35/20083. rujna 2008.

Zapoèela radom prva katolièka osnovna škola u

Republici Hrvatskoj

Odgojno obrazovna institucija koju je osnovala

Šibenska biskupija, smještena u prostorima bivše

vojarne Bribirskih knezova u Šibeniku, u potpunosti

zadovoljava Hrvatski nacionalni obrazovni standard, a

zapoèela je s tri razreda - Ovo je povijesni dogaðaj za

Domovinu, grad Šibenik, a na poseban naèin ovo je

povijesni dogaðaj za Crkvu u hrvatskom narodu

istaknuo je biskup Ivas prigodom blagoslova

Vjeronauk u socioreligijskom kontekstu

Katehetska ljetna škola za vjerouèitelje srednjih škola

okupila je na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove na

zagrebaèkom Jordanovcu oko stopedeset vjerouèitelja

iz èitave zemlje

37. obiteljska ljetna škola

Tema ovogodišnje škole u organizaciji Obiteljskog

centra Filozofsko-teološkog instituta DI u Zagrebu bila

je "Obitelj - škola odgovornosti"

500. obljetnice izgradnje kapele Sv. Volfganga

Slavlje najpotpunije izvorno oèuvane kapele u

Hrvatskoj predvodio biskup Mrzljak

Subotica: Bunariæko proštenje

Oko dvije tisuæe hodoèasnika okupljenih na slavlju koje

je predvodio nadbiskup Hoèevar pozdravio je i baèki

episkop Irinej

Domovinske vijesti

Dan Majke Terezije u Osijeku

Povelja Opæine Šenkovec za 2008. župniku Kolariæu

Pismo biskupa Puljiæa na poèetku školske godine

400. obljetnica dolaska kapucina u Rijeku

"Turnir prijateljstva" u Sraèincu

Župa bl. Alojzija Stepinca u Dugoj Resi

Redovnièko zavjetovanje novaka treæoredaca u Krku

Kaštel Novi: 100. obljetnica posvete župne crkve

Prva obljetnica smrti fra Tomislava Zdenka Tenšeka

Pleternica: Završno misno slavlje devetnice Gospi od suza

U Novskoj zapoèela djelovati župa bl. Alojzija Stepinca

Proslavljen zaštitnik Varaždinske biskupije sv. Marko Križevèanin

Odgoj je èastan poziv i uzvišena zadaæa

Ekumenski posjet Rijeci

Crkva u Hrvata

Dr. Silajdžiæ primio kardinala Puljiæa

Hofheim-Marxheim: Ministrantski susret

Premještaji i nove službe u Srijemskoj biskupiji

Subotica: Bunariæko proštenje

Apel biskupa Komarice uz Meðunarodni dan nestalih

Poruka provincijala Džolana

Sarajevo: Sjednica Skupštine Meðureligijskog vijeæa

Inozemne vijesti

Meeting prijateljstva meðu narodima u Riminiju

Priopæenje Svete Stolice o nasilju u Indiji

Nestao kineski biskup

Papa primio Ingrid Betancourt

Prilog dokumenti

Poziv na solidarnost i djelotvorna rješenja za neregularne selioce

Domovinske vijesti

Dan Majke Terezije u OsijekuZajednica Albanaca Osjeèko-baranjske županije i Vijeæealbanske nacionalne manjine u Osijeku organizirali su ufranjevaèkom samostanu na Tvrði tradicionalnu sveèanostposveæenu misionarki Kristove ljubaviOsijek, 24.8.2008. (IKA/BTU) - Zajednica AlbanacaOsjeèko-baranjske županije i Vijeæe albanske nacionalnemanjine u Osijeku organizirali su u nedjelju 24. kolovoza ufranjevaèkom samostanu na Tvrði u Osijeku tradicionalniDan bl. Majke Terezije. Euharistijsko slavlje u crkvi Sv. Križa predvodio je župnikžupe u Vuki Frok Zefiq, a koncelebrirao ekonomfranjevaèkog samostana fra Zoltan Dukai. Fra Željko Jurkoviæ, gvardijan franjevaèkog samostana uTvrði, pozdravio je sudionike dogaðaja koji je obilježilatribina s izlaganjem vlè. Zefiqa i prof. dr. Milice Lukiæ,predavaèice na Filozofskom fakultetu u Osijeku, oživotopisnim odrednicama koje su utjecale na misionarsko ievanðeosko poslanje Majke Terezije i o njoj kao izazovusuvremenom svijetu. Sveèanost posveæenu misionarkiKristove ljubavi uvelièao je glazbeno-vokalni nastupDubravka i Filipa Lažete. Vlè. Frok Zefiq u propovijedi je istaknuo bogatu duhovnubaštinu koju je svijetu ostavila Majka Tereza, podsjetivši nablaženièine rijeèi: "Mislim da je danas svijet okrenutnaopaèke, i toliko je mnogo patnje zato što je tako maloljubavi u domovima i obiteljskom životu. Nemamo vremenaza našu djecu, nemamo vremena jedan za drugoga, nemamovremena uživati jedan u drugome… Ljubav poèinje u našimdomovima; ljubav živi u domovima i zato je danas tolikopatnje i nesreæe u svijetu… Izgleda da su danas svi u užasnojžurbi, nestrpljivi da postignu što veæi uspjeh, razvoj,bogatstvo i tome slièno, a djeci pripada toliko malo vremenanjihovih roditelja. Roditelji nemaju vremena jedno za drugoi tako u obiteljima poèinje narušavanje mira u svijetu…Najstrašnije siromaštvo je osamljenost i osjeæaj da nas nitkone voli. U svijetu je više gladi za ljubavlju i prihvaæanjem,nego za kruhom. Ponekad mislimo da je siromaštvo bitigladan, gol i bez doma. Ipak najveæe siromaštvo je bitineželjen, nevoljen i znati da nitko ne mari za tebe. Mimoramo poèeti lijeèiti ovu vrstu siromaštva u našimvlastitim domovima". Govoreæi o životopisu "anðela dobrote èija je jedina ljubavIsus" i utemeljiteljici Sestara misionarki ljubavi, koju je namisijsku nedjelju 19. listopada 2003. godine papa IvanPavao II. proglasio blaženom samo šest godina nakonnjezine smrti, vlè. Zefiq je napomenuo: "Za beatifikaciju jebilo prikupljeno 400 svezaka, svaki sadrži po 450 stranica iza èitanje treba tri godine. Krštenog imena Agneza Gondža,roðena je 26. kolovoza 1910. godine u albanskoj obitelji uSkopju, u Makedoniji, molila je za svoj poziv. Kazala je daje po narodnosti Albanka, po državljanstvu Indijka, a pozvanju kršæanka. Govorila je jezikom ljubavi". Organizatorobilježavanja Dana bl. Majke Terezije u Osijeku MateoPeroli zakljuèio je: "Anðeo siromaha, utjehe i mira svojimzemaljskim životom posvjedoèila je kako jedino kroz ljubavi žrtvu možemo spoznati smisao vlastitoga postojanja".

.

Proslavljen blagdan sv. Anselma, naslovnika ninske župeMoæi sv. Anselma u relikvijaru u Ninu èaste se od prvihstoljeæa kršæanstvaNin, 26.8.2008. (IKA) - Župa sv. Anselma u Ninu,nekadašnjem crkvenom sjedištu Hrvatske, u utorak 26.kolovoza proslavila je blagdan sv. Anselma, svog naslovnikai zaštitnika. U župnoj crkvi Sv. Anselma misno slavljepredvodio je ninski sin fra Anselmo Stuliæ, predstojnik ižupni vikar franjevaèkog samostana i župnog ureda sv.Nikole Taveliæa u Rijeci. Crkvu u Ninu utemeljio je biskupAnselmo, jedan od 72 Isusovih uèenika koji je preko Galijedoplovio u Nin. Ninska biskupija utemeljena je u 9. st., aukidanjem 1828. g. prikljuèuje se Zadarskoj nadbiskupiji.Moæi sv. Anselma u relikvijaru u Ninu èaste se od prvihstoljeæa kršæanstva. U ninskoj župnoj crkvi, nekadašnjojkatedrali, pred velikom oltarnom slikom biskupa Anselma injegovih suradnika koji su poznavali Isusa, upuæena jemolitva da budemo istinski nasljedovatelji prvihvjerovjesnika i misionara. Fra Anselmo je potaknuo da sedublje uðe u razlog Anselmova dolaska u naše krajeve; zaštose udaljio od svoje domovine i žrtvovao da bi prenio porukukoju je primio od Krista. Vjerovao mu je više nego ikakvojljudskoj sigurnosti. A vjera nije statika, nego zahtjevni hod,rekao je fra Anselmo, istaknuvši: "Nema navjestitelja Božjerijeèi koji nije prošao kroz muku vjerovanja, kroz muku svogpredanja toj Rijeèi. Nemojmo se zadovoljiti onim što jesmo.Mi moramo nešto postati, svaki dan sve više. To jezahtjevnost vjere". To iskustvo treba živjeti i prenositidrugima. Božji poslanik ne može biti prijetnja, premda èestoslušamo da se Crkva nema pravo miješati u društvenustvarnost. Ne možemo biti dvoliène osobe, u Crkvi jedno a udruštvu drugo, upozorio je fra Anselmo. "Crkva je roðena odKrista i darovao ju je svima. Mi smo Crkva, kao graðani,društvo. Zato Krist želi da budemo nositelji mira, bez obzirakakvi su naši tzv. protivnici, vukovi ili janjci. Mi ne smijemomijenjati svoju æud. Ona uvijek mora biti evanðeoska, æudjanjeta koje se dariva za život. Zato Isus želi da radijebudemo žrtvovani nego da mi druge žrtvujemo", rekao je fraAnselmo, upitavši kako se osjeæala èeta Kristovih uèenikakad ih je Krist poslao u nemirni i njima nimalo skloni svijet.No vjera nema oslonac u ljudskoj snazi, nego onome što jeza nevjernika nesigurno, a kršæaninu najveæa sigurnost:Bogu. Bez spremnosti da radi Krista sve žrtvujemo neæemoostvariti plan koji je Bog za svakog pojedinog zacrtao, rekaoje fra Anselmo. Vjera sv. Anselma treba imati upliva u našu vjeru. Zaštitnicise ne slave samo naizvan, nego su pomogli da se vjerasaèuva i bude živuæa, rekao je fra Anselmo. "Ninskakalelarga vodi prema svom središtu, a to je crkva. A kolikiproðu mimo nje? Hoæe li sutra imati tko hodati tim ulicama,osim turista? Muzeji nemaju vrijednost ukoliko iza njih nestoji život. A života æe biti ukoliko bude vjere i spremnostida slijedimo stope sv. Anselma, njegove muke da Božju rijeèdonese do nas i rizike života dok ju je naviještao. Moramobiti prenositelji vjere novim generacijama, kao što smo je imi naslijedili od prethodnih. Nemojmo da sutra ne bude onihkoji se neæe imati na èemu ponositi; jer vjera je prvi ponoskršæanina. Jesmo li uvjerljivi? Govorimo li iskreno štonosimo u srcu i živimo li ono što govorimo? Proslijedimovjeru koju su nam sveti zaštitnici donijeli žrtvom i naporom,da bi i drugi mogli slaviti naše zaštitnike i ponositi senjima", zakljuèio je fra Anselmo u propovijedi.

Domovinske vijesti ika

2 3. rujna 2008. broj 35/2008

Vjeronauk u socioreligijskom kontekstuU Zagrebu održana Katehetska ljetna škola za vjerouèiteljeu srednjoj školiZagreb, 27.8.2008. (IKA) - U Zagrebu je 25. do 27.kolovoza održana Katehetska ljetna škola za vjerouèiteljesrednjih škola na temu "Vjeronauk u socioreligijskomkontekstu". Trodnevno dogaðanje, koje je okupilo okostopedeset vjerouèitelja iz èitave zemlje, prireðeno je naFilozofskom fakultetu Družbe Isusove na Jordanovcu. Uimekardinala Josipa Bozaniæa okupljene je na poèetku pozdraviodomaæin zagrebaèki pomoæni biskup dr. Ivan Šaško.Govoreæi o "socioreligijskom kontekstu vjeronauka",upozorio je na duboko znaèenje pojma "kontekst". Rijeè"tekst" naime dolazi od latinskog glagola "texere" što znaèitkati, te bi vjeronauk tako bio tkanje što je uistinu lijepaslika, istaknuo je biskup Šaško. "Vi želite promišljati outkanosti vjeronauka u socioreligijsku zbilju. Težak je toposao jer je nužno saèuvati identitet teksta, a znati da okvirkonteksta nije nipošto razvidan, kao što to na prvi pogledizgleda". Nastavio je: "Ponekad, zbog lošega konteksta itekst dolazi u pitanje, a zbog neèitljiva teksta kontekstpoèinje stvarati novi tekst. Ako vjeronauk zaboravi tkatisvoju tkanicu veæ je netko drugi sjeo za tkalaèki stan i znakakvo se tkanje iz njega raða". Vaša je poglavita obveza iradost u našem crkvenom i društvenom životu, dragevjerouèiteljice i vjerouèitelji, da tkanje, tekst, vjeronauk,bude remek djelo i da oplemenjuje kontekst, rekao je uzostalo biskup. Pozdravnim rijeèima vjerouèiteljima su seobratili i predstavnici organizatora, uime Nacionalnogakatehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencijepredstojnik dr. Ivica Pažin, i uime Agencije za odgoj iobrazovanje ravnatelj Vinko Filipoviæ. Predsjednik VijeæaHBK za katehizaciju ðakovaèko-osjeèki pomoæni biskup dr.Ðuro Hraniæ poruèio je vjerouèiteljima da kroz ovukatehetsku ljetnu školu što kvalitetnije uðu kroz vrata istine"da bi ste i vi mogli kvalitetnije pomoæi našim uèenicima usrednjim školama, u tom tako osjetljivom životnomrazdoblju, da budu ljubitelji istine, da vole istinu, bez obzirakoliko ona košta i koliko bila zahtjevna i da dopuste da istinaoblikuje njihov život i da ih usmjerava kroz život". Uz rad u skupinama, tematske rasprave i sudjelovanje nazajednièkim euharistijama, vjerouèitelji su imali prilikuposlušati i više predavanja. Prvoga dana Škole uprijepodnevnim satima predavanje na temu Društvenopolitièka gibanja i religioznost u hrvatskom društvu održalaje prof. dr. Inga Tomiæ Koludroviæ s Odjela za sociologijuSveuèilišta u Zadru, istaknuvši kako smo prisiljenirekonceptualizirati sve ono što nam je nekada u društvenomživotu bilo sigurno i èvrsto i kako moramo svemu pristupitina naèin da mislimo o tome. "Dakle, nije rješenjesuvremenih ambivalencija zazivati nešto što se više teškomože vratiti, veæ je rješenje nauèiti reagirati na to i ponovnopoèeti ili pokušati pronaæi oslonce za identitete". Potrebno jepromisliti što se ljudima dogaða u ovome trenutku, na kojinaèin to ljudi rade, misle, djeluju i na kraju kako im se utome može pomoæi. O odnosu medija i obrazovanja govorioje dr. Jerko Valkoviæ s Teologije u Rijeci. Omeðureligijskom dijalogu drugoga dana je govorio mr. ef.Aziz Hasanoviæ, a o Crkvi i pitanju pravednog odnosa premaspolovima dr. s. Rebeka Aniæ. U poslijepodnevnim satimaodržavao se rad u skupinama koje su tematski pratilepredavanja. Voditelji radionica bili su vjerouèitelji istruènjaci iz pojedinih podruèja. Treæi radni dan školezapoèeo je molitvom, a nastavljen je izvješæem voditeljaradnih skupina i okruglim stolom.

Povelja Opæine Šenkovec za 2008. župniku KolariæuZbog svekolikog zalaganja u duhovnoj i materijalnojizgradnji župne zajednice, župnika Kolariæa za najvišeopæinsko priznanje predložila je Glazbena udruga Šenkoveckojoj je takoðer pomogao kod osnivanja i djelovanjaŠenkovec, 27.8.2008. (IKA) - U prigodi Dana OpæineŠenkovec u srijedu 27. kolovoza na sveèanoj sjedniciOpæinskog vijeæa dodijeljena su godišnja opæinska priznanja,a najznaèajnija meðu njima - povelja Opæine Šenkovec za2008. godinu uruèena je župniku župe sv. Jelene KrižariceVladimiru Kolariæu. Župnik Kolariæ istog je danablagoslovio Trg svete Jelene koji je ureðen u središtuŠenkovca ispred župne crkve Sv. Jelene i župne kuæe, te je užupnoj crkvi predvodio misu u prigodi Dana opæine. Unazoènosti predstavnika Opæine Šenkovec i mjesnih udruga,Zrinske garde Èakovec te župljana i mještana, položeni suvijenci na kapelu sv. Jelene, danas jedini ostatak pavlinskogsamostana iz 14. stoljeæa, te na spomen-ploèu dvojicibranitelja Domovinskog rata. Na sveèanoj sjednici podsjeæeno je kako je Opæina Šenkovecizdvojena iz grada Èakovca 1997. godine, a iz èakoveèkežupe sv. Nikole Šenkovec je izdvojen 1999. godine. DanOpæine slavi se u spomen na 27. kolovoza 1376. g. kada suhrvatski ban Stjepan Lackoviæ i njegov brat Dionizije uŠenkovcu utemeljili pavlinski samostan posveæen BlaženojDjevici Mariji i Svima svetima. Unutar samostanskogkompleksa kasnije je izgraðen mauzolej obitelji Zrinski, kojaje u 16. stoljeæu novim titularom samostana imenovala svetuJelenu. Nakon stoljetnih nedaæa od samostana je ostala samokapela Svete Jelene s vrhunskim freskama te ostacimamauzoleja obitelji Zrinski, koja je danas prvorazredankulturni spomenik ne samo Meðimurja i èitave Hrvatske,nego i srednje Europe, kojeg je želja revitalizirati ipredstaviti javnosti. Nedaleko od tog povijesnog lokaliteta, usamom središtu mjesta 2002. godine zapoèela je gradnjacrkve sv. Jelene, u kojoj se od 2004. godine slave mise te sedovršava njezino ureðenje kako bi se mogla posvetiti. Zbogsvekolikog zalaganja u duhovnoj i materijalnoj izgradnjižupne zajednice, župnika Kolariæa za najviše opæinskopriznanje predložila je Glazbena udruga Šenkovec kojoj jetakoðer pomogao kod osnivanja i djelovanja. Vlè. VladimirKolariæ imenovan je za prvog župnika novoosnovane župe1999. godine, a rodom je iz Svetog Ilije, župe poznate poduhovnim zvanjima. Èelništvo Opæine Šenkovec zahvalilo ježupniku Kolariæu na svemu što je uèinio za tu mladu župu iopæinu te mu uruèilo opæinsku povelju, na kojoj je župnikzahvalio, ne samo u svoje ime, nego i u ime župljana, aosobito svojih najbližih suradnika. Ujedno je zahvalio svimdonatorima koji su kroz proteklo razdoblje pomogli daŠenkovec dobije svoju župnu crkvu, meðu kojima suponajprije Varaždinska biskupija i župljani koji redovitonovèano podupiru izgradnju, a zatim i Opæina Šenkovec,EKO Meðimurje, Meðimurska županija i razne tvrtke.Naglasio je da je dosad u izgradnju i ureðenje crkve i župnekuæe uloženo oko devet milijuna kuna, te izrazio želju da sekroz koju godinu dovrši ureðenje župne crkve kojapredstavlja svako mjesto i svaku zajednicu. Kazao je kako jedodijeljeno priznanje nagrada svim župljanima, osobitožupnom odboru, te poziv na daljnje zajedništvo, slogu,poštovanje i suradnju u duhovnoj i materijalnoj izgradnjizajednice.

.

Domovinske vijestiika

33. rujna 2008. broj 35/2008

Pismo biskupa Puljiæa na poèetku školske godineDubrovnik, 28.8.2008. (IKA) - Dva velika svjetskadogaðaja na kojima su se okupili mladi ovoga ljeta, Svjetskidan mladeži u Sydneyu i Olimpijske igre u Pekingu,spominje i dubrovaèki biskup Želimir Puljiæ u pismuuèenicima, djeci i mladima, uèiteljima, odgojiteljima ivjerouèiteljima na poèetku školske godine 2008/2009.Podsjeæajuæi na nastanak Olimpijskih igara u staroj Grèkoj injihovo oživljavanje 1896. u Ateni, biskup Puljiæ u pismuistièe kako su Igre su u Grèkoj imale ne samo sportski idruštveni, nego i vjerski znaèaj, jer su održavane u slavu"vrhovnog boga Zeusa" kojemu je bio podignut veliki kip uOlimpiji. Uz Igre vezan je i pojam "olimpijskog primirja".Grèke državice su, naime, u tijeku Igara prekidalemeðusobna neprijateljstva. Igre su prepoznatljive i posimbolu pet meðusobno povezanih olimpijskih krugova kojipredstavljaju jedinstvo pet naseljenih kontinenata: Afriku,Ameriku, Australiju, Aziju i Europu. Olimpijske igre imaju isvoje geslo: citius, altius, fortius (brže, više, jaèe), kao i svojolimpijski credo: "Najvažnije na Olimpijskim igrama nijepobijediti, nego sudjelovati", kao što ni u životu nijenajvažnija pobjeda nego borba. Navodeæi brojke o praæenjusveèanosti otvorenja Olimpijskih igara iz Pekinga (dvijemilijarde ljudi), sudjelovanje rekordnih 204 zemlje s deset ipol tisuæa sportaša koji su se natjecali u 28 sportova i 302sportske discipline biskup Puljiæ izrazio je zadovoljstvosudjelovanjem brojne skupine sportaša iz Hrvatske iosvojenim medaljama. Budeæi sjeæanja na Svjetski dan mladih održan od 11. do 21.srpnja u Australiji, dubrovaèki biskup istièe kako "ovajsusret nije bio natjecateljskog, nego duhovnog i molitvenogsadržaja", te da se na njemu okupilo oko pola milijunamladih vjernika iz 168 zemalja svijeta, s Petrom naših danana èelu, što je ostavilo "dojam kako se u Australiji dogodilanova Pedesetnica". U pismu u povodu poèetka nove školske godine dubrovaèkibiskup navodi i neke misli pape Benedikta XVI. koje jeuputio mladima poput ove da "apostolski uspjeh imisionarska plodnost, nisu rezultat samo 'uèinkovitih'pastoralnih programa i metoda, nego su prvenstveno 'plodneprekidne zajednièke molitve' kad Duh Sveti osobito slavi idjeluje. A kad Duh djeluje, onda on ostavlja i plodove'ljubavi, radosti, mira, velikodušnosti, uslužnosti, dobrote,vjernosti, blagosti, uzdržljivosti' (Gal 5,22). I èini ljudesposobnima 'plivati i protiv struje". Takoðer je naveo dio Papine poruke mladima iz Loreta2007., u kojoj Papa, uz ostalo, kaže: "Ne slušajte sebiène izamamljive glasove koji vas 'usmjeravaju prema nasilju,prepotenciji i uspjehu po svaku cijenu'… Isus vas posebicevoli…pa i danas traži mlada srca koji æe mu dati prostora usvom životu kako bi bili promicatelji Novoga saveza. Neslijedite put oholosti, nego poniznosti. Plivajte protiv struje.Budite budni i kritièni. Ne nasjedajte 'valovima snažnepropagande'. Birajte trijezan stil života, iskrenog i èistogprijateljstva, poštenog odnosa prema studiju i radu, kao idubokog osjeæaja za opæe dobro. Krist želi stvoriti 'mrežuzajedništva' kako bismo svi mogli jedni druge nositi iuzajamno pomagati, te shvatiti da Božje zapovijedi nisuogranièenja našoj slobodi, nego putovi koji vode premapunini života…Ne bojte se sanjati otvorenih oèiju o dobrimprojektima… jer Krist je kadar ispuniti najintimnije èežnjevašega srca. Ne bojte se. Duh Sveti je s vama i on vas nikadaneæe napustiti". Uz želje za blagoslovljen poèetak nove školske godinebiskup Puljiæ u pismu poruèuje: "Poželio bih da se zdraviduh natjecanja preseli i u školske dvorane, a duh zajedništva,koji je bio nazoèan i u Sidneyu i u Pekingu, neka raste i

cvjeta po našim odgojnim i obrazovnim ustanovama. Bilo bilijepo kad bi i vaše mladenaèko odrastanje pratio duholimpijskog gesla 'brže, više, jaèe': brže u svladavanjuposlova, zadataka, ciljeva i ostvarenja; s više duhasolidarnosti, razumijevanja, prijateljstva i ljubavi; te jaèimzauzimanjem za istinu, pravdu, mir i slobodu. Idealno bi biloako bi se umrežilo i meðusobno povezalo onih petolimpijskih krugova koji u vašem sluèaju oznaèavaju:obitelj, školu i župu u kojima vlada sklad rada i molitve.Obitelj je, dakle, vaš prvi 'olimpijski' krug koji je povezan saškolom i župom. A dinamiku njihove usklaðenosti odreðujurad i molitva. Neka tih pet krugova bude povezano iumrežavano vašim zalaganjem, radom i molitvom iblagoslovljeno nebeskom rosom Duha Svetoga". Na završetku navodi kako su neki naši sportaši naOlimpijadi naglasili ulogu duhovnosti u njihovom naporu iradu poput dviju naših natjecateljica Sandre i Martine:"Sandra je rekla da se prije svakog natjecanja obveznopomoli sv. Leopoldu, a majka Martine je izjavila kako prijesvakog nastupa njezina kæerka izmoli Gospinu krunicu".

Caritasovi predstavnici kod osjeèkog gradonaèelnikaOsijek, 28.8.2008. (IKA/BTU) – Predstavnici CaritasaÐakovaèko-osjeèke nadbiskupije, na èelu sa upraviteljemIvicom Rebiæem, u èetvrtak 28. kolovoza susreli su se saosjeèkim gradonaèelnikom Gordanom Matkoviæem, èlanomPoglavarstva za socijalnu skrb Ivanom Jakobljeviæem, iZlatom Halusek, proèelnicom gradskog Odjela za socijalnuskrb i zdravstvo. "Nadbiskupijski Caritas djeluje u šest regionalnih centara,ukljuèujuæi Osijek kao veliki grad i pastoralno središte.Nakon Domovinskog rata, Caritas radi u mirnodopskimuvjetima u svom novom licu – pružajuæi pomoæ obiteljimakroz Puèku kuhinju, Centar za dijete, Braèno i obiteljskosavjetovalište i Centar za prihvat beskuænika. Razmatramomoguænost ostvarenja projekta Centra obiteljskog nenasilja iželja nam je otvoriti hospicij u segmentu duhovne brige zabolesne i nemoæne. Caritas je orijentiran na najsiromašnije, aOsijek je krasan primjer suradnje lokalne samouprave iCrkve kroz djelovanje Caritasa", kazao je vlè. Ivica Rebiæ,privremeni upravitelj Caritasa Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije, prilikom prvog službenog susreta sa osjeèkimgradonaèelnikom Gordanom Matkoviæem. Vlè. Rebiæ zahvalio je Gradu Osijeku na dugogodišnjempružanju potpore Caritasovim projektima (vrijednim1.155.322 kune u 2008.), pozvavši predstavnike Grada naprigodno obilježavanje 15.-te godišnjice rada Puèke kuhinjeu listopadu u Osijeku te na radnu proslavu 65.-te obljetnicedjelovanja Caritasa u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji kojaæe biti održana poèetkom prosinca u Ðakovu. Gordan Matkoviæ istaknuo je kako je Caritas u Osijekuprepoznat po svojim programima za socijalno najugroženijidio stanovnika grada, obeæavši da æe gradska uprava u svojojsocijalnoj osjetljivosti uvijek stajati iza kvalitetnihCaritasovih projekata i akcija. Ivan Jakobljeviæ potvrdio jespremnost pružanja gradske potpore svima potrebitima nepitajuæi koliko, nego kako pomoæi. Mirjana Blagus,zamjenica ravnatelja Caritasa, zahvalila je Gradu na pomoæipri ureðenju i opremanju Puèke kuhinje u Osijeku kojapriprema oko 170 do 200 toplih obroka zimi, kada Centar zabeskuænike prihvaæa 20-tak beskuænika, dok Gradsufinancira trošak cjelodnevnog boravka u Centru kada jenajhladnije. Na susretu je reèeno da bi u Centru zabeskuænike bilo dobro napraviti èetverokrevetnu "ženskusobu" jer je posljednjih godina uz muškarce prihvat zatražilopet-šest beskuænica.

Domovinske vijesti ika

4 3. rujna 2008. broj 35/2008

32. katehetski dan Zadarske nadbiskupijeZadar, 28.8.2008. (IKA) - "Kateheza mladih u 2009. godini - Priprava za susret Hrvatske katolièke mladeži 2010. g. uZadru" tema je 32. katehetskog dana Zadarske nadbiskupijeodržanog u èetvrtak 28. kolovoza u pastoralnom centruUznesenja BDM na Belafuži u Zadru. Susret je zapoèeomisnim slavljem koje je u belafuškoj župnoj crkvi predvodiozadarski nadbiskup Ivan Prenða, a okupio je sveæenike,redovništvo, bogoslove, vjerouèitelje i katehete laike.Ususret pripremama za nacionalni susret mladih pogled naaktualna razmišljanja mladih i društvena gibanja koja ihuvjetuju izložio je don Zdenko Dundoviæ, povjerenik zamlade Zadarske nadbiskupije. U radionicama Katehetskogdana razmatrano je o temama: zbor mladih, studentskakateheza i liturgijska animacija mladih u župi; srednjoškolcii Godina mladih, formacija župnih animatora i duhovneobnove za mlade. U gradu Zadru je 150 kateheta laika:"Potrebni ste nam, poznajete mnogo toga u što mi nezadiremo i sveæenici su uz vas", poruèio je generalni vikarmons. Ivan Mustaæ i najavio da se od ponedjeljka, 1. rujna, usklopu Katehetskog ureda, u zadarskom Nadbiskupskomordinarijatu otvara i s dvogodišnjim pripremnim radom zanacionalni susret mladih zapoèinje Ured za mlade Zadarskenadbiskupije. Godina kateheze mladih u nadbiskupijisveèano se i prigodno otvara na blagdan Krista Kralja 23.studenoga. U Zadar æe doæi i varaždinski organizatori iprenijeti svoja iskustva. Za travanj je predviðennadbiskupijski susret mladih. Kako stvoriti jezgru mladih nakoju se može osloniti i kako povezati školski vjeronauk uživot župne zajednice jedno je od mnogih pitanja u radionici."Ne treba se bojati malog broja ljudi, jer èinjenica je da seuvijek odazove mali broj, no kvasac raste", jedna je odporuka. Održan u perspektivi susreta Hrvatske katolièke mladeži uZadru 2010. g., na Katehetskom danu nadbiskup Prenða jeporuèio: "Mi ne želimo biti samo dobri organizatori.Dokazali smo veæ puno puta da smo kadri i najveæe dogaðajeposlužiti sjajnom organizacijom. Mi želimo i smatramovelikim izazovom i dužnošæu poæi ususret našim mladima uZadarskoj nadbiskupiji, kako bismo mogli domaæinstvom,ali još više našim doprinosom na polju katehizacije mladih,biti snažni trenutak kateheze mladih u Hrvatskoj". U pitanju"Rabbi, gdje stanuješ?" èujemo pitanja mladih našegeneracije u Hrvatskoj i nadbiskupiji, rekao je nadbiskup,istaknuvši: "To pitanje mi moramo èuti. To je zapravo krikmladeži koja zbunjena traži put ka svjetlu i ostvarenje žeðiza sreæom. Znamo da ne smijemo šutjeti ili, ne daj Bože,zašutjeti. Mi smo pozvani hrabro prihvatiti izazov-pitanje idoviknuti mladima: 'Doðite i vidjet æete'; doðite u svakužupu ovog grada, doðite u župe našeg primorja, od Karina,preko Ražanca, Ljupèa i Vrsi do Draga na jugu. Doðite užupe diljem našeg kotarskog kopna i u župe naših otoka; ividjet æete gdje Rabbi stanuje i što vam ima reæi u našojkatehezi. Svjesni smo da æemo možda mucati na pitanjamladih, ali i to æe biti govor i odgovor na pitanja mladih.Takoðer smo sigurni da se to mucanje može pretvoriti usigurne i radosne prijedloge da se poðe za Rabbijem. On,Uèitelj, probit æe naše mucanje i uspjet æe doæi do svojihuèenika koji se muèe sami sa sobom, s ovim vremenom ibremenom, prigovorima o svojoj nevrijednosti, ali najviše spitanjima kojima po svaku cijenu žele znati odgovore",poruèio je mons. Prenða, izražavajuæi svijest o potrebisluženja mladima jasnim i trajnim katehezama, koje æe biti izalog mira u Bogu da smo se iskreno trudili svu noæ, ali danismo puno, ili možda ništa, ulovili. "Ali On je tu da naspouèi na pravo mjesto baciti mreže. I neæemo se i nesmijemo umoriti", poruèio je mons. Prenða, želeæi sve

ohrabriti pred nadolazeæim naporima koji trebaju jedinstvo,molitve i radosnu sigurnost da trebamo biti ohrabrenjemladima da postavljaju ozbiljna pitanja koja æe se s ljubavljuslušati, životom i radom odgovoriti na njih. Don Zdenko Dundoviæ izložio je neke reprezentativnestavove mladih o egzistencijalnim životnim pitanjima:življenju èistoæe prije braka, spolnosti, pobaèaju,vjeronauku. Stavove mladih ljudi koji se izjašnjavajukatolicima, no štošta zamjeraju i odbijaju autoritet Crkve icrkvenog nauka, don Zdenko je preuzeo s katolièkih iantireligioznih foruma, smatrajuæi da treba znati odakle seuopæe polazi, s obzirom na to što se želi napraviti i kamostiæi. Kateheza za mlade prilika je proèistiti ili izmijenitidoživljaj Boga od strane mladih, za što je potrebno punostrpljenja, povjerenja i ljubavi; otkriti mladima da sudragocjeni, vrijedni i jedinstveni, te da æe ih Bog osloboditisvih tereta i pomoæi u razvoju, rekao je don Zdenko.Prigodnu rijeè uputio je i predstojnik nadbiskupijskogKatehetskog ureda don Gašpar Dodiæ. "Susret HKM-a uZadru ima odreðeno trajanje, ali mi pastoralni djelatnicipozvani smo gledati još dalje, raditi na duge staze. SusretHKM-a ne može rezultirati nekom 'katedralom u pustinji',još jednom zadaæom više u odnosu na ritam postojeæepastoralne aktivnosti, ili nekom temom meðu tolikima kojekatehetski put nudi", rekao je don Gašpar, poruèivši da odnacionalnog susreta treba prihvatiti ono što æe rezultiratinovim kvascem za cjelokupno katehetsko djelovanje, što æenadahnjivati ciljeve. "Susret HKM-a æe prodrmati lijenostpastoralne i katehetske rutine i odvesti dalje od prividnosti.Ako Susret HKM-a primimo kao dar Božjeg milosrða, onmože postati zaliha plodova meditacije, molitve i djelatnosti.Ne radi se prije svega o jednom organizacijskom èinu, negoo jednom iskustvu vjere", poruèio je don Gašpar Dodiæ.

400. obljetnica dolaska kapucina u RijekuRijeka, 28.8.2008. (IKA) - Misom u kapucinskoj crkviGospe Lurdske u Rijeci 28. kolovoza obilježen je poèetakproslave 400. obljetnice dolaska kapucina u Rijeku.Euharistijsko slavlje predvodio je gvardijan rijeèkogkapucinskog samostana fra Anto Pervan. Red Manje braæekapucina nastao je reformom franjevaèkog svjetovnog Reda1525. godine kao treæi samostalni ogranak prvog Reda sv.Franje Asiškoga. Tri godine kasnije reformu Reda odobrio jepapa Klement VII. dok vlastitog generalnog ministra Reddobiva 1619., u doba pape Pavla V. Od tada im je dopuštenoprovoditi isposnièki život, nositi habit kestenjastosmeðe bojes dugom kukuljicom na leðima te primati u Red klerike ibraæu pomoænike. Do 1574. red se razvijao samo unutargranica Italije a nakon toga kao misionari odlaze u drugeeuropske zemlje, meðu njima i Hrvatsku. Na taj naèinkapucini su 1610. godine iz Austrije stigli u Rijeku. Namjestu gdje je danas samostan stajala je kapelica posveæenasv. Augustinu dok poèetkom 20. st. rijeèki samostan podvodstvom fra Bernardina Škrivaniæa postaje središnjimsamostanom hrvatskih kapucina i žarištem vjerske i kulturneobnove u Hrvatskoj. U tijeku povijesti kapucini su obnašalirazlièite zadaæe, no osobito su se istaknuli radeæi nakatolièkoj obnovi poslije Tridentskog sabora. Njihovuapostolsko-pastoralnu djelatnost od samih poèetaka krasipropovijedanje te su 1743. vršili službu papinskihpropovjednika unutar rimske kurije. U prvim godinamanjihova boravka u Rijeci apostolat im se temeljio na brizi oljudima na rubu društva dok su danas najpopularnijiispovjednici u gradu na Rjeèini ali i duhovni voditeljimolitvenih skupina mladih. Briga o bolesnicima,zatvorenicima bila je prvotna zadaæa kapucina, no i danas se

Domovinske vijestiika

53. rujna 2008. broj 35/2008

uz taj pastoral dodaje i angažman u radu s mladima koji se užupi okupljaju u molitvenim zajednicama. Jedan odnajpoznatijih ispovjednika u rijeèkom kapucinskomsamostanu bio je i sv. Leopold Bogdan Mandiæ dok se meðuširiteljima tiska i marijanske pobožnosti spominje ime fraBernardina Škrivaniæa, graditelja kapucinske crkve GospeLurdske na Žabici, impozantnog zdanja nastalog po uzoru naono u Lurdu. Temelji crkve postavljeni su prije 100 godinana inicijativu fra Škrivaniæa èija je želja bila sagraditi crkvupo uzoru na onu u Lurdu. Uz sv. Leopolda BogdanaMandiæa, u tijeku je proces za proglašenjem blaženim jošjednog rijeèkog kapucina fra Ante Tomièiæa. Danas je pet kapucina na raspolaganju brojnim vjernicimakoji dolaze u crkvu ili su èlanovi neke od molitvenihzajednica. Kapucini su usko povezani s pukom te se usamostanskim prostorima održavaju molitveni susreti za sveprofile vjernika. U sklopu proslave visokog jubileja koja æebiti sveèano zakljuèena za dvije godine, tiskat æe sepoštanske marke s likom sv. Leopolda Bogdana Mandiæakoji je svojedobno boravio u rijeèkom kapucinskomsamostanu dok bi se ovim povodom jedan od rijeèkih trgovau blizini crkve Gospe Lurdske trebao preimenovati u ime fraBernardina Škrivaniæa. Želja rijeèkih kapucina je obnovacrkve Gospe Lurdske, prije svega derutnog krova, ali iopremanje knjižnice i Muzeja posveæenog sv. Leopoldu i fraAnti Tomièiæu. Nedavno je kapucinima vraæen i dio imovineizgubljen u prijašnjem komunistièkom sistemu. Kino"Croatia" prenamijenit æe se za potrebe održavanja razlièitihkulturnih dogaðanja, a meðu njima i duhovnih seminara kaobitne sastavnice u pripravi za proslavu visokog jubileja.

Konstituirajuæa sjednica Povjerenstva Požeške biskupijeza katolièke školePožega, 29.8.2008. (IKA) - Požeški biskup AntunŠkvorèeviæ utemeljio je biskupijsko Povjerenstvo zakatolièke škole, kojem je zadaæa trajno pratiti rad katolièkihškola u ovoj mjesnoj Crkvi te svojim savjetima pomagatinjihovu osnivaèu da u okviru zakona Republike Hrvatske,Zakonika kanonskog prava i njihovih statuta možeusmjeravati, usklaðivati i promicati njihov rad prema štokvalitetnijem odgoju i obrazovanju u duhu evanðeoskihnaèela. Konstituirajuæa sjednica Povjerenstva podpredsjedanjem biskupa Škvorèeviæa održana je 29. kolovozau Biskupskom domu u Požegi. Na njoj su sudjelovali svièlanovi Povjerenstva: vlè. Pavle Filipoviæ, ravnateljKatolièke klasiène gimnazije u Požegi; vlè. Ivica Šoh,ravnatelj Katolièke klasiène gimnazije u Virovitici; prof.Pavle Buciæ, ravnatelj Gimnazije u Požegi i predsjednikKatolièke udruge prosvjetnih djelatnika u Požeškoj biskupiji;prof. Pavica Biondiæ Ivankoviæ, ravnateljica Strukovne školeu Virovitici i predsjednica Ogranka Katolièke udrugeprosvjetnih djelatnika Požeške biskupije u Virovitici, te prof.Mato Nosiæ, ravnatelj Osnovne škole Vilima Korajca uKaptolu i èlan Katolièke udruge prosvjetnih djelatnika uPožeškoj biskupiji. Za voditelja Povjerenstva izabran jePavao Filipoviæ. Meðu ostalim, odreðene su kompetencijePovjerenstva unutar kojih æe se odvijati njegovo djelovanje.Na dnevnom redu bila je i rasprava o profesorima i drugimdjelatnicima katolièkih gimnazija, o njihovoj struènojkompetenciji i kvalificiranosti da dadnu svoj doprinoskatolièkom identitetu spomenutih škola, o planskom radu naosposobljavanju buduæih profesora. Doneseni su odreðenizakljuèci glede spomenutih pitanja, koji æe se primjenjivati spoèetkom nove školske godine. Povjerenstvo je razmotrilo ipitanje prostora za odvijanje nastave te drugih preduvjeta zakvalitetan rad škola.

Nadbiskup Prenða blagoslovio poduzetnièku zonuPoliènik, 29.8.2008. (IKA) - "Dužni smo i pozvanioplemenjivati zemlju i njene darove jer je to dano zaèovjeka. To je doprinos djelu Božjeg stvaranja i dobru ljudikoji æe iz toga crpsti sredstva za život", poruèio je zadarskinadbiskup Ivan Prenða na sveèanosti blagoslovapoduzetnièke zone "Grabi" u Polièniku 29. kolovoza, nablagdan Glavosjeka Ivana Krstitelja kojeg Poliènik slavi kaosvog zaštitnika, a ujedno slavi Dan svoje opæine. Zavanjskim oltarom u parku župne crkve u Polièniku mons.Prenða predvodio je sveèano misno slavlje, kojem jeprethodilo polaganje vijenaca i svijeæa za poginule hrvatskebranitelje kod velikog križa. Nadbiskup je pozvao namolitvu za domovinu i da se u nama uèvrsti poštovanjeprema žrtvi branitelja koji su pokazali koliko je velikanjihova ljubav za domovinu. Poduzetnièka zona "Grabi" na40 ha okuplja 27 tvrtki a zaposlit æe 500 ljudi. "Ne smijemodopustiti da nas oèara ono što izgleda rješenje života, a to jematerijalna sigurnost. Ona je potrebna, za nju se svi bore, alinikad nemojmo zaboraviti ono što nas nosi i što duhovnojesmo. Kad bismo zaboravili vjeru, materijalno blagostanjene bi znaèilo napredak nego nazadak i ugrozu. Trebaujediniti ta dva dobra, da podvrgnemo zemlju koja je darBožji èovjeku; da se ureðuje, kultivira, obraðuje i izgraðuje.Zato je poduzetnièka zona ohrabrenje za sve; vidljivinapredak nas veseli, neka je blagoslovljen na dobro èovjeka inašeg istinskog napretka, što znaèi i duhovnog", poruèio jemons. Prenða. Istaknuo je da kršæanstvo nikad nije koèilorazvitak èovjeèanstva. To su floskule i netoène doktrine."Kršæanstvo i vjera su uvijek poticali razvoj onog što je Bogdao èovjeku u odgovornosti, ali da ne zaboravi svojekorijene, izvor, moralna naèela i konaèni, vjeèni cilj kad æesvatko odgovarati za povjerenu službu", rekao je mons.Prenða i podržao mnoge poduzetnike prisutne na sveèanostiblagoslova. Nakon blagoslova nadbiskup i brojni sudionici,meðu kojima ministri Ana Lovrin i Božidar Kalmeta, koji supresjekli vrpce, državni tajnici i poduzetnici, posjetili su iotvorili poduzeæe Kemoplast koje je prvo službeno poèelo sradom u toj zoni. "Dobro da ste ovdje došli; neka ste ovdje,èestitam", rekao je mons. Prenða direktoru Kempolasta. "Zasve je to veliko otkriæe i radost. Gdje je dobro tamo je Bogprisutan", poruèio je nadbiskup i zazvao Božji blagoslov nasav rad, ljude, dobra i sve što æe služiti èovjeku. Sav jesmisao u tome, rekao je. Isus je uzdignuo dostojanstvoljudskog rada. I on sam, Sin Božji, nazivali su ga tesarovimsinom, živio je od rada svojih ruku. Vlastitim rukama jeponizno obavljao stolarske poslove, rekao je nadbiskup,istaknuvši da je Gospodin ljudski rad uèinio izvoromblagoslova. Kad èovjek vjerno obavlja svoj rad, sve što seodnosi na vremeniti red i ponizno prikazuje Bogu, èisti sebe,duhovnim trudom razvija djelo stvaranja i vrši zapovijedljubavi u pomaganju potrebnima. Toliki æe iz uèinjenogimati sredstva za život, naglasio je nadbiskup, poželjevšiblagoslov svima koje su izgradili to poduzetnièko podruèje.Bogu je upuæena molitva da upravlja djelo naših ruku, jer seradom spoznaje dostojanstvo i ostvaruje radost zbognapretka ljudske obitelji na Božju slavu. Zona Poliènikizgraðena je u sklopu velikog projekta Vlade RH: gradnjeosam industrijsko-poslovnih zona uz šest najveæih prometnihèvorišta na autocesti Zagreb-Split, èime se oživljavaju zaleðaDalmacije, Like i Zagore. Nadbiskup Prenða je osobito bioobradovan najmlaðim sudionicima, djecom Poliènikaodjevenom u narodnu nošnju svojih predaka. Izveli suprigodno kolo s odraslim èlanovima KUD-a Poliènik. "To sunaši pravi, to je buduænost", rekao je nadbiskup, izražavajuæipriznanje tradiciji mjesta i bogatstvu života u najmlaðima.

Domovinske vijesti ika

6 3. rujna 2008. broj 35/2008

Duhovne vježbe za sveæenike Gospiæko-senjske biskupijei Rijeèke nadbiskupijeKrasno, 29.8.2008. (IKA) - U svetištu Gospe od Krasna od26. do 29. kolovoza održane su duhovne vježbe za sveæenikeGospiæko-senjske biskupije i Rijeèke nadbiskupije. Okupilose dvadeset sveæenika na èelu s biskupom domaæinomMilom Bogoviæem i rijeèkim nadbiskupom IvanomDevèiæem. Duhovne vježbe održao je o. Mirko Nikoliæ. U èetvrtak u popodnevnim satima služena je misa zadušnicaza blagopokojnog rijeèkog nadbiskupa Viktora Buriæa na 25.obljetnicu njegove smrti. Misu je predvodio biskup Bogoviæ,a propovijedao o. Mirko Nikoliæ. Nakon mise održan je razgovor u kome su istaknuti važnitrenuci iz života i djelovanja nadbiskupa Buriæa, èime seukazalo na zajedništvo svih nazoènih sveæenika kojipripadaju dvjema biskupijama a èiji je prvi nadbiskup bioupravo Viktor Buriæ od 1951. godine pa do 1974. godine.Nakon politièko-teritorijalnih promjena nakon II. svjetskograta od Slovenca je preuzeo upravu Rijeèkom nadbiskupijoms ciljem ojaèavanja hrvatstva Rijeke koja je duže vrijemejednim dijelom bila izvan Hrvatske.

Mandati novim vjerouèiteljima Varaždinske biskupijeSvaki vjernik, osobito onaj koji djeluje u ime Crkve, trebarasti i napredovati u svojoj vjeri, da bi je mogao prenositidrugimaVaraždin, 30.8.2008. (IKA) - Varaždinski biskup JosipMrzljak uruèio je u subotu 30. kolovoza u Varaždinukanonske mandate za pouèavanje katolièkog vjeronauka uškoli vjerouèiteljima koji ove školske godine prvi putzapoèinju s nastavom. Sveèani èin podjele mandata udvorani Pastoralnog centra Varaždinske biskupije okupio jedeset novih vjerouèitelja koje je pozdravio mr. DamjanKoren, predstojnik biskupijskog Katehetskog ureda, kazavšiim kako se nalaze na završetku dugogodišnjeg hodaškolovanja, te na poèetku novog života za koji su sepripremali. Uz nekoliko korisnih savjeta, predstojnik Korenpozvao je vjerouèitelje da se obrate u sluèaju potrebe uKatehetski ured. Pozdravljajuæi okupljene, biskup Mrzljak kazao je kako sekanonski mandat dodjeljuje kao poslanje uime Crkve.Istaknuo je da se vjerouèitelji kroz školovanjeosposobljavaju da bi mogli kao važan dio Crkve primiti toposlanje, i to ne samo na znanstveno-obrazovnom, nego jošviše na duhovnom i moralnom podruèju života. Poruèio jekako svaki vjernik, osobito onaj koji djeluje u ime Crkve,treba rasti i napredovati u svojoj vjeri, da bi je mogaoprenositi drugima. Dodao je kako je poznato da se vjera višeprenosi svjedoèenjem, nego pouèavanjem, pozvavšivjerouèitelje da mladima ne budu samo oni koji æe prenositisadržaj vjere, nego i uvoditi u vjeru te poticati djecu i mladeda prihvate vjeru i trajno u njoj napreduju. Rekao je dapouèavanje u vjeri ima trajni cilj odgojiti dobrog èovjeka,izvesti ga na dobar put, a za èovjeka vjernika život po vjerije najbolji životni put. Vjerouèitelji su pozvani da se u vidupermanentnog obrazovanja odazivaju skupovima,predavanjima, susretima i duhovnim vježbama koje æe se zanjih organizirati. Nakon podjele mandata, vjerouèitelji su na susretu smentoricom i voditeljicom Struènog vijeæa Koprivnièkeregije Anitom Bakovljanec upoznati s pojedinostimaodvijanja nastave vjeronauka u školi.

.

Split: Dodjela kanonskih mandata vjerouèiteljimaVi ste pozvani u školu donositi ostvarenost i smisaouèenicima, jer je puno "rupa" u društvu, istaknuo nadbiskupBarišiæSplit, 30.8.2008. (IKA) - Pedeset vjerouèitelja Splitsko-makarske nadbiskupije primilo je 30. kolovoza prijelazneodnosno trajne mandate za novu školsku godinu, iz rukusvoga nadbiskupa Marina Barišiæa. Ovaj bitno eklezijalnièin, kako je to uvodno istaknuo i sam predstojnikKatehetskog ureda mr. don Josip Periš, uprilièen je nakonkoncelebriranog misnog slavlja u splitskoj prvostolnici kojeje predvodio nadbiskup Barišiæ. Tom prigodom nadbiskup jeuvodno podsjetio da je vjerouèiteljska služba Božji poziv iposlanje koje im Gospodin predaje preko apostolskihnasljednika. U prigodnoj homiliji, a oslonivši se pritom nanavještaj Matejeva evanðelja koji donosi prispodobu otalentima, nadbiskup je vjerouèiteljima predstavio primjeronih slugu koji su umnožili talente i spremni doèekaligospodara. Oni pak koji ne razvijaju talente, naglasio jenadalje splitsko-makarski nadbiskup, imaju "rupe" u svomživotu. Oni možda i ostvare karijeru i zarade novac, ali imizmièe život jer ga zakopavanjem talenata nisu ostvarili.Život se može ostvariti odgovornošæu i savjesnošæu,razvijanjem talenata koji se opet ne bi smjeli ogranièiti samona onu sposobnost koju imamo. Talenti su Božja ljubavprema èovjeku. Vi ste stoga pozvani u školu donositiostvarenost i smisao uèenicima, jer je puno "rupa" u društvu.Dodjelom mandata vi možete ostvariti ovu prispodobu otalentima. Na kanonski mandat nitko nema pravo, ali kad gadobijete onda je to povjerenje koje Crkva ima u vas. Nakondodjele mandata uprilièen je u kripti katedrale kraæi susretvjerouèitelja s nadbiskupom, a završio se njegovim lijepimželjama vjerouèiteljima za uspješnu novu školsku godinu.

Dan vjerouèitelja Gospiæko-senjske biskupije"Mjesto vjerouèitelja u školi nije samo radno mjesto veæposlanje, jer vi vjeru ne prenosite samo steèenim teološkimznanjem veæ osobnim kontaktom i svjedoèenjem"Gospiæ, 30.8.2008. (IKA) - U Gospiæu je u subotu 30.kolovoza održan Dan vjerouèitelja Gospiæko-senjskebiskupije uoèi poèetka nove vjeronauène i školske godine.Susret je okupio pedesetak vjerouèitelja laika, sveæenika,redovnika i redovnica a zapoèeo je pokornièkimbogoslužjem u katedrali Navještenja BDM koje je predvodiodr. Željko Blagus, župnik Zagorja Ogulinskog. Zatim jemisno slavlje predvodio gospiæko-senjski biskup MileBogoviæ. Govoreæi o Duhu Svetome, u homiliji biskupBogoviæ je poruèio: "Mjesto vjerouèitelja u školi nije samoradno mjesto veæ poslanje, jer vi vjeru ne prenosite samosteèenim teološkim znanjem veæ osobnim kontaktom isvjedoèenjem. Iskrena vjera se najbolje prenosi primjeromèime se ispunjava mandat Crkve". Zatim je u ordinarijatu dr.Blagus iscrpno teološki pojasnio temu "Sv. Pavao i suradniciu prvoj Crkvi". Izvješæa o radu struènih vijeæa za osnovne i srednje školepodnijela je Mirjana Car, a za odgajatelje u vjeri LjiljanaGomerèiæ. Biskup Bogoviæ je u nastavku uruèio kanonskemandate na neodreðeno vrijeme petorici vjerouèitelja kao iosam mandata na odreðeno vrijeme vjerouèiteljima kojitrebaju položiti struèni ispit. Predstojnik Katehetskog ureda Nikola Turkalj iznio je nizinformacija, a susret je završen pozivom na proslavu Danahrvatskih muèenika na Udbini 13. rujna i prezentacijomfotografija novog arhitektonskog rješenja.

Domovinske vijestiika

73. rujna 2008. broj 35/2008

Susret vjerouèitelja Požeške biskupijePožega, 30.8.2008. (IKA) - Uoèi poèetka školske godine, uDvorani sv. Terezije Avilske u Požegi održan je 30.kolovoza susret vjerouèitelja Požeške biskupije na kojemu je48 vjerouèitelja, odnosno vjerouèiteljica primilo mandatekojima im se povjerava predavanje vjeronauka u javnimškolama, odnosno vrtiæima. Susret je poèeo u crkvi Sv.Lovre u kojoj je euharistijsko slavlje predvodio požeškibiskup Antun Škvorèeviæ. U homiliji, u kojoj je govorio oBožjoj pokretaèkoj energiji, biskup je zapitao vjerouèiteljekolikom energijom oni raspolažu. "Mi nemamo drugepokretaèke snage i energije doli one nutarnje, duboke. Ikoliko je tko od nas duhovno osnažen, toliko u sebi imamoguænosti uvjerljivo zastupati ono što mu je povjereno.Postoje brojni resursi, izvori, ali onaj izvor Božji taj jenajbolji, taj nikada ne presušuje. Dok drugi izvori energijemogu nestati ili poskupjeti pa postati nedostupni svima, oviBožji izvori energije, izvor Duha Svetoga uvijek ostaje naraspolaganju, ali onome tko s njim raèuna, tko ga traži. Kadnas pokreæe Božja snaga, tada naš duhovni mehanizam nestaje jer je Božja snaga neiscrpiva te se u nama i po namadogaða najbolje", kazao je biskup. Nitko tko se ukljuèio uposlanje Crkve ne može po neèemu drugom tako uspjeti kaopo onomu što je Božje u njemu. Prvo polazište treba biti IsusKrist, poruèio je biskup. Propovijed je zakljuèio željom dana poèetku nove školske godine Isus snagom svoga duha uiskrena srca prisutnih unese puno svoje energije kako bi imiznutra njegovo svjetlo bilo snaga i sigurnost, odvažnost unjihovu navjestiteljsku poslanju uz zagovor i pomoæMarijinu. Susret je po završetku mise nastavljen u Dvoranisv. Terezije Avilske u kojoj je biskup podijelio mandatevjerouèiteljima koji svoje poslanje obavljaju na prostoruPožeške biskupije. Privremeni je mandat primilo 25 laika,šest redovnica i èetiri sveæenika, ukljuèujuæi ovogodišnjemladomisnike. Takav mandat dobivaju oni koji neispunjavaju sve zakonske uvjete, bilo da nisu završili studijili nisu položili struèni ispit ili je posrijedi neki drugizakonski razlog, pojasnio je biskup. Trajni je mandat primilosedam laika, dvije redovnice, dva sveæenika i jedanodgajatelj. Program je nastavljen raspravom o aktualnimpitanjima vezanima uz nastavu vjeronauka u školama, kojuje predvodio predstojnik Katehetskog ureda vlè. Mario Saniæ.

"Turnir prijateljstva" u SraèincuSraèinec, 30.8.2008. (IKA) - U sportskoj dvorani u Sraèincuu organizaciji župnika Siniše Dudašeka i prve pobjednièkeekipe KMNL - Katolièke malonogometne lige Varaždinskebiskupije "Srakara" odigran je 30. kolovoza malonogometniturnir pod nazivom "turnir prijateljstva" koji svjedoèi da sedruženje mladih iz raznih župa kroz nogomet nastavilo inakon završene prve sezone malonogometne katolièke ligeVaraždinske biskupije. Sudjelovale su ekipe sv. Nikolebiskupa iz Èakovca, sv. Vida i Jurja iz Maðareva, sv.Mihaela ark. iz Sraèinca i gostujuæa ekipa iz katolièkemalonogometne lige Zagrebaèke nadbiskupije iz Zapruða iUtrina, koja je i pobijedila na turniru. Drugo mjesto pripaloje Sraèincu, treæe Èakovcu, a posljednje ekipi iz Maðareva.Susret je zapoèeo molitvom koju je predvodio domaæižupnik, a zatim se okupljenima obratio predsjednik KMNLMladen Greguraš, koji je ujedno najavio poèetak jesenskelige KMNL Varaždinske biskupije. Nakon odigranihutakmica, sudionici turnira otišli su na molitvu u župnucrkvu u Sraèincu, a nakon nje uslijedilo je druženje uz ruèaku župnoj dvorani, uz planiranje novih meðusobnih susreta uraznim novim turnirima u župama diljem Varaždinskebiskupije.

Susret bogoslova Splitsko-makarske nadbiskupijeVepric, 30.8.2008. (IKA) - Bogoslovi Splitsko-makarskenadbiskupije okupili su se od 28. do 30. kolovoza u Vepricu.Na susretu, koji je više osmišljen kao zajednièko druženje uprirodi kroz molitvu i zabavu, sudjelovalo je oko dvadeset ipet bogoslova i njihovih odgojitelja na èelu s rektorom mr.don Matom Uziniæem. Na spomendan Muèeništva sv. IvanaKrstitelja, 29. kolovoza, misu u veprièkoj kapeli predvodioje splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ. U propovijedije napomenuo kako je muèeništvo sv. Ivana obilježenovjerojatno i strahom. Èovjek je odreðen strahom, sam ostajepred sobom i svojom savješæu. U tom je svjetlu napraviousporedbu s jednim talijanskim sveæenikom koji je, boreæi seza istinu i pravdu, bio ubijen od mafije. Danas smo i mi IvanKrstitelj usred mnoštva Heroda, i lakše je ponekad napravitikompromis. U današnjem mentalitetu nije lako postupatipoput Ivana Krstitelja. Herod uveæava sebe, a s druge straneima svjedoka koji se ne plaši umanjiti sebe. Ivan ne želiiskorištavati drugoga, nego želi biti u službi drugoga i datimu priliku za rasti. Danas smo u našem mentalitetu u uloziIvana Krstitelja, kao i mnogi drugi današnji svjedoci zaistinu, pozvani postupati po vlastitoj savjesti. Želimo bitisvjedoci istine i obraæenici na svoj naèin. Moramo prihvatitièinjenicu da svjedok postaje od grešnika koji je svatko odnas, ali svojim obraæenjem on postaje svjedok za istinu ipravdu, svjedok Isusa Krista, poruèio je nadbiskup. Susret jezavršio sportskim aktivnostima na Cetini te zajednièkimmisnim slavljem na Slimenu.

Fra Zlatko Šafariæ "krstio" posljednji brod u službiluèkog kapelana u SplituSplit, 30.8.2008. (IKA) – U brodogradilištu Brodosplit, snavoza br. 1 u subotu 30. kolovoza porinuta je Novogradnja461, AFRAMAX tanker klase 1B za plovidbu u ledenimpodruèjima, a namijenjen je prijevozu sirove nafte i naftnihpreraðevina. Uime naruèitelja porinuæu je nazoèio IveMustaæ, predsjednik Uprave Tankerske plovidbe d.d. izZadra, a u ime brodogradilišta Domagoj Klariæ, direktorBrodosplit-Brodogradilišta d.o.o. Brod je u more pustilaSnježana Stefanoviæ, inženjerka u Pogonu opremanja broda,a blagoslovio ga je fra Zlatko Šafariæ, luèki kapelan u Splitui nacionalni ravnatelj Apostolata mora Hrvatske, uznazoènost fra Miljenka Vrabeca, novoga župnika splitskežupe Gospe od Pojišana. "Moji susreti s vama tijekomproteklih godina bili su jedna škola. Od prvih mojihodlazaka, kao predstavnika Apostolata mora, u krugbrodogradilišta, od onih prvih upitnih pogleda i suzdržanihpozdrava do sadašnjih prijateljskih razgovora, postigli smoistinski ljudski rast naše društvene zrelosti. Ja sam tu mnogonauèio. Moj dolazak bio je tih, jednostavan i ustrajan a vašodgovor iskren i srdaèan. Tako smo uzajamno stvaraliozraèje sveèanih trenutaka zajednièke molitve za Božjupomoæ koja nije izostala. Svima u brodogradilištu želimmnogo kreativne marljivosti i Božjega blagoslova te,dakako, uspjeha u radu", zaželio je fra Zlatko Šafariæ nakonšto je "krstio" tj. s blagoslovom uputio svoj posljednji brod uslužbi luèkoga kapelana u Splitu, službi koju je obnašaodvadeset i jednu godinu. Uz pljesak i èestitke svih nazoènihu znak zahvalnosti za sve što je uèinio za Brodogradilište,direktor Klariæ je fra Zlatku darovao Jakovljeviæevu sliku,koja prikazuje dva brodiæa, a na njoj je postavljena ploèicana kojoj je upisano: "Fra Zlatku Šafariæu, neka mu sestostruko vrate svi blagoslovi koje je uputio nama i našimbrodovima! Brodosplit-Brodogradilište 2008." Fra Zlatko setime oprostio od svoje službe luèkoga kapelana, koju jevršio s ljubavlju i velikim poznavanjem pomorskoga svijeta.

Domovinske vijesti ika

8 3. rujna 2008. broj 35/2008

Župa bl. Alojzija Stepinca u Dugoj ResiDuga Resa, 31.8.2008. (IKA) - Uz zvukove zvona kapeliceSv. Antuna graðani Duge Rese doèekali su zagrebaèkogpomoænog biskupa Ivana Šaška u nedjelju 31. kolovoza.Razlog ovog jedinstvenog i posebnog okupljanja jeuspostava nove župe bl. Alojzija Stepinca koju je zagrebaèkinadbiskup kardinal Josip Bozaniæ osnovao. U godini u kojojse spominjemo 10. obljetnice proglašenja blaženim kardinalaAlojzija Stepinca kardinal je nakon pomnog ispitivanja irazgovora sa sveæenicima Dugoreško-mrežnièkog dekanataodluèio osnovati novu župu na dijelu postojeæe župe sv.Petra ap. – Sveti Petar Mrežnièki. Župljani nove župe ovimesu poèašæeni jer je povezanost Duge Rese i blaženika veæduže vrijeme oznaèena u temeljima postojanja ove zajednice.Blaženik je blagoslovio kamen temeljac kapelice Sv. Antunate ju posvetio, a ona æe župljanima novoosnovane župe zaprvo vrijeme služiti kao župna crkva. Biskup Šaško istaknuo je znaèenje župe kao crkvenogzajedništva i ostvarivanja temeljnog poslanja Crkve teistaknuo vjernièki identitet pripadnosti župnoj zajednici gdjeæe župljani novoosnovane župe moæi s ponosom reæi: "Mojažupa, naša župa je blaženog Alojzija Stepinca". Pozvao jevjernike na iskrenu suradnju, molitvu, brigu i zajedništvounatoè možda razlièitog razmišljanja te dodao: "Ova æe župabiti polje jedne vjernièke duše i jednoga srca, gdje seoblikuje kršæanski život, gdje se uèi Kristov nauk, živi istina,provodi ljubav po dobrim djelima". Uzor nam je dan uzaštitniku i poziva na nasljedovanje na ostvarivanjesvjedoèenja i kršæanski drugaèijeg života od ostalih krozrazlièite angažmane te dodao: "Svojom ljubavlju premanedjelji, danu Gospodnjem, svojim pripremanjemliturgijskih slavlja, odgojnom brigom za djecu i mlade,brigom za siromašne i stare, predanim pokretanjeminicijativa na socijalnome, odgojnome i obrazovnome tekulturalnome planu, organiziranjem dobrovoljnosti, župa æeuspjeti progovoriti ljepotom prema kojoj niti jedan èovjek nemože ostati ravnodušan. Ne dopustite se razjediniti; nedopustite da prevladaju interesi i nepovjerenje pod utjecajemonih koji ne vole Crkvu, nego u jedinstvu i poštovanjubudite otvoreni za suradnju i za dobro svakoga èovjeka". Na kraju je biskup Šaško pozvao da dom molitve pretvore udar za druge te da jedni druge potièu na dobro te idu putemkoji je oznaèen križem i naviještaju istinu i ljepotuuskrsnuæa. Zatim je proèitano i imenovanje prvog upraviteljanovoosnovane župe vlè. Zorana Grgiæa – Grge. Župnik župesv. Petra ap. vlè. Antun Koliæ zahvalio je svima na suradnji uprotekloj godini i potaknu na daljnju suradnju i molitvu uostvarivanju pastorala. Na misi su se okupili i sveæeniciDugoreško-mrežnièkog dekanta Zvonimir Rogina, VladoKubinsky i prof. dr. Ante Crnèeviæ, mnoštvo vjernika kao igradske i županijske vlasti. Nakon misnog slavlja biskupŠaško zadržao se meðu okupljenim vjernicima i u ugodnomrazgovoru podijelio radost osnivanja nove župe.

Redovnièko zavjetovanje novaka treæoredaca u KrkuKrk, 31.8.2008. (IKA) - Novaci provincije franjevacatreæoredaca glagoljaša Marin Matanèiæ iz župe KloštarPodravski i Hrvoje Perkoviæ iz župe Bila kraj Livna, koji suprotekle godine bili u novicijatu u samostanu sv. Franje uKrku, položili su 31. kolovoza svoje prve redovnièke zavjeteposveæene èistoæe, siromaštva i poslušnosti u franjevaèkojcrkvi u Krku u tijeku euharistijskog slavlja. Zavjete jeprimio, u nazoènosti brojne redovnièke subraæe, njihovihroditelja, prijatelja i brojnih vjernika, provincijal fra IvanPaponja.

Kaštel Novi: 100. obljetnica posvete župne crkveKaštel Novi, 31.8.2008. (IKA) – Župa Kaštel Novi unedjelju 31. kolovoza proslavila je 100 godina od posvetežupne crkve Sv. Petra ap., nakon posljednjeg njezinogproširenja. Misno slavlje, kojemu je prethodio prigodniprogram u kojemu su sudjelovali mladi iz župe i župnimješoviti zbor pod ravnanjem Maria Žuvele, u župnoj crkvipredvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ."Danas na proslavi 100 obljetnice posvete ove crkve, koja jeonodobno smatrana jednom od najljepših u nadbiskupiji,naše sjeæanje i memorija idu do 1908. god. kada je sveèanoposveæena. Ona je enciklopedija ovoga mjesta KaštelNovoga, u nju su upisana imena i prezimena naraštajamještana koji su, utemeljeni na èvrstom temelju Isusu Kristu,bili vjerni Bogu, Crkvi i Domovini", kazao je nadbiskupuvodeæi u misno slavlje. Polazeæi od biblijskih èitanjanadbiskup je u propovijedi govorio o osporavanom prorokuJeremiji, odbaèenom Isusu i ukorenom Petru koji na linijistarozavjetne duhovnosti pokušava Isusa odvratiti od hoda uJeruzalem, gdje ga èeka smrtna opasnost. Isus je Petraproroèki nazvao sotonom ili protivnikom te pozvao uèenikeda uzmu svoj križ i idu za njim. "Sablazan si mi" - znaèi:smetnja si mi za ispunjavanje volje Božje, pokušavaš meodvratiti od vjernosti Ocu. "Nije ti na pameti što je Božje,nego što je ljudsko" - znaèi da Petar mjeri ljudskimkriterijima, još ne uviða da Bog iz poraza može izvuæipobjedu, da patnje nevinog osuðenika èini izvorom milostiza mnoge, kazao je nadbiskup Barišiæ. Današnja liturgijskaèitanja su nam poticaj da tražimo od Boga snagu za nastavaksvoga ljudskog i vjernièkog poslanja, unatoè osporavanjimakoja mogu dolaziti od zlobnih, ali i dobronamjernih ljudi,kao što se dogodilo Petru kad ga je Isus oštro ukorio,istaknuo je upozorivši da je potrebno znati prihvatiti kritike,suprotstavljanja, iskrivljena tumaèenja naših najplemenitijihpothvata i nakana te birati ne samo ono što donosi uspjeh ipohvale nego biti spreman na žrtve i križeve. "Neki misle daje križ reuma, zubobolja, migrena. Sve to donosi patnju i bolte je moramo prihvatiti i podnositi, ali križ se ne podnosi. Onnije nešto sudbinsko, on se izabire. Križ je ljubav do kraja",naglasio je nadbiskup te je u tom duhu potaknuo vjernike dase odreknu svega onoga lažnoga u sebi što ih uvjerava da jesigurnost njihova života u "imati" i "uživati". Apostol Pavaonas poziva na duhovno bogoslužje. Pogani i Židovi Pavlovavremena prikazivali su Bogu žrtve životinja koje su klali uznak priznavanja ovisnosti o Bogu. Kršæani imaju nekrvnužrtvu u kojoj se prikazuju darovi kruha i vina kao spomen naIsusovu Pashu. S liturgije se razilaze u svagdašnji život, alisvojim tijelom trebaju biti živa žrtva na èast Bogu. Kaotjelesne osobe obavljanjem obiènih poslova iskazujemoštovanje Bogu ako te poslove obavljamo savjesno i pazimona svoje vladanje, upozorio je nadbiskup Barišiæ te je svojupropovijed zakljuèio pozvavši vjernike da budu drugimaèvrsta stijena a ne sablazan i kamen spoticanja, da po uzoruna svoje djedove i pradjedove budu živo kamenje ugraðenou ovaj hram Božji a ne praznina zbog koje pati cijelazajednica, jer kako reèe: "Crkva nije hrpa bloketa i pržinenego zajednica u ljubavi". Nadbiskup je potom u krilo Crkveprimio malenu Barbaru Balov, podijelivši joj sakramentkrštenja, a na kraju misnoga slavlja zazvao je Božjiblagoslov nad svim školarcima u povodu poèetka noveškolske godine. "Ova crkvena zajednica prije 100 godina bila je župa upravom smislu rijeèi, s mnoštvom kršæana oko crkve. Danassu se stvari promijenile. Stisnut na tristo metara izmeðuKaštel Staroga i Štafilæa, u Novome se oko crkve nalazimnoštvo starih, prodanih i praznih kuæa dok je veæinapripadnika ove župe, koja sada ima 4000 župljana, udaljena

Domovinske vijestiika

93. rujna 2008. broj 35/2008

oko 2 km od crkve. Tako je najstarija župna crkva na ovompodruèju koja se spominje u 12. st. postala svojevrsnomisijsko središte", ustvrdio je župnik don Luka Vuco te usvjetlijem tonu nastavio: "Slavlje 100 godišnjice posvete ovecrkve, kojih je vjerojatno ova crkva doživjela stoljeæimaranije tri ako ne i èetiri puta u svom postojanju, pokazatelj jeda su se vjernici kroz ovo stoljeæe osjeæali CrkvomKristovom. Radujmo se i veselimo što ovu crkvu imamo tezahvaljujmo i molimo za sve koji su je podizali i za sve onekoji su kroz ovo stoljeæe otkidali od svojih usta da bi bilalijepa i dolièna kao kuæa Božja". Župnik Vuco u znakzahvalnosti nadbiskupu je darovao sliku koja prikazujemunju kako se spušta prema zvoniku crkve. Današnja župnacrkva Sv. Petra ap. nastala je na mjestu gdje je nekoæ biosrednjovjekovni samostan sv. Petra od Klobuèca koji senaime spominje veæ 1185. godine na Splitskom saboru meðucrkvama koje pripadaju Splitskoj nadbiskupiji. Izgradnjomnaselja uz kaštel postojeæa crkva postaje premalena zanovodoseljeno stanovništvo pa slijedi prvo proširenje 1566.godine. U prvoj polovici XVII. stoljeæa ponovno jeproširena. Prestankom turske opasnosti u Kaštelanskompolju stanovništvo se sve više širi te se ponovno po treæi putproširuje od 1721. do 1725. godine. Ovo posljednjeproširenje crkve je èetvrto u njezinoj povijesti. Ono jezapoèeto 1871. god. a završeno 1902. godine u kojem jecrkva dobila današnji izgled. Crkvu je 31. kolovoza 1908.posvetio splitski biskup Vicencije Palunko za vrijemežupnika don Ivana Vuletina. Godine 1971. crkva je stavljenapod zaštitu spomenika kulture treæe kategorije, regionalnoznaèenje. Prostor oko crkve (cimatorij) 2000. god. poploèanje betonskim ploèicama i tom su prigodom pokriveni starigrobovi. U posljednjih trideset godina, otkad je župnik don LukaVuco, crkva je u cijelosti iznutra uljepšana i obogaæena:novim oltarom i ambonom, klupama i postajama križnogaputa, produžen je kor te je postavljen kip sv. Petra.

Prva obljetnica smrti fra Tomislava Zdenka TenšekaZagreb, 31.8.2008. (IKA) - Prva obljetnica smrti fraTomislava Zdenka Tenšeka obilježena je euharistijskimslavljem koje je u kapucinskoj crkvi Sv. Mihaela uzagrebaèkoj Dubravi 31. kolovoza predvodio zagrebaèkipomoæni biskup Vlado Košiæ, izvijestio je HKR. "Velikièovjek Crkve Božjom voljom prerano nas je napustio, ali zasobom je ostavio svijetli trag", istaknuo je biskup Košiæ uhomiliji na misi za dr. Tenšeka, dodavši da æe uspomena nanjega biti i dalje živa, jer za sebe nije tražio ljudskapriznanja. "Bilo mu je dovoljno da su ga svi kojima je služiosusretali u jednostavnosti i izravnosti. Nije patio od poze,nije ga zanimalo hoæe li primiti zemaljsku plaæu za svojpredani rad", istaknuo je biskup Košiæ. Na misu su došli imnogi studenti profesora Tenšeka, zato je biskup podsjetiona njegov predani znanstveni rad, nazvavši ga neumornimradnikom, bogatim piscem, znanstvenikom, prouèavateljemcrkvenih otaca, mariologom, propovjednikom,provincijalom, dekanom. Biskup Košiæ posebno je istaknuo kako dr. Tenšek nije biolišen trpljenja jer je svojevremeno u medijima lažno optuženda je u prošlom sustavu bio na strani progonitelja Crkve.Premda se sam dr. Tenšek nikada nije branio, nego je u sebitrpio, biskup je ponovno digao glas u njegovu obranu."Smatram da je i s te teme potrebno skinuti veo šutnje jer tkošuti, èini se da se slaže. Mi se ne slažemo sneargumentiranim optužbama. Bila je to laž koja je nanijelatešku nepravdu velikom èovjeku Crkve", zakljuèio je biskupKošiæ.

Hodoèašæem bolesnika zapoèela slavlja PredragocjeneKrvi Isusove u ludbreškom prošteništu"Vjernici su pozvani mijenjati svijet iznutra", rekao je mons.Huzjak, dodavši da na svijet utjeèe i svaki vjernik svojomljubavlju, molitvama, trpljenjem i bolešæuLudbreg, 31.8.2008. (IKA) - Hodoèašæem bolesnika iCaritasovih djelatnika u nedjelju 31. kolovoza u prošteništuu Ludbregu zapoèele su središnje godišnje proslave u èastPredragocjene Krvi Isusove, koje æe se zakljuèitieuharistijskim veleslavljem iduæe, prve rujanske, Svetenedjelje. Brojni hodoèasnici stigli su u nedjelju ujutro u ludbreškoproštenište, koje se veæ poèelo pripremati za proslavu 600.obljetnice od dogaðaja èuda pretvorbe vina u pravu krv, kojese zbilo 1411. godine u tijeku mise u kapeli Svetoga Križa uludbreškom dvorcu Batthyany. Hodoèasnici iz mnogih župa Varaždinske biskupije iZagrebaèke nadbiskupije slili su se prijepodne u Ludbregu uveliku sveèanu procesiju s pokaznicom Presvete Krvi tesudjelovali na misnom slavlju koje je kod zavjetne kapelePredragocjene Krvi Isusove predvodio mons. dr. VjekoslavHuzjak, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije. Meðu koncelebrantima bili su i predsjednik CaritasaVaraždinske biskupije i generalni vikar mons. Ivan Godina iupravitelj prošteništa preè. Josip Ðurkan, koji je pozdraviookupljeno mnoštvo vjernika. Osobito je pozdravio bolesne iinvalidne osobe, djelatnike i suradnike biskupijskogCaritasa, Caritasovih domova i župnih Caritasa, volontereCrvenog križa te èlanove vatrogasnih društava ludbreškeregije. Hodoèastili su takoðer èlanovi više udruga i zajednicakoje skrbe o potrebitima, te umirovljenici iz više župa.Svima njima dobrodošlicu je zaželio i gradonaèelnik IvanLonèariæ. "U ovo svetište vjernik istodobno donosi i daruje, te prima iokrjepljuje se za svakodnevni život koji je èesto puntrpljenja i patnji, bolesti i nedostataka", rekao je mons.Huzjak, poruèivši kako se upravo u boli i patnji životaèovjek najviše približava Kristu i sjedinjuje se s njime uBožjoj ljubavi. "Bolest jest muka i trpljenje, ali je ona i spasonosna zaèovjeka vjernika te blagoslov za bližnje, koji su na primjeruIsusove ljubavi pozvani nadahnjivati se za služenjepotrebitima", istaknuo je propovjednik, dodavši da su nasluženje i zauzimanje za opæe dobro osobito pozvani oni kojisu na èelu društva. "Vjernici su pozvani mijenjati svijetiznutra", rekao je mons. Huzjak, dodavši da na svijet utjeèe isvaki vjernik svojom ljubavlju, molitvama, trpljenjem ibolešæu. "Društvo koje je neosjetljivo na potrebe bližnjih, ide krivimputem", poruèio je te pozvao na izgradnju društvaispunjenog ljubavlju i suosjeæanjem koje svoje temelje imaupravo u Kristovoj ljubavi za èovjeka i snazi njegoveokrjepljujuæe Presvete Krvi. Molitve vjernika izrekli su predstavnici župnih Caritasa ivatrogasnih društava, pozvavši na molitvu za sve koji trpe,osobito obitelji vatrogasaca stradalih u kornatskoj tragediji, amolilo se i za dobroèinitelje koji su pomogli nedavnudogradnju zavjetne kapele. Nakon mise bolesnici su primili sakrament bolesnièkogpomazanja, a župni Caritas i Crveni križ priredili su veæuobièajenu okrjepu za hodoèasnike.

.

Domovinske vijesti ika

10 3. rujna 2008. broj 35/2008

Održana 37. obiteljska ljetna školaTema ovogodišnje škole bila je "Obitelj - škola odgovornosti"Zagreb, 31.8.2008. (IKA) - Zajednièkim slavljem euharistijesa župnom zajednicom u crkvi Bezgrešnog Srca Marijina nazagrebaèkom Jordanovcu i poslije osvrtom na Školu unedjelju 31. kolovoza završila je ovogodišnja Obiteljskaljetna škola u organizaciji Obiteljskog centra Filozofsko-teološkog instituta DI u Zagrebu. Misu je predvodio predsjednik Vijeæa HBK za obitelj krèkibiskup Valter Župan. U homiliji je ohrabrio sve nazoèneobitelji i pozvao ih da u ovim vremenima žive kršæanskevrednote braka i obitelji te ih odvažno svjedoèe kao što jeprorok Jeremija unatoè neprihvaæanja i protivljenja svojihsunarodnjaka ustrajao i vršio ono što je Bog od njega tražio. Obiteljska ljetna škola, 37. u nizu, poèela je u srijedu 27.kolovoza u prostorijama Filozofskog fakulteta DružbeIsusove u Zagrebu molitvom i pozdravom voditelja o. JureBosanèiæa. Svim je sudionicima zaželio dobrodošlicu,pozdravio zagrebaèkog pomoænog biskupa Vladu Košiæa tepredstavnika Ministarstva obitelji, branitelja imeðugeneracijske solidarnosti, državnog tajnika StjepanaAdaniæa i zahvalio Ministarstvu na potpori. Zatim jepozdravio isusovaèkog provincijala dr. Ivana Kopreka idekana Filozofskog fakulteta DI dr. Antu Mišiæa. Tema ovogodišnje Škole bila je Obitelj - škola odgovornosti,a namijenjena je roditeljima i djelatnicima obiteljskogpastorala. U tijeku trajanja Škole sestre iz Družbe KæeriBožje ljubavi èuvale su djecu i animirale, a s mladima suradili o. Josip Sremiæ i vjerouèiteljica Marija sasuradnicama. Biskup Košiæ uime zagrebaèkog nadbiskupa kardinala JosipaBozaniæa pozdravio je sudionike, podsjetivši na geslo uprigodi pohoda pape Ivana Pavla II. 2003. "Obitelj - putCrkve i naroda". Svjedoci smo nebrige i napada na obitelj.Mnoge nevolje su protiv braka i obitelji, ali, prema rijeèimabiskupa, "opasnost smo prije svega mi sami sebi". Lošizakoni daju lošu poruku društvu, predstavnici Crkve ih nemogu prihvatiti a vjernici smiju dizati svoj glas protiv takvihzakona. Kada je pitanje odgoja za odgovornost, obitelj ješkola za život, pa i za odgovornost. Èovjekova odgovornostje odgovor Bogu za život. Božji govor je govor ljubavi i tražièovjekov odgovor, rekao poruèio je biskup Košiæ. U svom pozdravu sudionicima mr. Adaniæ, meðu ostalim,nabrojio je crkvene institucije koje Ministarstvo obiteljipodupire u projektima vezanim za obitelj. Ovogodišnjaljetna škola zbog teme o odgovornosti zahtijeva osobitupozornost, stoga joj je poželio mnogo uspjeha u radu, asudionicima obogaæenje. U prvom predavanju "Etièki vidici èovjekove odgovornosti"dr. Koprek govorio je o pojmu odgovornosti i prikazao jenjegov razvoj kroz povijest filozofije i najviše se zaustaviona poimanju odgovornosti danas u kontekstu rasprave oslobodi u psihologiji i sociologiji. Govorio je o odnosuslobode i odgovornosti i o odgovornosti kao pozitivnojobvezi prema slobodi i vrednotama. "Razuman odnos prema materijalnim dobrima" bio je naslovpredavanja u èetvrtak prije podne mr. Zrinke Gregov. Kaoroditelji petero djece ona i njen suprug stalno su predvelikim materijalnim izazovima i iskušenjima kada je upitanju racionalno i odgovorno upravljanje novcem.Problemu je pristupila sociološki, psihološki i teološki,pokazavši primjere dobre prakse i što svaka obitelj možeèiniti danas ukljuèujuæi i promjenu ponašanja. Zakljuèila jepredavanje rijeèima. "Dobro je imati novca i stvari koje semogu kupiti. No, dobro je takoðer povremeno provjeritinismo li možda izgubili stvari koje se novcem ne mogu

kupiti"( G. H. Lorimer). U èetvrtak poslije podne bilo je predavanje dr. Nike Biliæa"Odgovornost u svjetlu objave". U Svetom pismu lako jepronaæi prvu definiciju odgovornosti. Bog je prvi progovorioi oèekuje èovjekov odgovor. Izveo je svoj narod iz ropstvaegipatskog te sklopio s njim savez na Sinaju i stoga spravom oèekuje da poslušaju i ispune Deset rijeèi koje jeproglasio na Svetoj gori. Odgovornost je prije svegasposobnost dati odgovor na postavljeno pitanje. I blagoonom koji dobije ocjenu mudrog i razumnog sluge koji "dajehranu u pravo vrijeme". Predavaè je to još potvrdio krozupute sv. Pavla iz poslanice Efežanima ("Kuæna pravila").Zatim je naveo više primjera odgovornog ponašanja izStaroga i Novoga zavjeta. Osobito je istaknuo Isusovu poukuo talentima. Na toj prispodobi je vidljivo u èemu je pravaodgovornost. "O braènom životu kao putu svetosti" govorio je dr. IvanAntunoviæ. Biti odgovoran u vršenju svojih dužnosti znaèibiti svet. Da je moguæe ostvariti svetost i onima koji su seopredijelili za brak, pokazao je na primjerima nekih svetaca.Razlièiti su putovi svetosti. Svetost u braku pretpostavljastalno nastojanje za meðusobno podržavanje u ljubavi teodgovorno raðanje i odgoj djece. Sam Krist središte je brakai braène sreæe i On je sve pozvao da budu sveti kao što jesvet Otac Nebeski a put je onakva ljubav kao što KristGospodin ljubio nas. U petak prije podne dr. Danijela De Micheli Vitturi,specijalist obiteljske medicine, održala je predavanje"Odgovornost za život izmeðu razboritosti i velikodušnosti".Poziv na odgovorno roditeljstvo ukljuèuje pridržavanjenormi naravnoga zakona koji uèi da svaki braèni èin mora nesamo biti izraz meðusobne ljubavi nego i otvoren prenošenjuživota prema naèelima velikodušnosti i razboritosti. To sedogaða kada u razmišljanju o broju djece supružnici svojemoguænosti promotre ne samo sukladno s vlastitimprohtjevima, nego i u skladu potreba društva, Crkve iDarivatelja života. Pozvani su da u donošenju konaèneodluke odvagnu i okolnosti u kojima žive, da razmisle o veæroðenoj djeci, njihovu odgoju, svom zdravlju, meðusobnojnapetosti, situaciji u velikoj zajednici i zahtjevima vjere iCrkve. Roditelji nisu sami kreatori novog života, nego suBožji suradnici. To stalno trebaju imati na umu kadarazmišljaju o prihvaæanju novog života. S ljubavlju iodgovornošæu moguæe je prihvatiti i brojnu djecu uz iskrenopovjerenje u Stvoritelja koji dariva život. "Odgovornost roditelja za uspjeh u školi" bio je naslovpredavanja koje je dr. Vesna Biliæ održala u petak poslijepodne. Loš dijalog meðu supružnicima, iskazan posebnokroz agresivnost, ometa dijete u razvoju, narušava njegovafektivni život što se loše odražava na uspjeh u školi.Znanstvenici su pronašli i promjene u organskimstrukturama mozga kod djece izložene èestim takvimsituacijama, napose strahu koji na osobiti naèin ometauèenika u koncentraciji u uèenju. Problem neuspjeha nemože riješiti samo nastavnik, nego je potrebna suradnjaroditelja. Sigurnost i privrženost pomaže razviti povjerenje,bliskost i omoguæuje djeci da s osjeæajem sigurnosti istražujusvijet a to je temelj za samopouzdanje koje se izgraðujezajednièkom suradnjom oba roditelja, nastavnika i djece. "O adolescentima i njihovim roditeljima" govorila je mr.Nada Prliæ. U adolescentnoj dobi dolazi do razvoja moralnesvijesti. Vrlo je važan osjeæaj pripadnosti koji je jedna odtemeljnih potreba u ovom razdoblju života. Ako su izgradiliosjeæaj samopouzdanja i smisao za vrijednosti, mogu seosloniti sami na sebe. U formaciji adolescenata neizostavnaje uloga oba roditelja. Predavaèica je istaknula važnostkuænog odgoja u uèenju pravilnog ponašanja. Škola samo to

Domovinske vijestiika

113. rujna 2008. broj 35/2008

doraðuje po potrebama buduæe struke, a baza je u obitelji.Od roditelja se zahtijeva da budu uporni, dosljedni, koliko seto ponekad èinilo i okrutno. Vrlo je važno razgovarati sdjecom kada oni to žele. O. Josip Sremiæ u subotu prije podne govorio je o temi:"Mladi pred izazovima života". Nabrojio je dvanaest izazovakoji su postavljeni pred mlade, istièuæi ono što je nužnopostiæi u toj dobi i na koje sve prepreke nailaze mladi ljudi usvome dozrijevanju. Spominjao je i neke primjere krize vjerekod mladih i kako su iz nje izlazili. Govorio je takoðer oproblemu tijela, afektivne zrelosti, zaljubljivanja i prave ikrive pripreme na braèni i obiteljski život. Dr. Mijo Nikiæ govorio je poslije podne o "Psihološkomprofilu odgovorne i neodgovorne osobe". Toj temi jepristupio integralno. Prikazao je osobu u njezinim odnosimaprema Bogu, prema bližnjemu i prema samoj sebi. Pritom jeiznio glavne kriterije odgovornosti i neodgovornosti uspomenutim odnosima. Pokazao je više oznaka za psihološkizrelu i odgovornu osobu, te za psihološki nezrelu ineodgovornu osobu. U drugom dijelu predavanja ponudio je25 savjeta za zdrav i osmišljen život koji je vlastitodgovornoj osobi. "Obitelj i mentalno zdravlje" bilo je predavanje prof. dr.Dubravke Kocijan Hecigonja. U definiciji zdravlja SZOukljuèena je biološka, psihièka, duhovna i socijalnadimenzija. Obitelj je neizostavna za zdravo odrastanje i zazdravo roditeljstvo. Primarna prevencija mentalnog zdravljapoèinje u obitelji i ukljuèuje zdrav odnos i prihvaæanjedjeteta od njegovog zaèeæa. Uzroke poremeæaja treba tražitiu najranijoj dobi tj. od samog zaèeæa. Za zdravo odrastanje iemocionalnu stabilnost veoma su važne prve tri godineživota koje ukljuèuju trudnoæu, porod, odnos majke, oca iostalih èlanova obitelji prema djetetu. Emocionalno stabilnadjeca lako æe se snaæi u svakoj situaciji. Èesto majka zbogsvoje nesigurnosti onemoguæuje osamostaljivanje djeteta. Zapravilan rast potrebni su majka i otac, a djeci valja odmalena davati prikladne zadatke da se uèe odgovornosti. Tkosam nije pozitivan, ne može širiti pozitivno ozraèje. Obiteljje upravo ta u kojoj poèinje zdravlje pa je potrebno voditiraèuna o obitelji kao i svakom njenom èlanu. U subotu naveèer djeca su prigodnim programom razveselilaroditelje i sve prisutne. I mladi su imali udjela u toj priredbi.U tijeku Škole djeca su taj program pripremala kao iliturgijsko pjevanje za misu. Nedjeljni program poèeo je okruglim stolom na temu"Odgojni putovi za odgovornosti". U živoj raspravi roditeljisu iznosili primjere kada su uspjeli razviti osjeæajodgovornosti kod svoje djece. Svi su isticali dobrukomunikaciju s djecom a posebno s mladima. I njihovakomunikacija i strpljiva ljubav pomogle su roditeljima dabudu prava potpora u razvoju do prave i zrele autonomijenjihove djece. U osvrtu na sva dogaðanja na Obiteljskoj ljetnoj školisudionici su istaknuli da æe im dobivena znanja koristiti zaodgoj djece i mladih kao i za poboljšanje njihovameðusobnog odnosa. U tijeku Škole održano je pet radionica. Mr. Zrinka Gregovvodila je radionicu pod naslovom: "Umijeæe upravljanjanovcem". Radionica koja je slijedila nakon predavanja imalaje za svrhu financijski educirati i motivirati sudionike namijenjanje svojih loših navika upravljanja novcem - "Novacje kao žena. Ako mu ne posvetiš vrijeme i pažnju, tvoj novacusreæit æe nekog drugog". U tri dana kroz radionice je prošlo oko 60 sudionika:sveæenika, vjerouèitelja, lijeènika, službenika, prosvjetnihdjelatnika. Dubravka Roca Jedžud vodila je radionicu ohagioterapiji kao naèinu sazrijevanja u odgovornosti i o

potrebama duhovne pomoæi ljudima uz pomoæ hagioterapije.Èovjek, naime, osim fizièke razine ima i duhovnu dimenzijukoju treba njegovati. Dr. Danijela De Micheli Vitturi vodila je radionicu "Živjetiodgovorno roditeljstvo". Svrha radionice bila je definiratipojam odgovornosti, vrednovati dosadašnje iskustvo i stavprema buduænosti. U tri radionice kroz tri dana bilo je prisutno 55 sudionika.Oni su roditelji od 1 do 9-oro djece. Razgovarali su o tomekoliko su sami željeli imati djece, a koliko ih stvarno imaju ina koje su zapreke pri ostvarivanju odgovornog roditeljstvanailazili. Pokazalo se da su svi oni koji su ostvarili veæi broj djece odplaniranog u poèetku braka danas sretni jer se nisu uplašilizapreka koje su s vremenom riješili. Oni, meðutim, kojiimaju jedno dijete a željeli su još a nisu mogli zbogzdravstvenih razloga upravo su potvrdili èinjenicu daroditelji ne mogu imati djecu samo kada oni to hoæe. Dijeteje Božji dar a na roditeljima je da ga prepoznaju i odgovornoprihvate. Sudionici koriste naravne metode u upravljanju plodnošæu aneki od njih velikodušno prihvaæaju novi život ne strahujuæipritom za buduænost. Dvije skupne mladih bile su podijeljene u dvije radionice.Jednu je vodio o. Josip Sremiæ a drugu vjerouèiteljicaMarija. U obje radionice najviše su razgovarali s mladima oodnosu prema roditeljima, školi i drugim obavezama. Krozte razgovore izišlo je na vidjelo koliko im vjera pomaže uprihvaæanju napornog procesa sazrijevanja i razvijanjaosjeæaja odgovornosti prema sebi, prema drugima, premaBogu i prema okolišu. Uz poslijepodnevna predavanja bila su i tri kraæa priopæenja.Dr. Petar-Krešimir Hodžiæ govorio je o obljetnicamacrkvenih dokumenata: 40. godišnjici Humanae vitae, 20godina Mulieris dignitatem i 25 godina Povelje o pravimaobitelji, te inicijativama za obilježavanje 40 godinaHumanae vitae u Hrvatskoj. Dr. Petar Gotovac najavio je izlazak iz tiska knjige"Zauzmite se za svoje zdravlje", u kojoj se govori o tome dase ne uzima suvišne lijekove i da se smanji broj suvišnihposjeta lijeèniku. U knjizi su pitanja i odgovori o zdravlju ibolestima i kako svatko sam može dobro procijeniti kada jevrijeme za posjet lijeèniku. O meðunarodnim radionicama, održanim u Zagrebu ointeraktivnim metodama u zaruènièkim teèajevima, govorilaje mr. Zrinka Gregov i spomenula poteškoæe u primjeni tihmetoda u veæini naših teèajeva zbog velikog broja zaruènikana teèaju. Tema meditacije koju je vodio o. Niki Biliæ bila je KristSvjetlo svijeta, svjetlo roditeljima i obiteljima u njihovuposlanju u obitelji, Crkvi i svijetu. Biskup Valentin Pozaiæ u petak je predvodio euharistiju. Sudionika je na poslijepodnevnim predavanjima bilo i do stoi èetrdeset. Prije podne je program pratilo do sedamdesetosoba. Djece veæe i manje bilo je oko devedeset. Sudioniciizvan Zagreba stanovali su na više mjesta u gradu, imaliobroke u pastoralnom župnom centru. Organizator jeObiteljski centar Filozofsko-teološko instituta DI u Zagrebusa suradnicima. Materijali sa Škole bit æe dostupni sudionicima i svimzainteresiranim na dva CD: jedan s tekstovima predavanja adrugi sa zvukom koji æe se moæi nabaviti u Palmotiæevoj 31.

.

Domovinske vijesti ika

12 3. rujna 2008. broj 35/2008

Pleternica: Završno misno slavlje devetnice Gospi od suzaNa misi koju je predvodio biskup Škvorèeviæ okupilo se oko40.000 hodoèasnikaPleternica, 31.8.2008. (IKA) - U pleternièkom svetištuGospe od suza posljednji dan devetnice, 31. kolovoza,završio je sveèanim veèernjim misnim slavljem koje jepredvodio požeški biskup Antun Škvorèeviæ u koncelebracijis brojnim sveæenicima i redovnicima. Na poèetku misnogslavlja biskupa i sve nazoène hodoèasnike kojih je bilo oko40.000 iz mnogih župa Požeške biskupije te susjednihÐakovaèko- osjeèke i Zagrebaèke nadbiskupije teVaraždinske biskupije pozdravio je preè. Antun Æorkoviæ,rektor najmlaðeg slavonskog svetišta koje je to postalo prijetri godine, na 50. obljetnicu štovanja Gospe od suza uPleternici. "Devet dana je vaše sabrano srce nastojaloprebirati ono što Marija poruèuje, a što dolazi od IsusaKrista, jedinog spasitelja èovjeka. Zahvaljujem za tusabranost kroz devet dana, posebno za veèerašnju. Ona,najvjernija Isusova uèenica, veèeras je s nama po liku Gospeod suza", poruèio je u uvodnom dijelu biskup Škvorèeviæ,dodajuæi kako je "Marija ta koja nam veæ 53 godine uPleternici približava nebo, lijeèi naše rane i prosvjetljujenam dušu". Za to njezino majèinsko služenje došli smo,kazao je biskup, izreæi joj zahvalnost, ali joj se i uvijekiznova povjeriti za mnoge svoje nedoumice, sumnje, boli itrpljenja kako bi ih prenijela svome sinu Isusu Kristu da ihdotakne i preobrazi u pobjedu uskrsnuæa. Mnogi se èude,kazao je biskup u homiliji, velikom mnoštvu vjernika koji seokupljaju u marijanskim svetištima. Po što ste danas došliovdje, zapitao je dalje biskup, odgovarajuæi da stiže onaj istiodgovor kojeg su tijekom 14 stoljeæa davali Hrvati. Mnogisu im kroz tu povijest željeli oduzeti dostojanstvo, ali onikao i mi danas, istaknuo je biskup, dolazili su u marijanskasvetišta kako bi s Bogom provjerili tko su i jesu li su napravom putu. "Na križu i pod križem Isusovim Božja ljubav,ona koja je sebe dala za nas do kraja u Isusu Kristu, dalanam je poseban status. Isus na križu Ivanu kaže: Evo timajke, a njoj: Evo ti sina. Danas nam mnogi pokušavaju datineki status i reæi nam tko smo i što smo, ali kada nam statusdaje Božja ljubav onda je to najbolji status koji možemodobiti", istaknuo je biskup. S Isusova križa Marija je dobilamajèinski status za svakog èovjeka. Ona je kroz 14 hrvatskihstoljeæa stajala pod mnogim našim povijesnim križevima."Nitko tako nije stajao pod našim križevima, s našimpatnjama i bolima kao što je ona stajala tješeæi nas i pateæizajedno s nama te privodeæi nas svome Sinu da nas on prigrliu svom spasiteljskom srcu. Zato su naši dolasci u marijanskasvetišta ispunjeni dubokim smislom. Kada se poveže Božjaljubav i ljudsko povjerenje tada se grade novi i boljisvjetovi", poruèio je požeški biskup. Dok ovaj narod vjeruje Božjoj buduænosti na najèvršæem jetlu. Hoæe li nam netko izmaknuti to èvrsto tlo? Vihodoèasnici, odgovorio je biskup, jamci ste da to neæemodopustiti. Božja istina je jedini èvrsti temelj našegpostojanja. Nova zemlja i novo nebo poèinje, kaže biskup, unašem srcu i to u onom srcu u kojem je Bog našao svojemjesto. Marijanska svetišta upravo su takva mjesta gdje seotvaraju duhovni prostori. "Tužno je biti svjedokom kada u Hrvatskoj neki smatraju daje dovoljno stvarati samo neke izvanjske okvire za hrvatskubuduænost. Ono što èinimo izvanjski je važno ali to ima svojrok trajanja koji je kratak. Dok izgraðujemo ovu zemlju nedajmo da nam netko otme srce ili ga pomuti pa da postanebezbožno te da ne osjeæamo stvarnost oko sebe po Božjunego osjeæamo na neèiju kratkoroènu liniju. Ne dopustimoda nam Boga stave u zapeæak, a ne na prvo mjesto", poruèioje biskup, dodajuæi kako smo u nedavnoj europskoj povijesti

imali iskustvo onih, crvenih i crnih, koji su se stavljali naBožje mjesto. Zato se u Pleternici još jednom želimo ukorijeniti u Bogu, snjime raèunati i s njime djelovati. Biskup je poruèio da seBoga ne treba sramiti u javnom životu jer kada ga sepoènemo odricati u javnom životu oduzeli smo mu snagu,svjetlo i sve ono što on svom prisutnošæu može unijeti ujavni život. Potaknimo one, kazao je biskup, koji su uvodstvu naše zemlje, da se ne srame vrijednosti evanðelja,onih vrijednosti koje smo nauèili u 14-stoljetnoj svojojduhovnosti u Crkvi katolièkoj. U toj svojoj duhovnosti,istaknuo je biskup, nismo bili prevareni narod nego narodduhovno slobodan pa i onda kada su nas mnogi željeliporobiti. Dolazak u marijanska svetišta, pojasnio je na kraju biskup,nije beznaèajan nego je rijeè o nutarnjoj obnovi duše i srcaBožjom snagom. Zagovorom Marije i njezinom zauzetošæuneprestano se proèišæava èovjekova nutrina, naša hrvatskasavjest i duša, naše hrvatsko srce. Nema jaèe iblagoslovljenije institucije, istaknuo je biskup, nego li su tonaša marijanska svetišta u kojima se okuplja više od polanaše biskupije. Za ta okupljanja kao i za Marijinu majèinskubrigu za vjernike slavonskih prostora koji se unatoè svimmaterijalnim poteškoæama i stradanjima ne odrièu Boga injegove ljubavi uime vjernika zahvalio je biskup. Slavlje, kojem je prethodilo osam pripravnih veèeri s misnimslavljima predvoðenima misionarom isusovcem ZvonkomVlahom završilo je procesijom s likom Gospe od suza kojase kretala meðu vjernicima na Gospinom brdu, praæenapjesmom, molitvom i upaljenim svijeæama. Završetkudevetnice meðu ostalim nazoèili su ministar regionalnograzvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Èobankoviæ,saborski zastupnik i gradonaèelnik Pleternice Franjo Luciæ tedrugi predstavnici javnog života. Misi je nazoèio i posebnigost, kanadski pisac i slikar Michael O'Brien ujedno najdaljipleternièki hodoèasnik.

U Novskoj zapoèela djelovati župa bl. Alojzija StepincaNovska, 31.8.2008. (IKA) - Prije pet godina osnovana je usjeverozapadnom dijelu grada Novske nova župa bl. AlojzijaStepinca. Buduæi da nije imala vlastitih prostora, uprava jebila povjerena Ivanu Nikoliæu, župniku župe sv. Lukeevanðeliste, gdje se odvijao sav život i nove župe. Nakonprevladanih mnogih poteškoæa za dobivanje graðevinskedozvole, župnik Nikoliæ prije dvije godine zapoèeo je svjernicima izgradnju nove župne crkve i župnog stana ponacrtu osjeèkog arhitekta Milka Puncera, te je još malopotrebno da bude posve dovršena. U nedjelju 31. kolovozapožeški biskup Antun Škvorèeviæ blagoslovio je župnudvoranu u sklopu potpuno završenoga župnog stana te je timeuharistijskim slavljem župa zapoèela svoje samostalnodjelovanje. Brojnim okupljenim vjernicima biskup je posvjedoèio kakoje to povijesni dogaðaj da u Novskoj poèinje živjeti još jednoduhovno žarište, izgradnja i rast Isusove Crkve pookupljanju vjernika oko njegova euharistijskog otajstva.Blagoslovio je vodu i njome poškropio zidove privremenkapele i okupljene vjernike, podsjetivši ih da su oni živaCrkva. Istaknuo je zatim da uvodi u službu prvogsamostalnog župnika, Pavla Mokrog, donedavnog ravnateljaCaritasa Požeške biskupije i skenderovaèkog župnika.Nakon proèitanog Dekreta o imenovanju i njegoveispovijesti vjere, biskup ga je povjerio novim župljanima, aoni su ga primili s radošæu, iskazujuæi pljeskom svojeodobravanje. Zahvalio je donedavnom privremenom župnikuIvanu Nikoliæu što je sa suradnicima omoguæio da nova župa

Domovinske vijestiika

133. rujna 2008. broj 35/2008

zapoène samostalno djelovati. U homiliji biskup je izložio otajstvo Isusove muke i smrtikao dragovoljnog èina Božje ljubavi za èovjeka. Kroznekoliko primjera prikazao je kako je križ sastavni dioljudskog postojanja, da se ništa od vrijednosti na ovomsvijetu nije rodilo kroz lagodno i ugodno nego kroz znoj ikrv te je istaknuo da buduænost Hrvatske ovisi o onima kojisu spremni na žrtvu u braènom, obiteljskom i javnom životu.Potaknuo je vjernike da po uzoru bl. Alojzija Stepinca buducijelim svojim životom ukorijenjeni u Boga i da hrabrosvjedoèe vrijednosti nauèene u školi evanðelja. Na završetkuslavlja novi župnik pozdravio je vjernike i najavio pastoralneprograme oko kojih æe se zajedno truditi veæ sljedeæeg tjednaa èlan Župnog ekonomskog vijeæa Zdravko Puljiz zahvalioje biskupu za njegov dolazak i sve što je uèinio da nova župamože zapoèeti sa samostalnim životom.

Biskup Bogoviæ krstio 7. dijete u obitelji AraèiæKorenica, 31.8.2008. (IKA) – Gospiæko-senjski biskup MileBogoviæ krstio je 31. kolovoza Josipa, sedmo dijete u obiteljiDražene i Pere Araèiæ u župi sv. Jurja u Korenici. U propovijedi biskup je kazao: "Èestitam i zahvalan samobitelji Araèiæ na njihovom pozivu za krštenje malog Josipa.Danas je izvanredni dogaðaj da dolazi biskup u ovu župnuzajednicu, a povod je krštenje 7. djeteta u obitelji Araèiæ.Crkva želi reæi da podržava i da moli da bude puno obitelji smnogo djece. Nažalost, u Hrvatskoj smrt je u prednosti, iima više onih koji umiru nego onih koji se raðaju. Svakegodine gubimo jedan grad poput Ogulina. Nema uzvišenijegzvanja na svijetu nego biti otac, ako nema obitelji nema nizvanja. Dakle, nije to samo križ nego i plemenita dužnost nakojoj treba èestitati. Tamo gdje su Pero i Dražena tu je pravaškola. Ovdje treba cijeniti materinstvo, obitelj i oèinstvo.Osnovno je voljeti svoju djecu, svoj narod i svoj grad". Oba roditelja su prosvjetni djelatnici. Prof. Dražena Araèiæpredaje biologiju i kemiju u Korenici. Pero Araèiæ jediplomirani teolog koji predaje vjeronauk u Rakovici, a prijetoga je bio i ravnatelj OŠ Dr. Franje Tuðmana u Korenici.Supružnici Araèiæ doselili su se 1996. u Korenicu iz Zagrebagdje su se vjenèali 1991. Oboje potjeèu iz brojnih obitelji,tako je prof. Dražena jedno od petero djece u obiteljiFranjièeviæ iz Livna, a Pero 7. dijete u obitelji sada pokojnihAnðe i Franje Araèiæ iz Slavonskoga Broda. Pero Araèiæ imai dva brata sveæenika. Dražena Araèiæ istièe da je uvijek željela imati puno djecejer u tome pronalazi smisao i vrijednost života. Pero Araèiæu brojci sedam pronalazi i skriveni motiv da se oduži svojojmajci koja ga je kao 7. dijete u nepovoljnim ekonomskimuvjetima odluèila roditi, unatoè želji pa i pritiscima lijeènikada uèini pobaèaj, jer je i njezin život bio u opasnosti. ZatoPero istièe: "Dugujem majci zahvalnost za njezinu hrabrost iljubav, kada me je odluèila roditi kao 7. dijete unatoè strahuza vlastiti život. Imala je èvrstu vjeru i stalno je ponavljalalijeènicima 'Sve je u Božjim rukama!' Vjerujem da se mojimajka i otac raduju s neba gledajuæi nas i svoje unuke, kojiih nisu upoznali". Krštenju je kao gost obitelji Araèiæ bionazoèan i dr. Miroslav Tuðman, koji je tom gestom želiopokazati bliskost s obitelji Araèiæ i prenio pozdrave AnkiceTuðman, koja nije mogla radi bolesti nazoèiti ovomobiteljskom slavlju i krštenju sedmoga djeteta u obiteljiAraèiæ. Misno slavlje i liturgijsko pjevanje uvelièao jemješoviti pjevaèki crkveni zbor.

.

500. obljetnica izgradnje kapele Sv. Volfganga uVukovojuSlavlje najpotpunije izvorno oèuvane kapele u Hrvatskojpredvodio biskup MrzljakVukovoj, 31.8.2008. (IKA) - Varaždinski biskup JosipMrzljak predvodio je u nedjelju 31. kolovoza sveèano misnoslavlje u prigodi 500. obljetnice izgradnje i najnovijegzavršetka graðevinskih konzervatorskih radova na kapeli Sv.Volfganga u Vukovoju nad Klenovnikom u koncelebraciji spetnaestoricom sveæenika Bednjanskoga iGornjovaraždinskoga dekanata, meðu kojima su bilapetorica od osam sveæenika rodom iz župe Klenovnik težupnik Emil Drev iz susjedne slovenske župe Haloze-Cirkulane. Mnoštvo vjernika iz svih okolnih župaklenovnièkog kraja u potpunosti je ispunilo visoravan uzkapelu Sv. Volfganga na 473 metara nadmorske visine s kojepuca predivan pogled na "krov Zagorja" - Ivanèicu i gorskevrhove prema Varaždinu te prema Meðimurju i prekogranice sa Slovenijom. Ta je kapela najjužnija kapela uEuropi posveæena sv. Volfgangu, a u kojoj je i danas vrlo živspomen na tog njemaèkog sveca, zaštitnika Regensburškebiskupije i cijele Bavarske. Sveèanost se odvijala podpokroviteljstvom Varaždinske biskupije te u organizacijiOpæine i Župe Klenovnik te pod medijskim pokroviteljstvomGlasa Koncila. Premda su kod Bolfnika velika okupljanjavjernika na Uskrsni ponedjeljak i uz blagdan MarijeKraljice, proslava 500. obljetnice kapele okupila je najveæizapamæeni broj hodoèasnika. Pozdravljajuæi hodoèasnike i sve uzvanike klenovnièkižupnik Josip Jagarèec je istaknuo: "Radost mi je pozdravitivas ovdje uz obnovljenu petstoljetnu kapelu Sv. Volfganga,najstariji sakralni objekt naše župe, koji opravdano možemozvati 'zipka' naše vjere. Tu su naši korijeni vjere iz kojih veæpola tisuæljeæa narod ovoga kraja crpi vjeru za svoj životgraðen na Isusu Kristu. Samo Krist zna kako je u kapelu naovom brdu, u ovaj zaseok Pintariæi, stigao sv. Volfgang,regensburški biskup iz X. stoljeæa i zaštitnik cijele Bavarske.On zna zašto se od 1508. hodoèasti ovamo i stoljeæimaobnavlja ova kapela koja je ovih dana zasjala u svomnajljepšem sjaju zahvaljujuæi zajednièkom radu ŽupePresvetoga Trojstva i Opæine Klenovnik, Ministarstvakulture Republike Hrvatske i drugih važnih institucija ipojedinaca. Neka ih sve dragi Bog nagradi za njihov trud". Tumaèeæi u propovijedi znaèenja i poruke svetopisamskihlikova Jeremije, Pavla i Petra, koji su unatoè ljudskimzahtjevima i gledanjima na vjeru prihvatili i izvršili Božjenamisli, biskup Mrzljak pridodao je njima i sv. Volfganga,ili kako ga Zagorci u svom kraju nazivaju: Bolfnik, Bolfek,Vuk. Osvrnuvši se na Volfgangov život te nakanu da budeponajprije monah i misionar, mons, Mrzljak istaknuo je da jetaj sveti èovjek prihvativši Benediktovo pravilo, koje jeugraðeno u temelje europske kulture i civilizacije, prihvatioBožji poziv te postao istinski pastir koji se na mnoge naèinežrtvovao za dobro svoga stada. Osvræuæi se na vjersku ikulturnu prošlost klenovnièkoga kraja, biskup Mrzljakpozvao je hodoèasnike da idu Marijinim putem, udoslovnom i prenesenom znaèenju - kako u nasljedovanjuMarijina prihvaæanja Božjega plana tako i hoda u pobožnostijedinstvenim Marijinim putem od dvorca Klenovnik dokapele Sv. Volfganga, koji je 1672. godine dao izgraditi grofIvan Draškoviæ. Putem od oko èetiri kilometra bilo je postavljeno 15kamenih postaja koja prikazuju radosna, žalosna i slavnaotajstva krunice Blažene Djevice Marije. Kako je zubvremena podosta nagrizao postaje, a neke su i nestale, uprigodi 500. obljetnice kapele Sv. Volfganga obnovljen jeposljednji pil "Krunjenje Bogorodice" kod ulaza u cinktor

Domovinske vijesti ika

14 3. rujna 2008. broj 35/2008

kapele te je orginal pohranjen u lapidarij kapele a replikapostavljena kod ulaza u cinktor. Dijelom tog Marijina puta,èije su postaje sada sve oznaèene, više stotina hodoèasnikaprošlo je u procesiji prema kapeli Sv. Volfganga pjevajuæihodoèasnièke pjesme te moleæi krunicu.Liturgijsko pjevanje na misnome slavlju, koje je izravnoprenosila i Hrvatska televizija, predvodio je Mješovitipjevaèki zbor KUD-a Klenovnik pod ravnanjem VladeGeèeka uz orguljašku pratnju prof. Kristine Križaniæ-Putarek. Brojne proštenjare iznenadilo je "istjerivanjedivljega vuka" pucnjevima kubure i maloga topa za što su sepobrinuli èlanovi Kuburaškog društva "Glasna kubura" izsusjedne župe Kamenice. Uz brojne politièke, kulturne ijavne djelatnike varaždinskoga kraja, slavlju je bio nazoèanvaraždinski župan dr. Zvonimir Sabati, dugogodišnjihodoèasnik k Bolfniku, a uime ministra kulture mr. BožeBiškupiæa Ministarstvo kulture je zastupala Blanda Matica,ravnateljica Uprave za zaštitu spomenika kulture. Nakon Bolfnikova proštenja u Vukovoju brojni uzvanici igosti okupili su se u prostorijama podruma Klenovnik-Èardak gdje je biskup Mrzljak podijelio biskupijskezahvalnice predstavnicima institucija i pojedincima koji supridonijeli obnovi i revitalizaciji kapele Sv. Volfganga iukljuèili se u organizaciju proslave 500. obljetnice. NaèelnikOpæine Klenovnik dr. med. Andrija Golub zahvalio jeèlanovima klenovnièkoga DVD-a, Lovaèkog društva"Kuna", pjevaèima i tamburašima KUD-a Klenovnik kao isvim zauzetim pojedincima na trudu i zalaganju okoproslave pri Bolfniku. U subotu 30. kolovoza u klenovnièkoj Osnovnoj školi grofaJanka Draškoviæa održano je predstavljanje sakralnogkulturno-povijesnog vodièa "Sveti Volfgang u Vukovoju nadKlenovnikom" u izdanju Glasa Koncila. O vodièu koji na 44stranice donosi sve najvažnije podatke o prošlosti kapele,njezinoj umjetnièkoj vrijednosti i jedinstvenosti tebiografske podatke o sv. Volfgangu (924-994), govorili sudirektor Glasa Koncila Nedjeljko Pintariæ, urednik vodièaAndrija Lukinoviæ i povjesnièarka umjetnosti DijanaVukièeviæ-Samaržija. O višedesetljetnom istraživanju kapelete najnovijim restauratorsko-konzervatoriskim radovimaizvedenima na kapeli Sv. Volfganga od godine 2000. dodanas, govorio je arhitekt zadužen za obnovu kapele mr.Davorin Stepinac iz Instituta za povijest umjetnosti izZagreba, Svi nazoèni posjetitelji i uzvanici bili suoduševljeni i nastupom Pjevaèkoga zbora i tamburaša KUD-a Klenovnik pod ravnanjem Vlade Geèeka. Na završetkusveèanosti nazoènima se obratio biskup Mrzljak, èestitavšimještanima visoku proslavu 500. obljetnice te istaknuvši daje svaki sakralni objekt veliko svjedoèanstvo vjere sbogatom kulturnom i povijesnom porukom. Predstavljanju jebio nazoèan i generalni vikar Varaždinske biskupije mons.Ivan Godina. Nakon predstavljanja vodièa, prvi put suupaljeni reflektori oko kapele sv. Volfganga te se kapelamogla vidjeti iz daljine, okupana u bjelini rasvjete.O pet stoljetnom postojanju Bolfnika svjedoèi zapis "1508"na konzoli južnoga zida kapele, u vrijeme kada je Klenovnikbio u vlasništvu Ivana Gyulaya èiji je sin Volfgang Gyulaybio zagrebaèki biskup (1548.-1550). O prvoj veæoj obnovikapele 1616. godine svjedoèi ploèa ispod pjevališta na kojojpiše da ju je dao obnoviti Ivan Draškoviæ, vlasnik dvorca uKlenovniku i kolator sakralnih objekata na tom podruèju. Okapeli su od osnutka župe 1789. godine vodili briguklenovnièki župnici sa župljanima. Održavanje tog objektabilo je osobito teško u vrijeme komunizma, alipronicljivošæu tadašnjega župnika Ivice Jagetiæa na toranjkapele je postavljen repetitor za televizijski signal te jezahvaljujuæi tom ugovoru TV signal stigao i u taj kraj

Hrvatske a župa dobila minimalna financijska sredstva zaodržavanje kapele. Rad na obnovi nastavio je župnik StankoHavaiæ, a s demokratskim promjenama ukljuèila se i OpæinaKlenovnik i Ministarstvo kulture. Zahvaljujuæi mr. Stepincu,kapela Sv. Volfganga je meðu rijetkim kapelama uHrvatskoj koja ima konzervatorsku studiju za obnovu,ureðenje i prezentaciju sa svom dokumentacijom, prireðenu2000. godine, prema kojoj se, uz financijska sredstvaMinistarstva kulture veæ 8 godina sustavno izvode radovi.Nakon svih dosadašnjih radova može se ustvrditi da jekapela zasjala u svom najizvrsnijem izgledu tijekom svihproteklih 500 godina. Sada kapela Sv. Volfganga u novomruhu zasluženo nosi epitet "najpotpunije izvorno oèuvanekapele" u Hrvatskoj, kako je to ustvrdio Andrija Lukinoviæ,arhivski savjetnik Hrvatskog državnog arhiva s radnimmjestom u Nadbiskupijskom arhivu u Zagrebu. U nastavku obnove i revitalizacije vukovojske kapele,planira se obnova vrijednog baroknog inventara u kapeli Sv.Volfganga, revitalizacija Marijina puta te obnova kapelskekuæe.

Nadbiskup Barišiæ predvodio misu za sjemeništarce igimnazijalce Nadbiskupijske klasiène gimnazije u SplituSplit, 1.9.2008. (IKA) – U povodu poèetka nove školskegodine splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæpredvodio je euharistijsko slavlje za uèenike i sve djelatnikeNadbiskupijske klasiène gimnazije "Don Frane Buliæ" iNadbiskupskog sjemeništa u Splitu, u ponedjeljak 1. rujna usjemenišnoj kapeli. Koncelebrirali su ravnatelji gimnazije i sjemeništa dr. donMile Vidoviæ i dr. don Mladen Parlov te odgojitelji iprofesori, a sveèano je bogoslužje pjevanjem uvelièaomješoviti zbor Nadbiskupijske klasiène gimnazije. Na poèetku je rijeèi pozdrava uputio ravnatelj gimnazije dr.Vidoviæ, zaželjevši svim polaznicima gimnazijeblagoslovljen i uspješan poèetak školske godine kao i svimnastavnicima i djelatnicima gimnazije i sjemeništa.Pozdravivši sve sudionike slavlja, osobito polaznike prvogarazreda nadbiskup je istaknuo da se buduænost ostvarujeprvotno u srcima mladih te da o njima ovisi buduænost Crkvei društva. U homiliji je nadbiskup Barišiæ upozorio na raskorak izmeðuodgoja i obrazovanja, istaknuvši kako suvremeno društvoželi nametnuti tehnièki model ljudskoga života. S drugestrane, pohvalio je polaznike gimnazije što su u suradnji sasvojim roditeljima kroz izbor školovanja u Nadbiskupijskojklasiènoj gimnaziji izabrali tradicionalne vrednote. Poruèio je da su svi, i nastavnici i ðaci, u školi najveæega odsvih uèitelja Isusa Krista. Otvarajuæi knjigu iz bilo kojegapredmeta u konaènici se otvara Božja knjiga jer je Bog autorprirode i svega što je plemenito, dobro i lijepo u društvu,zakljuèio je nadbiskup te zaželio da im 2008/09. godina budeuistinu vrijeme milosti Gospodnje te da svoja lica, oèi i ušiusmjere na Isusa Krista, Rijeè koja je tijelom postala iprogram koji je Život postao. Prije sveèanoga zaziva tj. himna "O doði Stvorèe Duše Svet"ravnatelj sjemeništa dr. Parlov zahvalio je nadbiskupu napoticajnim rijeèima te je sve polaznike gimnazije ohrabrio ipotaknuo da se ne boje te da svoj mladenaèki život živevoðeni svjetlošæu Duha Svetoga tj. da nastoje živjeti kaoBožja djeca jer je to mnogo važnije od završene škole. Škola ove godine ima 28 djelatnika te 200 uèenica i uèenika,od kojih je 27 sjemeništaraca.

Domovinske vijestiika

153. rujna 2008. broj 35/2008

Proslavljen zaštitnik Varaždinske biskupije sv. MarkoKriževèaninUoèi mise održan redoviti mjeseèni susret sveæenikaVaraždinske biskupije na kojem je o temi "Sveæenik ipastoralno djelovanje pod uvjetima svijesti, slobode iautonomije današnjeg društva i èovjeka" izlagao prof. dr.Josip SabolVaraždin, 1.9.2008. (IKA) - Zaštitnik Varaždinske biskupijesv. Marko Križevèanin proslavljen je u ponedjeljak 1. rujnamisnim slavljem koje je u katedrali Uznesenja BDM uVaraždinu predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak ukoncelebraciji pedesetak sveæenika. U pozdravu biskup jekazao kako je redoviti susret sveæenika Varaždinskebiskupije prvog ponedjeljka u mjesecu prigoda da se proslavibiskupijski zaštitnik, kojem je blagdan iduæe nedjelje 7.rujna, kada se ujedno u Ludbregu proslavlja proštenje Svetenedjelje. Pozvao je okupljene da mole za zaštitu i zagovornebeskog zaštitnika koji su potrebni mjesnoj Crkvi. Upropovijedi je biskup podsjetio da je zapoèela nova školskagodina, ujedno i pastoralna godina, koja takoðer poziva nanapredovanje i rast u vjeri, kao što su i uèenici pozvani naunapreðivanje znanja. Istaknuo je da su uèenici vjerepozvani da budu otvoreni jedinom pravom Uèitelju IsusuKristu te da prihvaæaju Božju Rijeè, a zatim je i žive tesvjedoèe u svom kršæanskom i svakodnevnom životu.Pozvao je okupljene da im u tome primjer i uzor èvrstoæe uvjeri bude nebeski zaštitnik biskupije sv. MarkoKriževèanin, koji je bio dobar uèenik, a zatim i uèitelj vjere.Zaželio je svima, osobito sveæenicima, da im snagu i pomoæu tome u pastoralnom djelovanju pruže i biskupijskizaštitnici sv. Marko Križevèanin i bl. Alojzije Stepinac. Nakraju mise, u tijeku koje je izvedena Missa de angelis uzorguljašku pratnju mo. Anðelka Igreca, biskup Mrzljakzahvalio je svim sveæenicima na susretu, te èestitao onimakoji su preuzeli nove službe i župe, a osobito novom rektorukatedrale preè. Blažu Horvatu, dekanu kanonièkog zbora,kojem je zaželio dobrodošlicu i puno Božjeg blagoslova. Uoèi mise održan je redoviti mjeseèni susret sveæenikaVaraždinske biskupije na kojem je o temi "Sveæenik ipastoralno djelovanje pod uvjetima svijesti, slobode iautonomije današnjeg društva i èovjeka" u dvoraniBiskupskog ordinarijata izlagao prof. dr. Josip Sabol. Uuvodu je predavaè istaknuo kako se èini da današnjacivilizacija cijeni vrednote koje, barem na prvi pogled, nisuspojive s vrednotama evanðelja, a to su individualna slobodau obliku samoostvarivanja i autonomija podruèja života -znanosti, kulture, ekonomije, politike. U nastavku seosvrnuo na posljedice za sveæenike i pastoralno djelovanje.Individualna sloboda i autonomija životnih podruèja vrhunacsu razvoja ljudske svijesti kroz tisuæljeæa, no one imajutakoðer izvor u objavi Starog i Novog zavjeta. No, napodruèju zapadnog svijeta došlo je do shvaæanjaindividualne slobode i autonomije koje je stajalo uproturjeènosti s kršæanstvom - došlo je do dualistièkepodijeljenosti stvarnosti - na profani i sakralni svijet.Moderna država postala je reprezentant profanog ili civilnogsvijeta, a Crkva sakralnog religioznog svijeta, s time damoderna država ima po sebi i iz sebe punomoæ u svimpitanjima javnog života, i to na naèin "kao da Boga nema" ibez obzira na Božje i crkvene zakone. U takvom današnjemvremenu Crkva se nalazi na terenu svjetovne modernedržave i profanog svijeta koje nema nikakve veze ni obvezeprema Bogu. Za Boga nema mjesta na podruèju svjetovnedržave, što potvrðuje i roðenje Isusa za kojeg nije bilomjesta, osim u štalici, kao ni za prvu kršæansku zajednicu,osim u katakombama. Uime prava èovjeka i individualneslobode moderna država dopušta vjernicima ispovijedati

njihovu vjeru pojedinaèno i korporativno, kao Crkva, no uzuvjet da Crkva i njezini službenici potpuno poštuju zakone ipravni red sekularne države u svakoj njezinoj djelatnosti.Formalno gledajuæi, Crkva i njezini službenici djelujupastoralno u svijetu u kojem "Boga nema", dok stvarnogledajuæi, postoje vjernici kojima Bog treba. Sekularnadržava omoguæuje i jamèi naviještanje evanðelja, vjeronauku školi, liturgijski život i Caritas, no zauzvrat traži da se sveto odvija u okviru postojeæih zakona koje je postavila - tražilojalitet. No, time se sekularna država i društvo svojevoljnoizlažu utjecaju Crkve koja ga želi urediti po svomevanðeoskom modelu. Crkva time svojim planovima"smeta" izgradnju èisto svjetovnog ateistièkog društva bezBoga i Crkve koje živi i donosi zakone koji nisu u skladu skršæanskim moralom. Predavaè je ustvrdio kako Crkva danastreba prihvatiti individualnu slobodu i pluralistièko društvokao pozitivni razvoj civilizacije, što je Crkva veæ i uèinilaputem Drugog vatikanskog koncila. No, u toj situacijipostoje danas odreðene poteškoæe jer su službenici Crkvenesigurni u zauzimanju stava prema terenu gdje je Bogslužbeno odsutan, a sami nisu sigurni na koji naèin sebepromijeniti kako bi odgovorili toj novoj situaciji. "Kako bitrebao izgledati naš pastoral da bismo adekvatno odgovorilizahtjevima slobode na terenu profanog društva? Kakvimoramo biti mi nosioci evanðeoske poruke? Kojesposobnosti moramo imati da bismo mogli odgovoritizahtjevima današnjeg èovjeka, njegovoj slobodi isamosvijesti? Kako Radosnu vijest odjenuti u takvo jeziènoruho da suvremenik to može razumjeti? - pitanja su na kojaje potrebno dati odgovor", rekao je dr. Sabol podsjetivšikako u društvu i svijetu Bog nije odsutan, nego je prisutan ikao Stvoritelj i kao Spasitelj. Pritom je ustvrdio kako je udanašnjem društvu Bog jaèe prisutan nego ranije, štopotvrðuje razvijenija svijest o dostojanstvu èovjeka krozzaštitu prava èovjeka, dok se ljubav za bližnjeg ostvarujekroz model socijalne države. U takvom društvu i današnjojdržavi službenici Crkve misionari su u vlastitoj domovini, ukojoj je 86 posto katolika statistièki podatak, a ne životnastvarnost. Istaknuo je da misionari svoje djelovanje trebajuusmjeriti na promicanje Kristovog duha koji je uvijek jaèi odduha vremena, ali samo onda ako je u onome koji gapromièe, i to u dva smjera - prema onima koji vjeruju ionima koji još ne vjeruju. Cilj je pastoralnog djelovanja datislavu i èast Bogu kroz ostvarivanje mira, pravde,zadovoljstva, sreæe - jer èovjek koji živi u miru s Bogom iljudima, u društvu socijalne pravde, slobode i primjerenogmaterijalog blagostanja je na slavu i èast Boga. Na kraju je voditelj susreta generalni vikar mons. IvanGodina pozvao na iduæi sveæenièki susret 6. listopada, te nagodišnji izlet i duhovne vježbe sveæenika Varaždinskebiskupije. Pozvao je prezbiterij i vjernike mjesne Crkve i namisno slavlje na sam blagdan sv. Marka Križevèanina kojeæe u nedjelju 7. rujna u 18 sati u varaždinskoj katedralipredvoditi biskup Mrzljak.

Poèela nova školska godina u školi u SmokovljanimaSmokovljani, 1.9.2008. (IKA) - U Smokovljanima udubrovaèkom primorju 1. rujna poèela je nova školskagodina. U mjesnoj župnoj crkvi Sv. Vida ovogodišnji suškolarci, njih 33 s nastavnicima te roditeljima èetveroprvaša, obavili ispovijed te slavili misu pod kojom su moliliza dar mudrosti i razuma Duha Svetoga te misu završili"Lijepom našom". Vjerouèitelj don Mato Puljiæ izmolio jemolitvu blagoslova nad djecom. U djeèjem vrtiæu u Ošljemuponovno je veselo jer je upisano petnaestero djece.

Domovinske vijesti ika

16 3. rujna 2008. broj 35/2008

Zapoèela s radom prva katolièka osnovna škola u RHOdgojno obrazovna institucija koju je osnovala Šibenskabiskupija smještena je u prostorima bivše vojarne Bribirskihknezova u Šibeniku, te potpunosti zadovoljava Hrvatskinacionalni obrazovni standard, a zapoèela je s tri razreda -Ovo je povijesni dogaðaj za Domovinu, grad Šibenik, a naposeban naèin ovo je povijesni dogaðaj za Crkvu uhrvatskom narodu istaknuo je biskup Ivas prigodomblagoslovaŠibenik, 1.9.2008. (IKA) - Prva katolièka osnovna škola uRepublici Hrvatskoj zapoèela je s radom u ponedjeljak 1.rujna u Šibeniku. Rijeè je o odgojno obrazovnoj institucijikoju je osnovala Šibenska biskupija, smještenoj u prostorimabivše vojarne Knezova Bribirskih. Na sveèanosti poèetkarada i blagoslova koji je obavio šibenski biskup Ante Ivas,bili su šibenska gradonaèelnica Neda Klariæ, župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk, te predstavnici javnog životagrada Šibenika. Katolièka škola u Šibeniku s radom jezapoèela s tri razreda. Dva prva po petnaest uèenika i jedandrugi sa sedam uèenika, kazala je ravnateljica škole s.Mandica Starèeviæ. Istaknula je kako škola u potpunostizadovoljava Hrvatski nacionalni obrazovni standard.Zaposlene su uèiteljice s radnim iskustvom, ali su i dovoljnomlade da bi se mogle prilagoditi timskom radu i suvremenimobrazovnim standardima. U školi imamo i cjelodnevniboravak tako da æe djeca sve svoje školske obveze izvršavatiza vrijeme boravka u školi, a slobodno vrijeme æe koristiti zabrojne aktivnosti, kazala je Straèeviæ. Katolièka osnovnaškola je besplatna, a kako je u sustavu Ministarstva znanosti,obrazovanja i sporta plaæe djelatnika bit æe iz državnogproraèuna. Prigodom blagoslova uzvanicima, roditeljima idjeci obratio se biskup Ivas. Ovo je povijesni dogaðaj zaDomovinu, grad Šibenik, a na poseban naèin ovo jepovijesni dogaðaj za Crkvu u hrvatskom narodu. Šibenskibiskup istaknuo je i veliku potporu svih hrvatskih biskupakoji zdušno podržavaju projekt katolièke osnovne škole uŠibeniku. Nalazimo se u prostorima katolièkog školskogcentra Sv. Mihovil u sklopu kojeg je i osnovna škola kojojjoš nismo dali ime, nego æe to uèiniti djeca i djelatnicitijekom nastave. Danas treba mnogima zahvaliti, aponajprije roditeljima, kazao je biskup Ivas, istièuæi kako sumu upravo roditelji bili podrška i potpora u osnivanju škole.Zahvalio je i Vladi Republike Hrvatske i ministru DraganuPrimorcu koji su dali potporu projektu. Posebnu zahvalnostiskazao je gradonaèelnici Klariæ i županu Pauku. Zahvalio jei Hrvatskoj vojsci što je ušèuvala vojarnu KnezovaBribirskih i što je ljudstvom pomogla u ureðenju prostora.Biskup je istaknuo i veliku potporu sestara franjevki odBezgrešne koje su godinama gajile ideju katolièkog školstvau gradu Šibeniku, a danas su preuzele voðenje katolièkeosnovne škole u Šibeniku. Naposljetku je zahvalio isveæenicima Šibenske biskupije, a na poseban naèinekonomu biskupije don Boži Škemberu, koji je vodioposlove oko osnivanja škole. Klariæ je istaknula važnostpovijesnog trenutka otvaranja Katolièke osnovne škole uŠibeniku. Zahvalila je svima što su prepoznali ideju biskupaIvasa i dali mu potporu. Istaknula je uz obrazovanje ivažnost odgojne dimenzije škole koja æe na poseban naèinbiti izražena u novootvorenoj školi. Naglasila je i daljnjusuradnju grada Šibenika i katolièkog školskog centra uŠibeniku. Sliènog je mišljenja i župan Pauk, koji kazao kakokatolièka osnovna škola u vremenima koja dolaze možedosta toga ponuditi društvu.

.

Bogoslovi Varaždinske biskupije u Malom LošinjuVaraždin, 1.9.2008. (IKA) – Tridesetak bogoslovaVaraždinske biskupije bilo je od 25. kolovoza do 1. rujna naljetovanju u Domu sv. Martina u Malom Lošinju. Tih sudana s njima bili varaždinski biskup Josip Mrzljak ivicerektor zagrebaèke Bogoslovije vlè. Anðelko Košæak.Osim redovitog uživanja u blagodatima mora i lijepoga izdravoga okoliša bilo je tu i drugih sadržaja. Ovo jeljetovanje prvo takvo okupljanje varaždinskih bogoslova kojisu vrijeme provodili u druženju te su zajedno slavili Bogamolitvom Jutarnje i Veèernje te na osobiti naèin ueuharistijskom slavlju. Svake je veèeri biskup Mrzljakokupio bogoslove na sastanak kada su svaki, poèevši odstarijih, kandidata za ðakonsko reðenje, ukratko iznijeli svojput prema odabiru sveæenièkoga zvanja. Posebno je bilaistaknuta važnost prijateljstva kao vidljivoga znaka Božjenazoènosti meðu nama, potom vrlo važna podrška obitelji ižupnika te spremnost u poslušnosti, šutnji i unutarnjem miruotkrivati volju Božju. Biskup Mrzljak ih je takoðer jednogapopodneva poveo na ugodnu šetnju prema Velom Lošinjugdje su posjetili velebnu i lijepu crkvu Sv. Antuna opata. Domaæi župnik dr. Anton Bozaniæ pozvao ih je da naspomendan Muèeništva Ivana Krstitelja sudjeluju namisnome slavlju u župnoj crkvi u Malome Lošinju. Rado suse odazvali te su pjesmom, navještajem rijeèi Božje,molitvom i svjedoèanstvom odaziva na Božji pozivsudjelovali u misnome slavlju.

Otoèac: Misa i blagoslov uz poèetak školske godineOtoèac, 1.9.2008. (IKA) - U župnoj crkvi PresvetogTrojstva u Otoècu misno slavlje i zaziv Duha Svetoga uzpoèetak nove školske godine predvodio je 1. rujna župnik igeneralni vikar Gospiæko-senjske biskupije mons. mr.Tomislav Šporèiæ. Na misnom slavlju okupili su se djeca,uèitelji i vjerouèitelji osnovne škole u Otoècu predvoðeniravnateljicom Lucijom Sekulom. U propovijedi je mons.Šporèiæ pozvao djecu da redovito mole ujutro i naveèer te dadolaze na mise nedjeljom i blagdanima. Pozvao ih je i nazajedništvo, a zajedništvo nadvisuje broj onih koji ga tvore.Zajedništvu treba prostor okupljanja, prostor molitve. Crkvase simbolièki oèituje kao majka. Èin okupljanja narodapredstavlja Božje djelovanje kojim on okuplja svoju obitelj uzajedništvo, poruèio je propovjednik. Misno slavlje uvelièaoje djeèji tamburaški zbor predvoðen vjerouèiteljem DariomKošæak i s. Krešimirom Vuleta.

Opatija: Talijanski umjetnici darovali slike sv. JakovaOpatija, 2.9.2008. (IKA) - U uredu optijskogagradonaèelnika Amira Muzura u utorak 2. rujnapredstavljene su èetiri slike talijanskih uliènih umjetnikaokupljenih pod nazivom "Artisti Madonnari". Rijeè je odjelima nastalim krajem srpnja i poèetkom kolovoza usklopu Dana grada Opatije. Djela su raðena kredom dok jeprvotna namjera bila raditi ih na ploèama, no zbog boljekvalitete i trajnosti to je ipak uèinjeno na posebno odabranimplatnima za rad s kredom. Namjera i želja opatijskoggradonaèelnika je da djela raðena budu darovana i to: slikaraspela Rijeèkoj nadbiskupiji, majke s djetetom kao sinonimGospe s Isusom svetištu Majke Božje Trsatske, slika sv.Jakova ukomponirana u prièu o potopu crkvi Sv. Jakova uOpatiji te portret sv. Jakova gradu Opatiji, odnosnoHrvatskom muzeju turizma Grada Opatije.

Domovinske vijestiika

173. rujna 2008. broj 35/2008

Odgoj je èastan poziv i uzvišena zadaæaPredstavljena poruka nadbiskupa Marina Barišiæa u povodupoèetka nove školske godine 2008/09.Split, 2.9.2008. (IKA) – U povodu poèetka nove školske ivjeronauène godine 2008/2009. splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišiæ uputio je poruku djeci i mladima, koji sunakon ljetnih praznika ponovno sjeli u školske klupe,njihovim roditeljima, ravnateljima škola, uèiteljima inastavnicima, sveæenicima i vjerouèiteljima, u utorak 2.rujna u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu. Buduæi da sepoèetkom školske godine životni ritam školaraca vrtoglavomijenja: iz opuštenosti i bezbrižnosti, igre i neobveznogdruženja ulaze u školske obveze koje zahtijevaju disciplinu inapor, uèenje i rad, nadbiskup na poèetku svoje porukehrabri mladež da škola nije i ne smije biti ozraèje ispunjenosamo obvezom i odricanjem, radom i naporom nego je onanjihov drugi dom, a ljudi koji se tamo nalaze njihova širaobitelj. "Škola nije samo mjesto gdje morate iæi, negoozraèje gdje trebate biti. Kao što iz obitelji izrasta vaškorijen koji definira stablo u koje æete se s vremenomrazviti, isto tako iz škole dolazi mnogo toga što oplemenjujei usmjerava vaš rast. Škola dograðuje vrijednosti. Ona vasobrazuje i odgaja. Uèi vas zajedništvu i dijalogu, pokazujevrijednost sebedarja i poštivanja drugoga, ukazuje navažnost spoznaje i osobne izgradnje. Njena je uloga da vasuèini dobrim struènjacima, ali isto tako da vas nauèi pravimvrijednostima: 'Ona snagom svoje misije neumorno ide zatim da izgraðuje intelektualne sposobnosti, razvija pravilnorasuðivanje, uvodi u kulturnu baštinu koja je primljena odprošlih generacija, razvija smisao za vrednote i sprema zaprofesionalni život' (GE 5)", istaknuo je mons. Barišiæ tedodao: "Kada škola ispunjava ovu svoju zadaæu ona zaistapostaje izvorom na koji æete rado doæi. Rado spominjemposebnu zadaæu vjeronauka koji vam, unutar školskogsustava, približava ljudske i kršæanske vrijednosti. Nemojtese sramiti onoga tko ste i što ste". Obraæajuæi se ravnateljima, odgojiteljima, uèiteljima ivjerouèiteljima, nadbiskup s pohvalom istièe njihovuodgovornost i brigu za dobro svakoga uèenika da ga izveduna pravi put: "Pozvani ste biti ne samo struènjaci svogapredmeta, nego svjedoci opæeljudskih i kršæanskih vrednota,osobito danas kada naše mlade puno više uvjerava primjernego sama struka i rijeè. Na vama je velika odgovornost dasvu bremenitost ovog èasnog, nažalost ponekadpodcijenjenog zvanja, iznesete na svojim pleæima. Nitkovam ne može i nema pravo omalovažiti tu plemenitu èast izadaæu. Znam da je posao koji radite veliki izazov, da èestoiziskuje nadljudske napore i traži ogromno strpljenje. No,isto tako znam da æete na svom putu ustrajati i da vam za tone treba poseban motiv jer ga pronalazite u vašoj ljubavi ipredanosti mladom naraštaju". Mons. Barišiæ potièe roditelje na njihovu obvezu i neotuðivudužnost, ali i prvu i povlaštenu ulogu odgoja njihove djecejer "obitelj u èovjeka usaðuje temeljne vrijednosti. Akoobiteljski odgoj zakaže mladi æe èovjek vrlo brzo osjetitipogubne posljedice. I ne samo on, nego i njegova obitelj,škola i šira društvena zajednica. Ne smijemo zaboraviti da jeobitelj najvažniji odgojni subjekt. Zato, oèe i majko, uvijekimajte na umu da djeca ipak najviše drže do vašeg mišljenjai ponašanja". "Duboko sam svjestan, poštovani roditelji,ravnatelji, nastavnici i odgojitelji izazova pred kojim senalazite: kako mladima pokazati put i biti s njima na istomputu? Mnogi su upregli sve svoje snage da mlade odvuku udrugom smjeru. Vi se morate nositi s nerijetko pogubnimutjecajima medija i lošeg društva, s èudnim pojavama kojese nameæu mladim ljudima na putu njihova razvoja, a kojeèesto ni oni ni mi ne uspijevamo na vrijeme uoèiti i do kraja

razumjeti. Shvaæam da ponekad pomislite kako dalje ne ide ikako vašu ulogu mora iznijeti netko drugi. Nemojte dopustitida prevlada takvo razmišljanje. Moramo raditi svi zajednoda bi mladi mogli ustrajati na putu dobra", zakljuèujesplitsko-makarski nadbiskup. Na kraju, ponesen mišlju da je danas pred sve naspostavljena temeljna zadaæa: kako odgojiti zrele i odgovorneosobe koje æe moæi slobodno donositi odluke izabiruæi onošto je vrijedno i ispravno te zazivajuæi na sve obilje Božjegablagoslova nadbiskup Barišiæ je svima poželio da njihov radi zalaganje urode obilnim plodovima u novoj školskoj godini.

Ekumenski posjet RijeciRijeka, 2.9.2008. (IKA) - Ekumenska skupina iz Csepela,maðarske regije koja obuhvaæa jedan od okruga Budimpešte,posjetila je 2. rujna Ordinarijat Rijeèke nadbiskupije.Skupina od 12 osoba, u kojoj su bili sveæenici i vjerouèiteljiRimokatolièke, Grkokatolièke i Reformatske Crkve tepredstavnici Samouprave Csepel boravi u èetverodnevnomposjetu Rijeci, prijateljskom gradu s kojim suradnja na svimdruštvenim razinama traje veæ 10 godina. Gosti su GradaRijeke te su Ordinarijat posjetili u pratnji proèelnice Odjelagradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Ankice Perhat iTajane Mavrinac iz gradskog Protokola. Uime rijeèkog nadbiskupa Ivana Devèiæa goste iz Maðarskeprimili su tajnik Pjotr Modrzejewski i kancelar mons. NikolaImbrišak sa suradnicima te im predstavili povijestNadbiskupije i zgradu Ordinarijata u kojoj novoureðeniuredi govore o opsegu suvremenih pastoralnih aktivnosti. Ukuænoj kapeli ureðenoj u stambenom dijelu zgrade zadržalisu se na kratkoj molitvi. Gosti iz Csepela predstavili su svoj ekumenski pastoralnikrug kojeg njeguju i održavaju redovite mjeseène susrete.Predsjednik pastoralnog kruga pastor Jeno Hantos istaknuoje kako zajednièkim snagama vjerske zajednice okrugaCsepel, uz pomoæ civilne uprave, suraðuju u brojnimzajednièkim aktivnostima. Isusova ljubav pokazala se i unašem pastoralnom krugu gdje su nastala prava prijateljstva.Spomenuo je i kako imaju organizirane zajednièke nastupena lokalnoj televizijskoj postaji Chep TV, kao i prijenosemisa te zahvalio Gradu Rijeci i Rijeèkoj nadbiskupiji naprijemu. Tijekom popodneva ekumenska skupina iz Csepela posjetilaje Trsatsko svetište, a dan kasnije planiraju odlazak na Krk,do Vrbnika i Punta, gdje æe posjetiti i Franjevaèki samostanna Košljunu.

Domovinske vijesti ika

18 3. rujna 2008. broj 35/2008

Crkva u Hrvata

Dr. Silajdžiæ primio kardinala PuljiæaKardinal Puljiæ iskazao svoje nezadovoljstvo položajemHrvata u SarajevuSarajevo, 28.8.2008. (IKA/KTA) – PredsjedavajuæiPredsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Haris Silajdžiæprimio je u èetvrtak 28. kolovoza vrhbosanskog nadbiskupa imetropolita kardinala Vinka Puljiæa s kojim je razgovarao opoložaju Hrvata u Sarajevu i Bosni i Hercegovini kao i opredstojeæim ustavnim promjenama. Kardinal Puljiæ iskazaoje svoje nezadovoljstvo položajem Hrvata u Sarajevu,pogotovo zbog èinjenice da se njihov broj od završetka ratado danas konstantno smanjuje. On je iznio i probleme skojima se susreæe Katolièka crkva kad je u pitanju dobivanjedozvole za izgradnju crkve na Grbavici i Doma za smještajstarih i bolesnih sveæenika u Starom gradu. Takoðer je bilorijeèi o važnosti ustavnih promjena koje predstoje u Bosni iHercegovini i koje bi trebale, složila su se oba sugovornika,rezultirati boljim ustavnim rješenjima za dobrobit svihgraðana.

Dopredsjednik RS iz reda hrvatskog naroda Èordašposjetio biskupa KomaricuTražimo da se odluka Centralne izborne Komisije oneuvrštavanju 2048 posavskih Hrvata u biraèki popis zapredstojeæe izbore preispita i da se svima, nepravednokažnjenima javno isprièa i vrati njihovo graðansko pravoglasovanjaBanja Luka, 29.8.2008. (IKA/TABB) - DopredsjednikRepublike Srpske iz reda hrvatskog naroda Davor Èordašposjetio je u Biskupskom ordinarijatu u Banjoj Luci u petak29. kolovoza banjoluèkog biskupa Franju Komaricu.Izvijestio ga je, izmeðu ostalog, o aktualnoj situaciji u kojojse našlo više od dvije tisuæe Hrvata s podruèja RS uBosanskoj posavini kojima je osporeno pravo izlaska napredstojeæe izbore, premda su državljani Bosne iHercegovine. Pojasnio je da taj svojevrsni presedan možepoluèiti dalekosežne negativne posljedice za buduænosthrvatskoga naroda u tom dijelu države. Biskup Komarica je snevjericom slušao izlaganje dopredsjednika Èordaša izapitao ga: "Kakva je to država, èiji ste i Vi službeni visokidužnosnik, koja se ne samo odrièe, nego i prezire svojegraðane, osporavajuæi im neupitno ljudsko pravo na rodnomjesto i njihovo graðansko pravo da mogu birati i bitibirani? Zašto država kažnjava svoju veæ i previše kažnjenudjecu, a ne poziva na odgovornost one koji su bili dužni ipravno i materijalno omoguæiti svim obespravljenima iponiženima sva njihova do sada oduzeta prava?"Dopredsjednik Èordaš je odgovorio da se on osobno stakvim ponašanjem mjerodavnih državnih institucija neslaže, ali da je nemoæan sam promijeniti nastalu situaciju. U daljnjem razgovoru složili su se da se "zbog istine i pravdene može prihvatiti oèiti propust i nebriga države za vlastitedržavljane". "Tražimo da se odluka Centralne izborneKomisije o neuvrštavanju 2048 posavskih Hrvata u biraèkipopis za predstojeæe izbore 5. listopada 2008. preispita i dase svima, nepravedno kažnjenima javno isprièa i vratinjihovo graðansko pravo glasovanja", bili su jasni i biskupKomarica i dopredsjednik Èordaš. Takoðer su obojicaistaknuli da æe se "neovisno o nepravdama raznih vrsta iintenziteta nastaviti svim legitimnim sredstvima boriti izalagati za svakog obespravljenog èovjeka u našemokruženju".

Košarkaši KK Dubrovnik kod kardinala PuljiæaSarajevo, 29.8.2008. (IKA/KTA) - Vrhbosanski nadbiskupkardinal Vinko Puljiæ primio je 29. kolovoza u svojojrezidenciji košarkaše KK Dubrovnik" koji se nalaze naBjelašnici u sklopu priprema za novu košarkašku sezonu. Napoèetku susreta kardinal Puljiæ je istaknuo kako postojepovijesne veze Dubrovnika i Sarajeva. Tom je prilikomnapomenuo da je dubrovaèki biskup zaredio vrhbosanskognadbiskupa Radogosta, te ih upoznao s poviješæu i radomNadbiskupije od njezina prvog spominjanja, te ponovneuspostave crkvene hijerarhije. Nakon ovog upoznavanjagosti su se zanimali za stanje Hrvata-katolika u Bosni iHercegovini, konkretno u Sarajevu. Na kraju je kardinalsvakom pojedincu poklonio prigodni dar: knjigu "Papa uSarajevu" te po jedan primjerak "Katolièkog tjednika".Košarkaši "KK Dubrovnik" poklonili su kardinalukošarkašku loptu s potpisima svih igraèa, dres "KKDubrovnik" te bocu crnog vina s Pelješca. Kardinal jepoželio puno uspjeha "KK Dubrovnik" i puno dobrihrezultata u predstojeæoj košarkaškoj sezoni.

Subotica: Bdjenje uoèi Bunariækog proštenjaSubotica, 30.8.2008. (IKA) - Sveèanim bdjenjem koje je 30.kolovoza održano u marijanskom svetištu Bunariæ, gdje seštuje sirakuška Gospa, zapoèela je ovogodišnja proslavaproštenja. Tradicionalno bdjenje kojega je predvodiobeogradski nadbiskup Stanislav Hoèevar zajedno s domaæimbiskupom Ivanom Penzešom sastojalo se od pokornièkogabogoslužja odnosno molitve krunice i razmatranja otajstavakoje je predvodio upravitelj svetišta mons. dr. AndrijaKopiloviæ, te osobne ispovijedi i Službe svjetla s procesijomsa svijeæama i Gospinim likom. Misno slavlje nakon togapredvodio je katedralni župnik mons. Stjepan Beretiæ ukoncelebraciji desetak sveæenika Subotièke biskupije. Mons.Beretiæ u propovijedi je istaknuo kako je upravo Marijaprimila Veselu vijest ušima, primila ju srcem u svoje tijelo tese u njoj zaèeo Božji Sin, i ona je puna milosti pa sebeskrajno raduje. "Radost je jedini pravi nedostataksuvremenoga èovjeka", ustvrdio je propovjednik, upozorivšina èinjenicu kako smo oslijepili pa ne vidimo ljepotu i nemau nama radosti. "Svom snagom kopamo po zlu, samo o zlugovorimo, o zlu pišemo, sve nam je crno i zlo. U onome tkootkriva sramotu svoga sunarodnjaka nema obraza. U onometko sramoti susjeda nema radosti, nema Duha Božjega, uonome tko tintu i papir troši da otkriva sramotu svoga oca,svoga roda, nema èovjeènosti. Zlo vodi mraku, tami,pesimizmu, a mi smo željni radosti", naznaèio je mons.Beretiæ, nadodavši da ukoliko želimo biti radosni, poputMarije koja je bila ispunjena Duhom Svetim i mi trebamozvati Duha Svetoga. "Kad tražimo blaženstvo, sreæu, radost,zadovoljstvo, ljubav – tada tražimo Boga", rekao jepropovjednik, moleæi na kraju uime svih nazoènih DuhaSvetoga da nikada ne dopusti otkrivati nam zlo svoga roda,naših ljudi, veæ velièati njegovu ljepotu razlivenu u srcimanaše Crkve i male grane milog nam naroda. Proslaviproštenja prethodila je i trodnevnica od 27. do 29. kolovoza.Misi uz propovijed, kroz tri dana prethodila je prve veèerimolitva krunice s prigodnom meditacijom, druge veèerisveèani pjevani marijanski Akathistos, a posljednje veèerikrižni put. Središnju misu proštenja predvodit æe danasbeogradski nadbiskup Stanislav Hoèevar zajedno sasveæenicima Subotièke biskupije.

Crkva u Hrvataika

193. rujna 2008. broj 35/2008

Hofheim-Marxheim: Ministrantski susretNa susretu se okupilo više od 120 ministrantica iministranata i njihovih roditeljaHofheim-Marxheim, 30.8.2008. (IKA) - Susret ministranataiz hrvatskih katolièkih misija iz Rajnsko-majnske regijeodržan je u subotu 30. kolovoza u Hofheim-Marxheimu,nedaleko do Frankfurta na Majni, u organizaciji Hrvatskekatolièke misije Main-Taunus/Hochtaunus. Susret, na kojemse okupilo više od 120 ministrantica i ministranata tenjihovih roditelja, zapoèeo je misnim slavljem u kapelisestara Dobrog Pastira u Hofheim-Marxheimu. Misno slavljepredvodio je i propovijedao voditelj HKM Main-Taunus/Hochtaunus fra Željko Æurkoviæ zajedno sdelegatom za hrvatsku pastvu u Njemaèkoj fra JosipomBebiæem, voditeljem HKM Darmstadt fra Josipom Klariæem,voditeljem HKM Rüsselsheim fra Berislavom Nikiæem,dušobrižnikom u HKM Frankfurt fra Ivicom Ercegom.Misnom slavlju pribivao je i voditelj HKM Frankfurt fraPetar Klapež te više pastoralnih suradnica redovnica isuradnika iz HKM Main-Taunus/Hochtaunus, Rüsselsheim,Wiesbaden, Darmstadt, Offenbach i Frankfurt, iz kojih suministranti sudjelovali na susretu. Æurkoviæ se u propovijediosvrnuo na nedjeljno evanðelje o talentima te je uzsudjelovanje mladih slikovito predoèio što znaèi umnažatitalente, odnosno ne raditi na tome da se talenti umnože."Meðu ljudima nema nikoga koji nije dobio nijedan talent.Svi imaju talente, sposobnosti koje im je Bog dao da ihmogu dalje razvijati i doæi do sreæe", rekao je. Na kraju misnog slavlja sve je pozdravio delegat Bebiæ, kojije istaknuo kako u hrvatskim katolièkim misijama izajednicama u Njemaèkoj postoje razne skupine, te kako suipak najdragocjeniji ministranti. "Zato jer ste vi oni koji steznali odgovoriti na pitanje: Gospodine, što hoæeš da èinim?Vi èinite i služite. Kao što ministri u državama pomažusvoju vladu, tako i vi pomažete svoga župnika, pastoralnusuradnicu i suradnika, na èemu vam od srca zahvaljujem",rekao je. U tijeku misnog slavlja pjevanje je na orguljamapratila i animirala s. Pavlimira Šimunoviæ iz HKMFrankfurt. U drugom dijelu susreta prireðen je ministrantskikviz o sv. Franji Asiškom o temi "Gospodine, što želiš da tiuèinim?" Kviz je pripremio pastoralni suradnik iz HKMOffenbach Zvonko Orloviæ. U prosudbenoj komisiji bile suKristina Kovaèeviæ, Smiljana Veseliæ-Vuèina i IvankaKomljenoviæ. Prvo mjesto osvojila je HKM Main-Taunus/Hochtaunus, drugo HKM Rüsselsheim, a treæe HKMWiesbaden. Nagrade im je uruèio delegat Bebiæ. Nakonzajednièkog objeda slijedila su sportska natjecanja uobližnjem sportskom parku "Heide" u Hofheim-Marxheimu.Prvo mjesto u nogometu osvojila je HKM Main-Taunus/Hochtaunus, a drugo HKM Offenbach. Prvo mjestou rukometu osvojila je HKM Offenbach, a drugo HKMRüsselsheim. Prireðena su i druga sportska natjecanja. Susretje završio zajednièkom molitvom.

Premještaji i nove službe u Srijemskoj biskupijiSrijemska Mitrovica, 31.8.2008. (IKA/BTU) - Vlè. DušanMilekiæ, danom 17. kolovoza razriješen je službe župnogupravitelja župe Presvetog Srca Isusova u Šidu i danom 18.kolovoza imenovan župnim upraviteljem župe RoðenjaBlažene Djevice Marije u Novim Banovcima. Vlè. ZdravkoÈabrajac, danom 17. kolovoza razriješen je službe župnogupravitelja u Župi Svetog Roka u Moroviæu. Vlè. NikicaBošnjakoviæ, danom 18. kolovoza imenovan je župnikom užupi Presvetog Srca Isusova u Šidu te je s istim danomimenovan i župnim upraviteljem u Župi svetog Roka uMoroviæu.

Subotica: Bunariæko proštenjeSubotica, 31.8.2008. (IKA) – Više od dvije tisuæehodoèasnika iz Subotice i okolice te Sombora, Iriga, Vajske iApatina okupio se 31. kolovoza na misnom slavlju proštenjakojega je u marijanskom svetištu Bunariæ kraj Subotice, ukojemu se štuje sirakuška Gospa, predvodio beogradskinadbiskup Stanislav Hoèevar zajedno s domaæim biskupomIvanom Penzešom, rektorom svetišta mons. AndrijomKopiloviæem te sveæenicima Subotièke biskupije. Slavlje jezapoèelo prijenosom Gospina lika iz kapelice na središnjioltar, koji su nosili bandašica i bandaš Dužijance 2008.Jelena Gabriæ i Antun Kuntiæ u pratnji mladih u bunjevaèkojnošnji. Biskup Penzeš na poseban je naèin pozdravio ipredstavnika Srpske pravoslavne Crkve baèkog episkopaIrineja Buloviæa. Govoreæi o demografskoj krizi Europe,nadbiskup Hoèevar u propovijedi je istaknuo kako je tasituacija posljedica moralne i duhovne smrti. Govoreæi opoteškoæama današnjega odgoja, nadbiskup je istaknuo kakoje u odgoju važno vrijeme koje æe roditelji posvetiti svojojdjeci. Imati vremena znaèi voljeti i ljubiti. Nedostatakvremena pokazuje da su nam materijalne stvari i karijera, alii sve drugo postali važniji od dostojanstva ljudske osobe.Bogorodica je upravo zbog ljubavi prema Isusu bdjelacijeloga života nad njim prateæi ga sve do križa, rekao jepropovjednik, dodajuæi kako je imati vremena znaknajveæega sebedarja, Bogu i bližnjima. Kao drugi razlogdemografske krize Hoèevar je istaknuo roditeljski strah predodgojem, kojemu je Krist jedini usmjeritelj. "Ako neprihvaæamo Krista kao središte našega života više ne znamoodgajati, veæ se vladamo po duhu vremena koje naglašavaulogu pojedinca. Gdje je identitet kršæana vjernika jasan,ondje æe odgojitelji i roditelji i cijelo društvo pronaæi praveputove za obiteljski i društveni odgoj. Odgovorni smo predBogom hoæe li naše obitelji i naše društvo pronaæi praveputove odgoja", upozorio je propovjednik, nadovezujuæi nato treæi razlog demografske krize odnosno odbacivanje našebuduænosti kao posljedice odbacivanja Boga. "Upravo zatojer danas nemamo dovoljno vjere u vjeèni život, roditelji sveèešæe postavljaju pitanje èemu raðati. Gdje postoji živa vjeraondje æe roditelji zbog sebedarja i jer znaju što je odgoj zavjeru, darovati život kako bi se na nebu uvijek palile novezvijezde ljudskoga postojanja. Ni za jednoga roditelja nemaveæe èasti nego darovati novi život. Ubijati djecu znaèiubijati Isusa Krista a time naš život nema više smisla, jernemamo vremena za ljubav. Upravo zbog izazova našegavremena i susret na Bunariæu dobiva dramatiènuodgovornost. "Raširimo èiste ruke i zauzmimo se daupoznamo dar koji smo primili, kako bismo raširenih ruku uznaku križa prihvatili Isusa koji je istina, put i život. U namaæe biti život, raðat æemo novi život i u vjeri se usmjeravati uživot vjeèni", zakljuèio je nadbiskup Hoèevar.Pozdravljajuæi na kraju mise okupljene hodoèasnike, episkopIrinej istaknuo je da je Presveta Bogorodica kao mati života imati onoga koji jest život, samim tim i mati živih tj. svakekrštene osobe koja joj se s ljubavlju obraæa. "Skupa sesabiremo oko svetoga mjesta u kojemu obièna voda poBogorodièinim molitvama dobiva èudotvorna svojstva kojusu i naši preci kroz naraštaje doživjeli iskustveno. PresvetaBogorodica jest putokaz jedinstva i zajedništva za sve nas",rekao je episkop Irinej. Misnom slavlju nazoèili su isubotièki gradonaèelnik Saša Vuèiniæ, konzulicaGeneralnoga konzulata RH u Subotici Ljerka Alajbeg, ispredVeleposlanstva RH u Beogradu Rajka Raiæ, ministar vjeraRepublike Srbije prof. dr. Bogoljub Šijakoviæ te predstavnicivjerskoga, kulturnog i politièkog života grada. Zborom jeravnao Miroslav Stantiæ uz glazbenu pratnju mr. KornelijaVizina. Nakon misnoga slavlja vjernici su štovanje Gospina

Crkva u Hrvata ika

20 3. rujna 2008. broj 35/2008

lika iskazivali poljupcem, pjesmama i molitvom. Istoga sudana slavljene i jutarnja dvojezièna misa, te biskupska misana maðarskom jeziku, a u poslijepodnevnim satima služenaje misa za bolesnike, stare i nemoæne koju su organiziralidjelatnici Caritasa Subotièke biskupije. Bunariækimproštenjem službeno je završena proslava Dužijance 2008.

Apel biskupa Komarice uz Meðunarodni dan nestalihBanja Luka, 31.8.2008. (IKA/KTA) - Uz obilježavanjeMeðunarodnog dana nestalih, 30. kolovoza, banjoluèkibiskup dr. Franjo Komarica ponovno je uputio svoj apelnadležnim institucijama Republike Srpske i Bosne iHercegovine da se "konaèno pronaðu posmrtni ostacižupnika župe Nova Topola kod Bosanske Gradiške vlè.Ratka Grgiæa i predsjednika Župnog pastoralnog vijeæa uBosanskoj Gradiški i èlana Biskupijskog pastoralnog vijeæadipl. ing. Marijana Vištice. Èetvorica vojnika odvela su 16.lipnja 1992. župnika Grgiæa iz njegova župnog ureda usmjeru sela Laminci i tu mu se gubi svaki trag. VijeænikVištica, koji je bio i èlan tadašnjeg bosanskohercegovaèkogparlamenta, nasilno je, na oèigled policije, izveden izautobusa u Gradiški 3. rujna 1992. i odveden niz Savu telikvidiran. Na temelju mnogih dosadašnjih mojihintervencija pouzdano mogu ustvrditi da su predstavnicitadašnjih civilnih i vojnih vlasti znali za sudbinu obojicesvojih sugraðana, a mojih suradnika, za koje su mi tadašnjipredstavnici opæine, policije i vojske tvrdili da su potpunonevini. Nažalost, ni oni a ni kasniji kompetentni organi vlastinisu uèinili dovoljno da se posmrtni ostaci ove dvojicenestalih mojih suradnika ekshumiraju, kako bismo ihpokopali na dostojan naèin, a što je naš dug prema njima,istièe u najnovijem apelu biskup Komarica.

Poruka provincijala DžolanaSarajevo, 1.9.2008. (IKA) - Provincijal Bosne Srebrene fraMijo Džolan uputio je 1. rujna poruku središnjem izbornompovjerenstvu u BiH, bosansko-hercegovaèkoj, hrvatskoj,europskoj i svjetskoj javnosti. Tekst prenosimo u cijelosti:"U ime Franjevaèke provincije Bosne Srebrene èestitamudruzi Hrvata povratnika u Bosansku posavinu Fenix i svimakoji su uspjeli animirati oko 11.000 Hrvata da glasuju nalokalnim izborima 2008. u svojim zavièajima BosanskomBrodu i Derventi. Svim èestitim ljudima ovo bi trebaloznaèiti pobjedu ljubavi prema zavièaju nad strahom i silom.Ta pobjeda, dakako, nadilazi pitanja politike. To je pobjedaduha, pa tako pobjeda svih u BiH. Najnovije oduzimanjeprava za 2084 Hrvata od strane Središnjeg izbornogpovjerenstva BiH da ostvare to svoje pravo, kako god seformalno obrazlagalo proceduralnim i birokratskimrazlozima, poraz je svih nas u BiH. Ovo govori zapravo operverziji i zloæi daytonske BiH, kratkoæi pameti, zlobi icinizmu birokrata i neodrživosti ove strukture, koja buduæida je u temeljima trula nije kadra podržavati dobro, pravdu iprosperitet pojedinca, društva i naroda u BiH. No, bez obzirahoæe li se na nekim moænim i etiènim razinama u zadnji èasprepoznati neodrživost i štetnost ove odluke, kojom sezabranom sudjelovanja u politièkom životu svoga zavièajakažnjavate vi koji ste žrtva, želimo vas ohrabriti da je èasnoostati i boriti se na putu od moralne, što je u vašem primjerunedvojbeno, do politièke pobjede, što bi trebalo bitinedvojbeno u svakoj državi koja nije pervertirala u prezirprema svojim vlastitim graðanima. Ne odustanite nikada odsvojih zavièaja. Tako sudjelujete u pobjedi dobra. Mir idobro!"

Sarajevo: Sjednica Skupštine Meðureligijskog vijeæaSarajevo, 1.9.2008. (IKA/KTA) - U Sarajevu je 1. rujnaodržana 48. redovna sjednica Skupštine Meðureligijskogvijeæa, na kojoj su sudjelovali predsjednik vrhbosanskinadbiskup metropolit kardinal Vinko Puljiæ, reis-ul-ulemaIslamske zajednice dr. Mustafa Ceriæ, episkop zvornièko-tuzlanski Vasilije Kaèavenda i predsjednik Jevrejskezajednice Jakob Finci. Sjednica je bila posveæena problemurestitucije, te je odluèeno da se Meðureligijsko vijeæe obratinadležnim državnim institucijama i ponudi svoju pomoæ isuradnju pri izradi nacrta Zakona o restituciji. ÈlanoviSkupštine izrazili su zabrinutost u vezi s èinjenicom da uBosni i Hercegovini, usprkos obeæanjima iz 1990., ne postojiZakon o restituciji. Naime, tekst Zakona odenacionaliziranoj imovini poèetkom ove godine nije dobiopotporu poslanika Parlamentarne skupštine BiH, a ne postojiinicijativa da se to pitanje pokrene s mrtve toèke. Pored toga,imovina koja bi trebala biti predmet restitucije je pod stalnimpritiskom da se stavi u promet i uzurpira, a na terenu sedogaðaju odreðene nepravilnosti koje æe samo još višezakomplicirati povrat imovine, kako Crkava i vjerskihzajednica, tako i ostalih pravnih i fizièkih osoba kojima jeista otuðena u ranijem periodu. To se dogaða i pored toga štoje još uvijek na snazi Zakon o zabrani prometanacionalizirane imovine, istièe se u priopæenju. Takoðer jeraspravljano o meðusobnom dijalogu i povjerenju te jezakljuèeno da se u društvu treba razvijati pozitivno ozraèjedijaloga, kako na lokalnoj razini tako i izmeðu vjerskihpoglavara. Na susretu je najavljeno da æe Meðureligijsko vijeæe bitidomaæin konferencije posveæene borbi protiv proizvodnje,upotrebe i skladištenja kasetnog streljiva, koja æe se održati uSarajevu 28. i 29. listopada.

Crkva u Hrvataika

213. rujna 2008. broj 35/2008

Inozemne vijesti

Meeting prijateljstva meðu narodima u RiminijuRimini, 26.8.2008. (IKA) - U Riminiju je u nedjelju 24.kolovoza sveèanom koncelebriranom misom otvoren XXVI.meeting prijateljstva meðu narodima u organizaciji zajedniceComunione e Liberazione. Procjenjuje se da na susretusudjeluje oko 800 tisuæa osoba. Snažan odjek u javnostiizazvao je govor kardinala Angela Bagnasca, predsjednikaTalijanske biskupske konferencije kao i svjedoèanstvautemeljitelja "Pokreta bezemljaša" u Brazilu. Izravno napastiduhovne i moralne vrednote jedne zajednice i jedne državeznaèi napasti njezinu cjelovitost, upozorio je kardinalBagnasco, osobito misleæi na Europu. Danas se želi nijekatijavnu dimenziju vjere, no nije pošteno svako stajalištevjernika tumaèiti vjerskim opredjeljenjem; vrednote, poputobitelji i života, premda rasvijetljene vjerom, takoðer susteèevina razuma, istaknuo je kardinal. Osvrnuvši se nakulturno ozraèje rekao je da je fundamentalistièka napaststvarnost prošlosti, sadašnjosti, a možda, nažalost, ibuduænosti. Ne znam može li se u Italiji i Europi u ovometrenutku govoriti o antiklerikalnome ili anticrkvenomefundamentalizmu, ali su neporecive pojave uperene protivnazoènosti kršæanske zajednice. Odgovor kršæanskezajednice, Crkve kao takve, vjernost je evanðelju i ljubaviprema èovjeku, polazeæi upravo od naviještanja Kristovaevanðelja, od promicanja obrane razuma, pravoga razuma,koji je danas u krizi, kao da nije kadar prepoznati istinu oèovjeku, rekao je kardinal. Osvrnuvši se na odnos kršæanaprema politici, rekao je da treba imati na umu ono što jeBenedikt XVI. rekao u Veroni na skupu Crkve u Italiji, daCrkva nije politièki subjekt, ali da to ne znaèi neutralnost uodnosu na bilo koje stajalište – socijalno, kulturalno i takoredom. Upravo je zadaæa Crkve naviještati evanðelje,odnosno Krista, a Krist spašava ljudsku osobu u svimnjezinim dimenzijama, osobnim i društvenim. Crkva daklene može biti neutralna ili ravnodušna prema nijednomestajalištu. Vjernici, kao i svi graðani u demokraciji, svlastitom savješæu kao i svi drugi ulaze u demokratskidinamizam noseæi sa sobom poglede nadahnute vjerom irazumom. Nisu dakle sva stajališta katolièkih politièara, ilikršæanske zajednice, pa ni samih biskupa, kada govore oopæim naèelima, neophodno konfesionalna, primjerice kadaje rijeè o obitelji, životu i drugim vrednotama koje sutakoðer naravne i razumne, istaknuo je kardinal. Drugogdana skupa uglavnom se raspravljalo o miru u krajevima ukojima vladaju nemiri, od Kavkaza do Bliskoga istoka. Omiru su govorili predsjednik Papinskoga vijeæa zameðureligijski dijalog kardinal Jean-Louis Tauran, talijanskiministar vanjskih poslova Franco Frattini te glavni tajnikArapske lige Amre Moussa. Na pitanje novinara o nasiljuprotiv kršæana u Indiji, kardinal Tauran odgovorio je kako æePapinsko vijeæe za meðureligijski dijalog morati pojaèatikontakte s hinduistima. On je istaknuo i važnost reciprocitetas muslimanskim svijetom obzirom na mjesta za bogoštovlje. Mir i rat polaze iz ljudskoga srca, zato je potrebnapedagogija. To je bila glavna misao govora kardinalaTourana na Meetingu. Veoma je važno da se vjerski voðezauzimaju u širenju pedagogije mira, jer se rat raða uljudskome srcu: svaki put kad se bojimo nekoga jer jerazlièit, kada drugoga smatramo suparnikom, kada oèitujemožeð za posjedovanjem, želju za više novca, u nama sezameæu klice rata, upozorio je kardinal Tauran.

Priopæenje Svete Stolice o nasilju u IndijiU Kandhamalu i drugim dijelovima indijske države Orisenapadi hinduistièkih ekstremista na kršæanske vjernike ukojima je život izgubilo pet vjernikaVatikan, 26.8.2008. (IKA) – U povodu nasilja kojem su uposljednje vrijeme u nekim dijelovima Indije izloženikatolièki vjernici i institucije Katolièke Crkve, priopæenjemse oglasio Tiskovni ured Svete Stolice. "U vezi s tragiènimvijestima o nasiljima uperenim protiv vjernika i institucijaKatolièke Crkve koje dolaze iz Indije Sveta Stolica, dokizražava solidarnost s tamošnjim mjesnim Crkvama iredovnièkim zajednicama, osuðuje èine kojima se vrijeðadostojanstvo i sloboda osoba i narušava mirni graðanskisuživot. Istodobno apelira na sve kako bi se, s osjeæajemodgovornosti, okonèala nasilja i vratilo ozraèje dijaloga iuzajamnog poštivanja", istièe se u priopæenju Svete Stoliceod 26. kolovoza. U Kandhamalu i drugim dijelovima indijske države Orise od23. kolovoza traju napadi hinduistièkih ekstremista nakršæanske vjernike. Kako javlja agencija Misna, u napadimaje ubijeno pet osoba, od kojih veæina u podmetnutimpožarima, a više je crkava i kuæa katolika spaljeno iuništeno. U neredima je spaljeno i katolièko sirotište.Voditelj sirotišta o. Edward Sequeira je zbog zadobivenihopeklina u požaru i povreda koje je zadobio u napaduekstremista završio u bolnici. Ranije je u gradu Hyderabad, uindijskoj državi Andra Pradesh ubijen 38-godišnjikarmeliæanski misionar o. Thomas Pandippallyil.

Crkva u Sloveniji podupire akciju upoznavanja djece sprometnim propisimaLjubljana, 27.8.2008. (IKA) – Crkva u Sloveniji poduprla jepreventivne akcije Ureda za vrtiæe i osnovne škole u skloputamošnjeg Ministarstva školstva koji na poèetku svakeškolske godine provodi akciju upoznavanja djece i mladih sprometnim propisima i opasnostima u prometu. U priopæenjuTiskovnog ureda Slovenske biskupske konferencije posebnose poziva sveæenike i ostale pastoralne djelatnike da ucrkvenim obavijestima te u propovijedima i na vjeronaukupodupru tu akciju koja æe trajati od 1. do 15. rujna i pozovuvjernike na suradnju kako bi poštovali prometne propise ibili korektni sudionici prometa.

Teške posljedice poplava u ÈaduN'Djamena, 29.8.2008. (IKA) - Najmanje troje mrtvih, 10tisuæa izbjeglih i 30 tisuæa pogoðenih bilanca je nedavnihpoplava na jugu Èada, prenosi agencija Misna pozivajuæi sena humanitarne organizacije. Naša glavna zabrinutost jesuzbiti moguæe epidemije i zaraze, istièe se u priopæenjuhumanitarnih djelatnika Ujedinjenih naroda. Uništeno jegotovo 6 tisuæa hektara obradive zemlje, a to je ozbiljnaprijetnja prehrambenoj sigurnosti u krajevima gdje jepoljodjelstvo jedini izvor opstanka. Prehrambena krizapogaða Èad, naroèito u istoènome dijelu zemlje gdje sesklonilo oko 255 tisuæa sudanskih izbjeglica i više od 185tisuæa unutarnjih izbjeglica, a na jugu zemlje se sklonilo oko55 tisuæa srednjoafrièkih izbjeglica.

.

Inozemne vijesti ika

22 3. rujna 2008. broj 35/2008

Meksièki biskupi pozivaju na zaštitu životaCiudad de Mexico, 29.8.2008. (IKA) - Meksièki biskupikritizirali su odluku Vrhovnoga suda o ustavnosti zakona onekažnjavanju pobaèaja u prva tri tjedna trudnoæe, koji je nasnazi u saveznome okrugu glavnoga grada Meksika. Kakoprenosi Hrvatski program Radio Vatikana, biskupi upriopæenju upozoravaju da usvajanje jednoga zakona nikadaneæe biti moralno ako taj zakon krši drugi, tim više ako seodnosi na ljudski život. Biskup Carlos Aguiar uime svihmeksièkih biskupa podsjeæa kako brojni ustavni zakoniproglašavaju pravo na život i upozorava da jedno pravo nemože biti proglašeno na štetu drugog prava, osobito ako je upitanju ljudski život: besplatni dar koji treba vrednovati,njegovati i uvijek štititi, od zaèeæa do naravne smrti. Biskupi pozivaju sve meksièke graðane da se zajedno boreza zaštitu ljudskoga zametka, jer je pravo na život svakogaljudskoga biæa sastavni èimbenik civilnoga suživota izakonodavstva. Država i njezini graðani osjeæaju potrebupravne države, kadre štititi sve graðane željne kulture životakoja omoguæuje da država postane pozitivno mjesto zacivilni suživot, iz kojeg nitko, pa ni onaj tko nema glasa,neæe biti iskljuèen, dapaèe, valja se zauzimati kako bi sejamèilo osnovno pravo, pravo na život. Biskupi nadaljepodsjeæaju da meksièki Ustav odbacuje ropstvo i svaku vrstudiskriminacije a to znaèi da nijedna osoba ne može bitilišena nijednoga prava, pogotovo ako je u pitanju pravo naživot. U meðuvremenu se oèekuju druge reakcije, meðu inimpredsjednika države Felipea Calderona koji se uvijeksuprotstavljao odluci Saveznoga okruga glavnoga grada,najavljujuæi sudski i ustavni priziv.

Nestao kineski biskupPeking, 29.8.2008. (IKA) – Na dan zatvaranja Olimpijskihigara u Pekingu, nestao je mons. Julius Jia Zhiguo, biskup upokrajini Hebej, priopæavaju razna obavijesna sredstva.Biskup je mjesecima bio u kuænome pritvoru, prenijela jeagencija AsiaNews i Zaklada kardinal Kung. AsiaNews jeizvijestila da su biskupa s nedjeljne mise koju je s vjernicimaslavio u prvostolnoj crkvi odvela èetvorica policajaca.Vjernici ne znaju kamo niti zašto su ga odveli. Premaizvješæu te agencije, vlada je za Olimpijskih igara prisilila nakuæni pritvor brojne biskupe i sveæenike podzemne Crkvekoja je povezana sa Svetom Stolicom i ne prihvaæa nadzorPatriotske Crkve, pod nadzorom Komunistièke partije, negoobavlja kriomice bogoštovlje u neprijavljenim prostorimaizlažuæi se kaznama zbog nezakonitoga djelovanja i kršenjajavnoga reda. Sam biskup Jia je dan i noæ bio pod nadzorom policije,podsjeæa agencija AsiaNews. Policija je biskupovu kuæudržala pod cjelodnevnim nadzorom. Vlada je zabranilaokupljanje kršæana u vrijeme održavanja Olimpijskih igarakako bi se izbjegle napetosti i negativna slika o Kini. Okotisuæu vjernika te biskupije se na svetkovinu Velike Gospe,unatoè zabrani, okupilo na bogoslužju u katedrali. Kako biizbjegao sukobe biskup je morao slaviti misu po nalogupolicije koja se nije udaljivala iz predvorja katedrale, kaže seu izvješæu agencije. Sedamdesttrogodišnji biskup Jia proveo je 15 godina utamnici, od 1963. do 1978. godine. Od 1989. je pod nazorompolicije, a dosada je u jedanaest navrata zatvaran ioslobaðan. Vatikan se u prošlosti èesto zauzimao za njegovooslobaðanje. Njegova biskupija ima oko 110 tisuæa vjernika,80 sveæenika i 90 redovnica, nalazi se oko 100 kilometarajužno od Pekinga. Biskup skrbi za stotinjak siroèadi sposebnim potrebama. Sirotištu je neophodna novèana ilijeènièka potpora, priopæeno je iz zaklade Kardinal Kung.

Tradicionalni susret pape Ratzingera i njegovih bivšihstudenataCastel Gandolfo, 31.8.2008. (IKA) - Papa Benedikt XVI.susreo se ovoga vikenda u Castel Gandolfu sa skupinomsvojih nekadašnjih studenata, meðu njih 38 bili su i beèkinadbiskup kardinal Christoph Schönborn, te uglednievangelièki biblièari Martin Hengel i Peter Stuhlmacher.Susret Josepha Ratzingera i njegovih bivših uèenika, zapoèetsedamdesetih godina protekloga stoljeæa, postao jetradicionalan. Kad je Pavao VI. imenovao teologaRatzingera minhenskim nadbiskupom, njegovi su uèenicimislili da je došao kraj susretima, ali su se oni nastavili. Istosu mislili 2005. godine, kad je kardinal Ratzinger izabran zapapu, ali ih je Benedikt XVI. ponovno pozvao. Na susretu u Castel Gandolfu raspravljali su o odnosuevanðelja i povijesnoga Isusa te o Isusovoj svijesti ospasenjskom znaèenju njegove smrti, polazeæi od Papineknjige "Isus iz Nazareta", u kojoj je Benedikt XVI. opisaoevanðeoskoga Krista kao povijesnoga, stvarnog Isusa, jer jetaj lik s povijenoga gledišta logièniji i razumljiviji negoli uraznim rekonstrukcijama posljednjih desetljeæa. Na skupu nekadašnjih Papinih studenata pod predsjedanjemkardinala Schönborna dogovorene su i posljednje pojedinostinove zaklade "Joseph Ratzinger - Papa Benedikt XVI." kojaæe službeno biti predstavljena 12. studenoga u Münchenu.Èlanovi zaklade koja æe se baviti promicanjem teologije uduhu Josepha Ratzingera su i nekadašnji Papini studenti izNjemaèke, Portugala, Irske, Benina i SAD-a.

Papa primio Ingrid BetancourtCastel Gandolfo, 1.9.2008. (IKA) - Papa Benedikt XVI.primio je 1. rujna u Castel Gandolfu politièarku IngridBetancourt, koja je nakon šest godina zatoèeništva ukolumbijskoj prašumi osloboðena poèetkom srpnja. Susret upapinskom ljetnikovcu trajao je dvadesetak minuta, a naaudijenciji nisu bili nazoèni novinari veæ tek nekolikofotografa, izvještava austrijska katolièka agencija Kathpress.Ingrid Betancourt, s kojom su bili njezina majka, sestra idjeca, Papi je govorila o svojim duhovnim iskustvima uzatoèeništvu kolumbijskih gerilaca (FARC). U nedjelju 31. kolovoza kolumbijska politièarka posjetila jesjedište ekumenske zajednice Sv. Egidija u Trasteveru isudjelovala na bogoslužju, molivši osobito za taoce koji sujoš uvijek u rukama gerile. Takoðer je najavila da æesudjelovati na meðunarodnom mirovnom susretu kojizajednica Sv. Egidija u studenome prireðuje na Cipru. Ingrid Betancourt roðena je u Bogoti 25. prosinca 1961.Otac joj je bio diplomat Gabriel Betancourt, a majkamanekenka Yolanda Pulecio. Politièke znanosti studira uParizu gdje se udaje za Fabricea Delloya te dobiva ifrancusko državljanstvo. Godine 1990. s dvoje djece seli uBogotu, gdje se istièe u borbi protiv korupcije i trgovanjadrogom, a 1998. osniva stranku "Oxigeno Verde" i postajezastupnica. U tijeku predsjednièke kandidature 2002. oteli suje gerilci koje je željela susresti. Nakon oslobaðanjaistaknula je kako je u zatoèeništvu najjaèe uporište našla uvjeri i izrazila želju da susretne Papu. Veæ 12. srpnjahodoèasti u Lurd da bi zahvalila Gospi. Takoðer svjedoèikako ne osjeæa mržnju prema svojim otmièarima, veæ samosamilost te ih u svojim molitvama povjerava u Božjemilosrðe.

Inozemne vijestiika

233. rujna 2008. broj 35/2008

Prilog dokumenti

Poziv na solidarnost i djelotvorna rješenja zaneregularne seliocePapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 31.kolovoza 2008.Draga braæo i sestre!I danas se u evanðelju u prvome planu pojavljuje apostolPetar. Ali, dok smo mu se protekle nedjelje divili zbognjegove èiste vjere u Isusa, kojega je priznao Mesijom iSinom Božjim, ovaj puta – u neposrednome sljedeæemprizoru – oèituje vjeru koja je još nezrela i previše vezana uz"mentalitet ovoga svijeta" (usp. Rim 12,2). Zapravo, kadaIsus poèinje otvoreno govoriti o sudbini što ga oèekuje uJeruzalemu, to jest da æe morati puno trpjeti i biti ubijen dabi potom uskrsnuo, Petar prosvjeduje govoreæi: "Božesaèuvaj, Gospodine! Ne, to se tebi ne smije dogoditi!" (Mt16,22). Oèito je da Uèitelj i uèenik slijede dvasuprotstavljena naèina razmišljanja. Petar, prema ljudskojlogici, uvjeren je da Bog nikada svome Sinu ne bi dopustioda svoje poslanje završi umiruæi na križu. Isus, suprotnotome, zna da ga je Otac - u svojoj neizmjernoj ljubavi premaljudima – poslao da dadne život za njih, i da je pravedno dase tako dogodi premda sa sobom donosi i muku i križ. Sdruge strane, On takoðer zna da æe posljednja rijeè bitiuskrsnuæe. Petrov prosvjed, premda je izgovoren u dobrojvjeri i iz iskrene ljubavi prema Uèitelju, Isusu zvuèi kaokušnja, poziv da spasi sebe samoga dok æe jedino gubeæisvoj život primiti novi i vjeèni za sve nas. Ako je Sin Božji da bi nas spasio morao trpjeti i umrijetirazapet, jamaèno to nije zbog okrutnoga plana nebeskogaOca. Razlog je težina bolesti od koje nas je morao izlijeèiti:tako ozbiljno i smrtno zlo koje je tražilo svu njegovu krv.Zapravo, svojom smræu i uskrsnuæem Isus je pobijedio grijehi smrt ponovno uspostavljajuæi Božje gospodstvo. No, borbanije završena: zlo postoji i ustrajava u svakome naraštaju, pai u našim danima. Što su užasi rata, nasilje nad nevinima,bijeda i nepravda koje bijesne nad slabima ako nesuprotstavljanje zla Božjem kraljevstvu? I kako odgovoritina toliku zloæu ako ne razoružanom ljubavlju koja pobjeðujemržnju, životom koji se ne boji smrti? To je ona istaotajstvena snaga što ju je koristio Isus, pod cijenu da budeneshvaæen i napušten od mnogih svojih. Draga braæo i sestre, da bi u potpunosti dovršio djelospasenja, Otkupitelj i dalje sebi i svome poslanju pridružujemuškarce i žene koji su spremni uzeti križ i slijediti ga. Kaoi za Krista, tako i za kršæane nositi križ zato nije nešto što semože odabrati, veæ je poslanje koje treba prigrliti iz ljubavi.U našem sadašnjem svijetu, u kojemu se èini da vladaju silekoje dijele i razaraju, Krist ne prestaje svima predlagati svojjasan poziv: tko hoæe biti moj uèenik, neka se odrekne svojesebiènosti i neka sa mnom nosi križ. Zazovimo pomoæPresvete Djevice, koja je prva i sve do kraja slijedila Isusa nakrižnome putu. Neka nam ona pomogne da odluèno idemoza Gospodinom, kako bismo od sada, premda u kušnji,doživjeli slavu uskrsnuæa.Nakon Angelusa:Ovih posljednjih tjedana kronika je zabilježila epizodeneregularnoga useljavanja iz Afrike. Nerijetko se prelazakMediterana prema europskome kontinentu, kojega se gledakao mjesto nade da bi se pobjeglo od teških i èestonepodnošljivih životnih prilika, pretvara u tragediju; onakoja se dogodila prije nekoliko dana èini se da je nadišlaprethodne zbog velikoga broja žrtava. Seljenje je pojava kojaje prisutna od poèetka povijesti èovjeèanstva, koja je zato

oduvijek obilježavala odnose meðu narodima i nacijama.Ipak, nužda u koju se pretvorila u naše doba tièe se i nas tedok potièe na našu solidarnost, istodobno nameæe uèinkovitepolitièke odgovore. Znam da se mnoge regionalne,nacionalne i meðunarodne instancije bave pitanjemneregularnoga seljenja: njima ide moja pohvala i mojeohrabrenje kako bi nastavile svoje zaslužno djelovanje sosjeæajem odgovornosti i humanitarnoga duha. Osjeæajodgovornosti moraju pokazati takoðer i zemlje porijekla, nesamo zato što je rijeè o njihovim sugraðanima, nego i da biuklonili uzroke neregularnoga seljenja, te da bi u korijenimauništili sve oblike kriminala povezane s njime. S njihovestrane, europske zemlje ili pak zemlje koje su ciljuuseljavanja, meðu ostalim su pozvane da u zajednièkomedogovoru razviju inicijative i strukture koje æe biti štoprikladnije za potrebe neregularnih selioca. A ove posljednjetreba senzibilizirati za važnost vlastitoga života kojipredstavlja jedinstveno - uvijek dragocjeno – dobro što gatreba èuvati pred najtežim rizicima kojima se izlažu u potraziza poboljšanjem svojih životnih uvjeta i za obvezuzakonitosti koja je svima naložena. Kao zajednièki Otac,osjeæam duboku obvezu da pozornost svih svratim naproblem i da zatražim velikodušnu suradnju pojedinaca iustanova, kako bi se s njime suoèili i pronašli puteverješenja. Gospodin neka nas prati i plodnima neka uèini našenapore!

Prilog dokumenti ika

24 3. rujna 2008. broj 35/2008