32 18 branko kirigin crop

7/25/2019 32 18 Branko Kirigin Crop

1/12

367

U radu se objavljuju najnoviji rezultati sistematskih iskopavanja na Palagrui. Istraivanja suobavljena na dva prostora na poloaju Salamandrija. Na prvom su uoeni tragovi najvjerojatnijeutvrde iz justinijanove rekonkviste, dok se na drugom radi o mjestu gdje se nalo obilje fine grkei rimske keramike, novca i neto nakita. Sve upuuje da je rije o mjestu gdje se odbacivao materijaliz Diomedova svetita. Na tom prostoru otkrivena je i vea koliina keramikih ulomaka cetinskekulture, dok nekoliko keramikih ulomaka ukazuje da moda pripadaju hvarskoj kulturi.

Kljune rijei: Palagrua, keramika, Diomed, novac, obsidijan, grafiti

PALAGRUA GODINE 2002.Preliminarni izvjetaj s arheolokih iskopavanja

UDK 902.2 (497.5 Palagrua) 6347 6373 639Primljeno/Received: 2003. 04. 11.Prihvaeno/Accepted: 2003. 09. 15.

Branko KIRIGIN

Branko KiriginHR 21000 SPLITArheoloki muzej

Zrinsko-Frankopanska 25

Uvod

Arheoloka istraivanja na Palagrui 1992-1994. i1996. izazvala su veliku pozornost u Hrvatskoj i usvijetu. U prvom redu zahvaljujui tome da je naPalagrui postojalo svetite Diomeda, grkog heroja iztrojanskog rata (Kirigin & ae 1998; Colonna 1998;Parker 1999; Horden and Purcell 2000: 442; Johnston2000/2001; Shafton 2001: 8-9), te zbog otkria leitakremena, tragova radionice za izradu kremenih

artefakata i prapovijesnih keramikih nalaza impressoi cetinske kulture (Forenbaher i Kaiser 1997; Kaiserand Forenbaher 1999). Obilje nalaza i iz rimskogdoba, jasni su svjedoci da je ovaj mali otok u srcuJadrana u prapovijesti i antici igrao znaajnu ulogu upovezivanju dviju obala (sl. 1).

Nakon to su 1996. godine obavljena zatitnaarheoloka iskopavanja ostataka crkve sv. Mihovila napoloaju Salamandrija na Palagrui (Kirigin i Katunari2002) na tom se nalazitu vie nije istraivalo (sl. 2).U meuvremenu Palagrua je postala dostupna svimakoji do nje mogu doploviti,1to ranije nije bio sluaj.Na taj nain, a budui da su nedavni izuzetni arheolokinalazi s Palagrue postali poznati preko medija i stalneizlobe Arheolokog muzeja - Split u Komii (gostovalaje u Torontu, Splitu, Zagrebu i Oxfordu) mogunost

nelegalnih kopanja postala je sve vea, to su potvrdilei razne dojave. Pored toga, nakon kia, na junojpadini Salamandrije pojavljuju se stalno novi ulomciprapovijesne i antike keramike pa tako oni postajudostupni raznim posjetiocima. Uz to Palagrua jeizloena i eroziji2.

1 U svjetioniku se mogu iznajmiti apartmani.2 Ti faktori utjecali su na to da Arheoloki muzej u Splitu 2002. godine podnese Ministarstvu kulture zahtjev za arheoloka

iskopavanja na junoj padini Salamandrije. Ministartvo je pozitivno odgovorilo odobrivi 35.000 kuna, to je gotovo upola

manje od traenih sredstava. Da kojim sluajem u pomo nisu priskoili Hrvatska ratna mornarica, Plovput iz Splita, Ina-plin iz Solina, Dalmacijavino iz Splita i Poljoprivredna zadruga iz Komie, kojima se iskreno zahvaljujemo, iskopavanja sene bi mogla obaviti. Smanjena sredstva smanjila su i prostor iskopavanja, broj dana za iskopavanja i broj lanova struneekipe. Bez obzira na to, postignuti rezultati su vie nego ohrabrujui.


2/12

B. Kirigin: Palagrua godine 2002. Preliminarni izvjetaj s arheolokih iskopavanja, Opvsc. archaeol. 27, 367-378 2003.

368

Iskopavanja obavljena 2002. godine dijelom senaslanjaju na ona iz 1996. Naime, prilikom iskopavanjaostataka crkve sv. Mihovila u kvadrantu C-10 otkrivenje temelj neke graevine koji po nainu izgradnjeodudara od ostalih zidova. Kako je otkriveni dio zidabio nedovoljan za toniju identifikaciju, odluili smoistraiti prostor zapadno od njega. Isto tako, 1996.otvorili smo kvadrante V i Z-8 koji su dali obiljenalaza, prvenstveno grke i helenistike fine keramike(Kirigin & Katunari 2002, 307 i sl. 12). Nalaze iz tihkvadranata pridodali smo nalazima istraenim u ovoj

kampanji.

Iskopavanja3

Iskopavanja su se obavila na junom dijeluSalamandrije i to na dva mjesta (sl. 2, a i b).

a. Ostaci kasnoantike utvrde?

Iskopavanja u kvadrantima A i B-9 i 10 (16 m2,1 kvadrant je veliine 2 x 2 m) dala su nalazearhitekture koja se vezuje uz ostatke zida otkrivenog1996. godine u kvadrantu C-10. Radi se o uglu graevinekoja je poloena tako da joj jedan zid ide u pravcu

sjever-jug, a drugi u pravcu istok-zapad. Ti zidoviiroki su skoro 1 m. Sam ugao je iri za oko 50 cmtako da tvori kvadrat od c. 1,5 x 1,5 m (sl. 3 i 4). Topojaanje je najvjerojatnije napravljeno zbog statikihzahtjeva. S istone strane nalazi se zid (otkriven 1996.)koji sada djeluje kao da je malo zakrivljen. Svakakoe trebati otkopati kvadrant D-10 kako bi se doznaloje li ovaj zid nekakav pilon ili se pak on prua i daljena istok.

U kvadrantu A-10 nakon skidanja povrinskogsloja otkriven je jednoredni suhozid (6115) koji jeprobio podnicu od utabane zemlje, buke i kamenja(6200) koja, iako oteena, pokriva cijeli kvadrant. Napodnici su naeni, osobito u jugoistonom unutarnjemuglu, keramikih nalaza, uglavnom ulomci amfora (34komada) tipa Late Roman 1 i 2, i neto opeka kojipripadaju kasnoj antici (Tablica I). U jugozapadnomdijelu A-10 na nivou podnice otkriven je dio skeletaodrasle osobe (6201) ograen nepravilnim kamenim

3 Iskopavanja su trajala od 5. do 21. rujna. lanovi ekipe, pored potpisanog, bili su: arheolozi:Tea Katunari iz Splita,Lucijana eelj, (Odjel za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru), Boris argo, (kustos Arheoloke zbirke u Visu), dr. sc.

Stao Forenbaher (Antropoloki institut u Zagrebu), mr. sc. Sanjin Miheli (kustos Arheolokog muzeja u Zagrebu), studentiarheologije: Marija Draani, Maja Mie (Odsjek za arheologiju FF u Zagrebu) i Igor Borzi (Odjel za arheologiju FF uZadru), te Pero Demarija iz Komie i Lara erniki iz Zagreba. Svima se toplo zahvaljujem. lanovi arheoloke ekipeposebno su zahvalni Mariji i Nikoli uveli i Maji i Mili Krizmani, svjetioniarima koji su nam uvijek bili na usluzi.

Sl. 1. Karta srednjeg Jadrana s uveanom kartom Palagrue.Izradili B. Kirigin i B. Pener.

Sl. 2. Skica poloaja Salamandrija na sredinjem platou VeloPalagrue. Izradili M. ori i B. Kirigin.


3/12


4/12


370

utvrdi s cisternom na susjednom otoku Svecu (Kirigin& Miloevi 1981).6Treba navesti da je debljina temeljazidova utvrde na Svecu - 99 do 108 cm - (Kirigin &Miloevi 1981; 48) gotovo ista kao i temelja otkrivenihna ovom prostoru.

Prilikom obilaska nalazita br. 3 (antika cisterna)otkrili smo blizu nje na povrini ulomak donjeg dijelamale votivne are (visine 16 cm) s vrlo loe sauvanim

latinskim natpisom u 4 retka. Ara je bila naknadnonegdje ugraena to se razabire po tragovima bukena lijevoj strani. Natpis je teko itljiv. Jedna mogunostje: [..]VO.. / VS S(ili G?)ENTI / VS / L(ibens)M(erito)7(sl. 5).

b. Juna padina Salamandrije

Drugi prostor gdje su se vrila iskopavanja jeonaj juno od plonika za sakupljanje kinice (sl. 2,b). Tu se istraivalo u kvadrantima V i Z-7 i 8.Kvadranti V i Z-8 sasvim su istraeni (veim dijelom

1996.), (Kirigin & Katunari 2002) to jest do ivca,dok je u kvadrantima U-7 i 6 i Z-6 istraeno samoprvih 30 cm, a u kvadrantima V i Z-7 juna polovinasondi iskopana je do dubine od oko 1 m (sl. 6), akvadrant U 8 nije kopan.

Stratigrafska slika u ovim kvadrantima, pojedno-stavljeno govorei, je sljedea: ispod povrinskog slojaje sloj ukaste tupine u kojem, zasad, ima dva skeletnaukopa odraslih osoba bez grobnih priloga i bez vidljivih

ostataka grobne rake (sl. 6). Ispod ovog sloja je sloj ukojem su kasnoantiki nalazi (4030 iz 1996. i 5200 iz2002.). Slijedi skoro posve sterilni sloj (4040 iz 1996 ili5300 iz 2002.) a potom sloj tamnosmee zemljepomijeane s kamenjem (4050), debeo ponegdje i do30 cm, u kojem su nalazi iz prapovijesti, grkogarhajskog, klasinog i helenistikog razdoblja te nalaziiz rimskog republikanskog i ranocarskog razdoblja.Ispod ovog sloja je neto svjetliji sloj (4051) koji leina ivcu (4052) i u kojem su skoro samo prethistorijski

nalazi (sl. 7).U ovim kvadrantima nisu otkriveni tragoviarhitekture, osim to se u istonim dijelovima Z-7 i 8nalazi suhozid recentnijeg datuma (4015 na sl. 2) kojilei na sloju 4050 i naslanja se na zid plonika zasakupljanje kinice a prua se prema jugu sve doogradnog zida puta to vodi od Salamandrije do ola.Jedino to bi moda upuivalo da se radi o nekakvojintervenciji je stepenast usjek u kv. Z i V-8 (sl. 7).Tragova podnice ni buke nismo nali, a i mali brojopeka u sloju 4050 (najveim dijelom se radi o odbicima)i neravni ivac navode da ovdje nije bilo antike

graevine. Takoer, ni meu otkopanim kamenjemnema onih koji bi upuivali na nekakvu graevinu.

Nalazi

Prapovijesni nalazi vrlo su brojni. U najveembroju sluajeva radi se o keramikim i kremenimizraevinama koje pripadaju ranoj fazi cetinske kultureije je apsolutno datiranje jo uvijek prilino nesigurno,

6 Najnoviji pregled kasnoantikih utvrda na istonoj obali Jadrana s bibliografijom donosi Tomii 1998.7 Zahvaljujem se kolegi Emiliju Marinu koji je sugerirao mogue itanje natpisa. Ovo je drugi zavjetni natpis s Palagrue. Prvije objavio Marchesetti 1876, 290 i T. II, 8.

Sl. 6. Pogled sa zapada na sonde U, V i Z-6-8.

Sl. 5. Votivna ara s latinskim natpisom otkrivena na nalazitu br. 3.


5/12


371

8 Prvi je objavljen u Forenbaher et al. 1994: 41, sl. 20; Kaiser i Forenbaher 1999: 317, fig. 4.

a vjerojatno pada negdje izmeu 2500. i 2000. pr. Kr.Oblici posuda, kao i tehnika i motivi ukraavanja(velik je broj ukraenih ulomaka), karakteristini su zarani cetinski stil, koji se, zavisno o autoru, pripisujezavretku bakrenog ili poetku bronanog doba naJadranu. Ovi nalazi posve se uklapaju u ostale

pretpovijesne nalaze sa Salamandrije i njene sjevernepadine koji su dosad objavljeni (Forenbaher i Kaiser1997; Kaiser and Forenbaher 1999). Ipak, postoji imali broj keramikih nalaza koji bi mogli pripadatieneolitiku ili kasnom neolitiku, no za to e trebatiizvriti dodatne analize otkrivenih ulomaka.

Od 4300 gr kremenih nalaza naeno je najvieodbitaka te nekoliko vrhova strelica i sjeiva koji neodudaraju od ve poznatih oblika. Otkriven je i jedanmali ulomak obsidijana u Z-7 te i jednostavni kamenititnik, to je drugi primjerak s ovog nalazita.8Zanimljivje povrinski nalaz dosad najveeg komada obsidijana

na Palagrui, teak 16 gr, otkriven u neposrednojblizini kv. U 7.Prilikom terenskog rada u 2002. Stao Forenbaher jenapravio inventar prapovijesnih nalaza iz zbirke kojusu formirali svjetioniari i koja je izloena u zgradi.Ima ih oko pedeset (svi ukraeni), a ovdje donosimocrtee triju posuda (sl. 8). Radi se o plitkim koninimzdjelicama s vodoravnim ili blago prema unutra nagnutimirokim obodom. Ukraene su s vanjske strane i poobodu urezanim i utisnutim geometrijskim motivima(trakama i trokutima).

Najvei broj nalaza potjee iz grkog razdoblja.Oni ine oko 70% svih nalaza! Radi se u veinisluajeva u finoj keramici. Najvie ima ulomaka scrnim premazom dok dekoriranih, odnosno ulomakacrno i crveno figuralnih stilova (sl. 9) ima malo (niti1 %). Meu figuralnim ulomcima posebno zanimljiv

je ulomak poklopca ili kalema (jo-jo) raenog u tehnicibijela podloga (white ground) s tragom donjeg dijelanogu prekrivenih naboranom haljinom (sl. 10). Promjerje mogao biti oko 12,5 cm. Primjerci white groundpoklopca su mi nepoznati dok su kalemi ili jo-jo jakorijetki (Clark & Eliston & Hart 2002: 73, sl. 66 i 77).

Meu slikanim ulomcima nekoliko je s izvanrednimprikazima raznih scena, kakvih dosad na tlu Hrvatskenije naeno. Otkriveno je 48 ulomaka s grafitima,meu kojima ima i dobar broj onih koji potvruju daje ovdje rije o mjestu tovanja Diomeda. Ovdje donosimdopis kojeg mi je kolega Alan Johnston uputio uz

preliminarno tumaenje dvaju grafita (sl. 11):

No. 29

This is by far the longest text found as yet, bothin its preserved and, one would judge, original form.The full extent has yet properly to be assessed, butsome clues are available.

Cut on a large black skyphos in lettering ofperhaps the mid-fourth century, we have the begin-nings of three lines and some part of a fourth in

Sl. 7. Zapadni profil sondi Z-7 i 8. Nacrtao Sanjin Miheli.


6/12


372

much larger lettering; readings are assured, despitesurface degradation:

.[

[

[

][

The stroke crossing the delta in 4 may or maynot be intentional, similarly the two dots after theiota.

The text includes several elements that are to beexpected in a dedication, but its full restoration is farfrom clear. A working hypothesis is to suggest thatthe last line contained the name of Diomedes, in

larger letters and perhaps (if the dots are intentionalpunctuation) in the dative case, e.g. [;

or if the dots are accidental, [...in whatevercase. The latter would give some clue as to the lengthof the lines above. The first three lines of the text

seem to start in some independent way; they may wellbe in verse, but it is not a simple metre!

Line 1 begins with a standard dedicatory word,though unfortunately no further letter is fully pre-served, only part of a gamma or pi. This need not bethe noun to which the is attached, and .[,giving the verb, is not an impossible reading.

2 as preserved is either a personal name or anethnic. is a name found rarely in Centraland Northern Greece, a form of . If it isthe name of the dedicator we can note that it is atleast a good distance from the beginning of the text

3 is more surprising. I read the conjunction rather than , though more by instinct than con-viction; the adjective would be far more difficult to fitinto the flow of the text than the conjunction, andeven the latter is not straightforward. h[, e.g.]is more to be expected, though not otherwise found

in the Palagrua and Planka (rt Ploa) graffiti; howit is in some way contrasted () with what wentbefore is intriguing; we might hazard something likeai i, where the conjunctionhas more the original sense of but as for the rest(sc. the future).

Tablica II: Nalazi keramike po stratigrafskim jedinicama u V-7

Teina u gr: i. 2030; ii. 2975; iii. 340; iv. veinom mali komadi: 240; v. 1030, od toga 162 su teka 290; vi. 990;vii. od toga 149 odbitaka tekih 270, ostalih 94 teki su 2580.


7/12


373

Sl. 8. Zdjele ranog cetinskog perioda. Crtei Lare erniki.


8/12


374

No. 46

Cut beneath the black-figure frieze of a cup ofperhaps later C6. ][ (the iota is complete). Whilethe total ofpossibleinterpretations of this graffito ishigh, and indeed the penultimate letter could be readas red xi rather then chi, the most likely ones are] [ and ] [. The latter could plausibly be

taken as e] [, while the former wouldsuggest the termination of a patronymic followed per-haps by the same ethnic. In sum, a possible dedica-tion by a Chian, at a date close to when Chios wasdevastated by the Persians in 493/2 BC. Other piecesfrom the excavation may refer to a Samian (12, dateto be ascertained) and an Athenian or Aeginetan (31,500-450?). A. Johnston 13.03.2003.

9 Upozoravam da sam gotovo sam obavio veinu brojanja, sortiranja i vaganja te su propusti mogui. Svakako e uslijeditirevizija i detaljnija klasifikacija nalaza pogotovo ako se iskopavanja nastave. Pri pranju nalaza dobrovoljno su pomagali T.Katunari, M. Mie i I. Borzi koji mi je dijelom pomogao, zajedno s M. Draani, i u sortiranju nalaza. Svima se toplozahvaljujem.

Keramika Gnathia stila i reljefna keramika raenau kalupu malo su zastupljene. Rana rimska keramika

takoer je manje zastupljena. Od rimske fine keramikenajvie ima tzv. keramike tankih stijenki, a manjeterra sigillate.

Pored fine keramike, otkriveno je dosta ulomakakuhinjske keramike, znatno manje amfora i opekakoje moda ukazuju da se mogu oekivati tragoviarhitekture. Zanimljivo je da su ulomci opeka mali teizgleda kao da su odbici nastali nakon to se nekaopeka usitnjavala (vidi pod vii u Tablici II) iz bilokojeg razloga. Mali broj amfora takoer upuuje da jeovdje rije o svetitu budui da na urbanim nalazitimaamfore ine 50-85% nalaza (Hayes 1997, 26), dok na

junoj padini Salmandrije amfore ine oko 3% nalaza(vidi Tablicu III). Da bi se dobio kakav-takav uvid ubroj od ukupno 3369 keramikih nalaza iz svih slojevau kvadrantu V-7 na Tablici II prikazano je brojanostanje keramikih ulomaka po stratigrafskim jedinicama.

Svakako najbrojniji su nalazi iz sloja 4050. Ukupnoje u tom sloju naeno 17.051 keramikih ulomaka kojiobuhvaaju vremenski raspon od kasnog eneolitika pado ranog rimskog doba (Tablica IV).9

Iako smo paljivo kopali ovaj sloj nismo uoilirazlike po kojima bismo mogli izdvojiti nalaze izodreenog razdoblja. Sloj je od kompaktne tamnosmeeboje pomijean s neobraenim kamenjem.

Zanimljiv je stoga nalaz sloja 4051 u kv. V-7 i 8i Z-7. Taj sloj lei na samom ivcu i svjetliji je odsloja 4050. Ne javlja se na cijeloj povrini istraenihkvadranata budui da je ivac neravan. U tom slojunaeno je 133 ulomaka prapovijesne keramike i samo10 ulomaka grke. Ovi prapovijesni ulomci prema

Sl. 9. Ulomci crno i crvenofiguralnih posuda iz sloja 4050 u kv.Z-7. Snimio T. Sesar.

Sl. 10. Ulomak kalema ili jo-jo raen u tehnici bijela podloga izsloja 4050 u kv. V-7. Snimio T. Sesar

Sl. 11. Dva ulomka s grafitima. Ova su iz sloja 4050 u kv. V-7.Snimio T. Sesar.


9/12


375

izgledu i dekoraciji pripadaju poetnoj fazi cetinske

kulture (kao i oni iz sloja 4050). Mogue je da se sloj4050 formirao na nain da su se na poetku junepadine Salamandrije odbacivali nalazi iz svetita kadabi se ono napunilo, to je i uobiajeno pojava. Akoje to tono, onda je mogue da se ostaci svetitanalaze ispod plonika za sakupljanje kinice. Prisutnostprapovijesnog materijala u istom sloju s grkim i rimskim,od kojih je razdvojen vremenskim rasponom veim oddva tisuljea, ukazuje da je na ovom mjestu modapostojala prapovijesna nastamba nastala klesanjemspomenutog usjeka u ivu stijenu (sl. 7), a da jenakon naputanja prostor iskoriten kao odlagalitenalaza iz svetita.

Pored ulomaka keramikih posuda, naen je malibroj ulomaka svjetiljki i to, izgleda, samo rimskih.Terakotna plastika takoer je malo zastupljena. Otkrivenje jedan ulomak stranjeg dijela neke vee terakotnestatuete, a posebno je zanimljiv ulomak manje konjskeglave (sl. 12) koji bi mogao pripadati dekoru kakvogpoklopca slinog onima poznatim u Picenumu s kraja6. st. pr. Kr. (Katalog Piceni 2001: 361).

Od kotanih predmeta otkriven je ulomak kockiceza igru s kruiima kao oznakama za brojeve, nekolikoulomaka piona za igru od staklene paste.

Otkriveno je i nekoliko gema, meu kojima jedna

s prikazom konja (sl. 13, a), jedna s dvije kornukopije(sl. 13, b) i jedna (ulomak) s prikazom lava (sl. 13, c),te perla od koralja.

Metalni nalazi malo su zastupljeni i u veoma suloem stanju. Otkrivena su dva srebrna novca i 53bronana koji po izgledu pripadaju grkom iranorimskom periodu. Meu njima je jedna srebrnadidrahma Napolisa (Kampanija) datirana oko 325.-241. pr. Kr (sl. 14) i jedan bronani rimski republikanskias iz 179.-170. pr. Kr. (sl. 15).10Od drugih metalnihnalaza treba spomenuti ulomke dviju zlatnih kariica,te ulomke bronanih fibula i igala kojima nedostajuglave te ulomke eljeznih prstena, to indicira da su iene pohodile svetite. Ima i ulomaka tankih bronanihploica te bronanih i eljeznih avala.

Stakleni nalazi takoer su rijetki. Mogu seprepoznati ulomci rebrastih zdjela ranorimskog razdoblja.

U gornjim slojevima ima nalaza koji pripadajukasnom srednjem vijeku i 19 i 20. stoljeu. Ranijihsrednjovjekovnih nalaza nema.

Gotovo je postalo pravilo da ljepe nalaze otkrijunearheolozi. Pred dovretak ovog izvjetaja nekadanjisvjetioniari na Palagrui Ivan Buli i Ana Pena

Tablica III : Ukupan broj keramikih nalaza za V-7 i 8 i Z-7 i 8

Tablica IV: Broj keramikih nalaza u sloju 4050

10 Veina ih je u fazi ienja. Zahvaljujem se kolegici Maji Bonai Mandini na pomoi oko identifikacije novca.


10/12


376

donijeli su mi pokazati terakotnu glavu (sl. 16) kojusu nali 1995. na junoj padini Salmandrije. Radi se okominoj maski elavog starca sa bradom od naknadnoprilijepljenih est zaobljenih tankih glinenih aplika,istaknutim obrvama i debelim nosom. Oi i ui su

probuene okruglim predmetom, dok su usta probijenana dva mjesta ovalnom alatkom. Povrh ela bila jeruica veim dijelom oteena. Vrat je takoer odlomljeni mogue je da je bio vezan uz neki recipijent(svjetiljku?). Visina glave je 6,2 cm.

Sl. 14. Srebrni novac Neapolisa otkriven u sloju 4050 u kv. Z-7.Snimio T. Sesar.

Sl. 15. Bronani novac rimske republike otkriven u sloju 4050 u kv.Z-7. Snimio T. Sesar.

Sl. 12. Odlomljena keramika glava konja, otkrivena u sloju 4050 ukv. Z-8. Snimio T. Sesar.

Sl. 13. Geme: 13a s prikazom konja iz sloja 4050 u kv. V-7; 13bs kornukopijama iz sloja 4050 u kv. Z-7 i 13c ulomak sprikazom lava iz sloja 4050 u kv. Z-8. Snimio T. Sesar.


11/12


377

ivotinjske i riblje kosti, koljke i ostaci faune

Tijekom iskopavanja iz slojeva su sakupljeneivotinjske i riblje kosti, koljke i ostaci faune, koje ese dati na analizu odgovarajuim strunjacima. Zasadse moe rei da se u sloju 4050 otkrilo dosta kotanogmaterijala, uglavnom manjih ivotinja, te da ima kostijuveih (do 3 kg) i manjih riba. Od koljki najvie imalupora (Patella coerulea), zatim ugarca (Trochocochleaturbinata), a vrlo malo volaka (Murex trunculus). Meuluporima ima jako malih to moda govori o nedostatkuhrane. Uzorak od 20 kg sloja 4050 pomoi e da sedobije slika u kakvom se biljnom svijetu nalazilo svetiteu grkom i rimskom razdoblju i koje su se biljke

koristile za ishranu. Slini uzorci uzet e se iduegodine i iz prapovijesnog sloja 4051 i iz onogkasnoantikog. Na taj nain dobit e se slika biljnog

pokrova na Palagrui u rasponu od oko 3000 godina,to do sada nije uinjeno ni za jedno arheolokonalazite u Dalmaciji.

Zakljuak

Istraivanja na Palagrui u rujnu 2002. godine

donijela su nekoliko vanih spoznaja koje upozoravajuna neophodnost novih iskopavanja.1. Znaajan rezultat je otkrie kasnoantike

graevine, najvjerojatnije utvrde iz Justinijanovadoba.

2. Iskopavanja su pokazala mogunost postojanjanalaza iz kasnog neolitikog doba

3. Velika koliina grke fine keramike, te velikbroj grafita nedvojbeno potvruju postojanjeDiomedova svetita na Palagrui ijearhitektonske tragove moemo oekivati ispodplonika za sakupljanje kinice.

4. Prema keramikim nalazima svetite je bilo ufunkciji od kraja 6. stoljea pr. Kr. pa dosredine 1 st., s time da je ve od poetkahelenistikog razdoblja svetite manjeposjeivano ili se od tada ostavljalo manjedarova.

5. Otkriveni nalazi jo snanije potvruju presudnuulogu Palagrue u kontaktima izmeu dvijujadranskih obala i izmeu Grke i sjevernogJadrana.

6. Terenska istraivanja treba nastaviti budui da

je istraen manji dio june padine, dok gabaritkasnoantike utvrde nije jo pouzdanoutvren.

Sl. 16. Glinena komina teatarska maska vlasnitvo Ane Pena izSplita. Snimio T. Sesar.


12/12


378

POPIS LITERATURE

Clark, Eliston & Hart 2002A. J. Clark, M. Elison & M. L. Hart: Understanding Greek Vases, Los Angeles 2002.

Colonna 1998 G. Colonna: Pelagosa, Diomede e le rotte dellAdriatico. Archeologia Classica 50. Roma 1998, 365-378

Forenbaher et al. 1994 S. Forenbaher, V. Gaffney, J. Hayes, T. Kaiser, B. Kirigin, P. Leach, i N. Vujnovi: Hvar-Vis-Palagrua 1992.-1993. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 86, Split 1994, 13-52

Forenbaher & Kaiser 1997 S. Forenbaher & T. Kaiser: Palagrua, jadranski moreplovci i njihova kamena industrija naprijelazu iz bakrenog u bronano doba. Opuscula Archaeologica 21, Zagreb 1997, 15-28

Hayes 1997 J. W. Hayes:Handbook of Mediterranean Roman Pottery. London 1997.Horden & Purcell 2000 P. Horden & N. Purcell: The Corrupting Sea.Oxford 2000.Johnston 2000/2001 A. W. Johnston: Sailors and sanctuaries of the ancient Greek world. Archaeology International,

London 2000/2001, 25-28Kaiser & Forenbaher 1999 T. Kaiser & S. Forenbaher: Adriatic sailors and stone knappers: Palagrua in the 3rd millennium

BC. Antiquity 72, no. 280, 1999, 313-324Katalog Piceni 2001 Eroi e Regine, Piceni Popolo dEuropa (katalog izlobe), Roma 2001.Kirigin 1998 B. Kirigin: Late Roman period on the island of Vis and its archipelago: the archaeological

evidence. Acta XIII congressus internationalis archaeologiae christianae III, Vatican-Split 1998,429-440

Kirigin & ae 1998 B. Kirigin & S. ae: Archaeological Evidence for the Cult of Diomedes in the Adriatic. Hesperia9, Roma 1998, 63-110

Kirigin & Katunari 2002 B. Kirigin & T. Katunari: Palagrua - crkva Sv. Mihovila, izvjetaj sa zatitnih iskopavanja 1996.Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 94, Split 2002, 297-324

Kirigin & Miloevi 1981 B. Kirigin & A. Miloevi: Svetac. Arheo 2, Ljubljana 1981, 45-51Marchesetti 1876 C. de Marchesetti: Descrizione dellisola di Pelagosa. Bollettino della Societa Adriatica di scienze

naturali 2, Trieste 1876, 283-306Parker 1999 R. Parker: The Islands of Diomedes: an archaeological sensation. Omnibus 38, Cambridge 1999, 1-

3Shafton 2001 B. Shafton: Adriatic links between Aegean Greece and Iron Age Europe during the Archaic and

Early Classical periods. Anemos 2, Padova 2001, 7-42Tomii 1998 . Tomii: Le traccie della riconquista Gustinianae sulla costa dellAdriatico orientale. Acta XIII

congressus internationalis archaeologiae christianae II, Vatican-Split 1998, 1075-1090

SUMMARY

PALAGRUA 2002 Preliminary excavation report

The English version of this paper will be published in one of the following volumes of Oxford Journal of Archaeology.

32 18 branko kirigin crop

Documents