316.77:174(497.16) senzacionalizam – trend i problem...
TRANSCRIPT
142
NATAŠA RUŽIĆ
Uni ver zi tet Cr ne Go re, Fa kul tet po li tič kih na u ka, Pod go ri ca
UDK 070.16:339.138(497.16)”2009/2011” 316.77:174(497.16)
SEN ZA CI O NA LI ZAM – TREND I PRO BLEM
CR NO GOR SKIH MEDI JASažetak:Je dan od glav nih za da ta ka cr no gor skih me di ja je pre ži vljava nje na tr ži štu. Sto ga ne tre ba da nas ču di što su me di ji usmje re ni is klju či vo na pro fit i ne raz mi šlja ju o etič kom ko dek su, kao ni o poslje di ca ma ko je mo gu iza zva ti. U že lji da pri vu ku pu bli ku, me di ji su za bo ra vi li na po što va nje op šte pri zna tih vri jed no sti u dru štvu i dobar ukus u iz ra ža va nju. Ova kav kon cept ka rak te ri sti čan je za mno ge me di je ši rom svi je ta. Me di ji vi še ne ma ju in for ma tiv nu i edu ka tiv nu funk ci ju, već nas za ba vlja ju, šo ki ra ju, a kroz cr nu hro ni ku raz vi jaju u na ma „ne ga tiv nu“ ra do zna lost. Iz vje šta va nje o sa mo u bi stvi ma, ubi stvi ma, kri mi na lu, sa o bra ćaj nim ne sre ća ma tje ra lju de da ku pe no vi ne ili (ne)mi je nja ju ka nal. Tr ka za pro fi tom do ve la je i do kr šenja pro fe si o nal nih stan dar da iz vje šta va nja po put isti ni to sti, urav note že no sti i objek tiv no sti. Va žno je bi ti pr vi po sva ku ci je nu, dok se o na no še nju šte te po je din ci ma mno go ne raz mi šlja. Vi sok ti raž i rej ting
vi še ni su od raz kva li te ta me di ja.
Ključne riječi: sen za ci o na li zam, etič ki prin ci pi, ne po što va nje pro fe si o nal nih stan dar da, in fo ta in ment, cr na hro ni ka.
Uvod
Me dij sko tr ži šte u Cr noj Go ri je ma lo. Pre ma po da ci ma In stitu ta za me di je 2005. go di ne evi den ti ra no je 108 me di ja, što je sva ka ko pre vi še za ze mlju sa 625 000 sta nov ni ka. U po re đe nju sa 2002. go di nom, ka da je Cr na Go ra ima la čak 140 me di ja, taj broj je sma njen. Trend opa da nja bro ja me di ja se na sta vlja jer po je di ni lo kal ni me di ji ni su pre ži vje li eko nom sku kri zu. Osta li se bo re za svo je mje sto pod sun cem. Ta ko na pri mjer, Po bjeda koja spada u grupu naj sta ri jih no vi na1 je u mi li on skim dugo vi ma. Njen gu bi tak za 2010. go di nu iz no si čak 4,35 mi li o na
1 Po bje da je osno va na 1944. go di ne.
143
NATAŠA RUŽIĆ
eura. Vla da poku ša va da po mog ne ovom me di ju omo gu ća va ju ći ne pla ća nje po re skih oba ve za (za uz vrat do bi ja ak ci je Po bje de). RTCG ta ko đe ima fi nan sij skih pro ble ma, dok no vi na ri TV Bu dve već dva mje se ca štraj ku ju zbog ne is pla će nih za ra da. Mno ge medij ske ku će su ot pu sti le ve li ki broj no vi na ra: Po bje da kroz novu si ste ma ti za ci ju rad nih mje sta, Fox TV se po vu kao sa tr ži šta, čak i ne po čev ši emi to va nje pro gra ma, dok je PRO TV ta ko đe u
finansijskim pro ble mi ma.
Osim lo še eko nom ske si tu a ci je i pri ti sa ka vla sni ka, odnosno uredni ka, cr no gor ski no vi na ri su su o če ni i sa dru gim
pro blemima.
Po lo žaj no vi na ra u re dak ci ji če sto ni je de fi ni san, od no sno mla đi no vi na ri se ko ri ste kao jef ti na rad na sna ga.
Re dak ci je ne ša lju no vi na re na spe ci ja li za ci je i ne raz mi šljaju o struč nom usa vr ša va nju. (Ma da je obra zov na struk tu ra u
poređenju sa pret hod nim go di na ma mno go bo lja).
Ka da je u pi ta nju is tra ži vač ko no vi nar stvo no vi na ri te ško dola ze do po da ta ka jer Za kon o slo bod nom pri stu pu in for maci ja ma ko ji je usvo jen još 2005. go di ne ne dje lu je. Tako, kada no vi na ri po ša lju za htjev za in for ma ci jom, obič no ne dobi ju od go vor ili ma kar obra zlo že nje za što ne mo gu do ći do ne ke in for ma ci je. PRme ni ta ko đe ne do sta vlja ju in for ma ci ju jer
do ži vlja va ju novi na re kao „ne pri ja te lje“.
Svi cr no gor ski me di ji su si gur ni da su naj bo lji, naj gle da ni ji, naj ti ra žni ji. Osim to ga, RTCG se po zi ci o ni ra kao jav ni ser vis, Vi je sti is ti ču svo ju ne za vi snost, Atlas te le vi zi ja do ži vlja va se be kao raz li ku ko ja pri ja. Mno gi na vo de i ne tač ne po dat ke o svom rej tin gu. Ta ko, na pri mjer, ured ni ca in for ma tiv nog pro gra ma RTCG, Ra doj ka Ru to vić, tvr di da je nji hov in for ma tiv ni program naj gle da ni ji i u pro sje ku ga gle da 116 000 lju di dnev no,
dok istraživanja CE DEMa po ka zu ju pad rej tin ga.2
Ako po gle da mo na slov nu stra nu cr no gor skih dnev nih li sto va ili in for ma tiv ni te le vi zij ski pro gram, ima će mo sli ku o me di ji ma u Cr noj Go ri. Po na slov noj stra ni i in for ma ti vi mo že se za klju či ti ko joj par ti ji pri pa da me dij. Ja sno je da u Cr noj Go ri ne ma ne zavi snih me di ja, već opo zi ci o ni se pred sta vlja ju kao ne za vi sni, a dr žav ni kao me di ji u slu žbi gra đa na. Tre ba na gla si ti da dr žav ni me di ji uglav nom ne po kla nja ju pa žnju pro ble mi ma ko ji po sto je u ze mlji, već po ku ša va ju da pred sta ve si tu a ci ju bo ljom ne go što je ste. Pre ma dr žav nim me di ji ma, sta nje u Cr noj Go ri je sta bil no i sve ide na bo lje, a opo zi ci o ni tvr de da je Cr na Go ra le glo kri
2 Ra du lo vić S., U RTCG ne zna ju ka ko će is pla ti ti za ra de, Vi je sti, 28.01.2011, 04.07.2011, http://www.vijesti.me/vijesti/urtcgneznajukakoceisplatitizaradeclanak4230
144
NATAŠA RUŽIĆ
mi na la i ko rup ci je. Za pra vo, i jed ni i dru gi ma ni pu li šu gra đa nima u svo jim in te re si ma. Zbog to ga je da nas neo p hod no na u či ti kon zu men te da pra vil no tu ma če po ru ke ko je im ša lju me di ji. Orga ni za ci ja UNE SCO je još še zde se tih go di na pro šlog vi je ka poče la da se ba vi pi ta njem me dij skog ob ra zo va nja. Iako je Bre ton (Breton) pi sao da za sa da ni ško le ni uni ver zi te ti ne mo gu nam po mo ći u od bra ni od ma ni pu la ci je, ipak me dij ski te o re ti ča ri sve vi še pa žnje po sve ću ju me dij skoj pi sme no sti i me dij skoj pe dago gi ji. O zna ča ju me dij skog ob ra zo va nja raz mi šlja se i u Cr noj Go ri. Ta ko je pred met Me dij ska pi sme nost od 2008/09. go dine uve den u gim na zi je op šteg smje ra jer me dij ski sa dr ža ji ni u
jednom segmen tu ni su be za zle ni.
Cr na Go ra pra ti za pad ne tren do ve, ali za o sta je u nji ho voj primje ni jer cr no gor ski me di ji ne ma ju ni ti eko nom skih uslo va za sa vre me nu teh no lo gi ju, ni ti ob ra zo va nog ka dra za kva li tet no iz vje šta va nje u onlajn me di ji ma. Ma da je ipak pri mjet no da
pojedi ni me di ji sve vi še ula žu u onlajn iz da nja.
Još je dan od pro ble ma cr no gor skog no vi nar stva je fak tič ki nepo sto ja nje is tra ži vač kog no vi nar stva. Za sa da u Cr noj Go ri imamo sa mo ne ke po ku ša je. Ali, pro blem je u to me što re dak cije ne ma ju fi nan sij skih mo guć no sti da se no vi na ri u pot pu no sti
posve te ne koj te mi, a ne ma ju ni ka dra.
Je dan od va žni jih za da ta ka me di ja je da uka žu na ne pra vil no sti u dru štvu, ali pri to me se mo ra pa zi ti na rječ nik. Ma da, u stil skom pri ruč ni ku As so ci a ted Press ja sno je uka za no da me di ji ne smi ju ko ri sti ti psov ke i po grd ne na zi ve jer ti me pr ven stve no vri je đa ju svo ju pu bli ku, cr no gor ski me di ji su pu ni go vo ra mr žnje, a no vina ri ko ri ste svoj po lo žaj za či šće nje ra ču na sa „ne pri ja te lji ma“. Go vor mr žnje je na ro či to pri su tan ka da su u pi ta nju po li tič ke i
re li gi o zne te me.
No vi na ri če sto za bo ra vlja ju da pri je ne go što se upu ste u objavljiva nje ne če ga tre ba da raz mi sle o sle de ćem:
Da li je tvrd nja isti ni ta?
Mo že li je no vi nar do ka za ti?
Da li po sto ji mo guć nost da će pro ta go ni sta pri če tu ži ti no vi ne?3
Svo je op tu žbe no vi na ri iz ri ču na osno vu ano nim nih iz vo ra, mno ge či nje ni ce ne mo gu do ka za ti na su du, a vi so ke nov ča ne
ka zne za kle ve tu do ži vlja va ju kao atak na slo bo du me di ja.
Naj no vi ji trend u sa vre me nom no vi nar stvu je gra đan sko no vinar stvo. Me di ji pred la žu gra đa ni ma da ša lju svo je prilo ge za
3 Berg de Hjug o, Is traživačko no vinarstv o, B eograd , Clio 2007, st r. 179.
145
NATAŠA RUŽIĆ
nov ča nu na dok na du. Do du še, me di ji su odu vjek sa ra đi va li sa svo jom pu bli kom. Ta ko je Bul le tin još 1892. go di ne po zi vao gra đa ne na sa rad nju sa re dak ci jom i ob ja vlji vao nji ho ve mate ri ja le na po li tič ke ili so ci jal ne te me, krat ke pri če, aneg do te, po e me. Lo son (Law son) pi še da je po me nu ti ča so pis pri vla čio gra đa ne pu tem ogla sa: „Sva ki čo vjek mo že da na pi še ma kar jednu do bru pri ču; sva ki čo vjek, ko ji ima do volj no mo zga mo že da is pri ča ma kar jed nu do bru pri ču; sva ki čo vjek, sa ili bez mo zga, se kre će u raz li či tim kru go vi ma i zna stva ri ko je su ne po zna te dru gim lju di ma... po ša lji te svoj rad Bul le ti nu – no vi nama ko je pla ćaju za ob ja vlje ni ma te ri jal“.4 Tre ba is ta ći da te o re ti ča ri nije su je din stve ni u svom sta vu pre ma no vom tren du. Jed ni smatra ju da će gra đa ni u pot pu no sti po ti snu ti no vi na re, dok dru gi mi sle da gra đa ni ni ka da ne će bi ti u sta nju da iz vi je ste o ne kom do ga đa ju kao što to ra di pro fe si o nal ni no vi nar. Me đu tim, či njeni ca je da da nas go to vo svi me di ji po zi va ju pu bli ku na sa rad nju. Ovaj trend ni je za o bi šao ni Cr nu Go ru. Pr ve ne za vi sne elek tronske no vi ne PCNEN uve le su dvi je ru bri ke – „Gra đa ni po ma žu no vi na ri ma“ i „Čuj, vi đi, ja vi“, Vi je sti – „Či ta lac re por ter“, odno sno gra đa ni ša lju fo to gra fi je ko ji ma uka zu ju na pro ble me u
gra du ili ne kom mje stu.
Trend po sta je etič ki pro blem
Cr no gor skim, kao i za pad nim me di ji ma, vla da pr ven stve no pro fit na lo gi ka. Op šte sta nje na me dij skoj sce ni svje do či da su me di ji sve vi še pod pri ti skom ko mer ci ja li za ci je, što je ve likim di je lom re zul tat no vih vla snič kih od no sa, in te re sa, i oglasne in du stri je. Da nas je no vi nar stvo pri je sve ga bi znis, što je dje li mič no i ra zu mlji vo. Ali, spo ji ti pro fit i etič ke nor me je goto vo ne mo gu će. Upra vo pro fit na lo gi ka do ve la je do znat nog
po gor ša nja si tu a ci je u me di ji ma.
In fo ta in ment ni je no va po ja va. Me di ji su se od mo men ta po stoja nja ba vi li tra če vi ma, pri vat nim ži vo tom jav nih lič no sti, cr nom hro ni kom, i slič no. Rat ko Bo žo vić u knji zi „Po en ta“ pod vr ga va kri ti ci sa vre me ne me di je ko ji za di ru u pri vat nost jav nih lič nosti. Autor uka zu je: „Sa vre me ni me di ji/štam pa, ra dio i te le vi zi ja ob zna nju ju i naj in tim ni je pi kan te ri je, da čak i sti žu do spa vaćih so ba. U jav no sti plju šte in tri ge, la ži, uvre de i kle ve te. Kleve ću ano nim ni jav ne lič no sti, kle ve ću se jav ne lič no sti iz me đu sebe. Po la zi se od uvje re nja da je pr lja va ri ječ „naj sla đa vi jest“.5
4 Lawson, The Archibald Parado x: A Stran ge Case of Au thorsh ip , ci tirano prema: Foley Griffen, B ., F ro m Tit Bits to Big Brother: a century of audience participation in the media, Media, Culture & Society, vol. 26, no.4, 2004, str. 537, 25.03.2009, 25.03.2009, http://mcs.sagepub.com/cgi/content/refs/26/4/533
5 B ož ović R. , Poen ta, B eog ra d 2007, str. 25 3, 255 .
146
NATAŠA RUŽIĆ
Mno gi te o re ti ča ri su op tu ži va li me di je za raz voj naj ni žih na gona u dru štvu. Ta ko je From (Fromm) pi sao da se pu tem me di ja: „po bu đu ju ta kvi na go ni kao što je sek su al na že lja, po hle pa, sadi zam, de struk tiv nost, nar ci so id nost; ta kve su po bu de po sre dova ne fil mom, te le vi zi jom, ra di jom, no vi na ma, ča so pi si ma i robnim tr ži štem... O po bu da ma kao što su ne sre će, po ža ri, zlo či ni ili ra to vi mo že se či ta ti u no vi na ma, slu ša ti u ra diovi je sti ma ili
gle da ti na te le vi zi ji ili fil mu.“6
Da nas se naj ni ži na go ni pod sti ču i emi to va njem raz li či tih vr sta re a li ti šoua, pri ka zi va njem po li cij skih po tje ra, tu ča. Ja sno je da me di ji za vi se od pu bli ke i u skla du sa tim od re đu ju sa dr žaj, a su de ći po TVpro gra mu, pu bli ka u Cr noj Go ri že li is klju či vo zaba vu. Zbog to ga se emi tu je re a li ti šou po put „Big brot her“, „Survi vor“, „Ples sa zvje zda ma“, „Ido li“, itd. Pri su stvo ova kvih progra ma igra va žnu ulo gu u ši re nju no vih „vri jed no sti“ i sla blje nju na ci o nal nih. Re a li ti pro gra mi pro mo vi šu al ter na tiv nu kul tu ru, na ro či to me đu mla dim lju di ma. Ali, ovo ni je je di ni pro blem ko ji je na stao pod uti ca jem glo ba li za ci je u me di ji ma. Sa ci ljem proda je pro iz vo da, po di za nja rej tin ga, me di ji ne raz mi šlja ju ni o mo ra lu, ni ti o eti ci, ni ti o po slje di ca ma. Je dan od naj po pu lar nijih šoua na TV Pink M je „Tre nu tak isti ne“, u ko me uče sni ci, u ci lju za ra de nov ca, „sa mo“ mo ra ju od go vo ri ti na naj ška klji vi ja pi ta nja i oda ti ne ku svo ju in ti mu. U ma ju 2009. go di ne, iz bio je skan dal ka da je je dan od uče sni ka na pi ta nje da li je ika da pri si lio žen sku oso bu na seks, od go vo rio po tvrd no. Na kon što je de tek tor la ži po tvr dio da uče snik go vo ri isti nu, re a go va li su prav ni ci i mno go broj ne in sti tu ci je za za šti tu žen skih pra va. One su op tu ži le te le vi zi ju da pro mo vi še ne ka žnje no si lo va nje. Dok je vo di telj ka ovog šoua ob ja sni la si tu a ci ju na sle de ći na čin: „potpu no je ne shva tlji va ide ja da je bi lo ko zdra ve pa me ti mo gao da shva ti da se u emi si ji re kla mi ra lo ne ka žnje no si lo va nje. Formal noprav no, ter min si lo va nje pod ra zu mi je va pri nu du dru gog li ca na ob lju bu upo tre bom si le ili pri jet nje. U na ve de noj emi si ji pi ta nje je gla si lo: da li je uče snik pri si lio žen sku oso bu na seks, ali u pi ta nju, a i u od go vo ru, ni je ni po me nu ta si la ili pri jet nja. S ob zi rom na to da ni je ni po me nu ta si la ili pri jet nja, pot pu no je jasno da ne ma ni go vo ra o ter mi nu si lo va nja u kon tek stu navedenog pi ta nja i od go vo ra”.7 Za pa nju ju će, ali uče snik umje sto
da bu de ka žnjen, do bio je 2600 eura za isti ni te od go vo re.
Na istom ka na lu mo že mo po gle da ti šou kao što je „Big brot her“, „Far ma“, „Mi je njam že nu“, „Dvor“ itd. Pink M se oprav da va vi so kim rej tin gom ovih emi si ja. Tre ba da se za pi ta mo šta ni je u
6 Fromm E., Anatomija ljudske de st ruktivn os ti, Druga knjiga, Za gr eb 198 6, st r. 6 6, 67, 68 .
7 Novaković Leković I., Seks pod prisilom nije silovan j e, Vij es ti , god. XII, br . 3999, 16. maj 2009, str. 11 .
147
NATAŠA RUŽIĆ
re du sa dru štvom uko li ko ova kva vr sta emi si ja ima vi sok rej ting. U ho li vud skom ko dek su za pi sa no je da kva li tet za ba ve svje do či o kul tur nom ni vou jed ne na ci je. Me di ji u Cr noj Go ri su za bora vi li da ima ju va žnu ulo gu u ši re nju kul tu re u dru štvu. Ma lo je ob ra zov nih emi si ja, do ku men tar nih pro gra ma, (iz u ze tak či ni pr vi ka nal RTCG i do ne kle TV IN). Kič i šund na la zi mo go tovo na svim ka na li ma. Ge ne ra ci je mla dih lju di vas pi ta va ju se na emi si ja ma po put „Grand šoua“. Sto ga bi se ko mer ci jal ni me di ji
mo ra li pri dr ža va ti ma kar gra ni ca do brog uku sa.
Iz vje šta va njem o tra ge di ja ma i kri mi na lu, me di ji raz vi ja ju nezdra vu ra do zna lost. Do du še, no vi ne po put Pu li ce ro vog (Pulit zer) Worl da i Her sto vog (He arst) Exa mi ne ra na na slov nim stra na ma su uvjek da va li pred nost cr noj hro ni ci i tra če vi ma. Iz raz „Bad news is a good news“ ak tu e lan je od po čet ka razvo ja me di ja. Da na šnji me di ji sve vi še te že sen za ci o na li stič kom iz vje šta va nju i pri ka zi va nju stvar no sti u naj go rem mo gu ćem svi je tlu. De nis Me kvejl (De nis McQu a il) sma tra da za mno ge lju de cilj gle da nja vi je sti ni je in for mi sa nje, već za ba va i so cijal na ak tiv nost.8 Sa njim se sla že i Te o dor Gla ser (The o do re Glas ser) ko ji tvr di da dnev ne vi je sti ne ma ju za cilj sa mo in formi sa nje, već i za ba vlja ju. Lju di ma ne do sta je pri ča ko ju mo gu is pri ča ti pri ja te lji ma ili ko le ga ma. Is tra žu ju ći in for ma tiv ni program, Dej vis (Da vis) je do šao do za ključ ka da bez ob zi ra na pro mje nu sa dr ža ja ili kva li te ta vi je sti, svje do ci smo da pu bli ku sve ma nje in te re su ju po li tič ke vi je sti. Vi še ih za ni ma cr na hroni ka i ži vot po zna tih lič no sti.9 Sti ven Ha ring ton (Step hen Harring ton) go vo ri da ve ći na pro fe si o nal nih no vi na ra u 21. vi je ku pri hva ta ono što za htje va pu bli ka – naj o snov ni ji in stik ti mo ra ju
po bje di ti u bit ki za rej ting.
Stje pan Ma lo vić ipak sma tra da ni su sa mo no vi na ri i ured ni ci kri vi za si tu a ci ju u me di ji ma. On po sta vlja pi ta nje – ima li do bra vi jest šan se? I od go va ra: „Do bra“ vi jest ne ma šan se za pro bija nje u kon ku ren ci ji. Pri li kom se lek ci je, ured ni ci ma se na meću kri te ri ji pre ma ko ji ma je „lo ša“ vi jest gle da ni ja, či ta ni ja, zanimlji vi ja ši ro kom audi to ri ju. A ma sov ni me di ji ovi se o ma sovnoj pu bli ci. Ako u oda bi ru vi je sti ne ke no vi ne ne ma ju sve „cr ne“ do ga đa je ko ji su za ši ro ku pu bli ku za ni mlji vi, ta da opa da broj ku pa ca i ogla ši va ča, ko ji se okre ću pre ma me di ji ma ko ji do bro
8 McQuai l, Television news research: Retr osp ect and prospect, citirano prema: Unz D .,, Schw ab F., Winterho ff Spurk, P., TV news The Daily Horror?, Jour nal of Media Psychology , vol. 20, no. 4, 2008, str .1 41.
9 D avis A ., Whi the r Ma ss Med ia and Power ? Evidenc e for a critical elite theory alternative, Media, Culture & Society, vol. 25, no. 5, 2003, str. 671, 13.04.2009, 13.04.2009, http://mcs.sagepub.com/cgi/content/refs/25/5/669
148
NATAŠA RUŽIĆ
po kri va ju ta zbi va nja“.10 In fo ta in ment je ušao u sve seg men te pro gra ma, čak i u in for ma ti vu.
Te žnja za za ba vom čak i u in for ma ti vi iza zi va ne ga tiv nu ra dozna lost. Pod „ne ga tiv nom“ ra do zna lo šću pod ra zu mje va mo vi jesti ti pa „Otac pre klao kćer ku“. Cr na hro ni ka sa mim na slo vom tje ra nas da pro či ta mo ili ku pi mo no vi ne sa ta kvom na slov nom stra nom. Iz rael Drap kin (Israel Drap kin) u knji zi „Sred stva ma sov nih ko mu ni ka ci ja i kri mi na li tet“ pi še da „gra đa ni ima ju pra vo da pu tem me di ja bu du oba vje šte ni o sta nju kri mi na li teta u dru štvu, ali to ne zna či da se me di ji ma da je za pra vo da ih
tretiraju sen za ci o na li stič ki i „skan da li stič ki“.11
Glo bal na me dij ska eti ka od no si se pr ven stve no na slo bo du i odgo vor nost i fo ku si ra pa žnju na če ti ri va žna prin ci pa:
ne za vi snost (slo bo da) od dr ža ve, ko lek tiv ne cen zu re i pri ti ska;
slo bo da u oba vlja nju svog pro fe si o nal nog za dat ka – in for mi sa ti, ob ra zo va ti i za ba vi ti pu bli ku;
od go vor nost, tač nost, vje ro do stoj nost, po šteno izvje šta va nje, po što va nje ljud skih pra va i
do sto jan stva.
pri dr ža va nje de mo krat skih na če la – slo bo de go vora, slo bod nog pro to ka in for ma ci ja, jed na kog pristu pa me di ji ma i in for ma ci ji, ra zno li ko sti i plu rali zma, vje ro do stoj nosti i rav no te ži u in for mi sa nju,
tran spa rent nosti i od go vor nosti.12
Cr no gor ski me di ji se pri dr ža va ju no vog tren da, što vi še zaba ve i cr ne hro ni ke. Da ju ći pred nost cr noj hro ni ci, no vi nari če sto na ru ša va ju pro fe si o nal ne stan dar de pri iz vje šta va nju, ob ja vlji va njem ne pro vje re ne in for ma ci je, pla gi ja tom, ne pošto va njem lič no sti čo vje ka, pra va na do sto jan stve nu smrt,
pra va ma lo ljet ni ka i dr.
Me di ji ne pre kid no go vo re o slo bo di, ali za bo ra vlja ju na prin cip ko ji je pod jed na ko va žan – od go vor nost.
U Cr noj Go ri, Za kon o me di ji ma usvo jen je 16. sep tem bra 2002. go di ne i od no si se na op šte od red be u tra di ci o nal nim me di ji ma. Ali, pro blem je u to me što se re dak ci je če sto ne pri dr ža va ju tih od red bi. Ono što iz ne na đu je je da go to vo ni jed na re dak ci ja nema
10 Malović S. , Me di ji i d r uštvo, Zagreb 2007, str. 11 1.11 Ignjat o vić Đ ., K riminolo gi ja , Beograd 2007, str. 171.12 Tehran ian M., Pe ac e J ournalism: N egotiating Glob al Media Ethics, The
Harvard International Journal of Press/Politics, vol.7, no.2, 2002, str.72, 13.04.2009, 13.04.2009, http://hij.sagepub.com/cgi/content/refs/7/2/58
149
NATAŠA RUŽIĆ
svoj etič ki ko deks. A to je neo p hod no jer op šti etič ki ko deks ne pred vi đa broj ne si tu a ci je sa ko ji ma se su sre će no vi nar to kom iz vje šta va nja. Na pri mjer, zbog ob ja vlji va nja ne pro vje re ne infor ma ci je, uče sta le su po ja ve is prav ki u ko ji ma gra đa ni re a gu ju zbog ne tač nih po da ta ka, iz o kre nu tih či nje ni ca ili neo sno va nih op tu žbi. Pri če mu ta kva vr sta in for ma ci je je naj če šće do bi je na od ano nim nih iz vo ra ili se uop šte ne uka zu je iz vor in for ma ci ja, što je do volj no pro ble ma tič no. Na taj na čin, kroz dez in for maci ju, mo gu će je pri či nje ti ozbilj nu šte tu li cu ko je se po mi nje ili uni šti ti nje gov ugled. Član 28 Za ko na o me di ji ma na la že vla sniku ili ured ni ku da ob ja vi is prav ku na is toj stra ni na ko joj je ob javljen spor ni tekst, ali ovo pra vi lo se uop šte ne po štu je. Is prav ke se ob ja vlju ju na po sled njim stra na ma no vi na. Ta ko da jed nom
uka ljan ugled ne mo gu će je po vra ti ti.
Sen za ci o na li zam u cr no gor skim me di ji ma
Sen za ci ja je odu vjek bi la pri sut na u me di ji ma, ali da nas sen za cio na li zam je po stao je dan od tren do va cr no gor skog no vi nar stva, ko ji za bri nja va jer uzi ma sve vi še ma ha. Cr no gor ski me di ji senza ci o na li stič ki iz vje šta va ju o po je di nač nim slu ča je vi ma sa o braćaj nih ne sre ća, sa mo u bi stvi ma, škol skom kri mi na lu, dje ci kao
žr tva ma ili po či ni o ci ma kri vič nih dje la.
Sen za ci o na li stič ko iz vje šta va nje o sa mo u bi stvi ma
Vi je sti o sa mo u bi stvi ma ne ma ju ni ka kvu in for ma tiv nu vri jednost, ali re dov no do spi je va ju na na slov nu stra nu Vi je sti i Da na. Na pri mjer, „Ubio se na kćer ki nom gro bu“ (Dan, 25.03.2011), „Dje voj či ca pu ca la se bi u gru di“ (Dan,10.04.2011), „Osno vac iz Bi je log Po lja iz vr šio sa mo u bi stvo“ (Vi je sti, 02.06.2011). Pri iz vje šta va nju u ta kvim si tu a ci ja ma, tre ba lo bi ko ri sti ti slu žbene iz vo re, ali u me di ji ma na i la zi mo na in for ma ci je u ko ji ma nisu is po što va ni naj o snov ni ji stan dar di – tač nost i in for ma tiv na vri jed nost. Na ve šću je dan pri mjer iz cr ne hro ni ke ko ji naj bo lje osli ka va si tu a ci ju. Uko li ko upo re di mo krat ke in for ma ci je pri izvje šta va nju o sa mo u bi stvu u li sto vi ma Dan i Vi je sti vi dje će mo da se mje sto do ga đa ja i vri je me bit no raz li ku ju. Ta ko, Dan pi še: „Pod go ri ča nin P.R. iz vr šio je sa mo u bi stvo ju če, oko 16 sa ti i 30 mi nu ta, sko kom sa kro va zgra de ko ja se na la zi na sa mom kraju Her ce go vač ke uli ce, u stro gom cen tru gra da. Pre ma ri je či ma va tro ga sa ca ko ji su na do ja vu MUPa br zo sti gli na li ce mje sta, on je pao na kom šij sku te ra su, oda kle je uz po moć spe ci jal ne opre me ti je lo spu šte no u dvo ri šte. Uvi đaj je oba vi la Pod ruč na
je di ni ca po li ci je Pod go ri ca“.13
13 N., S., „Sa zgrade u smrt”, Dan, 11.06.2008, 15.09.2009, http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Hronika&datum=20090611&clanak=190573
150
NATAŠA RUŽIĆ
Dok Vi je sti o ovom do ga đa ju iz vje šta va ju na sle de ći na čin:
„Pod go ri ča nin P.R. (28) iz vr šio je sa mo u bi stvo na kon što se ju če uju tro ba cio sa bal ko na sta na u uli ci Slo bo de u
cen tru Pod go ri ce.
Ne sre ća se do go di la oko 10 ča so va ka da se mla dić ba cio sa te ra se i pao na ploč nik kod re sto ra na „Ca ri ne“, gdje je na
mje stu ostao mr tav.
Tre nu tak ka da je mla dić pao na ploč nik vi dio je ve ći broj go sti ju ko ji su sje dje li u ba šti re sto ra na, kao i broj ni pro la zni ci“.14
Šta je u pi ta nju? Ne pro fe si o na li zam no vi na ra, tr ka za sen za cijom ili po gre šan iz vor in for ma ci ja? Sva ka ko i jed no i dru go. Osim to ga što ova in for ma ci ja ni je tač na, po sta vlja se pi ta nje, da li je po treb no uop šte iz vje šta va ti o ta kvim do ga đa ji ma? U Slo ve ni ji, na pri mjer, po sto ji do go vor me đu re dak ci ja ma prema ko jem je me di ji ma za bra nje no da iz vje šta va ju o sa mo u bistvi ma jer s jed ne stra ne, na ru ša va se pra vo lič no sti na do stojan stve nu smrt, a s dru ge, me di ji iz vje šta va njem mo gu iza zva ti lan ča nu re ak ci ju. Stav te o re ti ča ra o iza zi va nju lan ča ne re ak ci je pri li kom iz vje šta va nja po tvr đu ju i tra gič ni do ga đa ji u Hr vatskoj ka da je je da na est ti nej dže ra iz vr ši lo sa mo u bi stvo u raz do blju od po la go di ne. Psi ho log Ma ri ja Ba ćan iz Po li kli ni ke za za šti tu dje ce pro ko men ta ri sa la je tom pri li kom: „Dje ca u ado le scentskoj do bi sklo na su po is to vje ti ti se sa gru pom vr šnja ka. Kod dje ce i mla dih, ko ji su psi hič ki ne sta bil ni, mo gu ća je imi ta cija. Ako su dje ca vi dje la da se ne tko nji ho vih go di na ubio, možda je to bio oki dač ko ji je i njih po kre nuo u tom smje ru“.15 Uko li ko no vi na ri ipak od lu če da iz vje šta va ju o ova kvim tra gedi ja ma, tre ba li bi se ma kar upo zna ti sa sa vje ti ma te o re ti ča ra i
pri dr ža va ti se istih.
Sen za ci o na li stič ko iz vje šta va nje o po je di nač nim sluča je vi ma kri mi na la i sa o bra ćaj nih ne sre ća
Lu is Al vin Dej (Lo u is Al vin Day) upo zo ra va da bi no vi na ri treba li da ko ri ste zdrav ra zum i do bar ukus pri oba vje šta va nju javno sti. To mas Ba u er (Tho mas Ba u er) sma tra da: „Sli ke žr ta va nika da ni su in for ma tiv ne, ne go uvjek eks pre siv ne i ape lant ne. Slike žr ta va ne igra ju na in for ma ci ju, ne go na in ten ci o nal nost i inte zi tet. Emo tiv na per cep ci ja se sta vlja u pr vi plan, zbog če ga se i
14 Bi., B., Mladić se bacio sa balkon a, Vijest i, god. XII, br. 4204 , 1 1. jun 2009, str. 9.
15 P., M., Ž., K., D., M., U šest mjeseci u Hrvatskoj se ubilo 11 tinejdžera, 24 sata, 28.11.2007, 04.07.2011, http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=38981
151
NATAŠA RUŽIĆ
dje lo va nje pre i na ču je...“.16 Ali, me dij ska ak si o ma „If it ble eds, it le eds“17 na la zi svo ju po tvr du u cr no gor skim dnev nim li sto vima Vi je sti i Dan. Go to vo sva ko dnev no na na slov nim strana ma mo že mo pro či ta ti vi je sti o kri mi na lu i sa o bra ćaj nim ne sre ća ma koje su pro pra će ne fo to gra fi ja ma žr ta va. O po ra stu kri mi na la u dru štvu ili po ra stu bro ja sa o bra ćaj nih ne sre ća tre ba pi sa ti kao o pro ble mu. Me di ji mo gu ob ja vi ti mi šlje nje psi ho lo ga i spro ve sti kam pa nju u ci lju rje ša va nja ovog pro ble ma. Ali, ne tre ba pi sati o sva koj sa o bra ćaj noj ne sre ći po je di nač no i pri ka zi va ti žr tve kao što to ra di list Dan. U po me nu tom li stu na na slov noj stra ni „Dvi je smr ti u pro va li ji“18 (09.05.2009) na la zi mo i fo to gra fi ju
žr tve sa o bra ćaj ne ne sre će.
Sen za ci o na li stič ko iz vje šta va nje o dje ci
Cr no gor ski me di ji, po ugle du na evrop ske, već odav no ko ri ste dje cu kao sred stvo za po ve ća nje ti ra ža. Štam pa ni me di ji u Cr noj Go ri ta ko đe pri lič no sen za ci o na li stič ki iz vje šta va ju o vr šnjačkom na si lju. U slu ča ju uče ni ka sed mog raz re da osnov ne ško le „Ra do ji ca Pe ro vić“ ko ji je uda rio na stav ni cu, me di ji su na pra vili pra vi spek takl od ovog do ga đa ja, na ru ša va ju ći etič ki ko deks. Pri je sve ga, iz vje šta va li su ve o ma du go, pra ti li su sva ki ko rak ro di te lja, ško le i sud bi ne dje ča ka. Ova kvim na či nom iz vje štava nja me di ji su pre kr ši li član 22 Za ko na o me di ji ma, u ko me je ja sno uka za no da „Me di ji mo ra ju šti ti ti in te gri tet ma lo ljet nih oso ba... Me di ji ne smi ju ob ja vlji va ti iden ti tet ma lo ljet nih oso ba
16 Bauer T., Mediji z a otvoreno društvo, Zagreb 200 7, str.128.17 Lawr en ce R., Muller D., S cho ol shooti ng a nd th e M anBitesDog criterion
of Newsworthiness, Youth Violence and Juvenile Justice, vol. 1, no. 4, 2003, str. 331, 12.04.2009, 12.04.2009, http://yvj.sagepub.com/cgi/content/refs/1/4/330
18 Ratković V., Dvije smrti u provaliji, Dan, 09. 05. 2009, 15.09.2009, http://www.dan.co.me/?nivo=3&datum=20090517&rubrika=Vijest%20dana&najdatum=200905 09&cla nak=186536
Slika 1 Dan, žr tva sa o bra ćaj ne ne sre će na na slov ni ci
152
NATAŠA RUŽIĆ
umješanih u kri vič na dje la, bi lo kao žr tve ili kao op tu že ni.“19 Iz u zev sta va 3 ovog čla na, ko jim se na gla ša va da iden ti tet maloljet ne oso be pra vo sna žno osu đe ne za kri vič no dje lo mo že se ob ja vi ti, uko li ko po sto ji oprav dan in te res jav no sti. List Dan, pridr ža va ju ći se čla na 22, da je ini ci ja le na pa da ča, ali na ru ša va za kon i etič ki ko deks i ob ja viv ši pu no pre zi me ro di te lja: „Otac S.R. Cve to Ra i če vić, iz ja vio je ...“.20 U ma loj sre di ni po put Cr ne Go re, la ko je ot kri ti iden ti tet dje te ta kroz po dat ke o ro di te ljima, ško li, raz re du. Vi je sti su pr ve po če le da iz vje šta va ju o ovom doga đa ju ob ja viv ši, kao i Po bje da, šest in for ma ci ja, dok u Da nu na la zi mo čak de vet in for ma ci ja. Naj u pe ča tlji vi je na slo ve ima ju Vi je sti i Dan – „Osno vac bi je ne ka žnje no“ (Dan, 17.03.2011), „Pro šle sed mi ce tu kao, a ju če lo mio auto na stav ni ci“ (Vi je sti, 23.03.2011). No vi na ri su ži go sa li di je te kao oko re log kri mi nal ca sa ko jim ne mo že ni ko da iza đe na kraj. Osim to ga, Vi je sti ko riste ano nim ne iz vo re de fi ni šu ći ih kao „ne po tvr đe ne, ali po u zdane po dat ke“. Pre ma pro fe si o nal nim stan dar di ma iz vje šta vanja, sva ka in for ma ci ja se mo ra pro vje ri ti u dva ne za vi sna iz vo ra. Pri iz vje šta va nju o kri mi na lu, naj po u zda ni ji iz vo ri in for ma ci ja su slu žbe ni, tj. po li ci ja i hit na po moć. Is tra ži va nje UNI CEFa o djeci u cr no gor skim me di ji ma spro ve de no od 1. do 31. mar ta ove go di ne, po ka za lo je da štam pa ni me di ji ne uka zu ju na iz vo re u
čak 13 do 29% tek sto va.
19 S lužbe ni list RCG, br. 51/02, 62/02, str. 5 . 20 P. T. , U čenik pr ebačen u OŠ „Vladimir Nazor“, Dan, godina XIII, broj 4359,
str. 10.
Slika 2 Vi je sti, škol sko na si lje na na slov noj stra ni
Slika 3 Dan, škol sko na si lje
153
NATAŠA RUŽIĆ
Sen za ci o na li stič ko iz vje šta va nje o škol skom kri mi na lu
Na si lje u ško la ma je po sta la omi lje na ra zo no da za mno ge me dije u raz li či tim ze mlja ma. Da na šnji me di ji sve vi še for si ra ju pri če o na si lju u ško li jer je to naj kra ći put do po ve ća nja ti ra ža. Cr nogor ski me di ji ni su iz bje gli ovaj trend i s pri lič nom do zom senza ci o na li zma iz vje šta va ju o na si lju u ško li. Naj bo lji do kaz senza ci o na li stič kog iz vje šta va nja o kri mi na lu u ško li je i in ci dent u sred njoj ško li „Brat stvo i je din stvo“ u Ul ci nju. Biv ši uče nik je no ću pro va lio u ško lu i spa lio dnev ni ke. Ako upo re di mo tri štam pa na me di ja, vi dje će mo da je naj vi še mje sta po sve tio ovom do ga đa ju Dan, a naj u mje re ni je je iz vje šta va la Po bje da. Od nosno, Po bje da je da la krat ku in for ma ci ju o ovom do ga đa ju, dok je u Da nu slu čaj do spio na na slov nu stra nu. Osim to ga, sa ma in for ma ci ja sa dr ži dvi je ve će fo to gra fi je jer no vi na ri ni su ima li o če mu da pi šu. U Vi je sti ma je ta ko đe fo to gra fi ja ve ća od tek sta. I u ovom slu ča ju, me di ji iz vje šta va ju do sta ne us kla đe no. U sva tri me di ja raz li ku ju se po da ci o bro ju spa lje nih dnev ni ka. Ta ko je pre ma Po bje di spa lje no 10, Vi je sti ma 11, a Da nu 15 dnev ni ka. Po sta vlja se pi ta nje: ima li in for ma tiv nu vri jed nost ovaj slu čaj? A tre ba lo bi raz mi sli ti i o po slje di ca ma ta kve in for ma ci je ko ja
mo že iza zva ti copy cat ef fect, tj. lan ča nu re ak ci ju.
„Ma fi ja ški sleng“ i uvre de u cr noj hro ni ci
Tre ba na gla si ti da od svih po sto je ćih me di ja na cr no gor skom trži štu, etič ke nor me naj če šće kr ši Dan. Ove no vi ne in si sti raju na cr noj hro ni ci i ne pri mje re nom je zi ku pri iz vje šta va nju. Na slo vi su pri lič no upa dlji vi, pa čak i uvre dlji vi „Sa če ku ša za vla snika Ava le i Bjan ke“ (Dan, 11.04.2011), „Rus „ovje ren“ u sa u ni“ (Dan, 11.11.2009)? “Men za li na „sku va li“ na aero dro mu“ (Dan, 03.03.2011). Dan ko ri sti oma lo va ža va ju ći na slov i ka da je ri ječ o li cu na vi so koj funk ci ji, bi lo da je u pi ta nju pred sjed nik vla de
ili pre mi jer. Ova kav na čin pi sa nja je ne do pu stiv.
Slika 4 Dan, cr na hro ni ka pro da je novine
154
NATAŠA RUŽIĆ
Za klju čak
Te ška eko nom ska si tu a ci ja, bor ba za op sta nak na me dij skom tržištu do vo de do sen za ci o na li zma i kr še nja etič kih nor mi, na ru šava nja do sto jan stva čo vje ka, nje go vog pra va da bu de o bjek tivno,
ko rekt no i bes pri stra sno in for mi san.
Na kr še nje etič kih nor mi me di je je kon stant no upo zo ra va lo no vinar sko sa mo re gu la tor no ti je lo ko je vi še ne po sto ji. Na nji ho vom saj tu www .ns tcg.o rg se mog u n aći k onkretni pri mj er i pogrešn og i zvješt ava nja. A li, n ov in ari i ured nici se ni je d nom nisu poj av il i na okruglim s tolovi ma koj e je organiz ovalo ov o ti j el o . Nem a sumnje d a je Cr noj Gori ne o phodan Sa v jet za medi je, koji bi u ka zivao na gre ške i p o b oljša o r ad novi na ra. U neki m slučajev im a, reag uje Agenc ij a za el e k tronske m e d ij e. T ako j e njihov a reakci j a uslijedila nakon t uč e u česnika u r eal iti š ou „Dvor“. Emito vanje ovog programa pom jer en o j e za p er iod od 2 3 h. 21 Na in te rvenciju agen cije, te le vi zija M BC mora la je da ukl oni prikaz iv a nje po lu e ro tskih i n ep ristoj ni h p oruk a u p opodn ev n im
term i ni ma, pri likom emitovanja muzič kog program a.
Lui s Alvin Dej (L oui s Alvi n D ay ) pojašn j av a da: „ Sve medi jsk e instit uc ije, nara vn o , imaj u i eko no msku fu nk c iju da privuku i z adr že vel ik i au ditori ju m kako b i to mogli da i sko ris te oglašivač i. M eđ u tim, to je ne bitno sa st a novišta m orala.“.22 Čin je nic u da e konomsk a stva rn ost ne oprav dava na n ošenje štete lj udi ma treba uvije k i ma ti n a u mu pri
i zv je št avanju i odabiru vi jesti.
21 Sajt agencije za elektronske medije, 02.03.2011, 04.07.2011, http://www.ardcg.org/index.php?option=com_docman&task=cat_view&gid=29&Itemid=26
22 Dej L. A., Etika u medijima, Beograd 2004, str. 475.
Slika 5 Dan, ne pri mje ren reč nik
155
NATAŠA RUŽIĆ
L ITERAT URA:
Ba uer T., Mediji za otvo reno d ruš tv o, Za gre b 200 7 .
Berg d e Hjugo, Istr až ivačko nov in arstvo , Beograd 2007.
Božović R ., Poen ta , Beogra d 2007.
Dej, L.A. Etika u m ed ijima, Beogra d 200 4.
Fr omm E., Anatomi ja lju dske destrukt ivn os ti , Druga k nj ig a, Z a greb 1 986.
Ignjatovi ć Đ., Krimin ol ogija, B eograd 2007.
Malović S ., Medij i i dru š tvo, Zagreb 2007.
Nau čni članci :Davis A. , Whither Ma ss M edia and Po wer? E vid en c e for a critic a l elit e t he ory alternative, Media, Culture & Society, vol. 25, no. 5, 2003, 13.04.2009, 13.04.2009, http://mc s.sagepub.com/cgi/content/refs/25/ 5/669 (13 .04.2009)
Fo le y – Gr if fe n B., From Tit Bits to Big Bro th er: a c en tury of audience participation in the media, Media, Culture & Society, vol. 26, no.4, 2004, 25.03.2009, 25.03.2009, htt p://mcs.sa gepub.com/cgi/cont e nt/refs/26/4/533 ( 25.03.2009)
L awrence R., Mull er D., School sh o oti ng and th e Ma nBit es Dog criterion of Newsworthiness, Youth Violence and Juvenile Justice, 12.04.2009, 12.04.2009, ht tp://yvj.sa g epub. co m/ cgi/cont en t/ refs/1/4/ 330 ( 12.04. 2009)
Tehrani an M., Pea ce J o urnali sm : Negotiating G lo bal Media Ethics, The Harvard International Journal of Press/Politics, vol.7, no.2, 2002, 13.04.2009, 13.04.2009, http:// hij .sagepub.com/cgi/content/refs/7/2/58
Unz D., Sc hwab F., Winterhoff Spurk P., TV news The Dai ly Horror?, Journal of Media Psycholo gy, vol.20 , no.4, 20 08.
Novinski članci:Bi., B., Mladić se bacio sa balko na, Vijesti, god. XII, broj. 4204, 11. jun 2009.
N., S., Sa zgrade u smrt, Dan, 11.06.2008, 15.09.2009,
ht tp://www.dan.co.me/?ni vo =3&rub rika= Hr on ika&datu m= 20090611&clanak= 190573
Novaković Leković, I., „Seks pod prisilom ni je silo van je”, Vijest i, god.X II, br .3999, 16. maj 2009.
P.,M. , Ž., K., D., M., U šest mjeseci u Hrvatskoj se ubilo 11 tinejdžera, 24 sata, 28.11.2007, 04.07. 2011, URL: htt p: //www.24sata. hr /index .php?cmd=show _c lanak &tekst_id=38981
P . T., Učenik prebačen u OŠ „Vladimi r N az or“, Da n, god in a XIII, broj 4359.
156
NATAŠA RUŽIĆ
Radulović S., U RTCG ne znaju kako će isplatiti zarade, Vijesti, 28.01.2011,04.07.2011, ht tp://w ww.vijes ti .m e/vijesti/urtcgneznajukakoceisplatitizaradeclanak4230
Ratković V., Dvije smrti u provaliji, Dan, 09.05.2009, 15.09.2009,
http://w ww.dan.co.me/?n iv o=3 &datum=2 009 05 17&rubrika=Vijest%20dana&naj dat um=200 9 0509&clanak=186536
Dokumenta:Službeni list RCG, br. 51/02, 62/02.
Internet izvoriwww.ardcg.org
Nataša RužićUniversity of Montenegro, Fa culty of Po li ti cal Sci en ces
De part ment of Journa lism, Pod go ri ca
SEN SA TI O NA LISM – TREND AND PRO BLEM OF MONTE NE GRIN ME DIA
Ab stract
One of the main tasks of the Mon te ne grin me dia to day is sur vi ving on the mar ket. The re fo re it is not sur pri sing that the me dia are fo cu sed so lely on pro fits and do not think abo ut the co de of et hics or the conse qu en ces they may ca u se. Wis hing to at tract the audi en ce, the me dia ha ve for got ten the de cency, good ta ste in ex pres si on, re spect of ge nerally re cog ni sed so cial va lu es. This con cept is cha rac te ri stic of many me dia aro und the world. The me dia no lon ger ha ve an in for ma ti ve and edu ca ti o nal fun ction; qu i te on the con trary, they amu se us, shock us, and de ve lop our “ne ga ti ve” cu ri o sity by the ir black chro nic les. Re porting of su i ci des, mur ders, cri mes and traf fic ac ci dents ma kes pe o ple buy a new spa per or (not) chan ge the chan nel. The ra ce for pro fits led to vi o la ti ons of pro fes si o nal stan dards of re por ting, such as truth ful ness, ba lan ce and ob jec ti vity. It is im por tant to be the first at any cost, while the in flic tion of harm to in di vi du als is not much con si de red. High
circula tion and ra tings are not re flec tion of me dia qu a lity.
Key words: sen sa ti o na lism, et hi cal prin ci ples, nonob ser van ce of profes si o nal stan dards, in fo ta in ment, black chro nic le.