 6)

XII. UPISNICI I POMO]NE KNJIGE

1. Na~in vo|enja upisnika i drugih knjiga

^lan 100.

Sud vodi upisnike i pomo}ne knjige propisane ovimPravilnikom, a po potrebi mo‘e voditi i druge pomo}ne knjige.

^lan 101.

Upisnici i pomo}ne knjige vode se tako da se iz njih u svakodoba mo‘e utvrditi u kome je stadiju postupak po odre|enompredmetu gdje se predmet nalazi.

Upisnici se moraju voditi uredno i a‘urno tako da moguposlu‘iti i kao osnova za izradu statisti~kih izvje{taja.

Upisni~ar je ovla{ten i du‘an da sudiji ili drugom radnikukoji radi na rje{avanju predmeta, skrene pa‘nju na o~iglednegrje{ke u zapisnicima ili izvornicima sudskih odluka, na neurednostprepisa ili kakvog drugog pisma, na o~igledne grje{ke u odre|ivanjurokova, na nedostajanju dijelova spisa i na druge sli~ne nedostatkekoje zapazi u radu sa predmetima.

Upisnici i pomo}ne knjige van radnog vremena dr‘e se uzaklju~anim ormarima.

^lan 102.

Upisnik se sastoji od potrebnog broja tabaka koji su povezaniu knjigu sa tvrdim koricama. Na koricama knjige ispisuje se nazivupisnika i godina za koju se upisnik vodi.

Sud za prekr{aje sa manjim obimom poslova mo‘e koristitiistu knjigu upisnika za vi{e godina. Na sredini prve strane lista kojimpo~inje nova godina ispisuje se godina za koju se vodi upisnik.

Shodno odredbama prethodnih stavova ustrojavaju se imenicii druge pomo}ne knjige.

2. Upisnici op}inskog suda

^lan 103.

Op}inski sud vodi upisnike:1. upisnik predmeta o prekr{ajima “P” (obrazac broj 6),2. upisnik za razne stvari “R” (obrazac broj 7),3. upisnik uprave suda “SU” (obrazac broj 8),4. upisnik predmeta o izvr{enju prekr{ajnih sankcija “IPS”

(obrazac broj 9),5. upisnik oduzetih predmeta “OP” (obrazac broj 10),6. upisnik za povjerljivu po{tu “Pov” (obrazac broj 11),7. upisnik za strogo povjerljivu po{tu “Str.pov” (obrazac broj 12).Izuzetno, sud kod kojeg je godi{nji priliv predmeta ve}i od

2.000 mo‘e voditi upisnik predmeta o prekr{ajima “P” po oblastimaprekr{aja i to za:

- javni red i mir - “P-1”,- bezbjednost saobra}aja na putevima - “P-II”,- ostalo “P-III”.


3. Upisnici Kantonalnog suda za prekr{aje

^lan 104.Kantonalni sud za prekr{aje vodi upisnike:1. upisnik za drugostepeno rje{enje “P@” (obrazac broj 13),2. upisnik zahtjeva za sudsku za{titu i zahtjeva za za{titu za-

konitosti “PSZ” (obrazac broj 15),3. upisnik za razne stvari “R” (obrazac broj 7),4. upisnik uprave suda “Su” (obrazac broj 8),5. upisnik za predmete sukoba nadle‘nosti “SN” (obrazac broj 14),6. upisnik za povjerljivu po{tu “Pov” (obrazac broj 11),7. upisnik za strogo povjerljivu po{tu “Str. pov” (obrazac broj 12).Upisnik za drugostepeno rje{enje “P@”, Kantonalni sud za

prekr{aje moè voditi po oblastima prekr{aje i to:- javni red i mir - “P@-I”,- bezbjednost saobra}aja na putevima “P@-II”,- ostalo “P@-III”.

^lan 105.U upisnik predmeta o prekr{ajima “P” upisuje se pismeno

kojima se zahtijeva pokretanje prekr{ajnog postupka.U upisnik za razne stvari “R” upisuju se pismena koja se

upisuju u drugi upisnik, kao: zamolnice drugih organa za ispitivanjeokrivljenog ili saslu{anja svjedoka, vje{taka i sli~no.

U upisnik uprave suda “Su” upisuju se pismena koja se odnosena poslove uprave (zahtjevi za izuze}e sudije, pritu`be na rad suda,izvje{taji, pojedina~ni akti o pravima radnika, raspisi, nabavke i sl.).

U upisnik predmeta o izvr{enju prekr{ajnih sankcija “IPS”upisuje se pismeno istog suda kojim se traì izvr{enje kazne i za-{titnih mjera izre~enih u prekr{ajnom postupku kao i tro{kovi pre-kr{ajnog postupka ako ka`njeno lice nije bez pozivanja platilo izre-~enu nov~anu kaznu ili tro{kove postupka, zahtjevi za izvr{enje drugogsuda kao i odluke drugih organa za sprovo|enje prekr{ajnog postupka.

U upisnik za drugostepeno rje{enje “P@” upisuju se “P” predmetiu kojima Kantonalni sud za prekr{aje rje{ava u drugom stepenu.

U upisnik zahtjeva za sudsku za{titu i zahtjeva za za{tituzakonitosti “PSZ2” upisuju se predmeti u kojima je izjavljen jedanili drugi vanredni pravni lijek.

U upisnik “OP” upisuju se predmeti koji su privremenooduzeti, a sluè kao dokaz u prekr{ajnom postupku.

U upisnik “SN2” upisuju se predmeti sukoba nadle`nostiizme|u op}inskih sudova za prekr{aje.

U upisnik “Pov.” i “Str. pov”, upisuju se pismena ozna~enakao povjerljiva i strogo povjerljiva.

4. Imenici

^lan 106.Sud vodi imenik za upisnik “P”, “IPS” i “P@”.Imenik se vodi po abecednom ili azbu~nom redu.Kad se predmet upi{e u odgovaraju}i upisnik istovremeno

se izvr{i njegovo upisivanje i u imenik.U imenik se upisuje i ime i prezime okrivljenog, odnosno

‘alioca i broj upisnika.Sud mo‘e voditi imenik i za druge upisnike.

5. Postupak sa pogrje{no upisanim pismenima

^lan 107.Pojedini upisi ne mogu se brisati niti na drugi na~in poni{titi.Ako je pismeno pogrje{no upisano u upisnik, upis se precr-

tava crvenom olovkom - vodoravnom crtom, a u rubrici “primje-dba” stavlja se oznaka “pogrje{an upis”.

Pismeno koje se upisuje iza pogrje{no upisanog pismena,dobija slijede}i redni broj. Poni{teni upisi pri zaklju~ivanju upisnikaodbijaju se od posljednjeg rednog broja.

Ostali pogrje{ni upisi u upisnicima i pomo}nim knjigamaprecrtavaju se tankom vodoravnom crtom tako da precrtani tekstostane ~itak, a unosi se ta~an upis.

6. Oznaka rije{enih predmeta

^lan 108.Kad je predmet rije{en ispred rednog broja upisnika stavlja

se znak rje{enja “L” (npr. 13).Predmet se ozna~ava kao rije{en:- kad je rje{enje doneseno u redovnom postupku - otpremom

rje{enja,- kad je rje{enje doneseno u skra}enom postupku - protekom

roka za ulaganje prigovora (kada je rje{enje postalo pravo-sna‘no),- u drugostepenom postupku - otpremom predmeta sa dru-

gostepenim rje{enjem,- kad je zahtijevano izvr{enje rje{enja o izre~enoj kazni,

za{titnoj mjeri ili tro{kovima postupka,- kad je preduzeta posljednja radnja za izvr{enje svih odluka

iz rje{enja.Ostali predmeti ozna~avaju se kao rije{eni kada se po pismenu

postupi, ako sudija druk~ije ne odredi.

^lan 109.Kad je vi{e predmeta spojeno radi sprovo|enja jedinstvenog

postupka predmet koji je spojen ozna~ava se rije{enim kada seokon~a postupak u predmetu sa kojim je spojen.

^lan 110.Kad se odlu~i da se u predmetu izdvoji postupak protiv nekih

lica, razdvajanje predmeta izvr{it }e se u upisniku na taj na~in {to }e seprepisati pismena koja se odnose na izdvojena lica uvesti kao novpredmet. U koloni upisnika “primjedbe” kod novog predmeta stavlja sezabilje{ka mastilom “izdvojeno iz predmeta broj... (npr. P-137/99.)”.

Ova zabilje{ka stavlja se i u popis ispisa u koloni “primjedba”.

7. Ponovno zavo|enje predmeta

^lan 111.Kad je prvostepeno rje{enje o prekr{aju u cjelini ili djelimi~no

ukinuto ili kad je doneseno rje{enje kojim se dozvoljava ponavljanjepostupka, osniva se novi predmet i upisuje u upisnik sa novim rednimbrojem. U koloni “primjedba” ranijeg i novog predmeta stavlja sezabilje{ka “veza sa brojem... (npr. veza sa brojem 70/99.)”.

8. Zaklju~ivanje upisnika i pomo}nih knjiga

^lan 112.

Upisnici i pomo}ne knjige zaklju~uju se sa posljednjimdanom u godini. Zaklju~ivanje se vr{i tako {to se iza posljednjegupisa stavlja zabilje{ka: redni broj posljednjeg upisa, brojpogrje{nih upisa, broj rije{enih predmeta, broj predmeta koji nisurije{eni do dana zaklju~enja upisnika odnosno pomo}ne knjige idatum zaklju~enja upisnika. Ovu zabilje{ku potpisuje radnik sudakoji vodi upisnik odnosno pomo}nu knjigu i predsjednik suda.

Ispod zabilje{ke iz prethodnog stava upisuju se redni brojevinerije{enih predmeta.

^lan 113.

Predmeti koji su na kraju teku}e godine ostali nerije{enihupisuju se i u upisnik naredne godine tako {to se na prvoj straniupisnika, upi{u samo redni brojevi tih predmeta. Svi upisi koji seodnose na te predmete vr{e se u ranijem upisniku.


Kad predmet bude rije{en, u ranijem upisniku stavlja se kododnosnog rednog broja znak da je predmet rije{en (“L”), a u popisunerije{enih predmeta precrtava se odgovaraju}i redni broj.

XIII. IZVR[ENJE NOVÂNE KAZNE

^lan 114.Pla}anje nov~ane kazne vr{i se putem uplatnice. Uplatnicu

popunjava op}inski sud i dostavlja je sa rje{enjem ka‘njenom licuradi uplate nov~ane kazne.

Odrezak uplatnice (obavje{ten je sudu o uplati) prila‘e sespisima predmeta kao dokaz o izvr{enju rje{enja.

^lan 115.Ako ka‘njeno lice ne uplati nov~anu kaznu u roku odre|enom

u rje{enju o prekr{aju, pozvat }e se da nov~anu kaznu plati uodre|enom roku uz upozorenje o posljedicama nepla}anja.

Radnik suda koji je rasporedom poslova odre|en da vodiposlove izvr{enja prekr{ajnih sankcija du‘an je da po proteku rokaza pla}anje nov~ane kazne obavijesti predsjednika suda akonov~ana kazna nije upla}ena radi dono{enja odgovaraju}e odluke.

Na na~in propisan u prethodnim stavovima postupit }e se ikad je u pitanju naplata tro{kova prekr{ajnog postupka, odnosnoizvr{enje mjere oduzimanja imovinske koristi.

^lan 116.

Kad je zatra‘eno da se nov~ana kazna naplati prinudnim putem(~lan 29. stav 5. Zakona o prekr{ajima) sud je du‘an da svaka tri mjeseca,ako nije primio obavijest da je nov~ana kazna prinudno napla}ena, tra‘iod organa nadle‘nog za prinudno izvr{enje obavijest o razlozima zbogkojih prinudno izvr{enje nije sprovedeno i da preduzima potrebne mjereda ne nastupi zastara izvr{enja nov~ane kazne.

XIV. ÛVANJE ODUZETIH PREDMETA I DEPOZITA

1. Predmet i mjesto ~uvanja

^lan 117.

Predmeti oduzeti u prekr{ajnom postupku ~uvaju se u sudu ito u kasi odnosno na drugom odre|enom mjestu.

Ako se radi o predmetu ili robi koja je podlo‘na kvarenju,predat }e se preduze}u i drugom pravnom licu koje se baviprometom ili preradom takve vrste robe odnosno predmeta.

Ako predmet zbog svojih specifi~nih svojstava ili obimnostinije pogodan za ~uvanje kod suda, odredit }e se da se takvi predmeti~uvaju kod pravnog ili fizi~kog lica odnosno drugog organa.

Predmeti se ~uvaju odvojeno, a na svakom predmetu morabiti napisan redni broj iz upisnika “P” i upisnika “OP” koji seodnose na taj predmet i otisnut pe~at suda.

Ako je pravosna‘nim rje{enjem odlu~eno da se oduzetipredmeti moraju uni{titi, prodati ili predati preduze}u, drugompravnom licu, odnosno organu sudija mora bez odlaganja preduzetisve potrebne mjere da se odluka sprovede.

Postupak uni{tenja predmeta, sprovodi komisija od tri ~lanakoju imenuje predsjednik op}inskog suda.

O uni{tenju predmeta vodi se zapisnik koji se prila‘e u spis predmeta.

2. ûvanje pologa

^lan 118.

Gotovina i vrijednosti koji su dostavljeni uz zahtjev za pokre-tanje prekr{ajnog postupka ~uvaju se u blagajni suda ili na ra~unusuda, ili u sefu u banci do pravosna‘nosti rje{enja o prekr{aju.

3. Dragocjenosti i strana valuta

^lan 119.

Ako su uz predmet dostavljene dragocjenosti, predsjedniksuda odre|uje komisiju od tri ~lana koja je du‘na pobli‘e i ta~nopopisati primljene predmete po komadima, kakvo}i, koli~ini, te‘ini,obliku i sl. Tako da se isklju~i svaka mogu}nost zamjene.

Zapisnik o popisu sastavlja se u dva primjerka od kojih se jedanula‘e u odgovaraju}i spis, a drugi u omot sa popisanim vrijednostima.

Zapisnik sadr‘i i broj upisnika “P” i upisnika “OP” koji seodnosi na taj predmet.

Ako je predmet pologa strana valuta, u popisu se navodi nazivdr‘ave u kojoj valuta vrijedi kao zakonsko sredstvo pla}anja,nominalna vrijednost na koju nov~anica glasi, naziv izdavaoca,serija i broj i eventualno drugi podaci.

Vrijednost strane valute navodi se prema kursnoj vrijednostina dan preuzimanja.

XV. UPOTREBA RAÛNARA

^lan 120.

U sudovima se mogu voditi upisnici i pomo}ne knjige putemra~unara.

Na na~in iz prethodnog stava mogu se voditi i drugeevidencije propisane ovim Pravilnikom.

^lan 121.

Upisnici, pomo}ne knjige i druge evidencije koje se vodeputem ra~unara moraju odgovarati sadr‘ini i na~inu vo|enjapropisanim ovim Pravilnikom.

^lan 122.

Zaklju~ivanje upisnika, pomo}nih knjiga i evidencija kojese vode putem ra~unara vr{i se tako {to }e se za odgovaraju}iupisnik, pomo}nu knjigu i evidenciju sa~initi akt u kojem }e seutvrditi koliko svesaka sa~injava taj upisnik, a zatim u tom aktuposebna zabilje{ka o zaklju~enju upisnika koji potpisuje i ovjeravapredsjednik suda i radnik koji vodi upisnik.

XVI. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lan 123.Obrasci i {tambilji sa uputstvom za njihovu primjenu

propisani ovim Pravilnikom od{tampani su uz ovaj Pravilnik i ~inenjegov sastavni dio.

^lan 124.Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje da va‘i

Pravilnik o unutra{njem poslovanju sudova za prekr{aje (“Slu‘benilist SRBiH”, broj: 37/91.).

^lan 125.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu 8 dana od dana objavljivanjau “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.

Bosna i Hercegovina MINISTAR PRAVDEFederacija Bosne i Hercegovine

TUZLANSKI KANTON Ismet Trumi}, v.r.Ministarstvo pravde



Internu dostavnu knjigu vodi prijemna kancelarija - pisarnica za svako vije}e, sudiju za prekr{aje ili drugog radnika posebno.

Sva pismena koja se otpremaju preko po{tanske slu`be upisuju se pojedina~no u ovu knjigu

U ovu knjigu upisuju se pismena koja se neposredno dostavljaju u mjestu suda za prekr{aje, ako se dostavljanje ne vr{iuz povratnicu - dostavnicu.

III. @alba je izjavljena protiv rje{enja ovog suda za prekr{aje od _______ koje je `alilac

IV. Povodom `albe ovaj sud za prekr{aje jeizjavio slijede}e:


Prek

r{aj

(~la

n, s

tav

ta~k

a i

prop

is)

Za{titna mjera (koja i vrijeme trajanja)

Podn

osila

cza

htje

va(n

aziv

orga

na, b

r.ak

ta to

gor

gana

,im

e i

prez

ime

o{te

}.)

SLU@B

ENE N

OVIN

E TUZLA

NSKO

G K

AN

TON

AB

roj 15 - Strana 582^

etvrtak, 11. novembar/studeni 1999. g.

Uputa o na~inu popunjavanja upisnika (obrazac broj 6)U koloni br. 1. upisuje se redni broj zahtjeva za pokretanje prekr{ajnog postupka i datum prijema. Kad je zahtjev za pokretanje prekr{ajnog postupka podnesen protiv vi{e lica zbog jednog

ili zbog vi{e prekr{aja ili protiv jednog lica zbog vi{e prekr{aja, zahtjev se uvodi pod jednim rednim brojem, s tim {to }e se u koloni br. 3. upisati podaci za sve okrivljene, a ispred podataka oznakearapskih brojeva, a ako je vi{e okrivljenih u~inilo vi{e prekr{aja, u kolonu br. 8 upisuju se svi prekr{aji. Potpuniji i precizniji podaci u ovu kolonu unose se iz rje{enja o prekr{aju prilikom njegoveotpreme. U koloni br. 9 upisuje se odgovaraju}i klasifikacioni znak - {ifra. U koloni br. 13 kada je postupak obustavljen pored datuma donesenog rje{enja, treba upisati zakonski razlog obustavepostupka (npr. djelo nije prekr{aj, nema dokaza). Kolone br. 4-7, 23, 30, 32, 42, 43, 45, popunjavaju se upisivanjem znaka “x” zavisno od svojstva lica odnosno na~ina rje{avanja predmeta (takonpr. ako je okrivljeni strani dràvljanin Italije - ime i prezime okrivljenog upisat }e se u koloni 3, a u koloni br. 6 upisat }e se znak “x”). U koloni br. 16 i 24 treba upisati iznos nov~ane kazne, iznostro{kova odnosno vremensko trajanje kazne zatvora. U koloni br. 19 upisuje se prigovor koji je izjavljen. U tom slu~aju predmet se ne upisuje pod novi broj nego se popunjavaju odgovaraju}ekolone za redovan postupak. U kolone br. 31 i 44 treba upisati u ~emu je preina~eno rje{enje (npr. smanjena nov~ana kazna na 100 KM). U kolonu br. 33 treba upisati koji je sud o àlbi odlu~ios obzirom da i prvostepeni sud po prijemu àlbe moè svoje rje{enje izmijeniti u smislu ~l. 224. ta~. 5. Zakona o prekr{ajima. U kolonu br. 35 upisuje se datum dostavljanja rje{enja na izvr{enje,kada ka`njeno lice nije samo platilo nov~anu kaznu ili tro{kove postupka. U kolone br. 10, 12, 14, 18-20, 25, 28, 29, 34, 35-41, upisuje se datum zavisno od na~ina odlu~ivanja. U koloni br. 46olovkom se upisuju podaci o mjestu gdje se predmet nalazi da bi se mogao brzo i lako prona}i. U sudu za prekr{aje gdje ima vi{e sudija moè se nazna~iti i sudija kod koga se predmet nalazi narje{avanju.

Ko je

o `

albi

odl

u~io

@alba(ko je ikada

izjavioàlbu)

Don

esen

o rje

{enj

e (d

atum

)

Rje{

enje

dos

tavl

jeno

na

izvr

{enj

e (d

atum

)


7) Upisnik za razne stvari “R” (obrazac broj 7 - ~lan 103. ta~ka 2. i ~lana 104. ta~ka 3. Pravilnika)Format: 210 x 297 mm - {tampati kao knjigu)

Organ - organizacija fizi~ko licekoje je upitilo akt - podnesak

8) Upisnik sudske uprave - “SU” (obrazac broj 8 - ~lan 103. ta~ka 3. i ~lan 104. ta~ka 4. Pravilnika)

SLU@B

ENE N

OVIN

E TUZLA

NSKO

G K

AN

TON

AB



Napomena uz obrazac broj 9:U ovaj upisnik upisuju se pismena-zahtjevi istog suda kojima se tra‘i izvr{enje kazne i za{titnih mjera izre~enih u prekr{ajnom postupku, kao i tro{kova

prekr{ajnog postupka, ako ka‘njeno lice nije bez pozivanja platilo izre~enu nov~anu kaznu ili tro{kove postupka, kao i zahtjevi za izvr{enje drugih organa zasprovo|enje prekr{ajnog postupka. U kolonu 2 upisuje se naziv organa ~ije rje{enje se izvr{ava. U kolonama 4 i 7 upisuje se datum izvr{enja i iznos kazne,odnosno tro{kova postupka. U koloni 5 upisuje se trajanje kazne zatvora, kao i datum po~etka izdr‘avanja kazne. U koloni 6 upisuje se vrsta za{titne mjere idatum njenog izvr{enja, odnosno datum kad je organ nadle‘an za izvr{enje za{titne mjere primio rje{enje u cilju izvr{enja te mjere. U kolone 8 i 10 upisuje se broji datum rje{enja o zamjeni nov~ane kazne, odnosno rje{enja o zastari izvr{enja. Ova napomena {tampa se na prvoj unutra{njoj strani korica upisnika.

9) Upisnik predmeta o izvr{enju prekr{ajnih sankcija “IPS” (obrazac br. 9 - ~lan 103. ta~. 4. Pravilnika (format 420-297 mm - {tampati kao knjigu)

Ime i prezime fizi~kog lica,naziv pravnog lica i adresa

(ulica i broj)


12) Upisnik za strogo povjerljivu po{tu - “STR. POV” (obrazac broj 12 - ~lan 103. ta~ka 7. i ~lan 104. ta~ka 7. Pravilnika)

(Format 210 x 297 mm - {tampati kao knjigu)

11) Upisnik za povjerljivo po{tu - “POV” (obrazac broj 11 - ~lan 103. i ~lan 104. ta~ka 6. Pravilnika)

(Format 210 x 97 mm - {tampati kao knjigu)

SLU@B

ENE N

OVIN

E TUZLA

NSKO

G K

AN

TON

AB



13) Upisnik za drugostepeno rje{avanje “P`” (obrazac broj 13 - ~lan 104. ta~. 1. Pravilnika)

Uputa o na~inu popunjavanja upisnika (obrazac broj 13)Ako je u istom predmetu izjavljeno vi{e ‘albi, sve ‘albe upisuju se pod jednim rednim brojem. U koloni 3 upisuje se ime i prezime, odnosno naziv svih okrivljenih s tim {to se ispred njihovih

podataka stavljaju oznake arapskih brojeva, a u koloni 4 ime i prezime, odnosno naziv ‘alioca. Zavisno od na~ina rje{avanja ‘albe drugostepenom odlukom, u jednu od kolona 3 do 14 stavlja seznak “x”.

Okrivljeni(ime i

prezimefizi~kog lica,

naziv pravnoglica)

Zbog po-grje{no

utvr|enog~injeni~-

nog stanja


Napomena uz obrazac broj 15:U koloni 6, 7. i 9. zavisno od na~ina rje{avanja zahtjeva za sudsku za{titu i zahtjeva za za{titu zakonitosti, stavlja se znak “X”, u

koloni 8., upisuje se kratak sadr`aj odluke. Tako na primjer: ako je po zahtjevu za za{titu zakonitosti ka`njenog smanjena kazna zatvora,upisat }e se kazna zatvora smanjena na odre|eni broj dana.

Naziv op}inskog sudaza prekr{aje koji jeodbio nadle`nost

(broj i datum akta)

Preina~enorje{enje(sadr`aj)

Ukinutorje{enje


Na primljena pismena koja su sudu zaprekr{aje dostavljena preko po{tanskeslu‘be odnosno koje je stranka neposrednopodnijela stavlja se prijemni {tambilj.

Predato po{tom preporu~eno dana

Radnik za prijem:

I.


6) [tambilj arhivska gra|a ({tambilj broj 6)


PREN

E[.

IZ P

RET.

MJE

SEC

SLU@B

ENE N

OVIN

E TUZLA

NSKO

G K

AN

TON

AB



TROMJESE^NI IZVJE[TAJ ZA 1999. GODINU, PO UPISNICIMA “P” I “R”, PO SUDIJAMA

PRENE[.IZ 1998.

SLU@B

ENE N

OVIN

E TUZLA

NSKO

G K

AN

TON

AB



IZVJE[TAJ SASTAVILA KOMPJUTERSKA OBRADA:

[ESTOMJESE^NI IZVJE[TAJ ZA 1999. GODINU, PO UPISNICIMA “P” I “R”, PO SUDIJAMA

SUDAC PRENE[.IZ

1998.

SLU@B

ENE N

OVIN

E TUZLA

NSKO

G K

AN

TON

AB



STANJE PREDMETA PO UPISNICIMA “P” I “R” ZA PERIOD I. - XII. 19 __. GODINU, PO SUDIJAMA

KOMPJUTORSKA OBRADA:


334Na temelju ~lanka 340. Zakona o prekr{ajima (“Slu`bene

novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj 4/98. i “Slu`benenovine Tuzlanskog kantona”, broj 7/99.), ministar pravde Tuzla-nskog kantona, donosi

PRAVILNIK

O UNUTARNJEM POSLOVANJUSUDOVA ZA PREKR[AJE

I. OP]E ODREDBE

^lanak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se organizacija i na~in unuta-ranjeg poslovanja u sudovima za prekr{aje i pravilno, uredno ipravodobno vr{enje poslova suda.

^lanak 2.

Unutarnje poslovanje, u smislu ovog Pravilnika, obuhvata vr{enjeposlova sudske uprave u sudu i administrativno-tehni~ke poslove.

^lanak 3.

Nadzor nad sprovo|enjem ovog Pravilnika vr{i Ministarstvopravde (u daljem tekstu: Ministarstvo), u osiguranju sprovo|enjaovog Pravilnika Ministarstvo daje uputstva i obja{njenja za njegovuprimjenu, koja su obvezna za sud.

1. Javnost rada

^lanak 4.

Sud je du‘an u svom poslovanju osigurati potrebne uvjete zajavnost rada sukladno zakonu i ovom Pravilniku.

^lanak 5.

Obavje{tenje predstavnicima tiska i drugih sredstava javnoginformiranja o radu suda daje predsjednik suda ili sudac koga on ovlasti.

Obavje{tenje iz prethodnog stavka u svezi s radom suda itijekom postupka u pojedinim predmetima daje predsjednik sudaili uz njegovo odobrenje sudac koji u predmetu postupa.

II. OSNOVI SUDSKE UPRAVE

^lanak 6.

Poslovi sudske uprave obuhvataju osobito:- osiguranje uvjeta za rad suda,- organiziranje unutarnjeg poslovanja suda,- staranje da se poslovi vr{e u sudu pravilno, uredno i

pravodobno,- organiziranje pra}enja i prou~avanja dru{tvenih odnosa i

pojava zapa‘enih u radu suda, a koja su od interesa zaza{titu javnog poretka, te obavje{tavanje Ministarstvapravde o tim pojavama, kao i o radu suda,

- poslove izvr{enja prekr{ajnih sankcija,- vo|enje statistike i izvje{tajne slu‘be suda,- financijsko-materijalno poslovanje suda,- poslove u svezi s pritu‘bama stranaka na rad suda,- staranje o stru~noj naobrazbi sudaca i ostalih djelatnika suda i- stru~ne poslove u svezi s ostvarivanjem prava i du‘nosti

djelatnika u sudu.

1. Predsjednik suda

^lanak 7.

Predsjednik suda organizira rad u sudu i stara se da se posloviobavljaju pravilno, uredno i na vrijeme.

U izvr{enju ovih zada}a, u granicama zakonskih ovla{tenja,predsjednik suda izdaje naredbe i uputstva u stvarima sudske uprave,vr{i nadzor nad radom svih djelatnika u sudu i poduzima mjere u ciljuotklanjanja zapa‘enih propusta ili nepravilnosti u njihovom radu.

Predsjednik suda stara se o pravodobnom uzimanju u radpredmeta, okon~anju postupaka, izradi rje{enja, njihovomdostavljanju i izvr{avanju, kao i o vo|enju potrebnih evidencija.

^lanak 8.

Predsjednik suda, pored poslova i zada}a koje proizilaze izzakona i ovog Pravilnika obna{a i druge poslove i zada}e koji supredvi|eni Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji.

Predsjednik suda kontrolira rad sudija i ostalih djelatnikasuda povremenim pregledom upisnika i drugih knjiga, stalnimuvidom u predmete ~ije rje{avanje traje du‘e vremena, kao i nadrugi pogodan na~in.

2. Godi{nji raspored poslova

^lanak 9.

Godi{nji raspored poslova (u daljem tekstu: rasporedposlova), utvr|uje predsjednik suda.

Raspored poslova mo‘e se mijenjati tijekom godine.

^lanak 10.

Raspored poslova utvr|uje se krajem teku}e godine tako dase mo‘e primjenjivati od 1. sije~nja naredne godine. Ako nemapotrebe za izmjenama va‘nost rasporeda poslova iz teku}e godineprodu‘uje se i za narednu godinu.

^lanak 11.

Rasporedom poslova vr{i se raspored sudaca i ostalihdjelatnika za obavljanje odre|enih poslova, a u Kantonalnom suduza prekr{aje odre|uje se i broj i sastav Vije}a.

Prilikom utvr|ivanja rasporeda poslova vodit }e se ra~una osposobnostima i sklonostima pojedinih sudaca i drugih djelatnikaza vr{enje odre|enih poslova o potrebi da se osposobe za vr{enjesvih poslova u sudu, o potrebi specijalizacije na pojedinim poslovi-ma, kao i o ravnomjernoj optere}enosti u radu.

Rasporedom poslova odre|uje se i sudac koji }e zamjenjivatipredsjednika suda u slu~aju njegove odsutnosti ili sprije~enosti.

3. Radni i stru~ni sastanci

^lanak 12.

U sudu se, radi uskla|ivanja rada, po potrebi, odr‘avaju radnisastanci sa svim djelatnicima suda, odnosno sa djelatnicima kojiobavljaju iste ili sli~ne poslove. Radne sastanke saziva predsjedniksuda.

^lanak 13.

U sudu se povremeno odr‘avaju sastanci sudaca i stru~nihsuradnika radi razmatranja pravnih pitanja zna~ajnih za obavljanjeposlova u sudu.


4. Pra}enje i evidentiranje dru{tvenih odnosa i pojava

^lanak 14.

Predsjednik suda osigurava evidentiranje i prou~avanje dru{tvenihodnosa i pojava koji su zapa‘eni u radu, a od interesa su za za{titujavnog poretka, i o tim pojavama obavje{tava Ministarstvo pravde.

Zapa‘anja o pojavama iz prethodnog stavka sudac dostavljapredsjedniku suda.

5. Pritu‘be na rad suda

^lanak 15.

Predsjednik suda du‘an je bez odlaganja provjeriti uteme-ljenost pritu‘be koja se odnosi na rad suda ili pojedinih djelatnikasuda, te podnositelja pritu‘be obavijestiti o rezultatima provje-ravanja i o eventualno poduzetim mjerama.

6. Savjetovanje

^lanak 16.

Sudovi, u me|usobnoj suradnji, i u suradnji s drugim zainteresiranim organima povremeno odr‘avaju

savjetovanja sa predstavnicima redovitih sudova, drugihpravosudnih organa i organa uprave radi razmjene mi{ljenja popitanjima koja su od zajedni~kog interesa.

7. Statistika i izvje{}e sudova

^lanak 17.

Osnovi u svezi s statistikom vr{e se po propisima o na~inuvo|enja statistike sudova za prekr{aje.

^lanak 18.

Sud sastavlja tabelu rokova u kojem je ozna~eno kome i kadatreba na temelju va‘e}ih uputstava dostavljati statisti~ka i drugaizvje{}a. Ova tabela slu‘i kao podsjetnik, a isti~e se na vidnommjestu u radnoj prostoriji djelatnika koji je ovla{ten za sastavljanjestatisti~kih i drugih izvje{}a.

^lanak 19.

Sudovi su obvezni dostavljati Ministarstvu pravde godi{nja ipolugodi{nja statisti~ka izvje{}a sukladno metodolo{kom uputstvuza statisti~ka istra‘ivanja u oblasti prekr{aja, najkasnije do 15.sije~nja, odnosno do 15. srpnja teku}e godine.

Ministarstvo mo‘e tra‘iti od sudova i druga izvje{}a i podatkekoji su mu potrebni radi vr{enja poslova iz svog djelokruga.

^lanak 20.

Za ta~nost izvje{}a i podataka iz prethodnog ~lanka odgovarapredsjednik suda, {to potvr|uje svojim potpisom i pe~atom suda.

8. Godi{nje izvje{}e o radu

^lanak 21.

Godi{nje izvje{}e o radu suda sadr‘i osobito:- podatke o primljenim predmetima i na~inu njihovog

rje{avanja (struktura, broj rije{enih i nerije{enih predmeta,kvalitet rada),

- pregled izre~enih, izvr{enih i neizvr{enih prekr{ajnihsankcija i razloge neizvr{avanja, rezultate postignute upra}enju dru{tvenih odnosa i pojava izvje{tavanja u viduinformacija Ministarstvu pravde ili op}inskih vije}a,kadrovska osposobljenost i materijalni i drugi uvjeti zarad suda, kao i prijedlog mjera za unapre|enje rada suda.

Godi{nje izvje{}e sadr‘i i posebno obrazlo‘enu ocjenuostvarivanja programa rada s uporednim pregledom planiranih ipostignutih rezultata u radu.

9. Pripravnici

^lanak 22.

Predsjednik suda vr{i raspored pripravnika-diplomiranihpravnika i poduzima mjere za njihovo osposobljavanje zasamostalno vr{enje poslova i zada}a.

^lanak 23.

Za svakog pripravnika-diplomiranog pravnika ustanovljavase evidencija u kojoj se upisuju podaci o provedenom vremenu naposlovima i zada}ama koje je pripravnik obavljao. Pripravnici-diplomirani pravnici vode dnevnik rada u koji svakodnevno unosepodatke o poslovima i zada}ama na kojima su radili. Uno{enjepodataka u dnevnik rada vr{i se pod nadzorom suca, odnosnodjelatnika suda kod koga je pripravnik na praksi.

10. ^uvanje tajne

^lanak 24.

Djelatnici suda du‘ni su ~uvati dr‘avnu, vojnu, slu‘benu iposlovnu tajnu, za koju su saznali u vr{enju poslova i zada}a.

Tajnom iz prethodnog stavka smatraju se podaci ili dokumentikoji su zakonom, drugim propisom ili op}im aktom progla{enitajnom.

^lanak 25.

Uvid u podatke iz prethodnog ~lanka dozvolit }e se samoosobama koje su na to ovla{tene zakonom, drugim propisom iliop}im aktom.

Uvid u podatke i dokumenta dozvoljava predsjednik suda ilidjelatnik koga on ovlasti.

11. Stru~na biblioteka

^lanak 26.

Sud ima stru~nu biblioteku sa potrebnim zakonskimtekstovima i tekstovima drugih propisa, komentarima, stru~nimknjigama, pravnim ~asopisima, slu‘benim glasilima i drugompotrebnom literaturom.

^lanak 27.

Predsjednik suda stara se o odr‘avanju i obnavljanju knji‘nogfonda stru~ne biblioteke.

Knji‘ni fond stru~ne biblioteke ~uva se u posebnim ormarimai o njemu se stara ovla{teni djelatnik suda.

^lanak 28.

Slu‘bena glasila i njihovi prilozi dostavljaju se po potrebiodmah na uvid sucima i drugim djelatnicima suda, uz potvrdu


prijema, a zatim se predaju djelatniku koji rukuje fondom stru~nebiblioteke.

^lanak 29.

U stru~noj biblioteci se vodi evidencija o cjelokupnomknji‘nom fondu biblioteke.

Svaka knjiga, ~asopis i druga literatura moraju biti obilje‘enibrojem pod kojim su inventirani, te ovjereni slu‘benim pe~atomkoji se stavlja na vi{e mjesta, odnosno strana.

12. Evidencija uputstava i drugih akata

^lanak 30.

Uputstva i drugi akti Ministarstva pravde poslije zavo|enjau upisnik, saop}avaju se djelatnicima suda na koje se odnosedostavljanjem na uvid ili ~itanjem na radnom sastanku.

Uputstva i drugi akti trajne vrijednosti prepisat }e se idostaviti svim sucima, a po potrebi i drugim djelatnicima suda.

^lanak 31.

Uputstva i drugi akti iz prethodnog ~lanka dr‘e se odvojenou posebnim omotima, razvrstani po sadr‘aju.

Uz svaki omot vodi se popis uputstava, odnosno akata kojise nalaze u omotu.

^lanak 32.

Naknadne promjene u pogledu va‘enja pojedinih uputstava,njihove izmjene i dopune, vr{e se tako {to se prilikom zavo|enjanovih uputstava u evidenciji ujedno ozna~avaju i brojevi ranijihuputstava, s napomenom da su stavljeni van snage, odnosnoizmijenjeni u cjelini ili djelimi~no. Kod rednog broja pod kojim jezavedeno uputstvo koje je stavljeno van snage, odnosno izmijenjenoi dopunjeno, stavlja se ista zabilje{ka kao i na samom uputstvukoje se nalaze u zbirci uputstava, odnosno akata.

13. Vje{taci i tuma~i

^lanak 33.

U prekr{ajnom postupku vje{tak i tuma~ se odre|uju sukladnoZakonu o prekr{ajima (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskogkantona”, br. 4/98. i “Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, br. 7/99.).

^lanak 34.

Naknada tro{kova vje{taka i tuma~a odre|uje se na temeljuZakona o prekr{ajima (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskogkantona”, br. 4/98. i “Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, br. 7/99).

III. ORGANIZACIJA UNUTARNJEG POSLOVANJA

^lanak 35.

Organizacija unutarnjeg poslovanja sudova utvr|uje se takoda se sukladno njihovim polo‘ajem, funkcijama i zada}amaosigura, zakonito, u~inkovito i racionalno vr{enje poslova i zada}aiz njihovog djelokruga.

^lanak 36.

Organizacijom unutarnjeg poslovanja sudova vr{i se rasporedposlova i zada}a na odgovaraju}e organizacijske jedinice i

djelatnike na principu grupisanja funkcionalno srodnih i me|uso-bno povezanih poslova i zada}a u procesu rada, tako da se osigura:

- zakonito, u~inkovito i racionalno vr{enje poslova i zada}a,- puna zaposlenost djelatnika i maksimalno kori{tenje

njihovih stru~nih znanja i drugih radnih sposobnosti,- u~inkovito rukovo|enje, koordinacija i nadzor nad

vr{enjem poslova i zada}a,- osobna odgovornost za vr{enje poslova i zada}a,- primjena suvremenih metoda rada i sistematsko una-

pre|ivanje rada.

1. Obrazovanje zajedni~kih slu‘bi

^lanak 37.

Radi ekonomi~nijeg poslovanja, sudovi mogu poslove prijema iotpreme po{te, ekonomat, ra~unovodstvo i arhive sporazumno povjeritistru~noj slu‘bi koja obavlja te poslove i za druge organe uprave.

IV. SAOBRA]ANJE SA STRANKAMAI DRUGIM OSOBAMA I ORGANIMA

1. Naziv suda

^lanak 38.

Pored ulaznih vrata u zgradi u kojoj je smje{ten sud postavljase natpis sa slu‘benim nazivom suda ispisan latinicom.

2. Orijentaciona tabela

^lanak 39.

Radi lak{eg snala‘enja stranaka i drugih osoba, u zgradi suda navidnom mjestu pastavlja se orijentaciona tabela koja sadr‘i: pregled radnihprostorija po vrstama poslova koji se u njima obavljaju i broj radne prostorije.

Na ulaznim vratima radne prostorije isti~e se natpis saoznakom poslova koji se u toj prostoriji obavljaju kao i ime iprezime sudaca, odnosno djelatnika koji te poslove obavljaju.

3. Radno vrijeme

^lanak 40.

Radno vrijeme suda utvr|uje se sukladno posebnim propisima.Po~etak i zavr{etak radnog vremena objavljuje se na vidnom

mjestu zgrade suda (u hodniku, na ulaznim vratima, na portirnici i sl.).

4. Prijem stranaka

^lanak 41.Primanje osoba koje nisu pozvane, vr{i se u odre|eno vrijeme

u okviru redovitog radnog vremena.Vrijeme za prijem osoba iz prethodnog stavka odre|uje se

rasporedom poslova i objavljuje se na ulazu u radne prostorije.Osobe kojima je zbog udaljenosti ili zbog drugih razloga

ote‘an ponovni dolazak u sud, primaju se i izvan vremena odre|e-nog za primanje.

5. Sudski dani

^lanak 42.

Sudovi koji odr‘avaju sudske dane du‘ni su objaviti vrijemei mjesto odr‘avanja sudskih dana kako u zgradi suda, tako i u mjestugdje se odr‘ava sudski dan.


^lanak 43.

Obavje{tavanje stranaka i drugih ovla{tenih osoba o stanjupredmeta vr{i ovla{teni djelatnik suda na temelju podataka izupisnika i predmeta. Obavje{tenje se ograni~ava na nu‘ne podatkeo tomu u kojem se stadiju postupaka predmet nalazi, a isklju~en jesvaki razgovor o pravilnosti pojedinih procesnih radnji, kao idavanje izjava o mogu}em ishodu postupka.

6. Razgledanje i prepisivanje spisa predmeta

^lanak 44.

Razgledanje i prepisivanje spisa predmeta vr{i se u prostori-jama suda i pod nadzorom ovla{tenog djelatnika, u vrijemeodre|eno rasporedom poslova.

Nacrt odluka, zabilje{ke suca i zapisnik o vije}anju i glasanjuovla{teni djelatnik izdvojit }e iz predmeta prije nego {to se predmetda na razgledanje, odnosno prepisivanje.

^lanak 45.

Odobrenje za razgledanje ili prepisivanje spisa predmeta dajesudac kod kojega se predmet nalazi u radu, a u ostalim slu~ajevimapredsjednik suda.

^lanak 46.

Saobra}anje s drugim organima i organizacijama vr{i se, popravilu, preko predsjednika suda.

U prekr{ajnom postupku sudac kod koga se predmet nalaziu radu saobra}a neposredno sa drugim organima i organizacijama.

Saobra}anje s organima i organizacijama drugih dr‘ava vr{ise po posebnim propisima.

7. Sadr‘aj zamolnice

^lanak 47.

Zamolnice koje se upu}uju dr‘avnim organima, poduze}imai drugim pravnim osobama moraju da budu jasne i potpune.

Zamolnice obvezno sadr‘e oznaku predmeta i stranaka, tekratku i odre|enu sadr‘inu zahtjeva. Ako se tra‘i saslu{anjestranaka ili drugih osoba, u zamolnici se moraju to~no navestiokolnosti i ~injenice o kojima te osobe treba da se izjasne.

U odgovoru na zamolnicu upu}enu sudu obvezno se navodioznaka predmeta - zamolnice.

8. Potvrda o prijemu pismena

^lanak 48.

Osoba koja je sudu predala podnesak ili drugo kakvopismeno, ima pravo da tra‘i potvrdu o predaji tog podneskaodnosno pismena. Potvrda se daje na kopiji podneska ili naposebnom listu na kojem je otisnut prijemni {tambilj.

9. Pru‘anje pravne pomo}i

^lanak 49.

Pru‘anje pravne pomo}i gra|anima obuhvata po praviludavanje pravnih savjeta i uzimanje na zapisnik podnesaka koji suu svezi s prekr{ajnim postupkom.

Pravnu pomo} u sudu pru‘aju suci i stru~ni suradnici.

Raspored vremena za pru‘anje pravne pomo}i odre|ujepredsjednik suda i objavljuje se na oglasnoj tabli suda.

10. De‘urstvo i hitni predmeti

^lanak 50.

Za rje{avanje hitnih predmeta u sudu se uvodi de‘urstvosvakim radnim i neradnim danom.

De‘urstvo obavlja sudac s djelatnikom suda, na na~in kojiosigurava njihovu dostupnost u slu‘benim prostorijama ili stanu ikoordinator de‘urni - predsjednik suda koji koordinira radom uhitnim predmetima.

Kao hitni predmeti smatraju se predmeti u kojima se postupakvodi protiv privedene ili zadr‘ane osobe, stranog dr‘avljanina, kojipovremeno boravi u na{oj zemlji, dr‘avljanina BiH koji jeprivremeno zaposlen u inozemstvu, kao i postupak radi osigura-nja dokaza.

Sudac je du‘an obavijestiti koordinatora-de‘urnog (predsje-dnika suda) o hitnom predmetu, odnosno o izvr{enim preduzetimradnjama po tom predmetu i na kraju o ishodu tog predmeta.

V. POSLOVANJE IZVAN ZGRADE SUDA

^lanak 51.

Pojedine procesne radnje sud obavlja van sudske zgrade samoako se druk~ije te radnje ne mogu obaviti.

O obavljanju procesne radnje van zgrade suda obavje{tavase predsjednik suda.

VI. POSTUPANJE SA SPISIMA UPU]ENIM SUDU

1. Prijem pismena

^lanak 52.

Pismena koja su sudu dostavljena preko po{tanske slu‘be,odnosno pismena koje stranka neposredno podnosi, prima djelatnikkoji je za to odre|en rasporedom poslova. Na primljeno pismenostavlja se prijemni {tambilj ({tambilj broj 1).

2. Otvaranje po{te

^lanak 53.

Djelatnik odre|en za prijem pismena otvara svu po{tu osimone koja je upu}ena predsjedniku suda, koja je ozna~ena kaopovjerljiva i koja je upu}ena na li~nost.

Na omotu po{iljke koja je upu}ena predsjedniku suda, kojaje ozna~ena kao povjerljiva i koja je upu}ena na li~nost, stavlja sezabilje{ka o prijemu pismena i odmah se predaje predsjedniku suda,odnosno osobi na koju je naslovljena.

Povjerljiva i strogo povjerljiva po{ta upisuje se u posebanupisnik.

3. Prijem pismena neposredno od stranke

^lanak 54.

Djelatnik koji prima pismeno neposredno od stranke ne mo‘eodbiti prijem tog pismena.

Ako pismeno sadr‘i koji formalni nedostatak (npr. nemapotpisa stranke ili adrese stranke ili nedostaje prilog naveden utekstu pisma), ili sud nije nadle‘an da postupi po tom pismenudjelatnik }e na to upozoriti stranku i pou~iti kako da otkloni


nedostatke odnosno uputit }e je na nadle‘an organ. Ako stranka, ipored upozorenja, zahtjeva da se pismeno primi, djelatnik }e primitito pismeno uz naznaku u~injenog upozorenja.

4. Prijem pismena preko po{te

^lanak 55.

Pismenu koje je dostavljeno sudu preko po{tanske slu‘be, a~ije je podno{enje vezano za rok obvezno se prila‘e omot u kojemje pismeno primljeno.

Ako je datum na po{tanskom ‘igu ne~itak tako da se ne mo‘eutvrditi dan predaje po{te, a postoji opravdana sumnja da pismenonije predato u zakonskom roku, zatra‘it }e se izvje{}e od po{te odatumu predaje pismena po{ti.

Na pismenu koje otvara predsjednik suda ili djelatnik na kojegje pismeno naslovljeno, zabilje{ka na omotu o prijemu pismenastavlja se i na pismeno.

Ako u jednom omotu ima vi{e pismena, omot se prila‘ejednom pismenu, a na drugim se, ako je to od va‘nosti, ispodprijemnog {tambilja, ozna~uje gdje se omot nalazi.

5. Prijem pismena izvan radnog vremena

^lanak 56.

Prijem pismena vr{i se tijekom cijelog radnog vremena.Pismena koja stignu sudu nakon isteka radnog vremena,

prima i po potrebi, otvara de‘urni djelatnik suda, ako je de‘urstvoodre|eno. Hitna pismena koja sudu stignu poslije redovitog radnogvremena mo‘e primiti i djelatnik koji je odre|en za ~uvanje zgrade,ali ih ne mo‘e otvarati. Takva pismena ~uvar zgrade predajede‘urnom djelatniku suda, ako ga ima, odnosno djelatniku sudakoji vr{i prijem po{te.

U slu~ajevima iz prethodnog stavka, djelatnik koji je primiohitno pismeno, du‘an je da isto preda djelatniku za prijem pismenaneposredno poslije po~etka rada prvog slijede}eg radnog dana.

^lanak 57.

Primanje pismena neposredno od po{te vr{i se na na~inpredvi|en pravilima po{tansko-telegrafsko-telefonske slu‘be.

^lanak 58.

Prilikom otvaranja omota treba paziti da se ne o{teti pismeno,da se prilozi uz pismena ne pomije{aju, i da se provjeri da li subrojevi pismena napisani na omotu sla‘u sa brojevima na timpismenima.

Nedostatke i nepravilnosti utvr|ene prilikom otvaranja omotapismena treba konstatovati kratkom zabilje{kom koja se stavljaneposredno uz otisak prijemnog {tambilja.

Ako se u omotu na|e pismeno upu}eno na drugi organ, otomu se sastavlja zabilje{ka, a zatim se na najpogodniji na~in {aljeorganu kome je upu}eno. Ovakva pismena ne zavode se u upisnik.

Ako se prilikom otvaranja omota utvrdi da je uz pismenoprilo‘en novac ili drugi predmet od vrijednosti, to se konstatujekratkom zabilje{kom na primljenom pismenu uz oznaku iznosanovca odnosno vrste predmeta. Novac i predmet, poslije zavo|enjapismena u upisnik, predaje se odre|enom djelatniku uz potpis napismenu.

Ako je uz pismeno prilo‘ena dostavnica, treba potvrditiprijem pismena stavljanjem datuma, potpisa i slu‘benog pe~ata nadostavnici i odmah je vratiti po{iljatelju.

6. Osnivanje spisa

^lanak 59.

Primljeno pismeno kojim se osniva novi predmet o prekr{ajuupisuje se u odgovaraju}e upisnike istog dana i pod datumom kadaje primljeno.

Ako se iz opravdanih razloga primljeno pismeno ne mo‘eupisati u upisnik istog dana kada je primljeno, upisat }e senajkasnije idu}eg radnog dana, ali pod datumom kada je primljeno.

7. Omot predmeta

^lanak 60.

Pismeno kojim se osniva novi predmet o prekr{aju dobijasvoj omot (obrazac br. 1). Omot na unutarnjoj strani sadr‘i popisspisa u koji se unose pismena redom kojim se ula‘u u predmet(npr. zahtjev, rje{enje o pokretanju postupka, zapisnici i dr.) Rednibroj stavlja se olovkom i u gornjem desnom uglu pismena.

^lanak 61.

Na omotu predmeta stavlja se oznaka koja se sastoji od kraticeupisnika, rednog broja upisnika i posljednja dva broja godine ukojoj je primljeno pismeno (npr. P-9/91).

Upisni~ar ili drugi djelatnik stavit }e na omot predmeta ilidrugo pismeno {tambilj “HITNO” kad je to zakonom ili drugimpropisom ozna~eno kao hitan predmet.

Predmet sa oznakom “HITNO” dostavlja se odmah sucu ilidrugom djelatniku koji po njemu postupa.

^lanak 62.

Pismeno koje se odnosi na predmet o prekr{aju tijekompostupka ula‘e se u taj predmet.

Prilikom zavo|enja zahtjeva za pokretanje prekr{ajnogpostupka djelatnik pisarnice du‘an je da provjeri da li se protiviste osobe ve} vodi postupak, pa ako utvrdi da je postupak u tijekuna omotu predmeta ozna~it }e se broj predmeta po kojem jeprekr{ajni postupak u tijeku i o tomu }e obavijestiti suca koji vodipostupak.

8. Sre|ivanje spisa predmeta

^lanak 63.

Spisi predmeta moraju biti sre|eni i uredni. O urednostipredmeta skrbi svaki djelatnik suda koji predmet dobija u rad(upisni~ar, daktilograf, sudac i arhivar).

Pojedini dijelovi predmeta ula‘u se kronolo{kim redom iozna~avaju rednim brojem u “Popisu spisa”, a zatim lijepe ili nadrugi na~in pri~vr{}uju uz omot spisa.

Prilozi se stavljaju uz pismena na koje se odnose. U slu~ajuda se tako ne mo‘e postupiti zbog veli~ine priloga ili iz drugihrazloga, prilozi se dr‘e odvojeno od spisa, s tim da se naodgovaraju}em mjestu u spisu stavi zabilje{ka gdje se prilozinalaze.

^lanak 64.

Pismena koja se odnose na predmete koji su u radu, ula‘u seu te predmete.

Pismena kasnijeg datuma stavljaju se u spis iznad pismenaranijeg datuma.


9. Postupanje sa dostavnicama i povratnicama

^lanak 65.

Dostavnice i povratnice (u daljem tekstu: dostavnice) ula‘use bez odlaganja u spis na koji se odnose.

U spisu se trajno dr‘e samo one dostavnice koje imaju trajniprocesni zna~aj.

Sudac odlu~uje koje }e dostavnice otkloniti iz spisa.Dostavnica koja slu‘i kao dokaz o uru~enju odluke ili drugih

pismena vezanih za rok, lijepi se uz izvornik odluke na koju se odnosi.

10. Predaja pismena u rad putem interne knjige

^lanak 66.

Djelatnik pisarnice predaje pismena u rad sucu odnosnodrugom djelatniku suda putom interne dostavne knjige (obrazacbroj 2) ukoliko se slu‘ena radnja ne treba da izvr{i u pisarnici.Predmeti hitne prirode predaju se odmah u rad.

Predaja predmeta i vra}anje predmeta pisarnice evidentirase u upisniku obi~nom olovkom u rubrici “primjedba”.

Zahtjev za izuze}e suca, predaje se predsjedniku suda odmahpo prijemu.

VII. DOSTAVLJANJE I OTPREMANJE PISMENA

1. Dostavljanje pismena

^lanak 67.

Dostavljanje odluka suda i drugih pismena vr{i se na na~inpropisan odredbama ~lanka 130. do 137. Zakona o prekr{ajima.

Ako je za sudsku odluku ili drugo pismeno koje se dostavljapotreban dokaz o prijemu, dostavljanje se vr{i uz povratnicu -dostavnicu.

^lanak 68.

Pismeno koje se otprema preko po{tanske slu‘be mo‘e seotpremiti kao “obi~no”, “preporu~eno” i na “po{tanski pregradak”.

Pismeno koje se otprema preko po{tanske slu‘be upisuje seu dostavnu knjigu za po{tu (obrazac broj 3).

Dostavna knjiga za po{tu slu‘i kao dokaz o izvr{enoj otpremipismena.

^lanak 69.

Dostavljanje pismena mo‘e se vr{iti i neposredno putomdostavne knjige za mjesto (obrazac broj 4).

Dostavljanje pismena vr{i se u omotima i u dostavnoj knjizise potvr|uje prijem pismena. Neuru~ena pismena vra}aju sepisarnici uz naznaku razloga zbog kojih dostava nije izvr{ena.

Dostava pismena mo‘e se vr{iti neposredno strankama i usudu. Takva dostava se vr{i, po pravilu, bez omota i prijem sepotvr|uje na dostavnici.

Punomo}niku se dostava mo‘e izvr{iti neposredno samo akoje punomo} ulo‘ena u spisu.

2. Otpremanje pismena

^lanak 70.

Pismena preuzeta za otpremanje moraju, po pravilu, bitiotpremljena istog dana. Pismena hitne prirode otpremaju se bezodlaganja istog dana.

Na izvorniku pismena u odgovaraju}oj rubrici {tambiljaprepisa i otpreme, djelatnik koji vr{i otpremanje upisuje datumotpreme i stavlja svoj potpis.

VIII. RJE[AVANJE PREDMETA

1. Zakazivanje ro~i{ta

^lanak 71.

Predmeti u kojima je odre|eno ro~i{te ili rok, dr‘e se u za toodre|enom rokovniku u pisarnici ili kod suca.

Ako se predmet izuzima radi privremene uporabe prije istekaodre|enog roka, u rokovnik se stavlja na mjesto predmeta zabilje{keo tomu gdje se predmet nalazi.

Predmeti iz rokovnika ako se nalaze u pisarnici predaju sesucu u rad, po pravilu, na jedan dan ranije nego {to je odre|en rok.

2. Rje{avanje predmeta

^lanak 72.

Primljeno pismeno odnosno primljeni predmet sudacpregleda, svrstava i prema va‘nosti i hitnosti utvr|uje kojim }e seredom uzeti u rad.

Sudac je obvezan da bez odlaganja uzme u rad predmetekoji su zakonom ili drugim propisom ozna~eni kao hitni, kad sepostupak vodi protiv privedene ili zadr‘ane osobe, stranogdr‘avljanina koji privremeno boravi u na{oj zemlji, dr‘avljaninaBiH koji se nalazi na privremenom radu u inozemstvu, predmete ukojima prijeti opasnost da }e dokazi biti uni{teni kao i predmetekoji su od posebnog zna~aja s obzirom na vrstu prekr{aja.

^lanak 73.

Sudac odre|uje broj ro~i{ta tijekom jednog dana prematrajanju slu‘benih radnji, broju pozvanih osoba, vrsti i broju dokazakoje treba izvesti i slo‘enosti postupka tako da se vrijeme {toracionalnije iskoristi.

Za vi{e predmeta, osim predmeta koji su spojeni radisprovo|enja jedinstvenog postupka, ne mogu se odrediti ro~i{ta uisto vrijeme.

^lanak 74.

Predmete u kojima je odre|eno ro~i{te i predmete koji sustavljeni u rok, sudac upisuje u dnevnik za suce koji se vodi posustavu kalendara.

^lanak 75.

Kad sudac utvrdi da je potrebno da sprovede redovit postupaknaredbom odre|uje koje osobe treba pozvati, njihovu adresu, tedatum, dan, sat i mjesto odr‘avanja ro~i{ta.

3. Spajanje predmeta

^lanak 76.

Ako se vi{e predmeta spoji radi sprovo|enja jedinstvenogpostupka, predmet po kome je kasnije pokrenut postupak pripajase predmetu u kome je postupak pokrenut ranije i vodi pod brojemranijeg predmeta.

Na omotu ranijeg predmeta stavlja se poslovni broj predmetakoji je pripojen, a ako na omotu pripojenog predmeta postoji kakvaposebna oznaka, prenijet }e se na omot ranijeg predmeta.


Kada se jednom predmetu prila‘e drugi predmet samo radiuvida u taj drugi predmet, na omotu predmeta kome se drugipredmet prila‘e, ozna~ava se da mu je taj predmet prilo‘en. Taoznaka se precrtava kad prilo‘eni predmet bude izdvojen.

4. Razdvajanje predmeta

^lanak 77.

Ako se predmet prije dovr{etka postupka razdvaja radiodvojenog postupanja, u odvojeni predmet ula‘u se ovjereni prepisisvih pismena koja se na taj predmet odnose.

Za odvojeni predmet sa~init }e se novi popis spisa.Na omot odvojenog predmeta prenose se va‘ne zabilje{ke

koje se odnose na razdvojeni predmet, a na ranijem omotu tezabilje{ke se precrtavaju.

5. Postupak za obnavljanje predmeta

^lanak 78.

Ako se pojedini spisi ili dijelovi spisa izgube, o{tete ili uni{te,pokre}e se postupak za obnavljanje spisa.

Kad su u pitanju spisi po kojima je postupak u tijeku,postupak za obnavljanje spisa pokre}e predsjednik suda naredbompo slu‘benoj du‘nosti.

Kad su u pitanju spisi po kojima je postupak pravomo}nookon~an, postupak za obnavljanje spisa pokre}e se samo ako postojiopravdan interes. Naredbu o tomu donosi predsjednik suda poslu‘benoj du‘nosti ili na zahtjev okrivljenog, odnosno podnositeljazahtjeva za pokretanje prekr{ajnog postupka.

Ne}e se pokrenuti postupak za obnavljanje spisa ako je upitanju spis za koji je protekao rok do koga se po odredbama ovogPravilnika ~uvaju takvi spisi.

^lanak 79.

Obnavljanje spisa po kojima je postupak u tijeku vr{i sudackome je predmet bio dodijeljen u rad, a u ostalim slu~ajevima sudackoga odredi predsjednik suda.

Obnavljaju se samo oni dijelovi spisa koji su od bitnogzna~aja za postupak.

Obnavljanje se vr{i na temelju prepisa ostalih o{te}enih iliuni{tenih spisa kojima raspola‘u stranke ili sud, podataka izupisnika i pomo}nih knjiga, a po potrebi i na temelju suglasnostiizjava stranke, svjedoka, vje{taka, zastupnika i drugih osoba kojesu sudjelovale u postupku.

Kad o pojedinim radnjama nema podataka, a izjave navedenihosoba nisu suglasne, te radnje }e se ponoviti ukoliko nije donesenaprvostupna odluka.

Stranke se obavje{tavaju o nestanku ili o{te}enju samo onihspisa po kojima je postupak u tijeku, ujedno se pozivaju da podnesuprepise svih podnesaka, zapisnika, sudskih odluka i drugih pismenakojima raspola‘u.

^lanak 80.

Zahtjev za obnavljanje spisa po kojima je postupak u tijekuzavodi se u isti upisnik u kome je zaveden predmetni spis.

Zahtjev za obnavljanje spisa po kome je postupakpravomo}no okon~an, zavodi se u upisnik, a nakon obnove spisaisti se zavodi u odgovaraju}i upisnik pod novim rednim brojem.

Na omotu spisa u svim slu~ajevima se stavlja oznaka “Obno-vljen spis”.

6. Oblik, rje{enja i na~in pisanja i potpisivanja

^lanak 81.

Izlaganje u pismeno izra|enoj odluci mora da bude jasno irazumljivo. Treba se pridr‘avati zakonske terminologije, aupotrijebljeni izrazi treba da odgovaraju ugledu suda i da nevrije|aju ni~ije dostojanstvo.

Sudske odluke pi{u se poluproredom i ne mogu se pisati saobje strane polutabaka ako je papir takvog kvaliteta da otisak slovana jednoj strani ~ine ne~itak tekst na drugoj strani polutabaka.

Vremensko trajanje kazne, iznos nov~ane kazne, iznos tro{-kova prekr{ajnog postupka i drugi nov~ani iznosi ozna~avaju se uizreci rje{enja o prekr{aju brojem i slovima.

U izreci i obrazlo‘enju rje{enja o prekr{aju stranke trebauvijek ozna~avati njihovim imenom i prezimenom, a ne po redunjihovog nabrajanja (npr. prvookrivljeni, tre}eokrivljeni i sl.).

U tekstu odluke mogu se upotrebljavati skra}enice, ali samoako su op}eusvojene i razumljive i ne daju povoda sumnji o njiho-vom pravom zna~enju.

Nazive propisa koji se navode u tekstu odluke treba navestinjihovim punim nazivom, brojem i godinom slu‘benog glasila ukome su objavljeni.

^lanak 82.

Sva pismena uprave suda potpisuje predsjednik suda ili sudijakoji ga zamjenjuje.

Pismena u prekr{ajnom postupku kojim sudovi saobra}aju sastrankama i ostalim sudionicima u postupku dr‘avnim organima,poduze}ima i drugim pravnim osobama (molbe, dopisi i dr.) morajuimati u gornjem lijevom uglu naziv suda, mjesto, sjedi{te, broj i datum.

Dopise koji se odnose na predmet u radu potpisuje sudac.U slu~aju trajne sprije~enosti ili zbog drugih iznimnih

okolnosti usljed kojih ne postoji mogu}nost da predsjednik vije}aodnosno sudac potpi{e odluku, odluku }e potpisati umjestopredsjednika vije}a jedan ~lan vije}a, a umjesto suca, zamjeniksuca ili drugi sudac kojeg odredi predsjednik suda.

Na isti na~in postupit }e se i u slu~aju ako donesena odlukanije izra|ena.

^lanak 83.

Rje{enje o prekr{aju kao i zapisnik pi{e se na cijeloj polovinitabaka. Ostala pismena mogu se pisati i na ~etvrtini tabaka.

^lanak 84.

Zamolnice, nalozi strankama za postupanje u odre|enomroku i dr. pi{u se u dva primjerka, od kojih jedan ostaje u predmetu.

Prepisi odluka izra|uju se u dovoljnom broju primjeraka,odnosno prema naredbi za dostavljanje.

Kad se prepisuje odluka protiv koje se mo‘e izjaviti pravnilijek, treba primjerak prepisa odluke osigurati za sud koji }e opravnom lijeku odlu~ivati.

Prepisi moraju biti ~itki i uredni.Poslije izvr{enog prepisa i sravnjavanja daktilograf je du‘an

da u kopijama ispravi grje{ke u~injene prilikom prepisa. Na izvornikupismena daktilograf je du‘an da stavi {tambilj prepisa i otpreme.

7. Dostavljanje odluka suda

^lanak 85.

Sve odluke o ishodu prekr{ajnog postupka kako prvostupnogtako i drugostupnog suda moraju se dostaviti okrivljenom i


podnositelju zahtjeva za pokretanje prekr{ajnog postupka, a natra‘enje i o{te}enom.

Rje{enje koje je postalo pravomo}no mora se dostaviti sklauzulom pravomo}nosti i organu koji po slu‘benoj du‘nosti vodievidenciju o prekr{ajnom ka‘njavaju fizi~kih ili pravnih osoba.

IX. POSTUPANJE PO PRAVNIM LIJEKOVIMA

1. Izvje{}e o izjavljenom pravnom lijeku

^lanak 86.

Predmet u kojem je protiv rje{enja o prekr{aju izjavljen pravnilijek dostavlja se nadle‘nom sudu sa izvje{}em o izjavljenompravnom lijeku (obrazac 5).

^lanak 87.

Prije nego {to se predmet otpremi nadle‘nom sudu radiodlu~ivanja o pravnom lijeku, djelatnik suda koji je pripremio nacrtizvje{}a iz prethodnog ~lanka, du‘an je da provjeri da li su upredmetu prilo‘ene odgovaraju}e dostavnice i potreban broj prepisaodluka povodom kojih je pravni lijek izjavljen, kao i da li su spisipredmeta sre|eni.

Kantonalni sud za prekr{aje kome je dostavljen nesre|en spis,mo‘e ga vratiti op}inskom sudu da ga prethodno sredi.

Ako Kantonalni sud za prekr{aje tako ne postupi, izvijestit}e predsjednika op}inskog suda da je spis dostavljen nesre|en.

^lanak 88.

Po prijemu predmeta kod Kantonalnog suda za prekr{ajeosniva se novi predmet pod oznakom odgovaraju}eg upisnika togsuda.

2. Postupanje sa predmetom koji je vra}en odKantonalnog suda za prekr{aje

^lanak 89.

Kantonalni sud za prekr{aje vra}a predmet op}inskom sudus potrebnim brojem primjeraka svoje odluke za stranke i za sud.

Op}inski sud je du‘an da strankama bez odlaganja dostaviodluke Kantonalnog suda za prekr{aje.

U predmetu Kantonalnog suda za prekr{aje ostaje prvostupnorje{enje, izvornik odluke sa zapisnikom o vije}anju i glasovanju,kao i druga pismena koja se odnose isklju~ivo na postupak predtim sudom.

^lanak 90.

Kad su izjavljeni izvanredni pravni lijekovi: zahtjev za sudskuza{titu i zahtjev za za{titu zakonitosti op}inski sud je du‘an sre|enspis na tra‘enje Kantonalnog suda za prekr{aje dostaviti bezodlaganja.

X. ARHIVA

1. Postupak stavljanja predmeta u arhivu

^lanak 91.

Pravomo}nim rje{enjem predmet se stavlja u arhivu ponaredbi suca.

Prije stavljanja predmeta u arhivu treba provjeriti da li jepredmet sre|en, da li se u predmetu nalaze pismena koja bi trebalo

izdvojiti ili vratiti strankama, organu ili organizaciji, te da li jepredmet kona~no zavr{en.

Predmet u kojem je doneseno rje{enje o ka‘njavanju mo‘ese staviti u arhivu, kad se utvrdi da je ka‘njeni platio nov~anukaznu, odnosno nastupio na izdr‘avanje kazne zatvora.

Ako je rje{enje o prekr{aju ustupljeno na izvr{enje mjesnomnadle‘nom sudu, predmet }e se staviti u arhivu kao zavr{en.

Ako je rje{enjem o prekr{aju izre~ena za{titna mjera, predmetse mo‘e staviti u arhivu kad sudac ili drugi ovla{teni djelatniksuda utvrdi da je za{titna mjera izvr{ena odnosno da je nadle‘niorgan za izvr{enje za{titne mjere primio rje{enje o prekr{aju ucilju izvr{enja te mjere.

Na na~in iz prethodnog stavka postupit }e se i sa predmetimau kojima je donesena odluka o pla}anju tro{kova prekr{ajnogpostupka.

2. Uzimanje predmeta iz arhive

^lanak 92.

Predmet iz arhive mo‘e se izdati samo na pismeno tra‘enjesuca ili drugog ovla{tenog djelatnika suda. Na mjestu gdje senalazio izdati predmet stavlja se pismeno kojim se tra‘i izdavanjepredmeta.

Djelatnik koji rukuje arhivom najmanje jedanput mjese~noprovjerava da li su izdati predmeti vra}eni u predvi|enom roku,pa ako utvrdi da nisu, poduze}e mjere da se predmeti vrate.

O izdatim predmetima, iz arhive vodi se poseban popis.Predmeti stavljeni u arhivu sre|uju se po vrsti (prekr{ajnih,

izvr{nih, zamolnice, pravna pouka) i po rednim brojevima oznakaspisa pojedinih upisnika, ula‘u u posebne fascikle na kojima sestavlja skra}ena oznaka i godina predmeta kao i brojevi predmetakoji su u fasciklu ulo‘eni.

3. Rok ~uvanje predmeta, upisnika i drugih knjiga

^lanak 93.

^uvanje, odabiranje i izdvajanje predmeta, upisnika, imenikai drugih pomo}nih knjiga stavljenih u arhivu, vr{i se po odredbamaPravilnika o uvjetima i rokovima ~uvanja registraturskog materijalaarhivske gra|e, kao i odabiranja arhivske gra|e i registraturskogmaterijala i Uputstva o na~inu primopredaje arhivske gra|e izme|uimalaca arhivske gra|e i nadle‘nog arhiva.

^lanak 94.

Trajno se ~uvaju i ne izdvajaju radi predaje arhivu predmetikoji su zbog svoje sadr‘ine od historijskog ili politi~kog zna~aja, kaoi predmeti sudske uprave koji su od va‘nosti za op}u ili mjesnu historiju.

^lanak 95.

Iz arhive se izdvajaju ukoliko se trajno ne ~uvaju, slijede}i predmeti:1. predmeti u kojima je odba~en zahtjev za pokretanje

prekr{ajnog postupka ili je prekr{ajni postupak obustavljen - poslijedvije godine,

2. predmeti u kojima je izre~ena nov~ana kazna - poslije trigodine,

3. predmeti u kojima je izre~ena kazna zatvora, kao i predmetiu kojima je uz kaznu ili samostalno izre~ena za{titna mjera - poslije~etiri godine,

4. svi ostali predmeti - poslije pet godina.Na omotu spisa stavlja se otisak {tambilj “arhivska gra|a”,

crvene boje kao znak da se radi o arhivskoj gra|i u kome se upisujerok ~uvanja predmeta u arhivu.


^lanak 96.

Upisnici, knjige zapisnika o vije}anju i imenici ~uvaju se zavrijeme dok se ~uvaju predmeti na koji se odnose.

Nov~ane knjige sa dokazanim ispravama ~uvaju se desetgodina poslije zadnjeg godi{njeg zaklju~ivanja.

XI. PEÂTI, [TAMBILJI I OBRASCI

^lanak 97.

Sva pismena (dopisi, pozivi, rje{enja i sl.) prilikom otpremeiz suda moraju imati pe~at suda.

ûvanje i uporaba pe~ata vr{i se po posebnim propisima.

^lanak 98.

Za pojedine radnje i evidencije sud upotrebljava obrasce i{tambilje koji su propisani ovim Pravilnikom.

Sud mo‘e upotrebljavati i druge obrasce za pojedine slu‘beneradnje koje se ~esto ponavljaju, kao {to su uobi~ajeni dopisi,izvje{}a i sli~na pismena kojima se od drugih organa tra‘e ilidostavljaju podaci.

Za pojedine kratke i ~este zabilje{ke, oznake, naredbe i sli~no,mogu se upotrebljavati odgovaraju}i {tambilji.

Pored {tambilja koji su propisani ovim Pravilnikom sud mo‘eupotrebljavati i druge {tambilje, ako se njihovom uporabomolak{ava poslovanje.

^lanak 99.

Sud obvezno upotrebljava slijede}e {tambilje:1. prijemni {tambilj ({tambilj broj 1),2. {tambilj za oznaku hitnosti postupka ({tambilj broj 2),3. {tambilj prepisa i otpreme ({tambilj broj 3),4. {tambilj za ovjeru to~nosti prepisa ({tambilj broj 4),5. {tambilj o pravomo}nosti i izvr{nosti rje{enja ({tambilj

broj 5)6. {tambilj arhivska gra|a ({tambilj broj 6)

XII. UPISNICI I POMO]NE KNJIGE

1. Na~in vo|enja upisnika i drugih knjiga

^lanak 100.

Sud vodi upisnike i pomo}ne knjige propisane ovim Pravilni-kom, a po potrebi mo‘e voditi i druge pomo}ne knjige.

^lanak 101.

Upisnici i pomo}ne knjige vode se tako da se iz njih u svakodoba mo‘e utvrditi u kojem je stadiju postupak po odre|enompredmetu gdje se predmet nalazi.

Upisnici se moraju voditi uredno i a‘urno tako da moguposlu‘iti i kao osnova za izradu statisti~kih izvje{}a.

Upisni~ar je ovla{ten i du‘an da sucu ili drugom djelatnikukoji radi na rje{avanju predmeta, skrene pa‘nju na o~iglednegrje{ke u zapisnicima ili izvornicima sudskih odluka, na neurednostprepisa ili kakvog drugog pisma, na o~igledne grje{ke u odre|ivanjurokova, na nedostajanju dijelova spisa i na druge sli~ne nedostatkekoje zapazi u radu s predmetima.

Upisnici i pomo}ne knjige izvan radnog vremena dr‘e se uzaklju~anim ormarima.

^lanak 102.

Upisnik se sastoji od potrebnog broja tabaka koji su povezaniu knjigu sa tvrdim koricama. Na koricama knjige ispisuje se nazivupisnika i godina za koju se upisnik vodi.

Sud za prekr{aje sa manjim obimom poslova mo‘e koristitiistu knjigu upisnika za vi{e godina. Na sredini prve strane lista kojimpo~inje nova godina ispisuje se godina za koju se vodi upisnik.

Shodno odredbama prethodnih stavaka ustrojavaju se imenicii druge pomo}ne knjige.

2. Upisnici op}inskog suda

^lanak 103.

Op}inski sud vodi upisnike:1. upisnik predmeta o prekr{ajima “P” (obrazac broj 6),2. upisnik za razne stvari “R” (obrazac broj 7),3. upisnik uprave suda “SU” (obrazac broj 8),4. upisnik predmeta o izvr{enju prekr{ajnih sankcija “IPS”

(obrazac broj 9),5. upisnik oduzetih predmeta “OP” (obrazac broj 10),6. upisnik za povjerljivu po{tu “Pov” (obrazac broj 11),7. upisnik za strogo povjerljivu po{tu “Str. pov” (obrazac broj 12).Iznimno, sud kod kojeg je godi{nji priliv predmeta ve}i od

2.000 mo‘e voditi upisnik predmeta o prekr{ajima “P” po oblastimaprekr{aja i to za:

- javni red i mir - “P-1”,- sigurnost prometa na putovima - “P-II”,- ostalo “P-III”.

3. Upisnici Kantonalnog suda za prekr{aje

^lanak 104.

Kantonalni sud za prekr{aje vodi upisnike:1. upisnik za drugostupno rje{enje “P@” (obrazac broj 13),2. upisnik zahtjeva za sudsku za{titu i zahtjeva za za{titu

zakonitosti “PSZ” (obrazac broj 15),3. upisnik za razne stvari “R” (obrazac broj 7),4. upisnik uprave suda “Su” (obrazac broj 8),5. upisnik za predmete sukoba nadle‘nosti “SN” (obrazac

broj 14),6. upisnik za povjerljivu po{tu “Pov” (obrazac broj 11),7. upisnik za strogo povjerljivu po{tu “Str. pov” (obrazac broj 12).Upisnik za drugostupno rje{enje “P@”, Kantonalni sud za

prekr{aje moè voditi po oblastima prekr{aje i to:- javni red i mir - “P@-I”,- sigurnost prometa na putovima “P@-II”,- ostalo “P@-III”.

^lanak 105.

U upisnik predmeta o prekr{ajima “P” upisuje se pismenokojima se zahtijeva pokretanje prekr{ajnog postupka.

U upisnik za razne stvari “R” upisuju se pismena koja seupisuju u drugi upisnik, kao: zamolnice drugih organa za ispitivanjeokrivljenog ili saslu{anja svjedoka, vje{taka i sli~no.

U upisnik uprave suda “Su” upisuju se pismena koja se odnosena poslove uprave (zahtjevi za izuze}e suca, pritu`be na rad suda,izvje{}a, pojedina~ni akti o pravima djelatnika, raspisi, nabavke i sl.).

U upisnik predmeta o izvr{enju prekr{ajnih sankcija “IPS”upisuje se pismeno istog suda kojim se traì izvr{enje kazne iza{titnih mjera izre~enih u prekr{ajnom postupku kao i tro{koviprekr{ajnog postupka ako ka`njena osoba nije bez pozivanja platilaizre~enu nov~anu kaznu ili tro{kove postupka, zahtjevi za izvr{enje


drugog suda kao i odluke drugih organa za sprovo|enje prekr{ajnogpostupka.

U upisnik za drugostupno rje{enje “P@” upisuju se “P” predmetiu kojima Kantonalni sud za prekr{aje rje{ava u drugom stupnju.

U upisnik zahtjeva za sudsku za{titu i zahtjeva za za{tituzakonitosti “PSZ2” upisuju se predmeti u kojima je izjavljen jedanili drugih izvanredni pravni lijek.

U upisnik “OP” upisuju se predmeti koji su privremenooduzeti, a slu`e kao dokaz u prekr{ajnom postupku.

U upisnik “SN2” upisuju se predmeti sukoba nadle`nostiizme|u op}inskih sudova za prekr{aje.

U upisnik “Pov.” i “Str. pov”, upisuju se pismena ozna~enakao povjerljiva i strogo povjerljiva.

4. Imenici

^lanak 106.

Sud vodi imenik za upisnik “P”, “IPS” i “P@”.Imenik se vodi po abecednom ili azbu~nom redu.Kad se predmet upi{e u odgovaraju}i upisnik istodobno se

izvr{i njegovo upisivanje i u imenik.U imenik se upisuje i ime i prezime okrivljenog, odnosno

‘alitelja i broj upisnika.Sud mo‘e voditi imenik i za druge upisnike.

5. Postupak sa pogre{no upisanim pismenima

^lanak 107.

Pojedini upisi ne mogu se brisati niti na drugi na~in poni{titi.Ako je pismeno pogre{no upisano u upisnik, upis se precrtava

crvenom olovkom - vodoravnom crtom, a u rubrici “primjedba”stavlja se oznaka “pogre{an upis”.

Pismeno koje se upisuje iza pogre{no upisanog pismena,dobija slijede}i redni broj. Poni{teni upisi pri zaklju~ivanju upisnikaodbijaju se od posljednjeg rednog broja.

Ostali pogre{ni upisi u upisnicima i pomo}nim knjigamaprecrtavaju se tankom vodoravnom crtom tako da precrtani tekstostane ~itak, a unosi se to~an upis.

6. Oznaka rije{enih predmeta

^lanak 108.

Kad je predmet rije{en ispred rednog broja upisnika stavljase znak rje{enja “L” (npr. L 13).

Predmet se ozna~ava kao rije{en:- kad je rje{enje doneseno u redovitom postupku - otpremom

rje{enja,- kad je rje{enje doneseno u skra}enom postupku - protekom

roka za ulaganje prigovora (kada je rje{enje postalo pravomo}no),- u drugostupnom postupku - otpremom predmeta sa drugo-

stupnim rje{enjem,- kad je zahtijevano izvr{enje rje{enja o izre~enoj kazni,

za{titnoj mjeri ili tro{kovima postupka,- kad je poduzeta posljednja radnja za izvr{enje svih odluka

iz rje{enja.Ostali predmeti ozna~avaju se kao rije{eni kada se po pismenu

postupi, ako sudac druk~ije ne odredi.

^lanak 109.

Kad je vi{e predmeta spojeno radi sprovo|enja jedinstvenogpostupka predmet koji je spojen ozna~ava se rije{enim kada seokon~a postupak u predmetu sa kojim je spojen.

^lanak 110.

Kad se odlu~i da se u predmetu izdvoji postupak protiv nekihosoba, razdvajanje predmeta izvr{it }e se u upisniku na taj na~in{to }e se prepisati pismena koja se odnose na izdvojene osobeuvesti kao nov predmet. U koloni upisnika “primjedbe” kod novogpredmeta stavlja se zabilje{ka mastilom “izdvojeno iz predmetabroj... (npr. P-137/99.)”.

Ova zabilje{ka stavlja se i u popis ispisa u koloni “primjedba”.

7. Ponovno zavo|enje predmeta

^lanak 111.

Kad je prvostupno rje{enje o prekr{aju u cjelini ili djelomi~noukinuto ili kad je doneseno rje{enje kojim se dozvoljavaponavljanje postupka, osniva se novi predmet i upisuje u upisniksa novim rednim brojem. U koloni “primjedba” ranijeg i novogpredmeta stavlja se zabilje{ka “veza s brojem... (npr. veza s brojem70/99.)”.

8. Zaklju~ivanje upisnika i pomo}nih knjiga

^lanak 112.

Upisnici i pomo}ne knjige zaklju~uju se s posljednjim danomu godini. Zaklju~ivanje se vr{i tako {to se iza posljednjeg upisastavlja zabilje{ka: redni broj posljednjeg upisa, broj pogrje{nihupisa, broj rije{enih predmeta, broj predmeta koji nisu rije{eni dodana zaklju~enja upisnika odnosno pomo}ne knjige i datumzaklju~enja upisnika. Ovu zabilje{ku potpisuje djelatnik suda kojivodi upisnik odnosno pomo}nu knjigu i predsjednik suda.

Ispod zabilje{ke iz prethodnog stavka upisuju se redni brojevinerije{enih predmeta.

^lanak 113.

Predmeti koji su na kraju teku}e godine ostali nerije{enihupisuju se i u upisnik naredne godine tako {to se na prvoj straniupisnika, upi{u samo redni brojevi tih predmeta. Svi upisi koji seodnose na te predmete vr{e se u ranijem upisniku.

Kad predmet bude rije{en, u ranijem upisniku stavlja se kododnosnog rednog broja znak da je predmet rije{en (“L”), a u popisunerije{enih predmeta precrtava se odgovaraju}i redni broj.

XIII. IZVR[ENJE NOV^ANE KAZNE

^lanak 114.

Pla}anje nov~ane kazne vr{i se putem uplatnice. Uplatnicupopunjava op}inski sud i dostavlja je sa rje{enjem ka‘njenoj osobiradi uplate nov~ane kazne.

Odrezak uplatnice (obavje{tenje sudu o uplati) prila‘e sespisima predmeta kao dokaz o izvr{enju rje{enja.

^lanak 115.

Ako ka‘njena osoba ne uplati nov~anu kaznu u rokuodre|enom u rje{enju o prekr{aju, pozvat }e se da nov~anu kaznuplati u odre|enom roku uz upozorenje o posljedicama nepla}anja.


Djelatnik koji je rasporedom poslova odre|en da vodi posloveizvr{enja prekr{ajnih sankcija du‘an je da po proteku roka zapla}anje nov~ane kazne obavijesti predsjednika suda ako nov~anakazna nije upla}ena radi dono{enja odgovaraju}e odluke.

Na na~in propisan u prethodnim stavcima postupit }e se ikad je u pitanju naplata tro{kova prekr{ajnog postupka, odnosnoizvr{enje mjere oduzimanja imovinske koristi.

^lanak 116.

Kad je zatra‘eno da se nov~ana kazna naplati prinudnimputem (~lanak 29. stavak 5. Zakona o prekr{ajima) sud je du‘anda svaka tri mjeseca, ako nije primio obavijest da je nov~ana kaznaprinudno napla}ena, tra‘i od organa nadle‘nog za prinudnoizvr{enje obavijest o razlozima zbog kojih prinudno izvr{enje nijesprovedeno i da poduzima potrebne mjere da ne nastupi zastaraizvr{enja nov~ane kazne.

XIV. ÛVANJE ODUZETIH PREDMETA I DEPOZITA

1. Predmet i mjesto ~uvanja

^lanak 117.

Predmeti oduzeti u prekr{ajnom postupku ~uvaju se u sudu ito u kasi odnosno na drugom odre|enom mjestu.

Ako se radi o predmetu ili robi koja je podlo‘na kvarenju,predat }e se poduze}u i drugoj pravnoj osobi koja se bavi prometomili preradom takove vrste robe odnosno predmeta.

Ako predmet zbog svojih specifi~nih svojstava ili obimnostinije pogodan za ~uvanje kod suda, odredit }e se da se takovi predmeti~uvaju kod pravne ili fizi~ke osobe odnosno drugog organa.

Predmeti se ~uvaju odvojeno, a na svakom predmetu morabiti napisan redni broj iz upisnika “P” i upisnika “OP” koji seodnose na taj predmet i otisnut pe~at suda.

Ako je pravomo}nim rje{enjem odlu~eno da se oduzetipredmeti moraju uni{titi, prodati ili predati poduze}u, drugojpravnoj osobi, odnosno organu sudac mora bez odlaganja poduzetisve potrebne mjere da se odluka sprovede.

Postupak uni{tenja predmeta, sprovodi komisija od tri ~lanakoju imenuje predsjednik op}inskog suda.

O uni{tenju predmeta vodi se zapisnik koji se prila‘e u spispredmeta.

2. ûvanje pologa

^lanak 118.

Gotovina i vrijednosti koji su dostavljeni uz zahtjev zapokretanje prekr{ajnog postupka ~uvaju se u blagajni suda ili nara~unu suda, ili u sefu u banci do pravomo}nosti rje{enja oprekr{aju.

3. Dragocjenosti i strana valuta

^lanak 119.

Ako su uz predmet dostavljene dragocjenosti, predsjedniksuda odre|uje komisiju od tri ~lana koja je du‘na pobli‘e i to~nopopisati primljene predmete po komadima, kakvo}i, koli~ini, te‘ini,obliku i sl. Tako da se isklju~i svaka mogu}nost zamjene.

Zapisnik o popisu sastavlja se u dva primjerka od kojih sejedan ula‘e u odgovaraju}i spis, a drugi u omot sa popisanimvrijednostima.

Zapisnik sadr‘i i broj upisnika “P” i upisnika “OP” koji seodnosi na taj predmet.

Ako je predmet pologa strana valuta, u popisu se navodi nazivdr‘ave u kojoj valuta vrijedi kao zakonsko sredstvo pla}anja,nominalna vrijednost na koju nov~anica glasi, naziv izdavatelja,serija i broj i eventualno drugi podaci.

Vrijednost strane valute navodi se prema kursnoj vrijednostina dan preuzimanja.

XV. UPORABA RAÛNARA

^lanak 120.

U sudovima se mogu voditi upisnici i pomo}ne knjige putomra~unara.

Na na~in iz prethodnog stavka mogu se voditi i drugeevidencije propisane ovim Pravilnikom.

^lanak 121.

Upisnici, pomo}ne knjige i druge evidencije koje se vodeputom ra~unara moraju odgovarati sadr‘ini i na~inu vo|enjapropisanim ovim Pravilnikom.

^lanak 122.

Zaklju~ivanje upisnika, pomo}nih knjiga i evidencija kojese vode putom ra~unara vr{i se tako {to }e se za odgovaraju}iupisnik, pomo}nu knjigu i evidenciju sa~initi akt u kojem }e seutvrditi koliko svesaka sa~injava taj upisnik, a zatim u tom aktuposebna zabilje{ka o zaklju~enju upisnika koji potpisuje i ovjeravapredsjednik suda i djelatnik koji vodi upisnik.

XVI. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lanak 123.

Obrasci i {tambilji sa uputstvom za njihovu primjenupropisani ovim Pravilnikom od{tampani su uz ovaj Pravilnik i ~inenjegov sastavni dio.

^lanak 124.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje da va‘iPravilnik o unutarnjem poslovanju sudova za prekr{aje (“Slu‘benilist SRBiH”, broj: 37/91.).

^lanak 125.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu 8 dana od dana objavljivanjau “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.





Rje{enje postalo pravomo}no glede okrivljenog

Ime iprezimeodnosno

nazivpravne osobe

Sudac za prekr{aje

NAPOMENA: [tampa se na unutarnjim stranama omota.[irina kolona: kolona broj 1-20 mm,kolona broj 2-100 mm, kolona broj 3-30 mmi kolona broj 4-40 mm.

a) skra}eni

b) redoviti


5) Izvje{}e o izjavljenom pravnom lijeku(obrazac broj 5 - ~lan 85. Pravilnika)

III. @alba je izjavljena protiv rje{enjaovog suda za prekr{aje od _________koje je ‘alitelj:

Sudac za prekr{aje

Internu dostavnu knjigu vodi prijemna kancelarija - pisarnica za svako vije}e, suca za prekr{aje ili drugog djelatnika posebno.

U ovu knjigu upisuju se pismena koja se neposredno dostavljaju u mjestu suda za prekr{aje, ako se dostavljanje ne vr{i uz povratnicu -dostavnicu.

Primatelj

Sva pismena koja se otpremaju preko po{tanske slu‘be upisuju se pojedina~no u ovu knjigu.

I.

II.

IV. Povodom `albe ovaj sud za prekr{ajeje izjavio slijede}e:

SLU@B

ENE N

OVIN

E TUZLA

NSKO

G K

AN

TON

AB



Podnositeljzahtjeva

(nazivorgana, br.

aktatog organa,

imei prezimeo{te{.)

Ime iprezimefizi~keosobe- nazivpravneosobe

Odg

ovor

na o

soba

Prekr{aj(~lanak,stavak,to~ka ipropis)

Prav

na o

soba

Za{t

itna

mje

ra (k

oja

i vrij

eme

traja

nja)

6) Upisnik predmeta o prekr{ajima (obrazac broj 6 - ~lan 103. to~ka 1. Pravilnika ({tampati kao knjigu)

SLU@B

ENE N

OVIN

E TUZLA

NSKO

G K

AN

TON

AB



Naputak o na~inu popunjavanja upisnika (obrazac broj 6)U koloni br. 1. upisuje se redni broj zahtjeva za pokretanje prekr{ajnog postupka i datum prijema. Kad je zahtjev za pokretanje prekr{ajnog postupka podnesen protiv vi{e osoba zbog jednog

ili zbog vi{e prekr{aja ili protiv jedne osobe zbog vi{e prekr{aja, zahtjev se uvodi pod jednim rednim brojem, s tim {to }e se u koloni br. 3. upisati podaci za sve okrivljene, a ispred podatakaoznake arapskih brojeva, a ako je vi{e okrivljenih u~inilo vi{e prekr{aja, u kolonu br. 8 upisuju se svi prekr{aji. Potpuniji i precizniji podaci u ovu kolonu unose se iz rje{enja o prekr{aju prilikomnjegove otpreme. U koloni br. 9 upisuje se odgovaraju}i klasifikacioni znak - {ifra. U koloni br. 13 kada je postupak obustavljen pored datuma donesenog rje{enja, treba upisati zakonski razlogobustave postupka (npr. djelo nije prekr{aj, nema dokaza). Kolone br. 4-7, 23, 30, 32, 42, 43, 45, popunjavaju se upisivanjem znaka “x” zavisno od svojstva osoba odnosno na~ina rje{avanjapredmeta (tako npr. ako je okrivljeni strani dràvljanin Italije - ime i prezime okrivljenog upisat }e se u koloni 3, a u koloni br. 6 upisat }e se znak “x”). U koloni br. 16 i 24 treba upisati iznosnov~ane kazne, iznos tro{kova odnosno vremensko trajanje kazne zatvora. U koloni br. 19 upisuje se prigovor koji je izjavljen. U tom slu~aju predmet se ne upisuje pod novi broj nego sepopunjavaju odgovaraju}e kolone za redovit postupak. U kolone br. 31 i 44 treba upisati u ~emu je preina~eno rje{enje (npr. smanjena nov~ana kazna na 100 KM). U kolonu br. 33 treba upisatikoji je sud o àlbi odlu~io s obzirom da i prvostupni sud po prijemu àlbe moè svoje rje{enje izmijeniti u smislu ~l. 224. to~. 5. Zakona o prekr{ajima. U kolonu br. 35 upisuje se datumdostavljanja rje{enja na izvr{enje, kada ka`njena osoba nije samo platila nov~anu kaznu ili tro{kove postupka. U kolone br. 10, 12, 14, 18-20, 25, 28, 29, 34, 35-41, upisuje se datum zavisno odna~ina odlu~ivanja. U koloni br. 46 olovkom se upisuju podaci o mjestu gdje se predmet nalazi da bi se mogao brzo i lako prona}i. U sudu za prekr{aje gdje ima vi{e sudaca moè se nazna~iti isudac kod koga se predmet nalazi na rje{avanju.

@alba(koje

i kadaizjavioàlbu)

Done

seno

rje{

enje

(dat

um)

Ko je

o `

albi

odl

u~io

Rje{

enje

pra

vom

o}no

(dat

um)

Prvostupno rje{enje


8) Upisnik sudske uprave - “SU” (obrazac broj 8 - ~lanak 103. to~ka 3. i ~lanak 104. to~ka 4. Pravilnika)

7) Upisnik za razne stvari “R” (obrazac broj 7 - ~lanak 103. to~ka 2. i ~lanak 104. to~. 3. Pravilnika)(Format: 210 x 297 mm - {tampati kao knjigu)

Organ - organizacija -fizi~ka osoba koja je uputila

akt - podnesak

Po{iljatelj akta - podneska(broj akta, naziv organizacije,ime i prezime fizi~ke osobe

SLU@B

ENE N

OVIN

E TUZLA

NSKO

G K

AN

TON

AB



9) Upisnik predmeta o izvr{enju prekr{ajnih sankcija “IPS” (obrazac br. 9 - ~lanak 103. to~. 4. Pravilnika) (Format 420-297 mm - {tampati kao knjigu)

Ime i prezime fizi~ke osobenaziv pravne osobe iadresa (ulica i broj)

Napomena uz obrazac broj 9:U ovaj upisnik upisuju se pismena-zahtjevi istog suda kojima se tra‘i izvr{enje kazne i za{titnih mjera izre~enih u prekr{ajnom postupku, kao i tro{kova prekr{ajnog postupka, ako ka‘njena

osoba nije bez pozivanja platila izre~enu nov~anu kaznu ili tro{kove postupka, kao i zahtjevi za izvr{enje drugih organa za sprovo|enje prekr{ajnog postupka. U kolonu 2 upisuje se naziv organa~ije rje{enje se izvr{ava. U kolonama 4 i 7 upisuje se datum izvr{enja i iznos kazne, odnosno tro{kova postupka. U koloni 5 upisuje se trajanje kazne zatvora, kao i datum po~etka izdr‘avanjakazne. U koloni 6 upisuje se vrsta za{tite mjere i datum njezinog izvr{enja, odnosno datum kad je organ nadle‘an za izvr{enje za{titne mjere primio rje{enje u cilju izvr{enja te mjere. U kolone8 i 10 upisuje se broj i datum rje{enja o zamjeni nov~ane kazne, odnosno rje{enja o zastari izvr{enja. Ova napomena {tampa se na prvoj unutarnjoj strani korica upisnika.

10) Upisnik oduzetih predmeta (obrazac broj 10 - ~lanak 103. to~ka 5. Pravilnika) (Format 297 x 210 mm presavijen na pola po du`noj strani - {tampati kao knjigu)


11) Upisnik za povjerljivo po{tu - “POV” (obrazac broj 11 - ~lanak 103. i ~lanak 104. to~ka 6. Pravilnika) (Format 210 x 97 mm -{tampati kao knjigu)

12) Upisnik za strogo povjerljivu po{tu - “STR. POV” (obrazac broj 12 - ~lanak 103. to~ka 7. i ~lanak 104. to~ka 7. Pravilnika) (Format 210 x 297 mm - {tampati kao knjigu)

Po{iljatelj akta - podneska (brojakta, naziv organizacije, ime i

prezime fizi~ke osobe)

Po{iljatelj akta - podneska (brojakta, naziv organizacije, ime i

prezime fizi~ke osobe)

SLU@B

ENE N

OVIN

E TUZLA

NSKO

G K

AN

TON

AB



Prvostupniorgan

(naziv organabroj i datum

rje{enja)

Okrivljeni(ime i

prezimefizi~ke osobe,naziv pravne

osobe)

Podnositelj`albe

Prekr{aj(~lanak,

stavak, to~ka,propis)

Zbog po-gre{no

utvr|enog~injeni~-

nog stanja

Zbog povredeodredaba

~lankast. ZOP

13) Upisnik za drugostepeno rje{avanje “P`” (obrazac broj 13 - ~lanak 104. to~. 1. Pravilnika)

Naputak o na~inu popunjavanja upisnika (obrazac broj 13)Ako je u istom predmetu izjavljeno vi{e ‘albi, sve ‘albe upisuju se pod jednim rednim brojem. U koloni 3 upisuje se ime i prezime, odnosno naziv svih okrivljenih s tim {to se ispred njihovih

podataka stavljaju oznake arapskih brojeva, a u koloni 4 ime i prezime, odnosno naziv ‘alitelja. Zavisno od na~ina rje{avanja ‘albe drugostupnom odlukom, u jednu od kolona 3 do 14 stavlja seznak “x”.


14) Upisnik za predmete sukoba nadle‘nosti - “SN” (obrazac broj 14 - ~lanak 104. to~ka 5. Pravilnika) (Format 210 x 297 mm - {tampati kao knjigu)

15) Upisnik zahtjeva za sudsku za{titu i zahtjeva za za{titu zakonitosti - “PSZ” (obrazac broj 15 - ~lanak 104. to~ka 2. Pravilnika)(Format: 250 x 300 mm - {tampati kao knjigu)

Napomena uz obrazac broj 15:U koloni 6, 7. i 9. zavisno od na~ina rje{avanja zahtjeva za sudsku za{titu i zahtjeva za za{titu zakonitosti, stavlja se znak “X”, u

koloni 8., upisuje se kratak sadr`aj odluke. Tako na primjer: ako je po zahtjevu za za{titu zakonitosti ka`njenog smanjena kazna zatvora,upisat }e se kazna zatvora smanjena na odre|eni broj dana.

Naziv op}inskog sudaza prekr{aje koji je

odbio nadle`nost (broj idatum akta)

Podnositelj zahtjeva(ime i prezime

ka`njenog, javnitu`ilac

Prvostupnisud (nazivsuda, broj i

datumrje{enja)

Prekr{aj(~lanak,

stavak, to~ka ipropis)

Preina~enorje{enje

Ukinutorje{enje


Predato po{tom preporu~eno dana

Radnik za prijem:

Na primljena pismena koja su sudu zaprekr{aje dostavljena preko po{tanskeslu‘be odnosno koje je stranka neposrednopodnijela stavlja se prijemni {tambilj.

[tambilj se, po pravilu, stavlja na prvojstrani u gornjem desnom uglu tabaka i naodgovara-ju}i na~in popunjava od straneovla{tenog djelatnika za prijem pismena.

Ako je podno{enje pismena vezano za rok,dan prijema u sudu odnosno dan predajepo{ti ozna~uje se i slovima.

[tambilj “Hitno” stavlja se napredmete koji su zakonom ili drugimpropisom ozna~eni kao hitni, kad sepostupak vodi protiv prive-dene ilizadr`ane osobe, stranog dr`avljanina kojiprivremeno boravi u na{oj zemlji, napredmete u kojima prijeti opasnost da }edo-kazi biti uni{teni, kao i na predmetekoji su od posebnog zna~aja s obzirom navrstu i karakter prekr{aja. Ovaj {tambiljstavlja se na prednjoj strani omotapredmeta.

Daktilografski {tambilj stavlja se na izvornikupismena koji se prepisuje, odnosno otprema, apopunjava ga - potpisuje djelatnik koji jeprepisivanje odnosno otpremanje izvr{io.

I.


4) [tambilj za ovjeru to~nosti prepisa ({tambilj broj 4)

Ovaj {tambilj stavlja se na prepise pismena (rje{enja i sl.) koje sedostavljaju stranci u prekr{ajnom postupku, i to na mjesto gdje naizvorniku stoji potpis suca za prekr{aje, odnosno predsjednika vije}a.

5) [tambilj o pravomo}nosti i izvr{nosti rje{enja ({tambilj broj 5)

Ovaj {tambilj stavlja se na izvornik rje{enja suda za prekr{aje kada rje{enjepostane pravomo}no, odnosno izvr{no, kao i na prepis rje{enja koje se dostavljaradi izvr{enja.

6) [tambilj arhivska gra|a ({tambilj broj 6)

Sudac za prekr{aje - predsjednik vije}a

Ta~nost prepisa potvr|uje

Ovla{teni djelatnik

Rje{enje glede okrivljenog

pravomo}no

Sudac za prekr{aje

SLU@B

ENE N

OVIN

E TUZLA

NSKO

G K

AN

TON

AB



SUDAC PRENES.IZ PRET.MJESEC

IZVJE[]E SASTAVILA: KOMPJUTORSKA OBRADA:

STANJE PREDMETA PO UPISNICIMA “P” I “R” ZA MJESEC ___________ 1_____. GODINE, PO SUCIMA

SLU@B

ENE N

OVIN

E TUZLA

NSKO

G K

AN

TON

AB



SUDAC PRENE[.IZ 1998.

TROMJESE^NO IZVJE[]E ZA 1999. GODINU, PO UPISNICIMA “P” I “R”, PO SUCIMA

IZVJE[]E SASTAVILA: KOMPJUTORSKA OBRADA: PREDSJEDNIK SUDA _______________

SLU@B

ENE N

OVIN

E TUZLA

NSKO

G K

AN

TON

AB



SUDAC PRENESIZ 1998.

KOMPJUTORSKA OBRADA:IZVJE[]E SASTAVILA

[ESTOMJESE^NO IZVJE[]E ZA 1999. GODINU, PO UPISNICIMA “P” I “R”, PO SUCIMA

UKUPNO:

SLU@B

ENE N

OVIN

E TUZLA

NSKO

G K

AN

TON

AB



SUDAC

IZVJE[]E SASTAVIO: KOMPJUTORSKA OBRADA:

STANJE PREDMETA PO UPISNICIMA “P” I “R” ZA PERIOD I - XII 19 _______ . GODINU, PO SUCIMA


335Na osnovu ~lana 7. stava 2. Zakona o polaganju ispita za

sudiju za prekr{aje (“Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, 13/99.),Kantonalni ministar pravde, donosi

PRAVILNIK

O PROGRAMU ISPITA ZA SUDIJU ZAPREKR[AJE U SUDOVIMA ZA PREKR[AJE

TUZLANSKOG KANTONA

^lan 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se program ispita za sudiju zaprekr{aje u sudovima za prekr{aje Tuzlanskog kantona, koji sadr‘ipredmete, gradivo, pravne izvore i literaturu za sve predmete izkojih diplomirani pravnici pola‘u ispite za sudiju za prekr{aje.

^lan 2.

Program ispita za sudiju za prekr{aje sadr‘i za predmete:

I. USTAVNI SISTEM

a) Gradivo

1. Ustavni sistem Bosne i Hercegovine

- Kontinuitet, dr‘avljanstvo, ljudska prava i osnovne slobode;- Nadle‘nost institucija Bosne i Hercegovine;- Nadle‘nost entiteta;- Parlamentarna skup{tina (Dom naroda, Prestavni~ki dom,

procedura, ovla{tenja);- Predsjedni{tvo (izbori trajanje mandata, procedura, ovla-

{tenja);- Vije}e ministara;- Stalni komitet;- Ustavni sud (sastav, procedura, jurisdikcija, odluke);- Centralna banka;- Finansije;- Op}e odredbe;- Izmjene i dopune Ustava (amandmanska procedura,

ljudska prava i osnovne slobode);- Sadr‘aj Aneksa I. (dodatni sporazumi o ljudskim pravima

koji }e se primjenjivati u Bosni i Hercegovini);- Aneks II. (Zajedni~ka prijelazna komisija, kontinuitet

pravnih propisa, pravni i administrativni postupci, dr‘avniorgani i ugovori).

b) Pravni izvori Ustav Bosne i Hercegovine (Dejtonski Ustav)

c) LiteraturaPo izboru kandidata.

2. Ustavni sistem Federacije Bosne i Hercegovine

3. Gradivo

- Uspostavljanje Federacije;- Ljudska prava i osnovne slobode;- Prva imenovanja i funkcije ombudsmena (nadle‘nosti i

ovla{}enja, izvje{taj i propisi ombudsmena);- Podjela nadle‘nosti izme|u federalne i kantonalne vlasti;- Struktura federalne vlasti (zakonodavna, izvr{na i sudska

vlast Federacije);

- Kantonalne vlasti (zakonodavna, izvr{na i sudska vlastkantona);

- Me|unarodni odnosi;- Amandmani na Ustav;- Usvajanje i stupanje na snagu Ustava i prijelazna rje{enja.

b) Pravni izvoriUstav Federacije Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine

Federacije BiH”, br. 1/94.);- Amandmani I-XXVI na Ustav Federacije Bosne i Herce-

govine (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 1/94. i 13/97).

d) LiteraturaPo izboru kandidata

3. Ustav Tuzlanskog kantona

a) Gradivo- Uspostavljanje Kantona, naziv i sjedi{te Kantona, teritorija

Kantona, slu‘bena obilje‘ja Kantona i odnos prema BiH i FederacijiBosne i Hercegovine;

- Utvr|ivanje i za{tita ljudskih prava i sloboda (Komisija zaljudska prava, saradnja sa ombudsmenom i me|unarodnimorganizacijama);

- Nadle‘nost Kantona (odre|ivanje nadle‘nosti, isklju~ivenadle‘nosti, zajedni~ke nadle‘nosti s Federacijom, vr{enjenadle‘nosti i preno{enje nadle‘nosti);

- Struktura vlasti u Kantonu (zakonodavna vlast, izvr{navlast i kantonalno sudstvo);

- Stru~na tijela (obrazovanje i nadle‘nosti);- Polo‘aj op}ine (obrazovanje, nadle‘nosti i struktura vlasti);- Finansiranje i imovina kantona;- Me|unarodni odnosi;- Promjena Ustava.

b) Pravni izvori- Ustav Tuzlanskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-

podrinjskog kantona”, broj 7/97. i 3/99. i “Slu`bene novineTuzlanskog kantona” broj: 13/99).


II. PREKR[AJNO PRAVO TUZLANSKOG KANTONA

a) Gradivo

1. Osnovne odredbe o prekr{ajima:- [ta je prekr{aj;- Svrha ka‘njavanja;- Vremensko va‘enje propisa;- Teritorijalno va‘enje propisa;- Propisivanje prekr{aja;- Na~in izvr{enja prekr{aja;- Vrijeme izvr{enja prekr{aja;- Mjesto izvr{enja prekr{aja;

2. Odgovornost za prekr{aje:- Umi{ljaj i nehat;- Ura~unljivost;- Stvarna zabluda;- Sila, prijetnja i prinuda;- Pravna zabluda;- Nu‘na odbrana;- Krajnja nu‘da;


- Prekora~enje granice nu‘de odbrane i krajnje nu‘de;- Poku{aj;- Odgovornost pravnog i odgovornog lica;- Sau~esni{tvo.

3. SANKCIJEVRSTE KAZNI

- Nov~ana kazna;- Pla}anje nov~ane kazne;- Zamjena nov~ane kazne;- Kazna zatvora;- Op}e pravilo o odmjeravanju kazne;- Odmjeravanje kazne kod sticaja;- Ubla‘avanje kazne;- Ukor;- Posebni slu~ajevi obustave postupka;- Neka‘njavanje za prekr{aj pravnog lica;- Ura~unavanje zadr‘avanja i pritvora u kaznu;- Ka‘njavanje na licu mjesta.

4. ZA[TITNE MJERE I NJIHOVA PRIMJENA- propisivanje za{titnih mjera,- izricanje za{titnih mjera,- oduzimanje predmeta,- zabrana vr{enja samostalne djelatnosti,- zabrana upravljanja motornim vozilom,- udaljenje stranaca sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine,- obavezno lije~enje alkoholi~ara i narkomana,- trajanje za{titnih mjera.

5. ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI- osnov oduzimanja imovinske koristi,- oduzimanje imovinske koristi kod pravnog lica,- zastarjelost izvr{enja rje{enja oduzimanja imovinske koristi,

6. ODGOVORNOST KA@NJAVANJA MALOLJETNIKA- odgovornost maloljetnika,- ka‘njavanje maloljetnika,- odgovornost roditelja maloljetnika.

7. OP]E ODREDBE O IZVR[ENJU KAZNE- svrha izvr{enja kazni,- tro{kovi izvr{enja kazni.

8. ZASTARJELOST POKRETANJA I VO\ENJA POSTUPKA

- zastarjelost izvr{enja kazne i za{titne mjere,- tok i prekid zastarjelosti.

II. DIO

9. PREKR[AJNI POSTUPAK

OSNOVNA NAÊLA POSTUPKA

10. MJESNA I STVARNA NADLE@NOST- spajanje i razdvajanje postupka,- sukob nadle‘nosti,- izuze}e.

11. ZNAÊNJE IZRAZA U OVOM ZAKONU12. OKRIVLJENI O[TE]ENI- okrivljeni,- o{te}eni.

13. PODNESCI I ZAPISNICI- podnesci,- zapisnici.

14. ROKOVI- povra}aj u pre|a{nje stanje

15. TRO[KOVI PREKR[AJNOG POSTUPKA16. IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEVI17. DONO[ENJE I SAOP]ENJE ODLUKE18. DOSTAVLJANJE PISMENA I RAZMATRANJE SPISA- dostavljanje pismena,- razmatranje spisa predmeta.

19. POKRETANJE I TOK PREKR[AJNOG POSTUPKA- podnosilac zahtjeva,- zadr‘aj zahtjeva,- pokretanje prekr{ajnog postupka.

20. MJERE ZA VO\ENJE PREKR[AJNOG POSTUPKA- mjere za obezbje|enje prisustva okrivljenog,- pozivanje svjedoka,- pozivanje usmenim putem,- za dovo|enje,- za jemstvo,- za zadr‘avanje.

21. ISPITIVANJE OKRIVLJENOG22. SASLU[AVANJE SVJEDOKA23. UVI\AJI I VJE[TACI24. PRETRESANJE PROSTORIJA I LICA25. PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA26. USMENI PRETRES27. OMETANJE POSTUPKA28. RJE[ENJE O PREKR[AJU- rje{enje o prekr{aju bez pozivanja i ispitivanja okrivljenog,- saop}enje rje{enja okrivljenog,- pismena izrada i dostavljanje rje{enja o prekr{aju.

29. @ALBA PROTIV RJE[ENJA O PREKR[AJU- izjava ‘albe,- sadr‘aj ‘albe,- postupak po ‘albi.30. VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI- ponavljanje postupka,- zahtjev za sudsku za{titu,- zahtjev za za{titu zakonitosti.

31. POSEBNI POSTUPCI- postupak prema maloljetnicima,- naplata nov~ane kazne na licu mjesta.

32. POSTUPAK ZA NAKNADU [TETE I ZA POVRA-]AJ NOVÂNIH IZNOSA LICIMA U SLUÂJUNEOPRAVDANOG KA@NJAVANJA

- naknada {tete zbog neopravdanog ka‘njavanja,- povra}aj nov~anih iznosa.

33. ZAMJENA NOVÂNE KAZNE U KAZNU ZATVORANA OSNOVU RJE[ENJA O PREKR[AJU KOJASU DONIJELI DRUGI DR@AVNI ORGANI

34. IZVR[ENJE RJE[ENJA O PREKR[AJU- izvr{enje kazne i za{titne mjere,- izvr{enje rje{enja o tro{kovima postupka,- izvr{enje rje{enja o naknadi {tete,- izvr{enje rje{enja oduzimanja imovinske koristi.


LiteraturaPo li~nom naho|enju.

PRAVNI IZVORIZakon o prekr{ajima (“Slu`bene novine Tuzlansko-

podrinjskog kantona”, br. 4/98.).

III. OSNOVNA PRAVILA O NAKNADI [TETE IZGRA\ANSKOG PRAVA I OSNOVNI INSTITUTI IZRADNOG I PORODI^NOG PRAVA

OSNOVNA PRAVILA O NAKNADI [TETE IZGRA\ANSKOG PRAVA

a) GradivoPojam {tete;Osnovi odgovornosti za {tetu;- odgovornost na osnovu krivice;- odgovornost za drugog;- odgovornost preduze}a i drugih pravnih lica prema tre}em;- objektivna odgovornost (odgovornost za {tetu od opasne

stvari ili opasne djelatnosti);- posebni slu~ajevi odgovornosti.

NAKNADA [TETENaknada materijalne {tete:- uspostavljanje ranijeg stanja i naknade u novcu;- naknada u obliku nov~ane rente;- obim naknade, obi~na {teta i izmakla korist;- potpuna i sni‘ena naknada;- podijeljena odgovornost;- naknada materijalne {tete u slu~aju smrti, tjelesne povrede

i o{te}enja zdravlja;- naknada materijalne {tete u slu~aju povrede ~asti i {irenja

neistinitih navoda.

Naknada nematerijalne {tete:- naknada za pretrpljene fizi~ke bolove, du{evne bolove zbog

umanjenja ‘ivotne aktivnosti, naru{enosti, povrede ugleda,~asti, slobode ili prava li~nosti, smrti bliskog lica i za strah,

- naslje|ivanje i ustupanje potra‘ivanja naknade nema-terijalne {tete.

Odgovornost vi{e lica za istu {tetu- solidarna odgovornost,- regres isplatioca.

b) Pravni izvoriZakon o obligacionim odnosima (“Slu`beni list SFRJ”, broj

29/78., 39/85. i 57/89. i “Slu`beni list RBiH”, broj 2/92. i 13/94.)- ~lan 154. do 209.


OSNOVNI INSTITUTI RADNOG PRAVA- zasnivanje radnog odnosa,- pripravnici,- raspore|ivanje radnika,- radno vrijeme,- odmor i odsustva,- za{tita na radu i posebna za{tita,- li~ni dohoci i naknada,- odgovornost radnika i povreda radne discipline,- prestanak radnog odnosa,- za{tita prava radnika,

- radna knji‘ica,- rad po ugovoru,- radni odnosi radnika zaposlenih kod poslodavca,- kolektivni ugovor,- ugovor o zapo{ljavanju,- prestanak radnog odnosa kod poslodavca.

b) Pravni izvori- Zakon o radnim odnosima (“Slu`beni list SRBiH”, broj

20/90, i 23/91.)


OSNOVNI INSTITUTI PORODI^NOG PRAVA

a) GradivoBrak- pojam i ciljevi braka,- uslovi za zaklju~enje braka,- bra~ne smetnje,- bra~ne zabrane,- nepostoje}i i ni{tavni brakovi,- posljedice poni{tenja braka.

Li~na prava i du‘nosti bra~nih drugova:- izdr‘avanje,- izdr‘avanje djece,- izdr‘avanje bra~nog druga,- izdr‘avanje ostalih srodnika.

Imovinski odnosi bra~nih drugova- posebna i zajedni~ka imovina,- dioba zajedni~ke imovine,- odgovornost bra~nih drugova za dugove prema tre}im

licima,- upravljanje zajedni~kom imovinom,- vra}anje poklona bra~nih drugova.

Imovinski odnosi roditelja i djecePrestanak braka;Postupak u bra~nim sporovima;Vanbra~na zajednica;Roditeljsko pravo- pojam roditeljskog prava,- prava i du‘nosti roditelja i djece,- vr{enje roditeljskog prava,- obustavljanje roditeljskog prava,- li{enje roditeljskog prava,- prestanak roditeljskog prava,- produ‘enje roditeljskog prava.

Utvr|ivanje i osporavanje o~instva i materinstvaUsvojenje- pojam i vrste,- nepotpuno usvojenje,- potpuno usvojenje,- prestanak usvojenja.

Starateljstvo- pojam,- zadaci organa starateljstva,- starateljstvo nad maloljetnim licem,- starateljstvo nad licima kojima je oduzeta poslovna

sposobnost,- staraoci za posebne slu~ajeve.


b) Pravni izvoriPorodi~ni zakon (“Slu`beni list SRBiH”, br. 21/79. i 44/89.)


IV - UPRAVNO PRAVO FEDERACIJE I KANTONA

1. Osnove uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine

a) Gradivo(1) Osnove uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine

- na~ela organizovanja i rada organa uprave,- poslovi uprave,- povjeravanje javnih ovla{}enja,- odnos organa uprave prema organu zakonodavne vlasti,- odnos organa uprave i slu‘be za upravu prema organu

izvr{ne vlasti,- me|usobni odnos organa uprave u slu‘bi za upravu prema

ombudsmenima i odnos uprave prema preduze}ima i drugimpravnim licima,

- odnos organa uprave prema strankama,- na~elo organizacije organa uprave,- pravilnik o unutra{njoj organizaciji organa uprave i slu‘bi

za upravu,- rukovodilac organa uprave i njegov zamjenik,- rukovode}i slu‘benici i slu‘benici s posebnim ovlastima,- sredstva za rad organa uprave,- inspekcijski nadzor.

(2) Federalni organi uprave i federalne ustanove

- odnos Vlade Federacije i federalnih organa uprave ifederalnih ministarstava prema predsjedniku i potpredsje-dnikuFederacije,

- odnos federalnih organa uprave i federalnih ustanova premaVladi Federacije,

- osnivanje i vrste federalnih organa uprave i federalnihustanova,

- rukovo|enje federalnim organima uprave i federalnimustanovama,

- rukovode}i slu‘benici u federalnim organima i federalnimustanovama,

- odgovornost federalnog ministra i njegovog zamjenika idirektora federalne uprave i federalne ustanove,

- propisi i drugi akti federalnih organa uprave i federalnihustanova,

- odnos federalnih organa uprave i federalnih ustanova premakantonalnim organima i kantonalnim ustanovama,

- inspekcijski nadzor.

(3) Osnove lokalne samouprave

- sadr‘aj poslova lokalne samouprave,- upravni nadzor nad radom lokalne samouprave,- pravo op}ine na me|usobnu saradnju i udru‘ivanju u saveze

i druge oblike udru‘ivanja.

2. Upravni postupak i upravni spor

a) Gradivo(1) Upravni postupak

- osnovna na~ela,- nadle‘nost,- stranka i njeno zastupanje,- op}enje organa i stranaka,- dostavljanje pismena,- rokovi,

- povra}aj u pre|a{nje stanje,- tro{kovi postupka,- pokretanje postupka i zahtjevi stranaka,- postupak do dono{enja rje{enja,- dokazivanje,- rje{enje,- zaklju~ak,- redovna pravna sredstva,- vanredna pravna sredstva,- izvr{enje rje{enja i zaklju~aka.

(2) Upravni spor

- pravo na pokretanje upravnog spora,- nadle‘nost suda za rje{avanje upravnog spora,- upravni akti protiv kojih se mo‘e pokrenuti upravni spor,- upravni akti protiv kojih se ne mo‘e pokrenuti upravni spor,- razlozi za pobijanje upravnog akta,- pokretanje upravnog spora,- odluka suda o upravnom sporu,- pravni lijekovi,- obaveznost presuda,- postupak za{tite sloboda i prava gra|ana zajam~enih

Ustavom.

b) Pravni izvori- Zakon o upravi u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Slu`bene

novine Federacije BiH”, broj: 28/97.),- Zakon o osnovama lokalne samouprave (“Slu`bene novine

Federacije BiH”, broj: 6/95. i ~l. 8, 13, 16. i 17. Zakona),- Zakon o upravnom postupku (“Slu`bene novine Federacije

BiH”, broj: 2/98.),- Zakon o upravnim sporovima (“Slu`bene novine Federacije

BiH”, broj: 2/98.).

3. Zakon o kantonalnoj upravi

a) Op}e odredbe- Poslovi kantonalne uprave,- Odnosi organa uprave prema drugim organima, pravnim

licima i gra|anima,- Osnivanje i rukovo|enje organima uprave,- Osnivanje i rukovo|enje op}inskim i gradskim slu‘bama

za upravu,- Unutra{nja organizacija organa uprave i slu‘bi za upravu,- Propisi i drugi akti organa uprave,- Slu‘benici i namje{tenici,- Inspekcijski nadzor i- Sredstva organa uprave.

b) Pravni izvori- Zakon o osnovama upravnog postupka (“Slu`bene novine

Federacije BiH”, broj 2/98),- Zakon o osnovama lokalne samouprave (“Slu`bene novine

Federacije BiH”, broj 6/95),- Zakon o upravnim sporovima (“Slu`bene novine Federacije

BiH”, broj 2/98),- Zakon o upravi Federacije (“Slu`bene novine Federacije

BiH”, broj 28/97),- Zakon o kantonalnoj upravi (“Slu`bene novine TK-a”, broj

1/99.),- Zakon o lokalnoj samoupravi (“Slu`bene novine TPK”,

broj 6/98 i “Slu`bene novine TK”, broj 13/99).



V - OSNOVI PRIVREDNOG SISTEMA

a) Gradivo1. Zakon o privrednim dru{tvima

- Op}e odredbe,- Firma,- Zastupanje,- Poslovna tajna i zabrana konkurencije,- Osnovni kapitali i ulozi,- Supsidijarna dru{tva,- Registar dru{tva,- Spajanje, pripajanje, podjela, promjena oblika i prestanak

dru{tva,- Dru{tvo sa neograni~enom solidarnom odgovorno{}u,- Komanditno dru{tvo,- Dioni~ko dru{tvo,- Osnovni kapital,- Dionice i dioni~ari,- Upravljanje dioni~arskim dru{tvom,- Promjena oblika, pripajanje i spajanje i prestanak

dioni~arskog dru{tva,- Dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u,- Pove}anje i smanjenje osnovnog kapitala,- Kaznene odredbe,- Osnovne odredbe u stranim ulaganjima,- Oblast trgovine,- Op}e odredbe,- Obavljanje i usluge za obavljanje trgovine,- Obavljanje i uslovi za obavljanje trgovinskih usluga,- Za{tita potro{a~a,- Naru{avanje konkurencije,- Nelojalna konkurencija,- [pekulacija,- Ograni~avanje tr‘i{ta.

2. Iz Zakona o finansijskom poslovanju

- Op}e odredbe,- Finansiranje poslovanja,- Pla}anje i odr‘avanje solventnosti.

3. Iz Zakona o porezima

- Osnovne odredbe,- Vrste poreza, porez na promet proizvoda,- Porez na promet usluga,- Poreski obveznik,- Prisilna naplata poreza na promet proizvoda i usluga.

4. Iz Zakona o vanjsko-trgovinskom poslovanju

- Osnovne odredbe,- Uslovi za vr{enje vanjsko-trgovinskih poslovanja.

b) Pravni izvori- Zakon o privrednim dru{tvima (“Slu`bene novine

Federacije BiH”, broj: 23/99.),- Zakon o stranim ulaganjima (“Slu`bene novine Federacije

BiH”, broj: 2/95.),- Zakon o trgovini (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj:

2/95. i 19/96.),- Zakon o f inansijskom poslovanju (“Slu`bene novine

Federacije BiH”, broj: 2/95.),- Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga (“Slu`bene

novine Federacije BiH”, broj: 6/95, 14/97. i 25/97.),- Zakon o posebnom porezu na naftne derivate (“Slu`bene

novine Federacije BiH”, broj: 6/95. i 27/98.),- Zakon o posebnom porezu na pivo (“Slu`bene novine

Federacije BiH”, broj: 6/95.),

- Zakon o posebnom porezu na kafu (“Slu`bene novineFederacije BiH”, broj: 6/95.),

- Zakon o posebnom porezu na alkohol (“Slu`bene novineFederacije BiH”, broj: 6/95.),

- Zakon o posebnom porezu na duhanske prera|evine(“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj: 6/95.),

- Zakon o vanjsko-trgovinskom poslovanju (“Slu`benenovine Federacije BiH”, broj: 2/95.).


^lan 3.

U pripremanju ispita za sudiju za prekr{aje kandidat je du‘anda se slu‘i i svim izmjenama i dopunama propisa navedenih uprethodnom ~lanu, kao i novim propisima iz oblasti iz kojih sepola‘e ispit za sudiju za prekr{aje, a koji su doneseni nakon ovogPrograma.

^lan 4.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom dono{enja, a objavit}e se u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.

MINISTARIsmet Trumi}, v.r.

335Na temelju ~lanka 7. stavak 2. Zakona o polaganju ispita za

suca za prekr{aje (“Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, 13/99.),Kantonalni ministar pravde, donosi

PRAVILNIK

O PROGRAMU ISPITA ZA SUCA ZAPREKR[AJE U SUDOVIMA ZA PREKR[AJE

TUZLANSKOG KANTONA

^lanak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se program ispita za suca zaprekr{aje u sudovima za prekr{aje Tuzlanskog kantona, koji sadr‘ipredmete, gradivo, pravne izvore i literaturu za sve predmete izkojih diplomirani pravnici pola‘u ispite za suca za prekr{aje.

^lanak 2.

Program ispita za suca za prekr{aje sadr‘i za predmete:

I. USTAVNI SUSTAV

a) Gradivo

1. Ustavni sustav Bosne i Hercegovine- Kontinuitet, dr‘avljanstvo, ljudska prava i temeljne slobode;- Nadle‘nost institucija Bosne i Hercegovine;- Nadle‘nost entiteta;- Parlamentarna skup{tina (Dom naroda, Prestavni~ki dom,

procedura, ovla{tenja);- Predsjedni{tvo (izbori trajanje mandata, procedura,

ovla{tenja);- Vije}e ministara;- Stalni komitet;- Ustavni sud (sastav, procedura, jurisdikcija, odluke);


- Centralna banka;- Financije;- Op}e odredbe;- Izmjene i dopune Ustava (amandmanska procedura,

ljudska prava i temeljne slobode);- Sadr‘aj Aneksa I. (dodatni sporazumi o ljudskim pravima

koji }e se primjenjivati u Bosni i Hercegovini);- Aneks II. (Zajedni~ka prijelazna komisija, kontiunitet

pravnih propisa, pravni i administrativni postupci, dr‘avni organii ugovori).

b) Pravni izvoriUstav Bosne i Hercegovine (Dejtonski Ustav)


2. Ustavni sustav Federacije Bosne i Hercegovine3. Gradivo- Uspostavljanje Federacije;- Ljudska prava i temeljne slobode;- Prva imenovanja i funkcije ombudsmena (nadle‘nosti i

ovla{}enja, izvje{}e i propisi ombudsmena);- Podjela nadle‘nosti izme|u federalne i kantonalne vlasti;- Struktura federalne vlasti (zakonodavna, izvr{na i sudska

vlast Federacije);- Kantonalne vlasti (zakonodavna, izvr{na i sudska vlast

kantona):- Me|unarodni odnosi;- Amandmani na Ustav;- Usvajanje i stupanje na snagu Ustava i prijelazna rje{enja.

b) Pravni izvoriUstav Federacije Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine

Federacije BiH”, br. 1/94.);- Amandmani I-XXVI na Ustav Federacije Bosne i

Hercegovine (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 1/94. i 13/97).

d) LiteraturaPo izboru kandidata.

3. Ustav Tuzlanskog kantona

a) Gradivo- Uspostavljanje Kantona, naziv i sjedi{te Kantona, teritorija

Kantona, slu‘bena obilje‘ja Kantona i odnos prema BiH i FederacijiBosne i Hercegovine;

- Utvr|ivanje i za{tita ljudskih prava i sloboda (Komisija zaljudska prava, suradnja s ombudsmenom i me|unarodnimorganizacijama);

- Nadle‘nost Kantona (odre|ivanje nadle‘nosti, isklju~ivenadle‘nosti, zajedni~ke nadle‘nosti s Federacijom, vr{enjenadle‘nosti i preno{enje nadle‘nosti);

- Struktura vlasti u Kantonu (zakonodavna vlast, izvr{navlast i kantonalno sudstvo);

- Stru~na tijela (obrazovanje i nadle‘nosti);- Polo‘aj op}ine (naobrazba, nadle‘nosti i struktura vlasti);- Financiranje i imovina kantona;- Me|unarodni odnosi;- Promjena Ustava.

b) Pravni izvori- Ustav Tuzlanskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-

podrinjskog kantona”, broj 7/97. i 3/99. i “Slu`bene novineTuzlanskog kantona” broj: 13/99).


II. PREKR[AJNO PRAVO TUZLANSKOG KANTONA

a) Gradivo

1. Temeljne odredbe o prekr{ajima:- [ta je prekr{aj;- Svrha ka‘njavanja;- Vremensko va‘enje propisa;- Teritorijalno va‘enje propisa;- Propisivanje prekr{aja;- Na~in izvr{enja prekr{aja;- Vrijeme izvr{enja prekr{aja;- Mjesto izvr{enja prekr{aja;

2. Odgovornost za prekr{aje:- Umi{ljaj i nehat;- Ura~unljivost;- Stvarna zabluda;- Sila, prijetnja i prinuda;- Pravna zabluda;- Nu‘na odbrana;- Krajnja nu‘da;- Prekora~enje granice nu‘de obrane i krajnje nu‘de;- Poku{aj;- Odgovornost pravne i odgovorne osobe;- Suu~esni{tvo.

3. SANKCIJEVRSTE KAZNI

- Nov~ana kazna;- Pla}anje nov~ane kazne;- Zamjena nov~ane kazne;- Kazna zatvora;- Op}e pravilo o odmjeravanju kazne;- Odmjeravanje kazne kod stjecaja;- Ubla‘avanje kazne;- Ukor;- Posebni slu~ajevi obustave postupka;- Neka‘njavanje za prekr{aj pravne osobe;- Ura~unavanje zadr‘avanja i pritvora u kaznu;- Ka‘njavanje na licu mjesta.

4. ZA[TITNE MJERE I NJIHOVA PRIMJENA- propisivanje za{titnih mjera,- izricanje za{titnih mjera,- oduzimanje predmeta,- zabrana vr{enja samostalne djelatnosti,- zabrana upravljanja motornim vozilom,- udaljenje stranaca sa teritorija Federacije Bosne i

Hercegovine,- obvezno lije~enje alkoholi~ara i narkomana,- trajanje za{titnih mjera.

5. ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI- osnov oduzimanja imovinske koristi,- oduzimanje imovinske koristi kod pravne osobe,- zastarjelost izvr{enja rje{enja oduzimanja imovinske koristi,

6. ODGOVORNOST KA@NJAVANJA MALOLJETNIKA- odgovornost maloljetnika,- ka‘njavanje maloljetnika,- odgovornost roditelja maloljetnika.


7. OP]E ODREDBE O IZVR[ENJU KAZNE- svrha izvr{enja kazni,- tro{kovi izvr{enja kazni.

8. ZASTARJELOST POKRETANJA I VO\ENJA POSTUPKA- zastarjelost izvr{enja kazne i za{titne mjere,- tijek i prekid zastarjelosti.

II. DIO

9. PREKR[AJNI POSTUPAKTEMELJNA NAÊLA POSTUPKA10. MJESNA I STVARNA NADLE@NOST

- spajanje i razdvajanje postupka,- sukob nadle‘nosti,- izuze}e.

11. ZNAÊNJE IZRAZA U OVOM ZAKONU12. OKRIVLJENI O[TE]ENI- okrivljeni,- o{te}eni.

13. PODNESCI I ZAPISNICI- podnesci,- zapisnici.

14. ROKOVI- povra}aj u pre|a{nje stanje

15. TRO[KOVI PREKR[AJNOG POSTUPKA16. IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEVI17. DONO[ENJE I SAOP]ENJE ODLUKE18. DOSTAVLJANJE PISMENA I RAZMATRANJE SPISA- dostavljanje pismena,- razmatranje spisa predmeta.

19. POKRETANJE I TOK PREKR[AJNOG POSTUPKA- podnositelj zahtjeva,- zadr‘aj zahtjeva,- pokretanje prekr{ajnog postupka.

20. MJERE ZA VO\ENJE PREKR[AJNOG POSTUPKA- mjere za osiguranje prisustva okrivljenog,- pozivanje svjedoka,- pozivanje usmenim putom,- za dovo|enje,- za jemstvo,- za zadr‘avanje.

21. ISPITIVANJE OKRIVLJENOG22. SASLU[AVANJE SVJEDOKA23. UVI\AJI I VJE[TACI24. PRETRESANJE PROSTORIJA I OSOBA25. PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA26. USMENI PRETRES27. OMETANJE POSTUPKA28. RJE[ENJE O PREKR[AJU- rje{enje o prekr{aju bez pozivanja i ispitivanja okrivljenog,- saop}enje rje{enja okrivljenog,- pismena izrada i dostavljanje rje{enja o prekr{aju.

29. @ALBA PROTIV RJE[ENJA O PREKR[AJU- izjava ‘albe,- sadr‘aj ‘albe,- postupak po ‘albi.

30. IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI- ponavljanje postupka,- zahtjev za sudsku za{titu,- zahtjev za za{titu zakonitosti.

31. POSEBNI POSTUPCI- postupak prema maloljetnicima,- naplata nov~ane kazne na licu mjesta.

32. POSTUPAK ZA NAKNADU [TETE I ZA POVRA]AJNOVÂNIH IZNOSA OSOBAMA U SLUÂJUNEOPRAVDANOG KA@NJAVANJA

- naknada {tete zbog neopravdanog ka‘njavanja,- povra}aj nov~anih iznosa.

33. ZAJENA NOVÂNE KAZNE U KAZNU ZATVORANA TEMELJU RJE[ENJA O PREKR[AJUKOJA SU DONIJELI DRUGI DR@AVNI ORGANI

34. IZVR[ENJE RJE[ENJA O PREKR[AJU- izvr{enje kazne i za{titne mjere,- izvr{enje rje{enja o tro{kovima postupka,- izvr{enje rje{enja o naknadi {tete,- izvr{enje rje{enja oduzimanja imovinske koristi.

LiteraturaPo li~nom naho|enju.

PRAVNI IZVORIZakon o prekr{ajima (“Slu`bene novine Tuzlansko-podri-

njskog kantona”, broj 4/98.).

III. TEMELJNA PRAVILA O NAKNADI [TETE IZGRA\ANSKOG PRAVA I TEMELJNI INSTITUTIIZ RADNOG I OBITELJSKOG PRAVA

TEMELJNA PRAVILA O NAKNADI [TETE IZGRA\ANSKOG PRAVA

a) Gradivo

Pojam {tete;Osnovi odgovornosti za {tetu;- odgovornost na osnovu krivice;- odgovornost za drugog;- odgovornost poduze}a i drugih pravnih osoba prema tre}oj

pravnoj osobi;- objektivna odgovornost (odgovornost za {tetu od opasne

stvari ili opasne djelatnosti);- posebni slu~ajevi odgovornosti.

NAKNADA [TETE

Naknada materijalne {tete- uspostavljanje ranijeg stanja i naknade u novcu;- naknada u obliku nov~ane rente;- obim naknade, obi~na {teta i izmakla korist;- potpuna i sni‘ena naknada;- podijeljena odgovornost;- naknada materijalne {tete u slu~aju smrti, tjelesne povrede

i o{te}enja zdravlja;- naknada materijalne {tete u slu~aju povrede ~asti i {irenja

neistinitih navoda.


Naknada nematerijalne {tete

- naknada za pretrpljene fizi~ke bolove, du{evne bolove zbogumanjenja ‘ivotne aktivnosti, naru{enosti, povrede ugleda,~asti, slobode ili prava osobnosti, smrti bliske osobe i za strah,

- naslje|ivanje i ustupanje potra‘ivanja naknadenematerijalne {tete.

Odgovornost vi{e osoba za istu {tetu- solidarna odgovornost,- regres isplatitelja.

b) Pravni izvoriZakon o obligacionim odnosima (“Slu`beni list SFRJ”, broj

29/78., 39/85. i 57/89. i “Slu`beni list RBiH”, broj 2/92. i 13/94.)- ~lan 154. do 209.


TEMELJNI INSTITUTI RADNOG PRAVA- zasnivanje radnog odnosa,- pripravnici,- raspore|ivanje djelatnika,- radno vrijeme,- odmor i odsustva,- za{tita na radu i posebna za{tita,- osobni dohoci i naknada,- odgovornost djelatnika i povreda radne discipline,- prestanak radnog odnosa,- za{tita prava djelatnika,- radna knji‘ica,- rad po ugovoru,- radni odnosi djelatnika zaposlenih kod poslodavca,- kolektivni ugovor,- ugovor o zapo{ljavanju,- prestanak radnog odnosa kod poslodavca.

b) Pravni izvori- Zakon o radnim odnosima (“Slu`beni list SRBiH”, broj

20/90, i 23/91.)


TEMELJNI INSTITUTI OBITELJSKOG PRAVA

a) Gradivo

Brak- pojam i ciljevi braka,- uvjeti za zaklju~enje braka,- bra~ne smetnje,- bra~ne zabrane,- nepostoje}i i ni{tavni brakovi,- posljedice poni{tenja braka.

Li~na prava i du‘nosti bra~nih drugova- izdr‘avanje,- izdr‘avanje djece,- izdr‘avanje bra~nog druga,- izdr‘avanje ostalih srodnika.

Imovinski odnosi bra~nih drugova- posebna i zajedni~ka imovina,- dioba zajedni~ke imovine,

- odgovornost bra~nih drugova za dugove prema tre}im osobama,- upravljanje zajedni~kom imovinom,- vra}anje darova bra~nih drugova.

Imovinski odnosi roditelja i djecePrestanak braka;Postupak u bra~nim sporovima;Izvanbra~na zajednica;Roditeljsko pravo- pojam roditeljskog prava,- prava i du‘nosti roditelja i djece,- vr{enje roditeljskog prava,- obustavljanje roditeljskog prava,- li{enje roditeljskog prava,- prestanak roditeljskog prava,- produ‘enje roditeljskog prava.

Utvr|ivanje i osporavanje o~instva i materinstvaUsvojenje- pojam i vrste,- nepotpuno usvojenje,- potpuno usvojenje,- prestanak usvojenja.

Starateljstvo- pojam,- zada}e organa starateljstva,- starateljstvo nad maloljetnom osobom,- starateljstvo nad osobama kojima je oduzeta poslovna

sposobnost,- staratelji za posebne slu~ajeve.

b) Pravni izvoriObiteljski zakon (“Slu`beni list SRBiH”, br. 21/79. i 44/89.)


IV - UPRAVNO PRAVO FEDERACIJE I KANTONA1. Osnove uprave u Federaciji Bosne i Hercegovinea) Gradivo

(1) Osnove uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine

- na~ela organizovanja i rada organa uprave,- poslovi uprave,- povjeravanje javnih ovla{}enja,- odnos organa uprave prema organu zakonodavne vlasti,- odnos organa uprave i slu‘be za upravu prema organu izvr{ne vlasti,- me|usobni odnos organa uprave u slu‘bi za upravu prema

ombudsmenima i odnos uprave prema poduze}ima i drugimpravnim osobama,

- odnos organa uprave prema strankama,- na~elo organizacije organa uprave,- pravilnik o unutra{njoj organizaciji organa uprave i slu‘bi

za upravu,- rukovodilac organa uprave i njegov zamjenik,- rukovode}i slu‘benici i slu‘benici s posebnim ovla{}enjima,- sredstva za rad organa uprave,- inspekcijski nadzor.

(2) Federalni organi uprave i federalne ustanove

- odnos Vlade Federacije i federalnih organa uprave ifederalnih ministarstava prema predsjedniku i potpre-dsjedniku Federacije,

- odnos federalnih organa uprave i federalnih ustanovaprema Vladi Federacije,


- osnivanje i vrste federalnih organa uprave i federalnih ustanova,- rukovo|enje federalnim organima uprave i federalnim ustanovama,- rukovode}i slu‘benici u federalnim organima i federalnim

ustanovama,- odgovornost federalnog ministra i njegovog zamjenika i

direktora federalne uprave i federalne ustanove,- propisi i drugi akti federalnih organa uprave i federalnih ustanova,- odnos federalnih organa uprave i federalnih ustanova

prema kantonalnim organima i kantonalnim ustanovama,- inspekcijski nadzor.

(3) Osnove lokalne samouprave

- sadr‘aj poslova lokalne samouprave,- upravni nadzor nad radom lokalne samouprave,- pravo op}ine na me|usobnu saradnju i udru‘ivanju u

saveze i druge oblike udru‘ivanja.

2. Upravni postupak i upravni spor

a) Gradivo

(1) Upravni postupak

- temeljna na~ela,- nadle‘nost,- stranka i njezino zastupanje,- op}enje organa i stranaka,- dostavljanje pismena,- rokovi,- povra}aj u pre|a{nje stanje,- tro{kovi postupka,- pokretanje postupka i zahtjevi stranaka,- postupak do dono{enja rje{enja,- dokazivanje,- rje{enje,- zaklju~ak,- redovita pravna sredstva,- izvanredna pravna sredstva,- izvr{enje rje{enja i zaklju~aka.

(2) Upravni spor

- pravo na pokretanje upravnog spora,- nadle‘nost suda za rje{avanje upravnog spora,- upravni akti protiv kojih se mo‘e pokrenuti upravni spor,- upravni akti protiv kojih se ne mo‘e pokrenuti upravni spor,- razlozi za pobijanje upravnog akta,- pokretanje upravnog spora,- odluka suda o upravnom sporu,- pravni lijekovi,- obveznost presuda,- postupak za{tite sloboda i prava gra|ana zajam~enih Ustavom.

b) Pravni izvori- Zakon o upravi u Federaciji Bosne i Hercegovine

(“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj: 28/97.),- Zakon o osnovama lokalne samouprave (“Slu`bene novine

Federacije BiH”, broj: 6/95. i ~l. 8, 13, 16. i 17. Zakona),- Zakon o upravnom postupku (“Slu`bene novine Federacije

BiH”, broj: 2/98.),- Zakon o upravnim sporovima (“Slu`bene novine Federacije

BiH”, broj: 2/98.).

3. Zakon o kantonalnoj upravia) Op}e odredbe- Poslovi kantonalne uprave,- Odnosi organa uprave prema drugim organima, pravnim

osobama i gra|anima,

- Osnivanje i rukovo|enje organima uprave,- Osnivanje i rukovo|enje op}inskim i gradskim slu‘bama

za upravu,- Unutarnja organizacija organa uprave i slu‘bi za upravu,- Propisi i drugi akti organa uprave,- Slu‘benici i namje{tenici,- Inspekcijski nadzor i- Sredstva organa uprave.

b) Pravni izvori- Zakon o osnovama upravnog postupka (“Slu`bene novine

Federacije BiH”, broj 2/98.),- Zakon o osnovama lokalne samouprave (“Slu`bene novine

Federacije BiH”, broj 6/95.),- Zakon o upravnim sporovima (“Slu`bene novine Federacije

BiH”, broj 2/98.),- Zakon o upravi Federacije (“Slu`bene novine Federacije

BiH”, broj 28/97.),- Zakon o kantonalnoj upravi (“Slu`bene novine TK-a”, broj

1/99.),- Zakon o lokalnoj samoupravi (“Slu`bene novine TPK”,

broj 6/98. i “Slu`bene novine TK”, broj 13/99.).


V - TEMELJI GOSPODARSKOG SUSTAVA

a) Gradivo

1. Zakon o gospodarskim dru{tvima

- Op}e odredbe,- Firma,- Zastupanje,- Poslovna tajna i zabrana konkurencije,- Osnovni kapitali i ulozi,- Supsidijarna dru{tva,- Registar dru{tva,- Spajanje, pripajanje, podjela, promjena oblika i prestanak

dru{tva,- Dru{tvo sa neograni~enom solidarnom odgovorno{}u,- Komanditno dru{tvo,- Dioni~ko dru{tvo,- Osnovni kapital,- Dionice i dioni~ari,- Upravljanje dioni~arskim dru{tvom,- Promjena oblika, pripajanje i spajanje i prestanak dioni-

~arskog dru{tva,- Dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u,- Pove}anje i smanjenje osnovnog kapitala,- Kaznene odredbe,- Temeljne odredbe u stranim ulaganjima,- Oblast trgovine,- Op}e odredbe,- Obavljanje i usluge za obavljanje trgovine,- Obavljanje i uvjeti za obavljanje trgovinskih usluga,- Za{tita potro{a~a,- Naru{avanje konkurencije,- Nelojalna konkurencija,- [pekulacija,- Ograni~avanje tr‘i{ta.

2. Iz Zakona o financijskom poslovanju

- Op}e odredbe,- Financiranje poslovanja,- Pla}anje i odr‘avanje solventnosti.


3. Iz Zakona o porezima

- Temeljne odredbe,- Vrste poreza, porez na promet proizvoda,- Porez na promet usluga,- Poreski obveznik,- Prisilna naplata poreza na promet proizvoda i usluga.

4. Iz Zakona o vanjsko-trgovinskom poslovanju

- Temeljne odredbe,- Uvjeti za vr{enje vanjsko-trgovinskih poslovanja.

b) Pravni izvori- Zakon o gospodarskim dru{tvima (“Slu`bene novine

Federacije BiH”, broj: 23/99.),- Zakon o stranim ulaganjima (“Slu`bene novine Federacije

BiH”, broj: 2/95.),- Zakon o trgovini (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj

2/95. i 19/96.),- Zakon o financijskom poslovanju (“Slu`bene novine

Federacije BiH”, broj: 2/95.),- Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga (“Slu`bene

novine Federacije BiH”, broj: 6/95, 14/97. i 25/97.),- Zakon o posebnom porezu na naftne derivate (“Slu`bene

novine Federacije BiH”, broj: 6/95. i 27/98.),- Zakon o posebnom porezu na pivo (“Slu`bene novine

Federacije BiH”, broj: 6/95.),- Zakon o posebnom porezu na kavu (“Slu`bene novine

Federacije BiH”, broj: 6/95.),- Zakon o posebnom porezu na alkohol (“Slu`bene novine

Federacije BiH”, broj: 6/95.),- Zakon o posebnom porezu na duhanske prera|evine

(“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj: 6/95.),- Zakon o vanjsko-trgovinskom poslovanju (“Slu`bene

novine Federacije BiH”, broj: 2/95.).


^lanak 3.

U pripremanju ispita za suca za prekr{aje kandidat je du‘an dase slu‘i i svim izmjenama i dopunama propisa navedenih u prethodnom~lanku, kao i novim propisima iz oblasti iz kojih se pola‘e ispit zasuca za prekr{aje, a koji su doneseni nakon ovog Programa.

^lanak 4.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom dono{enja, a objavit}e se u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.

MINISTAR

Ismet Trumi}, v.r.

336Na osnovu ~lana 292. Zakona o prekr{ajima (“Slu`bene

novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br. 4/98. i “Slu`benenovine Tuzlanskog kantona”, br. 7/99.) ministar pravde Tuzlanskogkantona, donosi

PRAVILNIK

O SLU@BENOJ LEGITIMACIJI SUDIJA SUDOVA ZAPREKR[AJE TUZLANSKOG KANTONA

^lan 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se obrazac i na~in izdavanja slu‘benelegitimacije (u daljem tekstu: legitimacija), predsjedniku i sudijamaKantonalnog suda za prekr{aje i op}inskih sudova za prekr{aje (u daljemtekstu: sudije), zamjena i vo|enje evidencije o izdatim legitimacijama.

^lan 2.Sudijama Kantonalnog suda za prekr{aje i op}inskih sudova

za prekr{aje izdaje se legitimacija.Legitimacija sadr‘i podatke o identitetu sudija, kao i kratak

izvod o pravima koja im pripadaju na osnovu Ustava Tuzlanskogkantona i Zakona o prekr{ajima i drugih propisa.

^lan 3.Legitimacija je javna isprava.

^lan 4.Sudije su du‘ne nositi legitimaciju i pokazati je nadle‘nom

organu kada se na osnovu legitimacije koriste svojim pravima.

^lan 5.Obrazac legitimacije izra|en je na punom papiru i za{ti}en

omotom od prozirne mase.Legitimacija je pravougaonog oblika dimenzija 90 x 60 mm.Legitimacija se izdaje prema obrascu koji je od{tampan uz

ovaj Pravilnik i ~ini njegov sastavni dio.

^lan 6.Legitimaciju izdaje ministar pravde Tuzlanskog kantona.

^lan 7.Legitimacija va‘i od dana izdavanja do dana prestanka

vr{enja slu‘be.Nakon prestanka slu‘be sudije su du‘ne vratiti legitimaciju

Ministarstvu pravde Tuzlanskog kantona.

^lan 8.U slu~aju gubitka legitimacije sudije su du‘ne najkasnije u

roku od 3 dana od dana gubitka legitimacije obavijestitiMinistarstvo pravde Tuzlanskog kantona.

Nova legitimacija izdat }e se nakon {to se izgubljena legitimacijaoglasi neva‘e}om u “Slu‘benim novinama Tuzlanskog kantona”.

^lan 9.O izdatim i zamijenjenim legitimacijama vodi se knjiga evidencija.Evidencija iz stava 1. ovog ~lana sadr‘i:- redni broj,- ime i prezime lica kome je izdata legitimacija,- serijski broj legitimacije,- datum izdavanja,- datum vra}anja,- datum ogla{avanja neva‘e}om,- potpis sudije koji prima ili vra}a legitimaciju.

^lan 10.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana obja-vljivanja u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.





Obrazac legitimaciije sudije Kantonalnog suda u Tuzli

Obrazac legitimacije predsjednika Kantonalnog suda u Tuzli

Obrazac legitimaciije sudije Op}inskog suda za prekr{aje u _________

Obrazac legitimacije Predsjednika Op}inskog suda sa prekr{aje u _________


336Na temelju ~lanka 292. Zakona o prekr{ajima (“Slu`bene

novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br. 4/98. i “Slu`benenovine Tuzlanskog kantona”, br. 7/99.) ministar pravde Tuzlanskogkantona, donosi

PRAVILNIK

O SLU@BENOJ ISKAZNICI SUDACA SUDOVA ZAPREKR[AJE TUZLANSKOG KANTONA

^lanak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se obrazac i na~in izdavanjaslu‘bene iskaznice (u daljem tekstu: iskaznica), predsjedniku isucima Kantonalnog suda za prekr{aje i op}inskih sudova zaprekr{aje (u daljem tekstu: suci), zamjena i vo|enje evidencije oizdatim iskaznicama.

^lanak 2.

Sucima Kantonalnog suda za prekr{aje i op}inskih sudovaza prekr{aje izdaje se iskaznica.

Iskaznica sadr‘i podatke o identitetu sudaca, kao i kratakizvod o pravima koja im pripadaju na temelju Ustava Tuzlanskogkantona i Zakona o prekr{ajima i drugih propisa.

^lanak 3.

Iskaznica je javna isprava.

^lanak 4.

Suci su du‘ni nositi iskaznicu i pokazati je nadle‘nom organukada se na temelju iskaznice koriste svojim pravima.

^lanak 5.

Obrazac iskaznice izra|en je na punom papiru i za{ti}enomotom od prozirne mase.

Iskaznica je pravokutnog oblika dimenzija 90 x 60 mm.Iskaznica se izdaje prema obrascu koji je od{tampan uz ovaj

Pravilnik i ~ini njegov sastavni dio.

^lanak 6.

Iskaznicu izdaje ministar pravde Tuzlanskog kantona.

^lanak 7.

Iskaznica va‘i od dana izdavanja do dana prestanka vr{enjaslu‘be.

Nakon prestanka slu‘be suci su du‘ni vratiti iskaznicuMinistarstvu pravde Tuzlanskog kantona.

^lanak 8.

U slu~aju gubitka iskaznice suci su du‘ni najkasnije u rokuod 3 dana od dana gubitka iskaznice obavijestiti Ministarstvopravde Tuzlanskog kantona.

Nova iskaznica izdat }e se nakon {to se izgubljena iskaznicaoglasi neva‘e}om u “Slu‘benim novinama Tuzlanskog kantona”.

^lanak 9.

O izdatim i zamijenjenim iskaznicama vodi se knjiga evidencija.Evidencija iz stavka 1. ovog ~lanka sadr‘i:- redni broj,- ime i prezime osobe kojoj je izdata iskaznica,- serijski broj iskaznice,- datum izdavanja,- datum vra}anja,- datum ogla{avanja neva‘e}om,- potpis suca koji prima ili vra}a iskaznicu.

^lanak 10.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od danaobjavljivanja u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.




Obrazac iskaznice suca Kantonalnog suda u Tuzli


Obrazac iskaznice Op}inskog suda za prekr{aje u ____________

Obrazac iskaznice predsjednika Kantonalnog suda u Tuzli

Obrazac iskaznice predsjednika Op}inskog suda za prekr{aje u _________

337Na osnovu odredbe ~lana 8. Zakona o ispitu za sudije za

prekr{aje (“Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, broj: 13/99.),ministar pravde Tuzlanskog kantona, donosi

UPUTSTVOO RADU KOMISIJE ZA POLAGANJE ISPITA ZA

SUDIJE ZA PREKR[AJE

1. Ovim Uputstvom ure|uje se rad Kantonalne komisije zapolaganje ispita za sudije za prekr{aje (u daljem tekstu:Komisije) o obliku i sadr‘aju uvjerenja o polo‘enom is-pitu za sudije za prekr{aje (u daljem tekstu: ispit) i o na-~inu vo|enja evidencije lica koja su polo‘ila ispit.

2. Ispit se pola‘e u sjedi{tu Ministarstva pravde Tuzlanskogkantona (u daljem tekstu: Ministarstvo pravde) i u pro-storijama koje odredi Komisija.Izuzetno od odredbe stava 1. ove ta~ke u odre|enim slu-~ajevima polaganje ispita se organizuje i van sjedi{ta Mi-nistarstva pravde, o ~emu na prijedlog Komisije odlu~ujeministar pravde.

3. Ispit po~inje polaganjem pismenog dijela ispita.Pismeni dio ispita sastoji se, po pravilu, od izrade prvo-stepenog rje{enja iz prekr{ajnog prava.Kandidatu se za vrijeme izrade rje{enja iz stava 2. oveta~ke stavlja na raspolaganje cijeli spis, osim rje{enja,‘albe na rje{enje i drugostepene odluke.Pismeni dio ispita mo‘e se sastojati i od izrade ‘albe ilivanrednog pravnog lijeka, na osnovu spisa.


4. Prije po~etka pismenog dijela ispita zapisni~ar na ispituutvr|uje identitet kandidata koji je pristupio ispitu, a za-tim kandidatu uru~uje pismeni zadatak i upoznaje ga sapropisima o obavljanju pismenog dijela ispita.Pismenom dijelu ispita mogu prisustvovati samo predsje-dnik i ~lanovi Komisije, kao i zapisni~ar koji nadzire radkandidata.Za vrijeme pismenog dijela ispita kandidatu nije dozvo-ljeno kontaktiranje s drugim licima, niti napu{tanje pro-storije u kojoj se ispit obavlja, izuzev u opravdanim slu~a-jevima, o ~emu se upoznaje zapisni~ar.

5. Pri izradi pismenog zadatka kandidat se mo‘e slu‘iti sa-mo zakonskim tekstovima koje mu u slu~aju potrebe osi-gurava zapisni~ar.

6. Ako kandidat u vremenu do po~etka usmenog dijela ispitane dovr{i pismeni zadatak, predaje ga nedovr{enog, a ova~injenica upisuje se u zapisnik o radu Komisije.

7. ^lan Komisije koji ispituje predmet iz koga se pola‘e pi-smeni dio ispita, pregledat }e izra|eni zadatak kandida-ta i u vrijeme koje odredi predsjednik Komisije upoznat}e ~lanove Komisije sa uspjehom koje je kandidat, po nje-govom mi{ljenju pokazao na pismenom dijelu ispita.Odluku o ocjeni uspjeha kandidata na pismenom dijeluispita donosi Komisija ve}inom glasova.

8. Po zavr{enom pismenom dijelu ispita pola‘e se usmenidio ispita.Usmeni dio ispita pola‘e se istog dana po zavr{etku pis-menog dijela ispita.Usmenom dijelu ispita mogu prisustvovati zainteresiranislu{aoci.

9. Usmeni dio ispita pola‘e se pred Komisijom u punomsastavu.Na usmenom dijelu ispita kandidat se ispituje iz pojedinihpredmeta po redu koji odredi predsjednik Komisije. Usme-ni dio ispita mo‘e trajati najvi{e dva sata, po kandidatu.

10. Predsjednik Komisije mo‘e udaljiti slu{aoce koji svojimpona{anjem ometaju tok ispita, kao i slu{aoce koji se uprostorijama, u kojim se vr{i ispitivanje ne mogu smjestitina na~in da ne ometaju tok ispita.

11. O toku ispita zapisni~ar vodi zapisnik posebno za svakogkandidata.U zapisnik se unosi: sastav Komisije, prezime i ime ka-ndidata, broj i datum rje{enja o odobrenom polaganjuispita, dan i sat polaganja pismenog i usmenog dijela is-pita, ocjena uspjeha pismenog dijela ispita, pitanja posta-vljena kandidatu na usmenom dijelu ispita iz pojedinihpredmeta, ocjena kona~nog uspjeha kandidata na pismenomi usmenom dijelu ispita i vrijeme zavr{etka ispita.Zapisnik potpisuje predsjednik, svi ~lanovi Komisije izapisni~ar.Zapisniku se prila‘e izra|eni pismeni zadatak kandidata.

12. Nakon zavr{enog ispita predsjednik Komisije javno i uprisustvu svih ~lanova Komisije saop}ava kandidatu ocje-nu njegovog kona~nog uspjeha na ispitu.

13. Uvjerenje o polo‘enom ispitu izdaje se u roku od 15 danaod dana polo‘enog ispita.Uvjerenje iz ta~ke 13. ovog Uputstva, izdaje se na obrascubroj 1. koji je sastavni dio ovog Uputstva.Uvjerenje iz ta~ke 13. ovog Uputstva sadr‘i: naziv tijelakoje je izdalo Uvjerenje, pravni osnov izdavanja, prezimei ime kandidata, godina i mjesto ro|enja (mjesto, op}ina,dr‘ava), datum polo‘enog ispita, naziv ispitne Komisijepred kojom je ispit polo‘io, broj i datum Uvjerenja i po-tpis Kantonalnog ministra pravde.Nakon polo‘enog ispita, na zahtjev kandidata, izdaje seprivremeno Uvjerenje o polo‘enom ispitu.

14. U Ministarstvu pravde se vodi evidencija lica koja supolo‘ila ispit.Evidencija iz ta~ke 14. ovog Uputstva vodi se u knjizi poobrascu broj 2, koji je sastavni dio ovog Uputstva. Knjigamora biti uvezana, a stranice ozna~ene rednim brojem.Ovjeru knjige vr{i Kantonalni ministar pravde. Knjiga semo‘e koristiti za jednu ili vi{e kalendarskih godina.Evidencija se vodi odvojeno za svaku kalendarsku godinui zaklju~uje se poslednjeg radnog rada u godini.Evidenciju ovjerava Kantonalni ministar pravde.

15. Ovo Uputstvo stupa na snagu narednog dana od dana obja-vljivanja u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.

Broj: 06/1-06-12165/99 MINISTARTuzla, 30. 9. 1999. godine Ismet Trumi}, v.r.

BOSNA I HERCEGOVINA OBRAZAC BROJ 1FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

TUZLANSKI KANTONMINISTARSTVO PRAVDE

Broj: 06/1 /99Tuzla, 1999. godine

Na osnovu odredbi ~lana 26. Zakona o ispitu za sudiju zaprekr{aje (“Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, broj: 13/99)ministar pravde Tuzlanskog kantona, izdaje

UVJERENJE

O POLO@ENOM ISPITU ZA SUDIJU ZA PREKR[AJE

ro|en-a

godine u op}ina dr‘avljanin Bosne

i Hercegovine, diplomirani pravnik iz polagao-la

je ispit za sudiju za prekr{aje pred Komisijom za polaganje ispita

za sudiju za prekr{aje i prema ocjeni Komisije.

ISPIT JE POLO@IO-LA

MINISTAR




EVIDENCIJALICA KOJA SU POLAGALA ISPIT ZA SUDIJU

ZA PREKR[AJE

Knjiga

EVIDENCIJALICA KOJA SU POLAGALA ISPIT ZA SUDIJU

ZA PREKR[AJE

1. Redni broj; 2. Prezime i ime; 3. Datum i mjesto ro|enja (mjesto, op}ina, dr‘ava); 4. Kada je diplomirao i na kojem fakultetu; 5. Gdje je zasnovao radni odnos; 6. Broj i datum rje{enja o odobrenom polaganju ispita; 7. Ispit pola‘e prvi, drugi, put; 8. Dan polaganja ispita - pismeni dio ispita; 9. Dan polaganja ispita - usmeni dio ispita;10. Uspjeh na ispitu;11. Prezime i ime ~lanova Komisije;12. Prezime i ime zapisni~ara;13. Dan polaganja popravnog ispita - pismeni dio;14. Dan polaganja popravnog ispita - usmeni dio;15. Uspjeh na popravnom ispitu;16. Prezime i ime ~lanova Komisije; l7. Prezime i ime zapisni~ara;18. Broj i datum izdavanja uvjerenja.

337Na temelju odredbe ~lanka 8. Zakona o ispitu za suca za

prekr{aje, (“Slu`bene novine Tuzlanskog kantona” broj: 13/99.),ministar pravde Tuzlanskog kantona, donosi

UPUTUO RADU KOMISIJE ZA POLAGANJE ISPITA ZA

SUCE ZA PREKR[AJE

1. Ovom Uputom ure|uje se rad Kantonalne komisije zapolaganje ispita za suce za prekr{aje (u daljem tekstu:Komisije) o obliku i sadr‘aju uvjerenja o polo‘enom is-pitu za suce za prekr{aje (u daljem tekstu: ispit) i o na-~inu vo|enja evidencije osoba koje su polo‘ila ispit.

2. Ispit se pola‘e u sjedi{tu Ministarstva pravde Tuzlanskogkantona (u daljem tekstu: Ministarstvo pravde) i u prosto-rijama koje odredi Komisija.Iznimno od odredbe stavka 1. ove to~ke u odre|enim slu-~ajevima polaganje ispita se organizira i izvan sjedi{taMinistarstva pravde, o ~emu na prijedlog Komisije odlu-~uje ministar pravde.

3. Ispit po~inje polaganjem pismenog dijela ispita.Pismeni dio ispita sastoji se, po pravilu, od izrade prvo-stupnog rje{enja iz prekr{ajnog prava.Kandidatu se za vrijeme izrade rje{enja iz stavka 2. oveto~ke stavlja na raspolaganje cijeli spis, osim rje{enja,‘albe na rje{enje i drugostupne odluke.Pismeni dio ispita mo‘e se sastojati i od izrade ‘albe iliizvanrednog pravnog lijeka, na temelju spisa.

4. Prije po~etka pismenog dijela ispita zapisni~ar na ispituutvr|uje identitet kandidata koji je pristupio ispitu, a za-tim kandidatu uru~uje pismenu zada}u i upoznaje ga spropisima o obavljanju pismenog dijela ispita.Pismenom dijelu ispita mogu sudjelovat i samo predsje-dnik i ~lanovi Komisije, kao i zapisni~ar koji nadzire radkandidata.Za vrijeme pismenog dijela ispita kandidatu nije dozvo-ljeno kontaktiranje s drugim licima, niti napu{tanje pro-storije u kojoj se ispit obavlja, izuzev u opravdanim slu-~ajevima, o ~emu se upoznaje zapisni~ar.

5. Pri izradi pismene zada}e kandidat se mo‘e slu‘iti samozakonskim tekstovima koje mu u slu~aju potrebe osigu-rava zapisni~ar.

6. Ako kandidat u vremenu do po~etka usmenog dijela ispitane dovr{i pismenu zada}u, predaje je nedovr{enu, a ova~injenica upisuje se u zapisnik o radu Komisije.

7. ^lan Komisije koji ispituje predmet iz koga se pola‘e pis-meni dio ispita, pregledat }e izra|enu zada}u kandidatai u vrijeme koje odredi predsjednik Komisije upoznat }e~lanove Komisije s uspjehom koje je kandidat, po njego-vom mi{ljenju pokazao na pismenom dijelu ispita.Odluku o ocjeni uspjeha kandidata na pismenom dijeluispita donosi Komisija ve}inom glasova.

8. Po zavr{enom pismenom dijelu ispita pola‘e se usmenidio ispita.Usmeni dio ispita pola‘e se istog dana po zavr{etku pis-menog dijela ispita.Usmenom dijelu ispita mogu prisustvovati zainteresiranislu{atelji.

9. Usmeni dio ispita pola‘e se pred Komisijom u punom sa-stavu.Na usmenom dijelu ispita kandidat se ispituje iz pojedinihpredmeta po redu koji odredi predsjednik Komisije.Usmeni dio ispita mo‘e trajati najvi{e dva sata, po kan-didatu.

10. Predsjednik Komisije mo‘e udaljiti slu{atelje koji svojimpona{anjem ometaju tijek ispita, kao i slu{atelje koji seu prostorijama, u kojim se vr{i ispitivanje ne mogu smje-stiti na na~in da ne ometaju tijek ispita.

11. O tijeku ispita zapisni~ar vodi zapisnik posebno za sva-kog kandidata.U zapisnik se unosi: sastav Komisije, prezime i ime kan-didata, broj i datum rje{enja o odobrenom polaganju ispi-ta, dan i sat polaganja pismenog i usmenog dijela ispita,ocjena uspjeha pismenog dijela ispita, pitanja postavljenakandidatu na usmenom dijelu ispita iz pojedinih predmeta,ocjena kona~nog uspjeha kandidata na pismenom i usme-nom dijelu ispita i vrijeme zavr{etka ispita.Zapisnik potpisuje predsjednik, svi ~lanovi Komisije izapisni~ar.Zapisniku se prila‘e izra|ena pismena zada}a kandi-data.

12. Nakon zavr{enog ispita predsjednik Komisije javno i unazo~nosti svih ~lanova Komisije saop}ava kandidatuocjenu njegovog kona~nog uspjeha na ispitu.

13. Uvjerenje o polo‘enom ispitu izdaje se u roku od 15 danaod dana polo‘enog ispita.Uvjerenje iz to~ke 13. ove Upute, izdaje se na obrascubroj 1. koji je sastavni dio ove Upute.Uvjerenje iz to~ke 13. ove Upute sadr‘i: naziv tijela kojeje izdalo Uvjerenje, pravni osnov izdavanja, prezime iime kandidata, godina i mjesto ro|enja (mjesto, op}ina,dr‘ava), datum polo‘enog ispita, naziv ispitne Komisijepred kojom je ispit polo‘io, broj i datum Uvjerenja ipotpis Kantonalnog ministra pravde.


Nakon polo‘enog ispita, na zahtjev kandidata, izdaje seprivremeno Uvjerenje o polo‘enom ispitu.

14. U Ministarstvu pravde se vodi evidencija osoba koja su po-lo‘ila ispit.Evidencija iz to~ke 14. ove Upute vodi se u knjizi po ob-rascu broj 2, koji je sastavni dio ove Upute. Knjiga morabiti uvezana, a stranice ozna~ene rednim brojem.Ovjeru knjige vr{i Kantonalni ministar pravde.Knjiga se mo‘e koristiti za jednu ili vi{e kalendarskihgodina.Evidencija se vodi odvojeno za svaku kalendarsku godinui zaklju~uje se poslednjeg radnog dana u godini. Evide-nciju ovjerava Kantonalni ministar pravde.

15. Ova Uputa stupa na snagu narednog dana od danaobjavljivanja u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.

Broj: 06/1-06-12165/99 MINISTARTuzla, 30. 9. 1999. godine Ismet Trumi}, v.r.



Broj: 06/1 /99Tuzla, 1999. godine

Na temelju odredbi ~lanka 26. Zakona o ispitu za suca zaprekr{aje (“Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, broj: 13/99)ministar pravde Tuzlanskog kantona, izdaje

UVJERENJE

O POLO@ENOM ISPITU ZA SUCA ZA PREKR[AJE

ro|en-a

godine u op}ina dr‘avljanin Bosne

i Hercegovine, diplomirani pravnik iz polagao-la

je ispit za suca za prekr{aje pred Komisijom za polaganje ispita

za suca za prekr{aje i prema ocjeni Komisije.

ISPIT JE POLO@IO-LA

MINISTAR



EVIDENCIJAOSOBA KOJA SU POLAGALA ISPIT ZA SUCA

ZA PREKR[AJE

Knjiga

EVIDENCIJAOSOBA KOJA SU POLAGALA ISPIT ZA SUCA

ZA PREKR[AJE

1. Redni broj; 2. Prezime i ime; 3. Datum i mjesto ro|enja (mjesto, op}ina, dr‘ava); 4. Kada je diplomirao i na kojem fakultetu; 5. Gdje je zasnovao radni odnos; 6. Broj i datum rje{enja o odobrenom polaganju ispita; 7. Ispit pola‘e prvi, drugi, put; 8. Dan polaganja ispita - pismeni dio ispita; 9. Dan polaganja ispita - usmeni dio ispita;10. Uspjeh na ispitu;11. Prezime i ime ~lanova Komisije;12. Prezime i ime zapisni~ara;13. Dan polaganja popravnog ispita - pismeni dio;14. Dan polaganja popravnog ispita - usmeni dio;15. Uspjeh na popravnom ispitu;16. Prezime i ime ~lanova Komisije; l7. Prezime i ime zapisni~ara;18. Broj i datum izdavanja uvjerenja.

338Na osnovu ~lana 8. Zakona o ispitu za sudiju za prekr{aje

(“Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, broj 13/99.), ministarpravde Tuzlanskog kantona, donosi

RJE[ENJE

O IMENOVANJU KOMISIJE ZA POLAGANJE ISPITAZA SUDIJU ZA PREKR[AJE

I.

Imenuje se Komisija za polaganje ispita za sudiju zaprekr{aje, u sastavu:

1. Ismet Trumi}, predsjednikNedim Nuhi}, zamjenik predsjednika

2. Goran Salihovi}, ~lanHajrudin Mujanovi}, zamjenik ~lana

3. Alis Sarihod‘i}, ~lanFatima Alihod‘i}, zamjenik ~lana

4. Tasim [abovi}, ~lanZlatko Gari}, zamjenik ~lana

5. Izo Tanki}, ~lanAdvija Hod‘i}, zamjenik ~lana

Zamjenik zamjenjuje ~lana Komisije samo u slu~aju sprije-~enosti, odnosno odsutnosti ~lana Komisije.


II.

Ispitiva~i }e biti:- Ismet Trumi}, odnosno njegov zamjenik za predmet

Ustavni sistem;- Goran Salihovi}, odnosno njegov zamjenik, za predmet

Prekr{ajno pravo Kantona;- Alis Sarihod‘i}, odnosno njegov zamjenik, za predmet

Upravno pravo;- Tasim [abovi}, odnosno njegov zamjenik, za predmet

Osnovna pravila o naknadi {tete iz gra|anskog prava iosnovi instituta iz radnog i porodi~nog prava;

- Izo Tanki}, odnosno njegov zamjenik, za predmet Privrednisistem.

III.

Za zapisni~ara Komisije iz ~lana 1. ovog rje{enja, odre|ujese Amira Omerba{i}, a za zamjenika zapisni~ara ArmelaMustaba{i}.

IV.

Komisija iz ~lana 1. ovog rje{enja se imenuje za period od 4(~etiri) godine.

V.

Predsjedniku, ~lanovima Komisije i zapisni~aru pripadanaknada za rad u Komisiji, a prema Pravilniku o naknadama zarad u Komisiji.

Bosna i Hercegovina MINISTARFederacija Bosne i Hercegovine



338Na temelju ~lanka 8. Zakona o ispitu za suca za prekr{aje

(“Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, broj 13/99.), ministarpravde Tuzlanskog kantona, donosi

RJE[ENJE

O IMENOVANJU KOMISIJE ZA POLAGANJE ISPITAZA SUCA ZA PREKR[AJE

I.

Imenuje se Komisija za polaganje ispita za suca za prekr{aje,u sastavu:

1. Ismet Trumi}, predsjednikNedim Nuhi}, zamjenik predsjednika

2. Goran Salihovi}, ~lanHajrudin Mujanovi}, zamjenik ~lana

3. Alis Sarihod‘i}, ~lanFatima Alihod‘i}, zamjenik ~lana

4. Tasim [abovi}, ~lanZlatko Gari}, zamjenik ~lana

5. Izo Tanki}, ~lanAdvija Hod‘i}, zamjenik ~lana

Zamjenik zamjenjuje ~lana Komisije samo u slu~ajusprije~enosti, odnosno odsutnosti ~lana Komisije.

II.

Ispitiva~i }e biti:- Ismet Trumi}, odnosno njegov zamjenik za predmet

Ustavni sistem;- Goran Salihovi}, odnosno njegov zamjenik, za predmet

Prekr{ajno pravo Kantona;- Alis Sarihod‘i}, odnosno njegov zamjenik, za predmet

Upravno pravo;- Tasim [abovi}, odnosno njegov zamjenik, za predmet

Osnovna pravila o naknadi {tete iz gra|anskog prava itemelji instituta iz radnog i obiteljskog prava;

- Izo Tanki}, odnosno njegov zamjenik, za predmetGospodarski sustav.

III.

Za zapisni~ara Komisije iz ~lanka 1. ovog rje{enja, odre|ujese Amira Omerba{i}, a za zamjenika zapisni~ara ArmelaMustaba{i}.

IV.

Komisija iz ~lanka 1. ovog rje{enja se imenuje za period od4 (~etiri) godine.

V.

Predsjedniku, ~lanovima Komisije i zapisni~aru pripadanaknada za rad u Komisiji, a prema Pravilniku o naknadama zarad u Komisiji.

Bosna i Hercegovina MINISTARFederacija Bosne i Hercegovine



339Na osnovu ~lana 44. Ustava Tuzlanskog kantona (“Slu`bene

novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj 7/97.), a u vezi sa~lanom 88. Zakona o turisti~ko-ugostiteljskoj djelatnosti (“Slu`be-ne novine FBiH”, broj 19/96.), ~lanova 110. i 111. Pravilnika o ra-zvrstavanju, minimalnim uslovima i kategorizaciji ugostiteljskihobjekata (“Slu`bene novine FBiH”, broj 23/96.), ~lanka 4 Pravi-lnika o minimalno-tehni~kim i posebnim uslovima pokretnih ugo-stiteljskih objekata (“Slu`bene novine FBiH”, broj 23/96.) i Zakonao kantonalnim administrativnim taksama i tarif i kantonalnihadministrativnih taksi (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskogkantona”, broj 12/97.), ministar Ministarstva trgovine i turizmaTuzlanskog kantona, donosi

ODLUKU

o tro{kovima postupka za utvr|ivanje minimalno--tehni~kih uslova za pokretne ugostiteljske objekte


I.

Ovom Odlukom utvr|uje se visina tro{kova vo|enja postupkaza utvr|ivanje minimalno-tehni~kih uslova za pokretneugostiteljske objekte.

II.

Visina tro{kova za vo|enje postupka za utvr|ivanjeminimalno-tehni~kih uslova za pokretne ugostiteljske objekteodre|uje se kumulativno prema slijede}im kriterijima:

1. Taksa po tarifnom broju 36. ta~ka f.(“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskogkantona”, br. 12/97.) KM 50,00

2. Op}i administrativni tro{kovi vezani za utvr|ivanjeminimalno-tehni~kih uslova KM 500,00

III.

Prihodi ostvareni po osnovu takse iz ~lana II. ta~ka 1. upla}ujuse na ra~un javnih prihoda br. 12200-840-094-2507.

Op}i administrativni tro{kovi vezani za utvr|ivanjeminimalno-tehni~kih uslova upla}uju se na ra~un Ministarstvatrgovine i turizma Tuzlanskog kantona br. 12200-637-3866.

IV.

Ova Odluka objavljena je na oglasnoj tabli Ministarstva dana6. 10. 1999. godine, od kada i stupa na snagu, a objavit }e se i u“Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.

Broj: 05/1-22-10958/99 MINISTARDatum, 6. 10. 1999. godine Durakovi} Besim, v.r.

339Na temelju ~lanka 44. Ustava Tuzlanskog kantona (“Slu`bene

novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj 7/97.), a u svezi s~lankom 88. Zakona o turisti~ko-ugostiteljskoj djelatnosti (“Slu`benenovine FBiH”, broj 19/96), ~lanaka 110. i 111. Pravilnika o razvrsta-vanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata(“Slu`bene novine FBiH”, broj 23/96.), ~lanka 4. Pravilnika o minima-lno-tehni~kim i posebnim uvjetima pokretnih ugostiteljskih objekata(“Slu`bene novine FBiH”, broj 23/96.) i Zakona o kantonalnimadministrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksi(“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj 12/97.),ministar Ministarstva trgovine i turizma Tuzlanskog kantona, donosi

ODLUKUo tro{kovima postupka za utvr|ivanje minimalno-tehni~kih uvjeta za pokretne ugostiteljske objekte

I.Ovom Odlukom utvr|uje se visina tro{kova vo|enja postupka za

utvr|ivanje minimalno-tehni~kih uvjeta za pokretne ugostiteljske objekte.

II.Visina tro{kova za vo|enje postupka za utvr|ivanje minima-

lno-tehni~kih uvjeta za pokretne ugostiteljske objekte odre|uje sekumulativno prema slijede}im kriterijima:

1. Taksa po tarifnom broju 36. to~ka f.(“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskogkantona”, br. 12/97.) KM 50,00

2. Op}i administrativni tro{kovi vezani za utvr|ivanjeminimalno-tehni~kih uvjeta KM 500,00

III.Prihodi ostvareni temeljem takse iz ~lanka II. to~ka 1.

upla}uju se na ra~un javnih prihoda br. 12200-840-094-2507.Op}i administrativni tro{kovi vezani za utvr|ivanje minima-

lno-tehni~kih uvjeta upla}uju se na ra~un Ministarstva trgovine iturizma Tuzlanskog kantona br. 12200-637-3866.

IV.Ova Odluka objavljena je na oglasnoj plo~i Ministarstva dana

6. 10. 1999. godine, od kada i stupa na snagu, a objavit }e se i u“Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.Broj: 05/1-22-10958/99 MINISTARDatum, 6. 10. 1999. godine Durakovi} Besim, v.r.


OGLASNI DIO

RJE[ENJE

Otvara se i zaklju~uje postupak likvidacije “Nela company”Dru{tvo jednog lica za trgovinu i usluge Tuzla, [i}i broj 98.

Ovo rje{enje }e se objaviti u “Slu`benim novinamaFederacije Bosne i Hercegovine” i “Slu`benim novinamaTuzlanskog kantona”.

U smislu ~lana 116. stav 1. Zakona o ste~aju i likvidaciji izsudskog registra }e se brisati “Nela company” Dru{tvo jednoglica za trgovinu i usluge Tuzla, [i}i broj 98.

KANTONALNI SUD U TUZLI SUDIJABroj: L.35/99 Fetija Pa{i}, vFetija Pa{i}, vFetija Pa{i}, vFetija Pa{i}, vFetija Pa{i}, v.r.r.r.r.r.....Tuzla, 7. 9. 1999. godine

236/99

RJE[ENJE

Otvara se i zaklju~uje postupak likvidacije Dru{tvo jednoglica za vanjski i unutra{nji promet “Blink tours commerce” Tuzla.


U smislu ~lana 116. stav 1. Zakona o ste~aju i likvidaciji izsudskog registra }e se brisati Dru{tvo jednog lica za vanjski iunutra{nji promet “Blink tours commerce” Tuzla.

Imovina koja preostaje nakon likvidacije likvidacionogdu‘nika i to kamion marke “Mercedes” registarske oznake 365-E-886 ostaje osniva~u Lovri} Jozi kao kona~na dobit.


237/99

RJE[ENJE

Otvara se i zaklju~uje postupak likvidacije Preduze}a zavanjski i unutra{nji promet “Bandi}-komerc” Dru{tvo jednoglica Hod`i}i, Devetak - Lukavac.


U smislu ~lana 116. stav 1. Zakona o ste~aju i likvidaciji izsudskog registra }e se brisati Preduze}e za vanjski i unutra{njipromet “Bandi}-komerc” Dru{tvo jednog lica Hod`i}i, Devetak- Lukavac.


238/99

OGLAS

Zakl ju~uje se postupak l ikvidaci je nad pravnimsubjektom Dru{tva jednog lica “H.E-COMERC” Lukavac G.Grada~ac.

Ovaj oglas objaviti u “Slu`benim novinama Federacije BiH”,“Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona” i oglasnoj tabli ovogsuda.

Po pravosna‘nosti ovog rje{enja ima se izvr{iti upisbrisanja iz registarskog ulo{ka Kantonalnog suda u Tuzli broj:1-7549, kao i drugih javnih registara u kojima se vodiolikvidacioni du‘nik.

Imovina l ikvidiranog subjekta pripada osniva~uHasanba{i} Ekremu, a u skladu sa odredbama Zakona o porezuna dobit preduze}a.


Sa preuzetom imovinom osniva~ Hasanba{i} Ekremuodgovara za eventualna potra‘ivanja tre}ih lica premalikvidacionom du‘niku a do visine preuzete imovine.

KANTONALNI SUD U TUZLI PREDSJEDNIKBroj: L.6/99 LIKVIDACIONOG VIJE]ATuzla, 7. 10. 1999. godine Hogi} EnverHogi} EnverHogi} EnverHogi} EnverHogi} Enver, v, v, v, v, v.r.r.r.r.r.....

239/99

OGLAS

Zakl ju~uje se postupak l ikvidaci je nad pravnimsubjektom Zanatske uslu‘ne gra|evinske zadruge “Kladanj”iz Kladnja.

Ovo rje{enje objaviti u “Slu`benim novinama FederacijeBiH”, “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona” i oglasnoj tabliovog suda.

Po pravosna‘nosti ovog rje{enja ima se izvr{iti upisbrisanja iz registarskog ulo{ka Kantonalnog suda u Tuzli broj2-17, kao i drugih javnih registara u kojima se vodio likvidacionidu‘nik.

Imovina likvidiranog subjekta pripada osniva~u Berkovi}Ibrahimu, a u skladu sa odredbama Zakona o porezu na dobitpreduze}a.

Sa preuzetom imovinom osniva~ Berkovi} Ibrahimodgovara za eventualna potra‘ivanja tre}ih lica premalikvidacionom du‘niku a do visine preuzete imovine.


240/99

OGLAS

Zaklju~uje se postupak likvidacije nad pravnim subjektomDru{tva jednog lica “HUSEJNOVI]” iz Srebrenika.


Po pravosna‘nosti ovog rje{enja ima se izvr{iti upisbrisanja iz registarskog ulo{ka Kantonalnog suda u Tuzli broj:1-7933, kao i drugih javnih registara u kojima se vodiolikvidacioni du‘nik.

Imovina pr ipada osniva~u Husejnovi} Jusufu izSrebrenika, a u skladu sa odredbama Zakona o porezu nadobit preduze}a.

Sa preuzetom imovinom osniva~ Husejnovi} Jusufodgovara za eventualna potra‘ivanja tre}ih lica premalikvidacionom du‘niku a do visine preuzete imovine.

KANTONALNI SUD U TUZLI PREDSJEDNIKBroj: L.24/99LIKVIDACIONOG VIJE]ATuzla, 7. 10. 1999. godine Hogi} EnverHogi} EnverHogi} EnverHogi} EnverHogi} Enver, v, v, v, v, v.r.r.r.r.r.....

241/99

OGLAS

Zaklju~uje se postupak likvidacije nad pravnim subjektomDru{tva jednog lica “D@EN-AMMAR” iz Lukavca.


Po pravosna‘nosti ovog rje{enja ima se izvr{iti upisbrisanja iz registarskog ulo{ka Kantonalnog suda u Tuzli broj:1-9248, kao i drugih javnih registrara u kojima se vodiolikvidacioni du‘nik.

Imovina likvidiranog subjekta pripada osniva~u VoloderD‘evadu, a u skladu sa odredbama Zakona o porezu na dobitpreduze}a.

Sa preuzetom imovinom osniva~ Voloder D‘evadodgovara za eventualna potra‘ivanja tre}ih lica premalikvidacionom du‘niku a do visine preuzete imovine.


242/99

RJE[ENJE

Zaklju~uje se postupak likvidacije nad pravnim subjektomDru{tvo jednog lica “HOCPE” iz Tuzle, a zbog pokretanjaste~ajnog postupka nad likvidacionim du`nikom.

Ovo rje{enje ima se objaviti u “Slu`benim novinamaFederacije BiH”, “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona” ioglasnoj tabli ovog suda.

KANTONALNI SUD U TUZLI PREDSJEDNIKBroj: RL.10/99 LIKVIDACIONOG VIJE]ATuzla, 30. 9. 1999. godine Hogi} EnverHogi} EnverHogi} EnverHogi} EnverHogi} Enver, v, v, v, v, v.r.r.r.r.r.....

243/99

RJE[ENJE

Otvara se i odmah okon~ava postupak lividacije nadpravnim subjektom Dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u“DOMOTEHNIKA” Doboj - Istok - Klokotnica, zbog neznatneimovine sa kojim pravni subjekt raspola`e.

Po pravosna‘nosti ovog rje{enja ima se sprovesti upisbrisanja pravnog subjekta iz ta~ke 1. ovog rje{enja u registruKantonalnog suda u Tuzli u registarskom ulo{ku broj: 1-9774,kao i drugim javnim registrima u koje je pravni subjekat bioupisan.

Imovina koja preostane pripada osniva~ima SkopljakRefiku i Avdagi} Jakubu, kao osniva~ima, do kojeg iznosaosniva~i odgovaraju za obaveze prema tre}im licima koja bieventualno nakon pravosna‘nosti ovog rje{enja imala imovinskopravne zahtjeve prema likvidiranom pravnom subjektu.

Ovo rje{enje ima se objaviti u “Slu`benim novinamaFederacije BiH”, “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona” ioglasnoj tabli ovog suda.


244/99


OGLAS

Rje{enjem Kantonalnog suda u Tuzli broj L.45/99 od 5.10. 1999. godine otvoren je i zaklju~en postupak likvidacijenad Dru{tvom jednog lica Preduze}em “ENERGOREMONT”Tuzla, te je odlu~eno da }e se nakon pravosna`nosti rje{enja izsudskog registra brisati Dru{tvo jednog lica Preduze}e“ENERGOMONT” Tuzla.


245/99

Op}inski sud u Grada~cu, po sudiji Ke{an Seadu, uvanparni~nom postupku dokazivanja nestalog za umrlog, poprijedlogu predlagateljice Hasanovi} ro|. Girovi} Hajrete, k}iD‘emala iz Mila~evi}a, op}ina Srebrenica, privremenonastanjena u Srnicama Donjim, op}ina Grada~ac, a na osnovu~l. 62. i ~l. 65. Zakona o vanparni~nom postupku F BiH izdaje

OGLAS

Op}inski sud u Grada~cu, poziva Hasanovi} Muhidina,sina Mehe i majke Selime, ro|. [itarac, ro|enog 31. 03. 1950.godine u Mila~evi}ima, op}ina Srebrenica, koji je navodnonestao 1992. godine na putu Tuzla-Han Pijesak, da se u rokuod 15 dana od dana objavljivanja u “Slu`benim novinamaTuzlanskog kantona”, javi ovom sudu, a ovaj sud poziva svakuosobu koja ma {ta zna o ìvotu ili smrti Hasanovi} Muhidina,da to javi ovom sudu.

Po isteku roka ogla{avanja sud }e donijeti rje{enje poprijedlogu za dokazivanje nestalog za umrlog Hasanovi}Muhidina, sina Mehe iz Mila~evi}a, op}ina Srebrenica.

OP]INSKI SUD U GRADA^CU SUDIJABroj: R-106/99 Ke{an Sead, vKe{an Sead, vKe{an Sead, vKe{an Sead, vKe{an Sead, v.r.r.r.r.r.....Grada~ac, 30. 9. 1999. godine

246/99

Op}inski sud u Grada~cu, po sudiji Ke{an Seadu, uvanparni~nom postupku dokazivanja nestalog za umrlog, poprijedlogu predlagateljice Sal~inovi} Red‘ije, k}i Osmana izSrebrenice, privremenim boravi{tem u Srnicama Donjim, op}inaGrada~ac, a na osnovu ~l. 62. i ~l. 65. Zakona o vanparni~nompostupku F BiH izdaje

OGLAS

Op}inski sud u Grada~cu, poziva Sal~inovi} Behaija, sinaOmera i majke Mejre, ro|. Babaji}, ro|en 20. 4. 1952. godine uPusli}ima, op}ina Srebrenica, koji je navodno nestao 12. 7. 1995.godine na putu Srebrenica-Tuzla, da se u roku od 15 dana oddana objavljivanja u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”,javi ovom sudu, a ovaj sud poziva svaku osobu koja ma {ta znao ìvotu ili smrti Sal~inovi} Behaija, da to javi ovom sudu.

Po isteku roka ogla{avanja sud }e donijeti rje{enje poprijedlogu za dokazivanje nestalog za umrlog Sal~inovi} Behaija,sina Omera iz Pusli}a, op}ina Srebrenica.


247/99

OGLAS

Rje{enjem Kantonalnog suda u Tuzli broj L.47/99 od 28.10. 1999. godine otvoren je i istovremeno je zaklju~en postupaklikvidacije nad Preduze}em za vanjsku i unutra{nju trgovinuDru{tvo jednog lica “16. Septembar” Tuzla, ul. Stupine B-7.

KANTONALNI SUD U TUZLI PREDSJEDNIKBroj: L-47/99 LIKVIDACIONOG VIJE]ATuzla, 4. 11. 1999. godine Fetija Pa{i}, vFetija Pa{i}, vFetija Pa{i}, vFetija Pa{i}, vFetija Pa{i}, v.r.r.r.r.r.....

248/99

OGLAS

Rje{enjem Kantonalnog suda u Tuzli broj L.33/99 od 26.10. 1999. godine otvoren je i istovremeno je zaklju~en postupaklikvidacije nad “Bra}a Hodì}” Dru{tvo jednog lica za trans-port, trgovinu i usluge Kladanj-Stupari, No~ajevi}i br. 100.


249/99

OGLAS

Rje{enjem Kantonalnog suda u Tuzli broj L.4/91 od 28.10. 1999. godine otvoren je i istovremeno je zaklju~en postupaklikvidacije nad Privatnim preduze}em “Ziko” Tuzla.


250/99

OGLAS

Rje{enjem Kantonalnog suda u Tuzli broj L.31/99 od 28.10. 1999. godine otvoren je postupak likvidacije Dioni~kogDru{tva “Boksit” Mili}i sa sjedi{tem u Tuzli.

Pozivaju se svi povjeritelji da prijave svoja potra‘ivanja sadokazima ovome sudu u roku od 30 dana od dana objavljivanjaoglasa u “Slu‘benim novinama Tuzlanskog kantona”.


251/99

Op}inski sud u Grada~cu, po sudiji Ke{an Seadu, uvanparni~nom postupku dokazivanja nestalog za umrlog, poprijedlogu predlaga~a Vrdoljak Joze, sina Tadije iz Osijeka, RHrvatska, a na osnovu ~l. 62. i ~l. 65. Zakona o vanparni~nompostupku F BiH izdaje

OGLAS

Op}inski sud u Grada~cu, poziva Vrdoljak Tadiju, sina Jozei majke Kate, ro|. Matanovi}, ro|en 07. 08. 1922. godine uTuri}u, op}ina Grada~ac, koji je navodno nestao 1945. godineu Blajburgu, Republika Slovenija, da se u roku od 15 dana oddana objavljivanja u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”,


javi ovom sudu, a ovaj sud poziva svaku osobu koja ma {tazna o `ivotu ili smrti Vrdoljak Joze, da to javi ovom sudu.

Po isteku roka ogla{avanja sud }e donijeti rje{enje poprijedlogu za dokazivanje nestalog za umrlog Vrdoljak Tadija,sina Joze iz Turi}a, op}ina Grada~ac.


252/99

Op}inski sud u Grada~cu, po sudiji Ke{an Seadu, uvanparni~nom postupku dokazivanja nestalog za umrlog, poprijedlogu predlaga~a Avdi} Zlate iz Bratunca, privremenonastanjena u Srnicama Donjim, op}ina Grada~ac, a na osnovu~l. 62. i ~l. 65. Zakona o vanparni~nom postupku F BiH izdaje

OGLAS

Op}inski sud u Grada~cu, poziva Avdi} Avdulaha, sina Zajkei majke Have, ro|. Memi} ro|en 09. 09. 1940. godine u Urkovi}ima,op}ina Bratunac, koji je navodno nestao 12. 07. 1995. godine naputu Srebrenica-Tuzla, da se u roku od 15 dana od danaobjavljivanja u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”, javiovom sudu, a ovaj sud poziva svaku osobu koja ma {ta zna o`ivotu ili smrti Avdi} Avdulaha, da to javi ovom sudu.

Po isteku roka ogla{avanja sud }e donijeti rje{enje poprijedlogu za dokazivanje nestalog za umrlog Avdi} Avdulaha,sina Zajke iz Urkovi}a, op}ina Bratunac.


253/99


POZIV PRETPLATNICIMA

PrintCom d.o.o. TUZLA, Rudarska br. 61 kao ovla{tenidistributer i {tampar “Slu`benih novina Tuzlanskogkantona” poziva sva zainteresovana pravna i fizi~kalica da se pretplate za “Slu`bene novine Tuzlanskogkantona” za 2000. godinu.

Akontacija pretplate za 2000. godinu iznosi 100KM a uplata se vr{i na `iro ra~un d.o.o. “PrintCom”12200-601-29408.


SKUP[TINA KANTONA

313. Zakon o vodama (bosanski jezik)313. Zakon o vodama (hrvatski jezik)

VLADA KANTONA

314. Odluka o davanju saglasnosti na imenovanje direktoraKantonalnog fonda za izgradnju Tuzla (bosanski jezik)

314. Odluka o davanju suglasnosti na imenovanje direktoraKantonalnog fonda za izgradnju Tuzla (hrvatski jezik)

315. Odluka o davanju saglasnosti na imenovanje direktoraD.O.O. “Livnica ~elika” Tuzla (bosanski jezik)

315. Odluka o davanju suglasnosti na imenovanje direktoraD.O.O. “Livnica ~elika” Tuzla (hrvatski jezik)

316. Rje{enje o razrje{enju savjetnika predsjednika zapravna pitanja (bosanski jezik)

316. Rje{enje o razrje{enju savjetnika predsjednika zapravna pitanja (hrvatski jezik)

317. Rje{enje o razrje{enju pomo}nika ministra zaadministraciju i podr{ku (bosanski jezik)

317. Rje{enje o razrje{enju pomo}nika ministra zaadministraciju i podr{ku (hrvatski jezik)

318. Rje{enje o razrje{enju predsjednika i ~lanova Upravnogodbora D.O.O. “Siporex” Tuzla (bosanski jezik)

318. Rje{enje o razrje{enju predsjednika i ~lanova Upravnogodbora D.O.O. “Siporex” Tuzla (hrvatski jezik)

319. Rje{enje o razrje{enju Upravnog odbora D.D. “Fabrikasode” Lukavac (bosanski jezik)

319. Rje{enje o razrje{enju Upravnog odbora D.D. “Fabrikasode” Lukavac (hrvatski jezik)

320. Rje{enje o razrje{enju Upravnog odbora “TDI” Tuzla(bosanski jezik)

320. Rje{enje o razrje{enju Upravnog odbora “TDI” Tuzla(hrvatski jezik)

321. Rje{enje o postavljenju pomo}nika ministra unutra{njihposlova za policiju (bosanski jezik)

321. Rje{enje o postavljenju pomo}nika ministra unutarnjihposlova za policiju (hrvatski jezik)

322. Rje{enje o postavljenju sekretara Ministarstvaunutra{njih poslova (bosanski jezik)

322. Rje{enje o postavljenju tajnika Ministarstva unutarnjihposlova (hrvatski jezik)

323. Rje{enje o postavljenju pomo}nika ministra unutra{njihposlova za administraciju i podr{ku (bosanski jezik)

323. Rje{enje o postavljenju pomo}nika ministra unutarnjihposlova za administraciju i podr{ku (hrvatski jezik)

324. Rje{enje o imenovanju Upravnog odbora J.P. “[umeTuzlanskog kantona” (bosanski jezik)

324. Rje{enje o imenovanju Upravnog odbora J.P. “[umeTuzlanskog kantona” (hrvatski jezik)

325. Rje{enje o imenovanju predsjednika i ~lanovaUpravnog odbora D.O.O. “Siporex” Tuzla (bosanskijezik)

325. Rje{enje o imenovanju predsjednika i ~lanova Upra-vnog odbora D.O.O. “Siporex” Tuzla (hrvatski jezik)

326. Rje{enje o imenovanju Upravnog odbora D.D. “Fabrikasode” Lukavac (bosanski jezik)

326. Rje{enje o imenovanju Upravnog odbora D.D. “Fabrikasode” Lukavac (hrvatski jezik)

327. Rje{enje o postavljenju pomo}nika ministra zdravstva,u oblasti ekonomskih poslova (bosanski jezik)

327. Rje{enje o postavljenju pomo}nika ministra zdravstva,u oblasti ekonomskih poslova (hrvatski jezik)

328. Rje{enje o postavljenju sekretara Ministarstva zdra-vstva (bosanski jezik)

328. Rje{enje o postavljenju tajnika Ministarstva zdravstva(hrvatski jezik)

329. Rje{enje o postavljenju pomo}nika ministra zdravstva,u oblasti inspekcijskih poslova (bosanski jezik)

329. Rje{enje o postavljenju pomo}nika ministra zdravstva,u oblasti inspekcijskih poslova (hrvatski jezik)

330. Rje{enje o postavljenju sekretara Ministarstva prometai komunikacija (bosanski jezik)

330. Rje{enje o postavljenju tajnika Ministarstva prometa ikomunikacija (hrvatski jezik)

331. Rje{enje o postavljenju pomo}nika ministra prometa ikomunikacija (bosanski jezik)

521 524

527

529

531

531

532

600

600

600

600

600

600

600

600

600

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650


331. Rje{enje o postavljenju pomo}nika ministra prometa ikomunikacija (hrvatski jezik)

332. Rje{enje o postavljenju pomo}nika ministra prometa ikomunikacija, u oblastu cestovnog prometa (bosanskijezik)

332. Rje{enje o postavljenju pomo}nika ministra prometa ikomunikacija, u oblasti cestovnog prometa (hrvatskijezik)

333. Rje{enje o imenovanju Upravnog odbora “TDI” Tuzla(bosanski jezik)

333. Rje{enje o imenovanju Upravnog odbora “TDI” Tuzla(hrvatski jezik)

MINISTARSTVO PRAVDE

334. Pravilnik o unutra{njem poslovanju sudova za prekr{aje(bosanski jezik)

334. Pravilnik o unutarnjem poslovanju sudova za prekr{aje(hrvatski jezik)

335. Pravilnik o programu ispita za sudiju za prekr{aje usudovima za prekr{aje Tuzlanskog kantona (bosanskijezik)

335. Pravilnik o programu ispita za suca za prekr{aje usudovima za prekr{aje Tuzlanskog kantona (hrvatskijezik)

336. Pravilnik o slu‘benoj legitimaciji sudija sudova zaprekr{aje Tuzlanskog kantona (bosanski jezik)

336. Pravilnik o slu‘benoj iskaznici sudaca sudova zaprekr{aje Tuzlanskog kantona (hrvatski jezik)

337. Uputstvo o radu Komisije za polaganje ispita za sudijeza prekr{aje (bosanski jezik)

337. Uputa o radu Komisije za polaganje ispita za suce zaprekr{aje (hrvatski jezik)

338. Rje{enje o imenovanju Komisije za polaganje ispitaza sudiju za prekr{aje (bosanski jezik)

338. Rje{enje o imenovanju Komisije za polaganje ispitaza suca za prekr{aje (hrvatski jezik)

MINISTARSTVO TRGOVINE I TURIZMA

339. Odluka o tro{kovima postupka za utvr|ivanje mini-malno-tehni~kih uslova za pokretne ugostiteljskeobjekte (bosanski jezik)

339. Odluka o tro{kovima postupka za utvr|ivanje mini-malno-tehni~kih uvjeta za pokretne ugostiteljskeobjekte (hrvatski jezik)

OGLASNI DIO

236. Rje{enje o otvaranju i zaklju~ivanju postupkalikvidacije “NELA COMPANY” D.J.L.

237. Rje{enje o otvaranju i zaklju~ivanju postupka likvidacijeD.J.L “BLINK TOURS COMMERCE” Tuzla

238. Rje{enje o otvaranju i zaklju~ivanju postupkalikvidacije D.J.L. “BANDI]-KOMERC” Lukavac

239. Oglas o zaklju~ivanju postupka likvidacije nad pravnimsubjektom D.J.L. “H.E-COMERC” Lukavac

240. Oglas o zaklju~ivanju postupka likvidacije nad pravnimsubjektom ZANATSKE USLU@NE GRA\EVINSKEZADRUGE “KLADANJ” iz Kladnja

241. Oglas o zaklju~ivanju postupka likvidacije nad pravnimsubjektom D.J.L. “HUSEJNOVI]” iz Srebrenika

242. Oglas o zaklju~ivanju postupka likvidacije nad pravnimsubjektom D.J.L. “D@EN-AMMAR iz Lukavca

243. Oglas o zaklju~ivanju postupka likvidacije nad pravnimsubjektom D.J.L. “HOCPE” Tuzla

244. Rje{enje o otvaranju i zaklju~ivanju postupka likvi-dacije nad pravnim subjektom D.O.O. “DOMOTE-HNIKA” Doboj-Istok Klokotnica

245. Oglas o otvaranju i zaklju~ivanju postupka likvidacijenad D.J.L. “ENERGOREMONT” Tuzla

246. Oglas Op}inskog suda u Grada~cu o pozivanjuHasanovi} Muhidina

247. Oglas Op}inskog suda u Grada~cu o pozivanjuSal~inovi} Behaije

248. Rje{enje o otvaranju i zaklju~ivanju postuka likvidacijenad preduze}em D.J.L. “16. SEPTEMAR” Tuzla

249. Rje{enje o otvaranju i zaklju~ivanju potupka likvidacije“BRA]A HOD@I]” Kladanj

250. Rje{enje o otvaranju i zaklju~ivanju postupka likvi-dacije nad preduze}em “ZIKO” Tuzla

251. Rje{enje o otvaranju postupka likvidacije D.D.“BOKSIT” Mili}i

252. Oglas Op}inskog suda u Grada~cu o pozivanjuVrdoljak Tadije

253. Oglas Op}inskog suda u Grada~cu o pozivanju Avdi}Avdulaha

Izdava~: Skup{tina Tuzlanskog kantona Tuzla - Za izdava~a: Alis Sarihodì}, dipl. prav., sekretar Skup{tine - Telefon 075/232-977 - Za svakibroj posebno se utvr|uje cijena - Grafi~ka priprema i {tampa “PrintCom” d.o.o. Grafi~ki inènjering Tuzla, Rudarska 61/I, telefon: 283-218.fax: 282-000 SKPC “Mejdan” A tribina, tel: 230-894 - Za {tampariju: Jasmin Hadìmehmedovi} i Zikrijah Hadìmehmedovi} - Reklamacije zaneprimljene brojeve primaju se 20 dana od dana izlaska lista - Pretplata se vr{i u korist ra~una “PrintCom” d.o.o. Grafi~ki inènjering Tuzla:12200-601-29408 za dinarsko poslovanje i 12200-601-2029408 za devizno poslovanje kod ZPP Tuzla.

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

650

313 ukaz - vlada.tk.gov.bavlada.tk.gov.ba/vlada/dokumenti/sl_novine/1999/sl... · ^etvrtak, 11....

Documents