36968861-skripta-za-neolitik-kapica[1]

8/7/2019 36968861-Skripta-Za-Neolitik-KaPiCa[1]

1/60

Neolitik


2/60

prof. dr. sc. B. Marijanoviprof. D. Vujevi

2


3/60

1. Uvod u razdoblje-neolitika revolucija - izraz prvi upotrijebio Vere Gordon Childe (1892 - 1957) :njegova djela:

The Dawn of European Civilization (1925.)Man Makes Himself (1951.)Progress and Archeology (1944.)What Happened in History (1942.)

-neolitika revolucija - naputanje nomadskog nacina ivota temeljenog na lovu i sakupljanjujestivih plodova i poetak osnivanja dugotrajnih naselja u kojima poinje domestifikacijaivotinja i kultiviranje biljaka

kasni neolitik

srednji neolitik Zapadna Europarani neolitik (4500 - 4000 g. BC)

pretkeramiki neolitik(A, B, C) C14 - Bliski Istok inicijalno ishodite

protoneolitik (10000 - 9000 BC) neolitike revolucije

-5000 godina je bilo potrebno da se neolitika revolucija prenese iz Bliskog istoka doZapadne Europe

-nema jednog sredita neolitizacije, ak ni unutar samog plodnog polumjeseca. Tu se mogu

izdvojiti najmanje 3 sredita:-zapadni obronci i doline Zagroz planine (Kurdistan) - Karim Shahir kultura-breuljkasti dio turske sjeverne Mezopotamije i juni anatolijski plato-Levant -od junih obronaka Taurusa na sjeveru do Sinajskog poluotoka na jugu

3


4/60

2. "Neolitika revolucija"-kraj pleistocena (gornji holocen) - 22000 - 14000 BCsmjene meuledenih i ledenih doba, velike temperaturne razlike, ledeni pokrov je na sjeveruEurope, Alpama, Dinari, Velebitu, a suha stepa u junoj Europi, ivotinje su krupne-rani holocen - 8000 godina BC - globalno zatopljenje, promjene biljnog i ivotinjskogsvijeta, javljaju se termofilne vrste, mijenjanjem ambijenta paleolitike zajednice nale su se u

problemima. Zbog krupne ali brze divljai, dolazi do promjene litike industrije - mikroliti(sitna mikrolitska industrija), pravilnih i nepravilnih geometrijskih oblika

-na krajnjem jugu, npr. Mala Azija, nema jakih, dramatinih promjena u biljnoj i ivotinjskojstrukturi, znatno su manja dramaticna dogaanja, mezolit poinje 1000 - 2000 godina ranije

-krajem 11 i 10 tisuljea poinju koristiti raspoloive biljne resurse, triticum, jednogodinje

biljke iz porodice trava - daje zrno koje i danas prehranjuje-javlja se u 20 uzgojnih vrsta, uzgaja se u svim dijelovima svijeta, 3 su osnovne skupine kojese razlikuju prema kromosonskoj strukturi:1) diploidna triticum monococcum - jednozrna penica, sitni pir (Einkorn)2) tetraploidna triticum dicoccum - dvozrna penica, triticum durum, triticum spelta(Emmer)3) heksaploidna triticum vulgaris - obina penica, triticum compactum (grozdasta)

-jednozrna vano za arheologiju, mezolitik, u svom sudvozrna jelovniku imali triticum dicoccum (dvozrna), klas ovjeen,

pir a manje triticum monococcum, klas je manje ovjeen

-Triticum monococcum (Einkorn) obiljeava mutacija bez koje nema kultivacije, opna(pljevica) na zrnu se otvara i pada na zemlju i dalje rasteKoriste je Zawi Chemi Shanidar (Irak) i Natufijen kultura i to istresanjem plodova iz koare(1/3 dolazi do stanovnitva)

-bit planske proizvodnje je u sprijeavanju otvaranja pljevice, ako se zrno sauva kod covjeka,iz takve biljke su zrna veaspontano mutiranje pod ljudskim suvislim djelovanjem - dovelo je do nalaza na arheolokimlokalitetima (ta je dicoccum srodna s divljom dicoccoides)

-plodni polumjesec obuhvaa Natufijensku i Zawi Cheni Shanidar zajednicu - pridonjele su uplanskom iskoritavanju, zasijavanju i razvoju porodice dicoccoides u porodicu dicoccum-protoneolitika i rano neolitika nalazita - dicoccum

-mutacija i hibridizacija s monococcum (juni Balkan); monococcum ima ishodite u Triticumaegipoides (Mala Azija)

-hordeum vulgaris - jeamdokumentiran metodom C14, uspijeva na podrujima u kojima ne moe penica-prije 9000 BC u zoni plodnog polumjeseca, a potom se iri na Egipat...-pronaen u karboniziranom obliku

4


5/60

-divlji triticumi nisu jedini, tu je i lea, lens esculenta koja se i danas koristi, kao i graakpisum sativatum, te bob - vicia faba minor je divlja, v. f. maior danas jedemo. Sve tri vrstesu u ishoditima vezane za Bliski istok s meurijecjem

-proces preobrazbe ukljuuje i domestifikaciju (pripitomljavanje ivotinja kao ovce, koze,

svinje i goveda). Pas je prije pripitomljen (mezolitik), za Junu Ameriku je vana ljama-razlozi pripitomljavanja ba tih ivotinja su:1) biljojedi (herbivorni) su, nisu opasni za covjeka2) drutvene su ivotinje, svi osim svinje imaju svog predvodnika3) nomadske i nenomadske su sve podjednako osim svinje

-bitan preduvjet za uzgajanje u stalnim naseljima je povoljan izbor u strukturi ivotinjskihvrsta na odreenom prostoru. Dolazi do domestifikacije na tom istom prostoru.

-ovca - ovis aries aries (Zawi Cheni - Shanidar, SI Irak, Zagros), musimon (ammon),anatolica (muflon), armenia i orientalis - iz koje je aries aries

-koza - capra domestica, aegagnus (bezoar), ibex (kozorog), falconeri (divlji markhur)

-ovca i koza su prve domestificirane, ali se ne zna koja je prva, pomiu se kao i cerealijeprema Kikladima. Izmeu ovce i koze nema razlika osim skonog zgloba, donje eljusti ikosti u onoj zoni

-svinja, sus scrofa scrofa - domestifikacija svinje nije nuno vezana za Bliski Istok, inae jerairena od Kine do zapadne Europe

-govedo, bos taurus, bos primigenius taurus (divlji tur)rasprostranjenost je slina, ali su prethodne vrste bile znatno manje radi lakeg odravanja

-proces domestifikacije i kultivacije nije bio ubrzan pa je prehrana i dalje ukljuivalasakupljanje i lov-sakupljanje - trlja (pistacija), badem, orah, divlja maslina, mogranj (divlji? ipak), divlja

jabuka (nalazita u sojenikim naseljima u vicarskoj)

-selektivni lov - ubijaju starije zivotinje ili mlade mujake, stedeci enke - radi daljnjegrazmnozavanja vrste - to podrazumijeva dobro poznavanje etnologije, biologije i fiziologije

plijena

-provode i selektivnu berbu

5


6/60

3. "Neolitiki paket" - posljedice razvojaproduktivne privrede

Neolitiki paket (skupina posljedica koje proizlaze iz promjene strategije preivljavanja)

-posljedice neolitike revolucije:

-naselja (nalazita naseobinskog tipa trajnijeg karaktera uz podizanje nastambi razlicitihoblika)-najranija naselja su okarakterizirana krunim i ovalnim oblikom, amorfni kameni temelji,atorasti oblik nastambe - protoneolitik, predkeramicki neolitik-potom su cetvrtaste, minijaturne, odijeljene graevine kaoticno podizane (Asikli Huyuk iCatal Huyuk, Jerihon) pocele su dizati sloene cjeline gotovo monolitnog oblika,

komunikacije su preko krovova, izravna su posljedica domestifikacije i kultivacije

-stocarstvo polunomadskog i nomadskog tipa-boravak na jednom mjestu zbog odravanja procesa proizvodnje-proces odmaranja zemlje bez agrotehnike dovodi do zasicenja zemlje, osiromaenja-neolitike zajednice ako nemaju zemlje za sukcesivno mijenjanje ipak moraju mjenjatimjesto boravka

-nastambe-protoneolitike rane zajednice grade nastambe od jednostavnih materijala-nema potreba braniti se od zime

-razvija se nova tehnika, suenje glinenih blokova (cerpici), cak u ruralnim zajednicama JIEurope i dan danas-pljevica (opna) se dodaje glini radi cvrstoce-tehnika se prenosi tek u Grcku (Egeja), a na sjeveru je u pitanju drugi materijal (kucni lijep)-slama od etve, trska i dr. slau se na krov i obljepljuju blatom

-vana je i promjena u utilitarnim artefaktima-kompozitni artefakti, ucvrceni u drke rogovlja, kremenih oblika, manjih dimenzija-koristi se za rezanje cvrstih vlakana itarica, vidljivi su sjajni djelovi (Sickle-gloss) kojima sekosilo, a tamni su na mjestima gdje su bili uglavljeni-amorfni kameni predmeti od krupnozubnog pjecenjaka koriteni su kao rvnjevi-opterecenje na zglobovima zbog mljevenja ita-tehnologija prerade ista kao u paleolitiku i mezolitiku-jezgra, odbici (lamele) katkad su neobraeni, a neki se obrauju (retuiraju)-artefakti vezani za lov, jednostavne deltoidne strelice (vrci) bez krilaca-ucvrcuju se kao i srpovi uvezivanjemmasivni kameni artefakti - jezicaste forme, obrauju se glacanjem - sjekire lepezastog ikalupastog oblika - viestruke su namjene

-jadeit (skupocijeni materijal) mediji trgovackih-opsidijan (vulkansko staklo) odnosa

- atal Hyk ima opsidijan, a koristi se za sve vrste artefakata, npr. najstarije poznatoogledalo izraeno od tamnog opsidijana naeno u enskom grobu u atal Hyk-u, prsten

6


7/60

-kotana industrija, za perforiranje materijala, za izradu, koritenje odjece i obuce, igle,spatule, glacalice (za obradu koe s jedne strane), kopca za remen

-svi radovi vezani za zemljoradnju (uzgoj penice) zahtjevali su razne alatke, npr. pletenekoare za odjeljivanje zrna od pljevice (opne)

-odjevni predmeti i tehnike i sredstva za njihovu proizvodnju, kolutovi, preslice i vretena,cilindricni predmeti za namatanje vune, tkalacki stan (niti zategnute piramidalnim utezima)-ostaci tkanine zabiljeeni su na suhim pustinjskim mjestima te kao otisak na vlanojkeramickoj posudi

-keramika u pocetku cisto utilitarnog karaktera-glina se najprije cisti od necistoca, zatim se umjesi s vodom u ne previe itku masu

-kultovi-obnaeni i odjeveni prikazi enskog tijela

-Magna Mater, velika boginja-vjerovanja povezana uz mrtve, shvacanje fenomena smrti, uvjerenje o postojanju drugogivota-primjeri Cayonu, Ain Ghazal, Nevali Cori

-antropomorfne figurine, Magna Mater na tronu-Magna Mater je personifikacija svih plodnosti-muke figurine su vrlo rijetke (Cernavoda), ena i mukarac - mislioc (u stavu "to je meniovo trebalo" )

-grobovi su slika postupanja sa pokojnicima, oni su i nakon smrti prisutni, pa se pokapajuunutar kuca ili naselja (Lepenski Vir je primjer iz mezolitika)

NEOLITIKI PAKET

-pocetna kultivacija cerealija -razvitak tehnike predenja is pocetkom razvoja zemljoradnje tkanja s razvojem odgovarajuceg

pribora-pocetak domestifikacije ivotinjas pocetkom razvoja stocarstva -uporaba kamenih posuda i

prvi primjeri izrade i uporabe-osnivanje prvih trajnih naselja primitivne keramike

-uporaba kremenog orua uz -razvoj neolitikih kultovaprimjenu tradicionalnih tehnika s pocetkom izradbeizrade antropomorfnih figurina

-uporaba masivnih kamenih -razvoj kulta mrtvih sorua i razvoj tehnike pokapanjem mrtvih unutar glacanja kamena naselja

7


8/60

4. Keramika produkcija

4a - u neolitiku Bliskog Istoka

-keramika nema ujednaene karakteristike-u zaostatku je za dosezima drugih neolitikih zajednica-dugotrajna tradicija izraivanja od razliitih materijala-(Ain Mallaha) od kamena, pretkeramicki neolitik - od vapnenca do tvrih kamena(Kirokitija) - mramora (Cafer Hyk)-spoznaja o materijalu, kako ga pripremiti - taj korak je doao zadnji-razvijanje tehnika ukraavanja, raznovrsnost formi-na Bliskom Istoku keramika prilino skromna - posude od kamena i drva-rani neolitik - jednostavne grube posude vie suene nego peene, male dimenzije, debelestijenke, bez ukrasa-rani keramiki neolitik na Bliskom Istoku - jednostavni poluloptasti, jajasti recipijenti-atal Hyk - rani neolitik - jednostavne loptaste forme, dno u obliku ralanjenih noica,ako je dno okruglo posuda je ili ukopana ili visi

-rani neolitik-relativno dobro peene posude sa debelom stijenkom-drka za vjeanje, podsjeca na koaru, samo prenoenje u novi medij-misli se da su neke posude pravljene prvo od prua pa obloene glinom-ruke sa strane se naknadno stavljaju

-srednji neolitik-stanjivanje stijenki, usavravanje peenja, profiliranje

-kasni neolitik-ukrasi na posudama, slikanje tamna boja na svijetlijoj osnovi-urezivanje-pri kraju neolitika se pojavilo i svijetlo slikanje na tamnoj podlozi-redukcijsko ili oksidacijsko peenje - ovim znanjem nije jo dovoljno ovladano-to je via temperatura to je crvenkastija boja, boja terakote-nia temperatura - zagasitiji tonovi-bijela povrina - nanoenje engobe - fina prevlaka na posudu, tanka, prije peenja nanesen

ukras i presvueno engobom-crusted slikanje - pastoznim namazom na ve peenoj posudi - esto se ukras skida, propadnejer je izveden nakon peenja-razvit e se i tehnika inkrustriranja-nema spiralnih ukrasa, veinom izlomljene linije, cik-cak

-Bliski Istok zaostaje za aspektom ostalih kultura na tom prostoru zbog traganja iusavravanja-jednostavni oblici, zatvorene forme, odsutnost ukraavanja bilo koje vrste, tek u kasnomneolitiku poinje sustavnije ukraavanje tehnikom slikanja tamno na svijetloj a zatim iobrnuto

-sredinom 6. tisuljea zavrava neolitik na Bliskom Istoku-vaan za nastanak ukraavanja jugoistone Europe - gdje se neolitik kasnije razvija

8


9/60

4b - Keramika produkcija u neolitiku JI Europe

-zaostaje po svojoj kvaliteti i raznovrsnosti-keramika Bliskog Istoka ne moe se usporeivati sa keramikom drugih istovremenih kultura-prva etvrtina 6. tisuljea - poetak eneolitika u Anatoliji

-neolitik JI Europe poinje kada se na Istoku formiraju zajednice eneolitika

-rani neolitik-prostorne kulturne cjeline povezane zbog slinosti u tehnici ukraavanja-osnovne karakteristike: monokromna keramika, fino obraene povrine uglaane do visokogsjaja, svijetlih boja-prva rano neolitska kultura - protosesklo-kvalitetna izrada, fino obraena povrina - jedini ukras-posude su ukraene slikanjem svijetlom bojom - jednostavni geometrijski likovi, kasnijesloeniji slikani tamnom bojom-prijelaz na srednji neolitik - formiraju se 2 cjeline - Karanovo I i Gura Baciului - po svojimmotivima povezane su s podrujem Bliskog Istoka (kapljiasti uzorci bijelom bojom natamnoj podlozi)-ukrasi se osim bijelom izvode i crvenom bojom-balkansko - anatolski neolitik-istoni Jadran - drugaiji stil - impresso-srednja Sardinija, Korzika, Pirinejski poluotok, juna Atika - razvijaju vlastiti stil - tehnikautiskivanja (noktom, prstom, koljkom)-Kardum - impresso kultura - itav niz zajednica meusobno povezanih istim nainomukraavanja zbog ujednaenih uvjeta u kojima ive

-srednji neolitik JI Europe-razdoblje usavravanja tehnika, vrijeme razvijanja repertoara ukrasnih motiva-Sesklo - jedna od najlikovnijih kultura srednjeg neolitika - tipoloki repertoar, kvaliteta

posuda, dobro proiena zemlja, bogati slikovni ukras, primjenjuju i tehniku urezivanja-linearni motivi, tamne boje na svijetloj podlozi-oslobaanje od linearne jednostavnosti - kombiniranjem jednostavnih linija dobija se sloen idekorativan motiv-plamenasti ukrasi - mogu biti vodoravni ili kosi-Anzori - ukraavanje vanjske i unutarnje stjenke posude-stepenasti motivi - solid stil - tipian izraz zavrnog stupnja Sesklo kulture-Anzabegovo II-III, Porodin II-III - rani i srednji neolitik; vlastiti stil - ukraavanje slikanjem,

a javljaju se i sloeni urezani motivi-Karanovo II-III - slikana keramika, sloeni ukrasi - spirale, svijetlo na tamno-Starevo II-III - keramika slina Karanovu - pseudo impresso i barbotin-pseudo impresso - neto grublje od impresso, utisak nokta i prsta-barbotin - povlaenje prstiju preko gline koja se stavlja na gotovu posudu-slikana keramika - motivi tamno na svijetlo (crvenkasto-smee), pravocrtni jednostavnimotivi, geometrijski likovi, visei trokuti ija je praznina ispunjena mreastim motivima-kasnije se javljaju polikromni ukrasi (istodobno izvedeni i sa tamnom i sa svijetlom bojom)-jadransko podruje - formiranje stilskog izraza - karakteristina ornamentika: tamna boje nasvijetloj podlozi, pravocrtni motivi mogu formirati jednostavne motive. Javljaju se i sloenispiralni motivi

9


10/60

-Danilska kultura - ne koriste bijelo slikani ukras, ali koriste ukras izveden reljefno -izrezivanje meuprostora spiraloidnih motiva; spirale u obliku slova S i C - po cijeloj povrini

posude, ini je drukijom od ostalih kultura JI Europe, s kojima ima zajedniku tehnikuoslikavanja-rub panonskog prostora - linearno - trakasta keramika - tehnikom urezivanja izvode se

jednostavni motivi

-kasni neolitik JI Europe-obogaivanje stila i linearnog izraza-raznovrsna keramika-jug Balkana, Tesalija - isti prostor gdje i Sesklo i protosesklo - sada nastaju posve novekulture - raznovrsnost, dekorativnost, sloena kompozicija-tamni ukras na svijetloj podlozi - prevlaka nanesena na posudu na koju se nanosi motiv -

jednostavan, ahovski motivi-istok Balkana - Karanovo I, II, III, a u kasnom neolitiku se razvija Karanovo IV-Veselinovo kultura - produeci na drkama; ire ukrasne povrine (ukras oslikan bijelom

bojom)-podruje Vlake doline - Vadastra kultura - sloeni motivi (pravocrtni, krivocrtni, spirale);tehnike urezivanja i lijebljenja (lijebljenje plitko tupim predmetom - ispunjeni bijelom

pastoznom masom)-JI Europa - Bojan kultura - osnova tehnika - urezivanje (viestruko ponavljanje jednostavnihmotiva koji odaje bogat ukras)-krajnji SI - kultura Hamangia - znaajna figuralna plastika - pokuaj psiholokog

portretiranja lanova zajednice-sredinji Balkan - Vinanska kultura - crna glaana keramika. Dolazi do novog sustavaukraavanja - kanelure - plitki ljebovi koji mogu biti okomiti ili initi sloeniji ukras.Prisutan je pokuaj imitiranja posuda od bakra. Stralucido tehnika - izvoenje ukrasaglaanjem uskih povrina u eljenom ukrasu-srednja Bosna - Butmirska kultura - za nju je karakteristian spiralni ukras. Dosegla jevrhunac u urezanim motivima - najee je rije o trakama koje se povezuju u razliitekompozicije-Hvarsko - lisiika kultura - ukraavanje slikanjem crvenom bojom prije peenja, dok se uHercegovini razvija crusted tehnika - slikanje izvedeno pastoznom bojom nakon peenja-Grabeva pilja - motiv na ulomku posude - prikaz neolitikog broda koji izgleda kaosrednjovjekovna galija, zato je upitno to to prikazuje-Lenelska kultura - ukras izveden slikanjem - pravocrtni motivi - nositelji ovog stila

10


11/60

5. Kultovi i vjerovanja u neolitiku

5a - antropomorfna plastika

-ovjek je postao ovjek kada je postao svjestan sebe

-duhovna kultura-osjeaj duha, postojanja-na tome stoje poeci religioznosti-ve u paleolitiku - paleolitika umjetnost - vjerovanje da e razliitim magijskim sredstvimaudovoljiti duhovima i donijeti dobar ishod, povoljan utjecaj na ispunjavanje svojih elja-ope kolektivno stanje svijesti-neolitik je korijene religijskog shvaanja obogatio vjerovanjem u razliite sile-neolitika revolucija je bitno utjecala na kultove i vjerovanja jer se poela proizvoditi hrana-problem je u razumijevanju razloga zato dolazi npr. do pomora stoke, sue...-1. pitanje nastajanja ivota2. pitanje smrt, nestajanje ivota

- figuralna antropomorfna plastika-animizam - vjerovanje u duhove koji odreuju svaku stvar, pojavu - antropomorfne

predodbe tih nadnaravnih sila-Mughara - elementarno prikazivanje antropomorfnog - kotana plastika - skoni zglob koze-minimalistiki prikaz ljudske figure-Beletinci - Starevaka kultura-stubasta figura, par ureza koji daju ljudsku fizionomiju - lii na totemske stupove

-Mughara - (nacrtano neto - zrno ita) seksualnost nema nikakvo znaenje-Beidha - figurine violinskog tipa-sve vie antropomorfnog-Ain Gazal - gotovo uope nema shematiziranja; iz jednog tijela dvije glave- atal H y k - u najveem broju sluajeva enski lik prikazan (95:5) - fascinacijanastajanjem ivota iz niega-Magna Mater koja daje ivot-Vrac - Kremenjak - naglaen trbuh-bokovi i grudi-kod svih figura prikazivanju lica poklonjena samo sekundarna panja, usta se ne prikazuju jer

boanstva ne govore, oni djeluju, s njima se komunicira preko posrednika (sveenika), preko

rituala-obojani djelovi tijela - najee crvena-Lady of Vina - ukraeno tijelo bojanjem i urezivanjem-atal Hyk - izrazito naglaeni kukovi, steatopigija, ruke na prsima, oi i nos blagonaglaene-boanstvo koje je u tom tijelu personificirano-Cipar - jedan od rijetkih prikaza usta, ruke na prsima, posuda na nogama-Gudnja - nije cjelovita, torzo samo, naglaena prsa-atal Hyk - izrazito naglaena prsa...-Krs kultura, Star eva ka kultura - J. Lo guzica-crvenokosa boginja iz Starevake kulture

-Hacilar - sjedee figurine; kurotrofne - nisu prikazane kao pojedinani likovi, majka sadjetetom; uvodi se tronoac, sjedalica

11


12/60

-Slatina (Svetozarevo) - kurotrofna figurina-Larisa - kurotrofna kompozicija-atal Hyk - kurotrofna kompozicija, sjedi na tronu, prijestolju, daje uzvienost, nasloni uobliku leoparda tj. maaka - simbol enskih boanstava-muka boanstva - bik

-Predionica - kod Pritine (Vinanska kultura) - dominantni stav, tron-Nitrianski Hradok-Maari - sjedi na prijestolju ali i na kui, zatitnica kue, istaknut pupak - zamjena zanaglaen trbuh-Govrlevo - naglaen trbuh, isto na kui, izlazi iz kue-Porodin - brojni prikazi ljudskih antropomorfnih likova-poinje se uvodit muki lik-Zelenikovo-ponekad prikaz samo glave jer je to izraz naeg fizikog individualizma-Gomolava - dvoglava osoba, sijamski blizanci - shvaaju ga kao znak boji - imali posebnoznaenje

-mentalna abnormalnost - znak boanske posvecenosti-atal Hyk - sveti brak - muko i ensko boanstvo u ljubavnom inu-Szogvar - bog sa srpom i ensko boanstvo - izjednaavaju se, oboje na tronu-ernavoda - u grobu muka i enska figurina naeni; ena - leerna nadmocnost, muki -sjedi na tronu, mislioc-prikazi boanstava na keramici - ruke u stavu molitve, rairene ruke-rtvenici - plitki recipijenti na nogama, zoomorfni oblik ili na visokoj nozi, prosopomorfni

poklopac (Vinanska)-ritoni - Danilo; Tesalija, Albanija, do Trcanskog podruja - sredite je na naem dijeluJadrana-Smil i - riton na ljudskim nogama-Danilo - antropomorfne figurine zvonolikog tipa - muka boanstvagraevine, reprezentativnije od ostalih graevina-Cayn - tragovi monolitnog bloka koji je bio u sreditu-atal Hyk - rogovi bikova, bikove glave, oslikavanje zidova-Malta - pravi hram

-Ggantia, otok Gozo-2 hrama (hramski kompleks)-megalitski hramovi-faze -neolitik (5000 - 4100 BC)

-faza hramova

-bronano doba

12


13/60

5b - grobovi i pokapanja

-Natufijen-Lepenski vir - u kuama uz ognjite, poloeni na turski leei poloaj - oblik kue-Franchti - ruke na prsima

-Ain Malaha - ukopi vezani uz naseobinsku cijelinu-primarno i sekundarno ukapanje-vjerovanje da su samo iz jednog oblika ivota preli u drugi, ostaju lanovi zajednice, trajno

prisutni-ne postoji stroga podjela na svijet ivih i mrtvih-drugi aspekt - strah povezan s vjerovanjem da ako ih se ne tuje, mogu zajednici nanjeti tetu-oblik groba asocira na kuu, nisu pravokutni-grob - mjesto gdje ovjek nastavlja svoj ivot-zgreni poloaj - poloaj u snu, i poloaj fetusa-jednostavni grobovi, plitke jame, nema priloga to je kontradiktorno s vjerovanjem-dominantno individualno ali ima i zajednikih grobnica-kad se zavri proces raspadanja prenose ih u trajne grobnice (sekundarno)-Mughara - dvojni ukopi - moda su u rodu neto; vjerovanje da osobe koje su djelile istusudbinu za ivota, to moraju i u smrti- atal H y k - jedan od najljepih ukopa-redovito u istom poloaju - zgrenom, duboke jame, bez priloga i nalaza-kosturnice sukcesivno kroz dui vremenski period-svi pokopi vezani uz kuu-esto ispod bankova za sjedenje i spavanje-viestruko koritenje jedne jame dok se ne napuni-ayn - ogromna koliina kostiju (koritenje groba kroz vie generacija)

-Ilipinar - zgrenci-Khirokitia - ovalne grobnice (kao kue, kamen na njima - rvanj)-Franchti (rani neolitik) - rvanj isto-Nea Nikomedia, Souphli - intramurijalno (unutar aglomeracije, naselja) pokapanje, zgrenac,tri pokojnika u jednoj grobnici-Lerna - prilog - posuda keramicka-idui prema sjeveru, ima priloga-Vina - intramurijalno-Kiskre Gat - poinju se pokapati jedan kraj drugih, na jednom podruju-Ain Gazal - posebno pokopane lubanje - kult predaka - vjerovanje da uvanje lubanjeosigurava pomo i pokazuje potovanje

-Jerihon - lubanja premazana nekom vrstom buke i dograeno lice te osobe - kult predaka,oi - umetanje koljki iz Crvenog Mora-Smili, Danilo - primjeri straha od osoba, vampirizma i ostalih oblika negativnih utjecajamrtvih, za one za koje se vjeruje da su tetni - sakate se, potrbuke se pokapaju, optereenje sestavlja na njih ili ih veu-ako se neije raanje poklopi sa nekim loim dogaajem, suom ili slino - on je donio tozlo, drugaije ga tretiraju i za ivota i nakon smrti

13


14/60

6. irenje neolitikog paketa -neolitizacija

-Bliski istok - plodni polumjesec i Kina nemaju nikakvih dodirnih toaka-Iran, Anatolija, Grcka (Tesalija, Kreta, Peloponez), egejska Makedonija - to su formiranezajednice koje prakticiraju sve to karakterizira neolitik (produktivna privreda, stoarstvositnog zuba) 9 tisuca god. pr. Kr.-Afrika, Azija, Oceanija - kasnije se ire neolitike karakteristike-iz plodnog polumjeseca irenje prema istoku i zapadu; do zapadne Europe stiglo tek oko3500 g.pr.Kr. - raspon od 5000 godina-irenje ilo iz Anatolije (most izmeu Europskog i bliskoistonog prostora)Prva u pravcu irenja je jugoistona Europa - Grka, Tesalija, Egejska Makedonija, Trakija,

Podunavski prostor (bio idealan za prihvaanje produktivne privrede)Jugoistona Europa je most izmeu Istoka i europskog podruja; dalje se iri neolitiki nacinivota, produkcija hrane i sve ostalo povezano s neolitikom

-mogue je irenje neolitika pomou:1.vlastita kultivacija2.prenoenje znanja kroz meusobne kontakte sa zajednicama koje nisu u neolitiku3.putem demografskog irenja zajednica prema JI ili Europi

1. DIFUZIONISTIKE teorije2. AUTOHTONISTIKE teorije

1. -postupno demografsko irenje (Demire diffusion)-preseljavanje itavih zajednica (Folk migration)-selektivna migracija brzim skokovima (Leap-frog colonisation)-kontroliranje protoka dobara (Elite dominance)

-difuzionistike teorije inzistiraju na pokretljivosti stanovnitva

2.-proces usvajanja produktivne privrede se odvija unutar lokalnih zajednica (domestificiranjeraspoloivih ivotinja i kultiviranje biljaka)-autohtonistike teorije inzistiraju na kontinuitetu

-zajedniko ovim teorijama je injenica da nijedna zajednica ne postoji i nemoe opstati kaozatvoren fenomen bez kontakata sa drugim zajednicama u blizini; neki oblik kontakta kojiotvara mogunost meusobnog informiranja, irenje znanja sa superiornijih na inferiornije

-JI Europa je prva spoznala znanje proireno sa Bliskog istoka-vano pitanje je u kojem je opsegu to kretanje bilo i jesu li ta kretanja jednosmjerna i

jednoznana-modeli koji vrijede za jedan prostor nemoraju za drugi-ovisi o mnogo imbenika koji utjeu na vrstu dinamike, brzinu i krajnji rezultat

14


15/60

DIFUZIONISTIKE ideje (teorije)-irenje znanja bez izravnog populacijskog utjecaja-Irak 8000 - poetak Male Azije 7500 - 7000 - Grka 6500 - pola Hrvatske 6000 - VelikaBritanija 4000 BC-prenoenje znanja i manje pomicanje stanovnika, bez veeg demografskog irenja

-ovakav utjecaj je omoguen zbog prijelaza na neolitiku privredu-gracilizacija - smanjivanje miicne i kotane mase-kuhaju meso po prvi put (u drvenim posudama - zagrijavaju kamen i ubacuju ga u posudu)-postaju neto vii, zbog raznovrsnije prehrane smanjuje se smrtnost, dulji je ivotni vijek,utjee na broj populacije, potreban vei ivotni prostor-ovakav tip privrede trai cikliko kretanje zbog iscrpljivanja zemlje, ciklus se zavrava na

priblino istom mjesto odakle je krenuo

-bez znaajnijeg prostornog irenja nema irenja znanja; u osnovi neolitizacija je migracijskikarakter irenja znanja i populacije-preko haplo grupa (nerekombiniranih gena) moe se utvrditi ishodite i kretanje stanovnitva

u druge dijelove svijeta, meutim ne moe razjasniti drutvene odnose - hendikep analize

-potreba zbog rastereenja ekonomskog potencijala - odjeljivanje i preseljavanje (najviemladi ljudi) - dovodi do irenja znanja

Kasni mezolitik-Tardonoisianska kultura (I i dio JI Europe)-Schela Cladovei, Lepenski vir... (lokaliteti)-Mikroliti - s obzirom na vrstu privrede povezana sa strukturom faune i flore

Rani neolitik - 6500 BC-Bugarska - avdar, Kemikovci,-Karanovo I i II (od ranog do srednjeg neolitika) - ukraavanje bijelom bojom na tamnojosnovi (karakteristino i za Anatoliju - vjeruje se da je ovo podruje pod izravnim utjecajemAnatolije)-Gura Baclului (Transilvanija), Donja Branjevina (Vojvodina), Lepenski vir (proto ili rananeolitika kultura)

karakterizira ih ukrasni sustav bijelih kapljiastih motiva (ima ih na JI Europe i u Anatoliji -utjecaji)-krajnje JI Europa - Porodin kultura - Veluinsko (Pelagonija)

- Anzabegovo kultura - Vrnik (I Makedonija) slini ukrasni sustav - bijela boja na tamnoj, crvenkastoj podlozi-prema zapadu - tih pojava nema, drukcije neolitike kulture - drukiji tipovi posuda i tehnike,ornamentalni sustav

15


16/60

Makedonija -Veluina-Porodin III - IVVrnik - Anzabegovo Ia-cVeluina - Porodin I - II

Rumunjska -Circea - Gura BaciuluiCri

Dude tiPredcucutenilinearno trakasta keramika

Maarska -linearno trakasta keramikaKrs

Srbija -protostarevoBugarska -Karanovo I i II

OvarevoCanevozapadno-bugarska slikana keramika

Razvijeni neolitik- 5500 BC (srednji)-Veluina, Karanovo III (posljedica unutarnje revolucije)-Sesklo (razvio se iz Proto-Seskla)-zapadnije podruje - drukije i neovisne kulture - Vinanska (sredinji Balkan), Kakanjska(BiH), Danilska-Srednja Europa - linearno trakasta keramika - urezani linearni trakasti motivi-Krs (I Maarska), Cri (Transilvanija) - dugo su se gledale kao varijanta Starevakekulture - u nekim znaajkama sline sa Starevakom, ali nastale kao razvoj lokalnihzajednica

Makedonija -Vrnik - Anzabegovo II - IVRumunjska -VinanskaMaarska -linearno trakasta keramika (I i Z varijanta)Srbija -StarevakaBugarska -Karanovo III

Kasni neolitik - 5000 BC-Vinanska kultura, Butmirska (BiH)-Hvarsko Lisiika kultura - utjecaji sa Tesalije i J Italije-Tesalija - Dhimini kultura (Grka) - razvijena viebojna keramika, spiraloidni motive-Rumunjska, Bugarska - nastavak razvoja Karanovo IV (Marica k.); Bojan k., Vadatra

-Dobrua - Hamangia k.-linearno trakasta keramika dolazi iz srednje Europe-na I Bugarske - Dnestr, Dnepr, Donest (povie Crnog Mora)

Jadran-impresso kultura (tehnika utiskivanja)I Jadran i J Italija J Francuska Z panjolska S Afrika Tesalija (u kratkomvremenskom razdoblju)-Starevaka kultura - utiskivanje prsta i nokta - pseudoimpresso - utjecaj na jadranskuimpresso kulturu-u arheolokom smislu nema potvrda o irenju impressa iz unutranjosti

16


17/60

7. Bliski Istok

Osnovne znaajke-nastambe krunog ili ovalnog oblika-kvadratne jednostavne nastambe, pravokutne (Jerihon, Beidha)-poetak razvoja stoarstva; prvo se domestificiraju (pripitomljuju) ovce, koze, svinje-antropomorfne figure (Murejbet, Ghazal)-poljoprivreda - divlje vrste, a od pretkeramikog neolitika A uporaba domestificiraneitarice; prva je bila ra - 10 000 BC-upotreba keramike

I. - ProtoneolitikII. - Pretkeramiki neolitik A (cca. 9800 - 8000)

III. - Pretkeramiki neolitik B (cca. 8000 - 6800)IV. - Pretkeramiki neolitik C(samo pojedini lokaliteti)V. - Keramiki neolitik A i B

komparativna stratigrafija neolitika Turske:

Protoneolitik Predkeramiki neolitik Rani neolitik Wadi En Natuf Hacilar (1-7) Beidha Mersin (32 - 25)El - Wad Caynu Jerihon atal Hyk (24 - 2)Eynan Cafer Hyk Ain GhazalAbu Hureyra Asikli Hyk Mughara Kasni neolit

Nahal Oren Nevali ori Jarmo Mersin (27 - 25)Shanidar Gbekli Tepe Canhasan (7- 4)Mureybet Hallan emi atal Hoyuk (1 - 0)

Hacilar (IX - VI)

-pretkeramiki neolitik (A, B i C) - 9000 - 6500 BC-rani keramiki neolitik - 6500 - 5700 BC-kasni keramiki neolitik - 5700 - 5400 BC

I. Protoneolitik

-dominantni mezolitiki utjecaji, naznake neolitika - stalna naselja i kultivacija te pojavauzgoja ovaca i koza ali je jo uvijek u veini dominantan lov i sakupljanje

Natufien kultura

-ime Natufijen kulturi je dala Dorothy Garrad, prva ena predava na Oxbridg-u-mezolitika osnova-prostire se na prostoru Izraela, Palestine, Jordana i Sirije-eponimni lokalitet je Wadi en Natuf-traje kroz 10 i 9 tis. BC (8500)-podjela je na stariju i mlau fazu a u mlaoj se prostire kroz cijeli Levant-naselja dobivaju trajniji oblik (prisutne i spilje) i domestifikacija koze u kasnijoj fazi

17


18/60

Eynan (Ain Mallaha)-kue ovalne osnove od amorfnog kamenja, a konstrukcija krova od prua i drva-u pretkeramikom stupnju A nema vrstih nastambi, vie slie na kratkotrajna boravita-svaka kua ima ognjite obino od kamena i ostavu (rupu u podu) za skladitenje hrane-pokopi su bili ili van kue ili u naputenim kuama, skeletni su, u poloaju spavaa. Jame u

kojima su bili zakopani su zatrpane slojem iz samog naselja (tako da je teko utvrdit dataciju ijesu li to uope prilozi radi mijeanja zemlje). Vjerojatno su pokapani u naputene kue kaoreplike nastambi na drugom svijetu. Pojedini grobovi su razbacani i ima vie sekundarnihukopa. Odvajala se glava od tijela - kad tijelo istrune lubanja se izvadi, ukrasi te ponovo vratiu grob (pokapa) - vjerojatno vezano uz tovanje kulta predaka zato jer su neke lubanje naeneuz ognjite.Gospodarstvo-baza gospodarstva je lov i sakupljanje, u kasnoj fazi dolazi do domestifikacije ovce i koze-oko 6 000 BC tek dolazi keramika - prije su posude kamene (kamen koji je ak dovoen izSinaja, 100-ak km udaljen)-1. put se javljaju kremena orua sa "Sikl Glosom" (sjaj na srpu) a taj sjaj moe doi samo od

koritenja na biljkama (cerealijama) - dakle dokaz koritenja srpa u divljoj (nekultiviranoj)poljoprivredi-meu prvima ako ne i prvi pripitomljavaju psa - Ain Mallaha i peina Hajonik pokop ovjekasa psom-1. antropomorfne figure od rijenih oblutaka (neki trae paralelu s Lepenskim Virom)Abu Hureyra-Andrew Moor 1972-73 istraivao, a odmah poslije se gradi brana na Eufratu te se lokalitet

potapa-uporaba divljih cerealija i poetak kultivacije (pronaeni rvnjevi)-lokalitet ima 2 sloja: 1. sloj je kraj protoneolitika (kue okrugle osnove, dio im je ukopan)2. sloj je pretkeramiki neolitik B (bitan zbog veliine - 15ha, najvei lokalitet na BliskomIstoku, kue su kvadratne osnove, zbijene su, podovi i zidovi su obukani - najranije freskoslikarstvo)-naeno 116 ukopa s tragovima vrenja tekih poslova - npr. mljevenje ita na koljenima-naselje veliko, kruno koncipirano, gusto rasporeene nastambe sa meu prostorima ikomunikacijama, naputena pravokutnost

Nahal Oren-kolibe krunog tlorisa-naselja s nastambama; poela se razvijati na natufijenskoj kulturi (mezolitik)Shanidar-peina u sjevernom Iraku

-zapoelo spoznavanje mogunosti kultiviranja flore, stalni ivot, peinski karakter-ispred je otkrivena nekropola iz pretkeramikog razdoblja sa ukupno 35 ukopa, a unutarpeine se nalaze 3 sloja - srednji paleolitik, Zarzijan kultura i pretkeramiki neolitik-kue u dolini spilje su ovalne osnove graene od rijenih oblutaka te prekrivene koom-ima 16 graevinskih slojevaMureybet-sjeverna Sirija, iskopavanja 1971.g.-4 glavne faze - od protoneolitika, preko A i B do keramikog neolitika-prve faze su ovalni tlocrt sa stupovima, kasnije kvadratne kue od kamena-bitan lokalitet po nalazu antropomorfnih (boanskih) enskih figurica-nalazi etona esti od 9 - 2 tis. BC - primitivna vrsta razmjene brojevi, informacije (vrsta

primitivnog abacusa) prije izuma prvog pisma

18


19/60

II., III. i IV - pretkeramiki neolitik

Beidha(kraj Petre, na rubu pustinje)-protoneolitik (Natufien) je najstariji sloj-bolje sauvane, vre graevine, objekti krunog (pretkeramiki neolitik A) i pravokutnog

oblika (pretkeramiki n. B)-van naselja imamo 3 graevine koje imaju tlocrt i gradnju drukiju od ostalih graevina.Vjerojatno su bile kultnog karaktera, a jedna u centru naselja vjerojatno isto kultnog karaktera- vea, sadri manje otpada i alata to ukazuje na poseban tretman te stoga vjerojatno kultnikarakter-nalazimo zoomorfnu i antropomorfnu plastiku to ukazuje na kult stoarstva i plodnosti-suho zidanje, nema obrade kamena, manji zatvoreni prostor, gornji dio laki materijali-kruna forma, krupnije kamenje, sredinji stup, krov od trske, lagana konstrukcija-2 kronoloki razdvojena stupnja pa ima i krunih i pravokutnih nastambi-postojalo je neko komunalno ureenje-neke nastambe su bile ograene zidom - zbog stoke da je zadre unutar naselja

-mlijeko se pojavljuje tek u bronanom dobu kao prehrambeni proizvod

-naselja tipa tell-artificijelni (neprirodni, nastali ljudskom rukom) breuljci nastali zbog kontinuiranognaseljavanja i izgradnje - s vremenom postaju deponiji ostataka-pred kraj pretkeramikog neolita A i u predker. n. B-Grka - mogile; Pelagonija - tumbe

Jerihon-tell naselje u Jordanskoj dolini, na podruju Tell es Sultan-tell naselja obino imaju ovalan oblik, Jerihon ima izduen-istraeno je oko 15%-iskopavanja:

1868 - General Sir Charles Warren1907 - 1909, 1911 - Ernest Sellin - Carl Watzinger1930 - 1936 - John Gartstang1952 - 1958 - Katheleen Kenyon1997 - Lorenzo Nigro, Nicolo Marchetti

-stratigrafija:-natufijen svetite - mezolitik i protoneolitika kultura1. pretkeramiki neolitik A i B

2. keramiki neolitik A i B3. rano bronano doba4. Amorejci - semitski narod iz Arabijskog poluotoka5. srednje bronano doba6. kasno bronano doba7. eljezno doba8. recentni sloj - sve i svata

-periodizacija neolitika Jerihona:natufijensko naselje -prije 9000 BC

pretkeramiki neolit A - 8350 - 7370 BC

pretkeramiki neolit B - 7220 - 5850 BCkeramiki neolit A i B - 4. tisuljee BC

19


20/60

-natufijensko svetite - objekt ovalnog ili krunog tlorisa - vrsta podnica od zemlje sa jasnovidljivim manjim krunim povrinama - leite stupova - vjerojatno totemski stupovi-pretkeramiki neolitik A - kruni ili ovalni objekti; nastambe kao i u Beidhi ali je vrsta isolidna graevina - djelomice ukopan pod, temelj od amorfnog kamena, gornji dio - erpii,

podovi i unutranji zidovi bukani, esto bojani - crvena, oker ili ruiasta

-neolitika kula(Katheleen K.) - od amorfnog kamenja, kruna forma, inicijalni obrambenizid, dograeni zidovi, rov irok 8 metara - poveao visinu kule, ulaz sa hodnikom iunutarnjim skalama kojim se dolazi do vrha kule, izgraena tijekom predkeramickogneolitika, sluila neko vrijeme kao spremite pa kao pokapalite-nije rije o klasinoj fortifikaciji-pretkeramiki neolitik B - kue s kvadratnom osnovom i kamenim temeljima, zid od erpia,nali niu za kultno mjesto. Bitna pokapanja ili u kui ili van kue, parcijalno pokapanjelubanje - nanosio se sloj gline na izvaenu lubanju da bi se dobio odljev ali bez donje eljustite modeliranje lica. Posebna panja se posveivala ustima, uima, nosu... stavljane su koljkena mjesto oiju, naeno ih je 10 kom-bronanodobna kula

-Jerihon je bio na vanom trgovakom pravcu, dolina rijeke Jordan - komunikacija izmeuAnatolije i Crvenog mora (put kojim su ili vani resursi - opsidijan, koljke, bitumen (asfalt),fini tabularni kremen - vani za izradu njihovih recipijenata - mramor, bazalt)-kula i zidovi su vjerovatno izgraeni samo da se naglasi teritorijalnost, zato se i zove prvimgradom uope, razvio se oko izvora, 2-3 tisue ljudi ivjelo u Jerihonu-mlai slojevi - potpuna promjena koncepcije u izgradnji naseobina - pravokutan tlocrt snajmanje 2 prostorije na temeljima amorfnog (lomljenog) kamena na koji dolazi erpi - glinaovalnog oblika - u materijalu nema razlike-postupno graenje obrambenog zida, obnavljanje - radi razvoja naselja zid ide u visinu; tellnaselja rastu u vis

Ain Ghazal-pretkeramicki neolitik B (7400 - 6900 - 6500), Jordan-brzo postaje velik zbog migracija stanovnitva iz Izraela i Jordana-naputanje krunog plana, vie prostorija, krov drukiji, materijali podudarni s Jerihonom-apsidalne forne, krune i polukrune forme - nemaju stambenu namjenu ve su to objekti s

posebnom namjenom, za kultne potrebe - ulazi u kategoriju svetita odnosno privatne kapelicejer je veliinom manja od stambenog objekta-djelomino ukapanje u padine tella, podizanje kamene konstrukcije, stupovi i erpii -terasasta koncepcija

-nastambe su veliine par etvornih metara, sa hodnikom i elijama-ostaci jame - leita monolitnih stupova - nisu konstruktivnog karaktera, sastavni diograevine - kultni karakter-2 puno vea hrama za javne potrebe, odnosno potrebe cijelog naselja, etvrtaste osnove, uunutranjosti oltar i crveno bojano ognjite-pokopi u kuama bez glave - samo za statusne pokojnike, vanije-grobovi van kua su manje vanosti i pokapaju se sa lubanjama a ispunjene su sa otpadom-postoje tzv. pogrebne maske ali lubanja nije sluila kao model za njih-1893.g. pronaena jama s kovegom i statuama koje dijelimo u dvije grupe: a) manje - torzoi glava te b) vee do 1m sadre ruke i noge; zajedniko je da se najvea panja posveujeizrazima odnosno nosu, oima, uima te se lice boja; prva polovica 6. tis. Rade se od sloja

gline i vapna. Naeno je 30-ak zoomorfnih i 50-ak antropomorfnih figurina.

20


21/60


22/60

nalaza pokazuje da su te zgrade bile vezane uz trgovinu - jake veze s drugim lokalitetima kojido sad nisu otkriveni-nalaz glave buzdovana to upuuje na postojanje sukoba-veina matrijala je od opsidijana, ruke od tuaka kamena su stilizirane (ivotinjski motivi),kamene posude za mljevenje biljaka

-narezane kamene palice duge 15 cm tupe ili zailjene, meke - razni urezi - sredstvo biljeenjainformacija (pretea pisma)-sitna figuralna plastika - utjecaj Sirije i Iraka ali u kasnijoj fazi slabi i jaa lokalni razvoj iutjecaj

ayn [ajeni]-najznaajniji lokalitet na podruju Turske-kontinuirani slijed od PKN do srednjeg vijeka-predkeramiki neolitik:

1 - faza ovalnih graevina - PKN A2 - faza graevina s rotiljastom formom - PKN A-B

3 - faza graevina s kanalima - rani PKN B4 - faza graevina s poploanim oblucima - srednji PKN B5 - faza graevina sa elijama - kasni PKN B6 - faza graevina s velikom sobom - finalni PKN B (PKN C)

2 - osnovni stambeni prostor; rotiljaste forme3 - mogli su sluiti razliitim potrebama4 - ovog nema na istodobnim ni kasnijim ni ranijim lokalitetimagraevine - podnice od sloja nabijene zemljekue imaju dodatne kanale (razlozi nedefinirani - prakticna uloga)5 - vie soba u dva pravilna reda a lokalni utjecaj na nain gradnje se oituje u gradnji

podruma koji su nepoznati na Bliskom Istoku slue kao spremita i za ukop, jedan kat ima 4do 6 soba a do kata vode kamene stepenice-na prelasku svake faze gradnje mjenja se u skladu s novim tipom gradnje i veina kuaunutar naselja u isto vrijeme - gradi se planski-pronaeni najstariji ostaci domestificirane svinje-pronaeni su brojni pokopi - podnice, prolazi, kanali i u kultnim graevinama posebno kualubanja-sitni nalazi pojava nakitnih predmeta od kamena, bakra (perlice)-kultne graevine (jedinstvene, unikatne) Poploana graevina, Kua lubanja, Zemljani trg(nalazi se na javnom mjestu i ima 2 reda neobraenih stela)

Gbekli Tepe [Gevekl Tepe]- PKN A ( 8 300 BC )-nema vrstu strukturu, kaotino rasporeivanje objekata-jedinstven po mnoini i raznovrsnosti objekata i nalaza uope-monumentalna plastika - kultni karakter- Ovalne graevine od kamena, bukane podnice ali su ugraeni mnogi monoliti u oblikuslova T; dva stoje u sredini graevine i ukraeni su reljefima

Nevali ori [Nevali Cori]-JZ Anatolija-PKN B

-naselje nije zbijenog tipa pa se veina poslova ne obavlja na krovu-dugake, dosta uske nastambe

22


23/60

-nije rije o obiteljskim nego zadrunim kuama, tu ivi jedna ira obitelj koja ukljuuje viegeneracija-nema doticaja s Bliskim Istokom-srednji i kasni neolitik - upravo takve kue-2 kultne graevine kvadratnog oblika od kamena, kamena klupa oko zida s monolitnim T

stupovima, dva u sredini su ukraena (reljefi ljudskih ruku), neke vrste totema umjesto stupakao npr. u Jerihonu Natufine svetitu-100-ak figura od gline - zavjetni darovi, 5 do 6 cm i od kamena. 90% ih je antromorfno(prikazuju ljude), ima i velikih hribridnih figura kombinacija ovjeka i ptice

afer Hyk[Kafer Hik]-PKN B-Hyk znai tell-male nastambe, pravokutne, erpii-nekad jednoprostorne nastambe, nekad 2 elije, nekad vieelijske formacije

Hacilar-tipa tell, JZ Anatolija

V - I - rani halkolitik (5400 - 4700)IX - VI - kasni neolitik (6050 - 5730)hijatus (prekid)1-7 pretkeramiki neolitik (8200 - 7550)

-veliki broj strukturapredkeramiki neolitik:-istraen na maloj povrini - 9 nastambi istraeno-neke pojave su na viem razvojnom stupanju-kameni temelji, erpi, jednoprostorni objekti (slika 5.)-nasuprot ulaza, koji se nalazi uvijek na duljoj strani, se uvijek nalazi zatvorena pe a isprednje otvoreno etvrtasto ognjite - zid na suprotnoj strani je u krinjama- spremite namirnica-nie u zidu - zidni ormari-otkrivena leita stupova u nekim kuama- drali krovnu konstrukciju-nekad su kue sa jedan ili dva reda stupova podjeljenje pominim pregradama koje dijelesobu pa se po potrebi dobiva vie prostorija-ostaci stubita u nekim primjerima - barem jedan dio kua imao gornji kat koji se prostire nasamo polovici povrine donjeg kata (penjalo se drvenim ljestvama ili stubitem od erpia)

-nekad izvana pokraj pojedinih nastambi vanjska ostava, glinena krinja-zidovi i podovi bukani ali nisu imali ukrasnih elemenata-kue nisu izravno naslonjene jedna na drugu, ve postoje prazni ograeni meuprostori kojisu sluili kao komunikacijski pravci (prolaz) i bili su izravno povezani uz objekte-nema tragova monumentalne umjetnosti ni posebnih svetita-pokapanje je skromno poznato ali se najvjerojatnije obavljalo van naselja (jo nije otkriveno)-keramika je kvalitetnije izrade nego ona u Catal Hoyuk-u - skromno se prakticira ukraavanje

praznih prostora na posudama sa jednostavnim lineararnim i geometrijskim oblicima imreastim motivima, prvo urezivanje, a kasnije i bojana dekoracija

23


24/60

Keramiki neolitik Turske

-produljenje ivotnog vijeka, smanjenje mortaliteta djece, kvalitetnije ivotne mogunosti,porast broja naselja-razvijaju se naselja prema JI Europe sa Anatolije

-3 cjeline Anatolije:-Cilicia - jugoistoni dio-Sredinji plato - dolina Konya-JZ Anatolija

atal Hyk (rani neolitik)

West -rani halkolitik 5400 - 4700East I - 0 kasni neolitik (5700 - 5400)

XIV - II rani neolitik (6500 - 5700)

-obuhvaa veliki prostor-James Mellaart poeo iskapanja-u blizini presahlog jezera, na plodnom podruju-leite opsidijana u blizini-nalazi se na trasi trgovine (opsidijan, koljke, kamen)-15-ak hektara, preko 1000 kua, 5-6 tisua ljudi-vie zajednica se udruilo u 1 naselje radi obrane, movarno polje, dobra poljoprivreda, sviuvjeti za idealan neolitiki ivot-postoje dva brijega, istoni (neolitik) i zapadni (eneolitik)-mnoina objekata, neprekidno izgraivani jedan iznad drugog-sve kue gotovo identine, nije bilo slojeva ljudi, jeli su priblino istu hranu-sjeverni i juni vrh (na neolitikom brijegu) - grupiranja oko vrhova - moda hijerarhija-svetita ima vie ne junom vrhu-tell naselja-zbijeni tip naselja, nema meuprostora izmeu kua, samo prostor za otpad-etvrtaste graevine (nisu pravilne forme - prilagodba prostoru) ravnih krovova-kue nisu imale klasina vrata nego krovna vrata - komunikacija preko krova-otvor na krovu je bio zaklonjen-temelji od kamena, zidovi od erpia-negdje 2 zida naljepljeni jedan za drugi a neki imaju zajednike zidove-postoje prazni prostori - etvrtasti, neka vrsta dvorita, tu se nisu odvijale nikakve suvisle

aktivnosti, smetlita na neki nain, arheoloki vani, puno nalaza(-u Junoj Americi i na Bliskom Istoku danas postoje takva naselja)-na junom dijelu kue se nalaze ognjita (neka su bila ukraena), iza skala za krov koji jesluio i za ventilaciju-glinene kugle za kuhanje-kue podijeljene na spremita, radionice-oko ognjita pronaen otpadni materijal-sjeverni dio - nia za kultne svrhe-jedna prostorija sa ognjitem i nekoliko bankova (etvrtastih povienih povrina)-kue ne pruaju mogunost zadravanja - samo nou i kad je hladno, sve se odvija naotvorenom

-nie - kuna svetita - ima svaka kua, veliki broj antropomorfne plastike - odjeveni ili golienski likovi, hipertrofirani sekundarni seksualni organi

24


25/60

-vjerovanje u vrhovno boansko bice - Magna Mater-zidovi obukani i ukraeni bojanjem-sve kue su bojane - zidovi uz sjeverni dio - ukraeni crteima, pejzai, procesije, lov,svakodnevni ivot, apstraktni motive - otisak ruke4 naina ukraavanja - 1. premazivanje jednom bojojm (crvena ili bijela)

2.figuralni prikazi - scene iz svakodnevnog ivota (lov, rituali) - scena lova nabika viestruko zastupljenija nego je prikazanih ljudi3. geometrijski prikazi, apstraktni4. simboliki prikazi - aka tj. dlan

-uz oslikavanje ima i zidne plastike tj. reljefa - ivotinjski likovi koji se mogu povezati sareligijom (porodica maaka najee - svete ivotinje Magne Mater)crte karte grada - prva karta jednog grada, vulkan Hasan Dag nacrtan-bukranij - sredinji dio zidne plohe na kojoj je prava volovska glava obloena glinom ilimodel od gline u koji su umetnuti rogovi-bukranii ili nizovi rogova-slika na zidu - bezglavi ljudi i ptice - pokuaj povezivanja sa dekarnacijom (izlaganje tijela

do raspadanja)-prikaz erupcije vulkana i mapa grada, naselja-nema dokaza vulkanske erupcije-u glinu za erpie se esto mijeala plijevica ili usitnjena slama - vano jer omoguujeutvrivanje o kojoj je penici rije, ak je mijeana i s keramikom-u nii - kultne figure i ukopi-naeno 10-ak kultnih graevina-bukranii - naene u kultnim graevinama, ukras, kult bika-ima i medvjeda, leoparda-pokop - pronaeno ih dosta, skeletni ukop, zgreni poloaj, u kuama ispod bankova (kreveti,klupe), svi pokojnici gledaju licem prema unutranjosti kue-enski ukopi su se bojali u zelenu, plavu i crvenu boju, muki ne-prilozi brojni, nakit, perlice, koljke, ogledalo od opsidijana-muki grobovi - lovno orue, udice, oruje od opsidijanazmijski no - drka od kosti u obliku zmije-vijek kue - 60-70 godina-neke kue moda bile preferirane za ukope, 60-ak ukopa-sekundarni ukop - poremeeni kosturi, ispreturani

prikaz ljudskih tijela bez glave oko kojih lete leinari - filozofsko objanjenje - dua je u glavia tijelo samo ljuturanoviji dokazi pokazuju da nema sekundarnih ukopa, naknadni ukopi poremetili prethodne

-ukraavanje lubanje - u Catal Hoyuku najmlai primjerak - lubanja mukarca obojana ucrveno poloena u grob neke ene - preuzeto od natufijenske kulture- plastika-gotovo uvijek vezana uz plodnost; Magna Mater-mukih figura malo - kult bika; ako ih i ima, u paru su sa enom-podjela: grube figurine i statue

instrumenti kulta, zavjetni darovi, veina njih naena na otpadnim dijelovima kuestatue - neto vee, vezane uz kuu, najee u niama ili u spremitima da uvaju hranu-boica iz Catal Hoyuka - ena s oblinama sjedi na tronu, na rubu se nalaze leopardi na ijuglavu boica stavlja ruke - naena u spremitu - Magna Mater

-7 enskih statua, 6 u sjedeem ili kleeem poloaju (naglaene obline, gole) a 7. u centru -mlada ena, obuena, nema oblina puno, svima otkinute glave

25


26/60

-peat u obliku medvjeda - u gradu esti takvi prikazi ali bez glave i apa, zato se smatralo daje to Magna Mater, ovaj peat dokazao suprotno-figura - nema glave, sprijeda klasini simboli kulta plodnosti, ozada se vide kraljeci, rebra,lopatice (slika 3.)-keramika - malo je ima, tek od kasnijih faza postaje cesca

-monokromne posude, jednostavne, bez puno ukrasa, gruba izrada-kamene i drvene posude ee koritene-peati - pintadera (slika 4.) - nije se dokuilo emu su sluili ali ih ima puno i svi su razliiti;neki imaju rupu - privjesak?

HacilarV - I - rani halkolitik (5400 - 4700)IX - VI - kasni neolitik (6050 - 5730)hijatus (prekid)1-7 pretkeramiki neolitik (8200 - 7550)

-Hacilar VI najpoznatiji, tip zbijenog naselja- istraena mala povrina, svega 10-ak kua, etvrtaste grae, kamen, erpi, jedna prostorija

podijeljena na vie dijelova, malo izduenije, utori za stupove - gornji kat, ulaz na duoj strani-iste strukture - jedan prostor - ognjite, stupovi, spremite, gornja konstrukcija... s dodatnimelementima koji raclanjuju prostor - nenatkriveni dio nastambe, zatvorena dvorita,neposredno prije ulaza - prakticna namjena - tu se nalazile pei i sanduci- preko puta se nalazi ognjite-uz svaki se nalazi manji objekt - dvorita??-keramika - neto brojnija, slikanje, jednostavni motivi, tamno na svijetloj podlozi-zoomorfne posude - kultne svrhe-antropomorfne - ljudska glava; nisu toliko este, vie u halkolitiku; aa - enska glava-nepoznati pokopi osim uvanja lubanja-plastika - kult plodnosti - ena - boica majka; mukih nema previe-2 glavne teme - zrela ena udruena sa ivotinjama (divlje make) koja nosi djecu(kurotrofne) i kao obine mlade djevojke - razliiti izgled tijela (volumioznost), zrele eneimaju hipertrofirani trbuh, grudi, bedra, stranjica i frizura u obliku pune, a za mlade suhipertrofirane karakteristike reducirane a frizura je u konjskom repu

Can Hassan-sredinji Anatolijski plato-reprezentativni zbog kontinuiteta stratigrafije od 1 500 g.

2A - 1 - kasni halkolitik (5000 - 4200)3 - 2B - rani halkolitik (5400 - 5000)7 - 4 - kasni neolitik (5700 - 5400)-tell naselje, istraeno na skromnoj povrini - podaci o izgledu , kuama i tehnici gradnje suskromni, 10 - 15 objekata-kvadratne nastambe od kamena i erpia (cilindrinog oblika), zbijeni tip naselja-svaka kua ima ognjite-kue ako nisu zaljepljene onda su gusto poredane sa komunikacijama i zajednikim

prostorom-pokapanje o kojem malo znamo van naselja-tipina neolitika aglomeracija

-keramika - u stilu istovremenih drugih lokaliteta ali dominacija tamne keramike to jelokalna specifinost, ukraeno urezivanjem i linearnim oblicima

26


27/60

8. Neolitik Cipra- pod utjecajem Anatolije i Bliskog Istoka-Dikaios: Neolitik I, Ib, II - stara periodizacija

nova periodizacija:-Akrotiri (Aetokremnos) - predneolitik-rani predkeramiki neolitik B-srednji predkeramiki neolitik B neolitik I-kasni predkeramiki neolitik B-Khirokitia-neolitik Ib-Sotira (neolitik II)

-9. tisuljee-patuljasti vodenkonj i slon - karakteristika faune

Akrotiri -peina-epipaleolitska stanica za lov - naene kosti ivotinja (brojne spaljene) i orue koje je izradioovjek - vrst dokaz da su prvi doseljenici u 9. tisuljeu

Milutkie - halkolitik i neolitiki slojevi (kraj 9. tisuljea)Shillourokambos - 8200 g. pr. Kr. - predkeramiki neolitik-4 faze: rana A, rana B, srednja i kasna-graevine krunog tlocrta

- prije su nastambe bile trone, kasnije se vie koristi kamen-jedino u ovom naselju nema obrambenog zida-ostaci domestificiranih ivotinja, nemaju pretke na Cipru, kolonizatori ih donjeli-kosti jelena lopatara - isto nije domaa ivotinja nego doneena-pokopi unutar naselja, nastambi, zgrenac, inhumacija-prvi ukop ovjeka sa makom-keramike nema-posude kamene, jednostavne-obluci od kamena-veliki broj orua od opsidijana - nema ga na Cipru inae nego u Anatoliji

Kalavasos - Tenta-kue krunog tlorisa, zbijene, sredinji stup nosa polukata-naselje ograeno zidom, obrambeni jarak-s vremenom vie kamena i masivnije graevine

Khirokitia-jug Cipra-zavrni dio PKN-cijela kultura dobila ime po ovom nalazitu-izmeu Anatolije i Sirije, Palestine, Jordana - doveli do razvoja vie nalazita PKN na Cipru(Sotira, Trouli, ali najznaajnije Khirokitie)-naselje iskopavano u dva navrata 1936-46 i 77-99. g.-1934 ju je otkrio Dr. Porphyrios Dikaios

27


28/60

-1977. g. je istraivaju Francuzi - Alain Le Brun-na breuljku, na junoj strani brijega, rijeka Maroni okolo - prirodna obrana- PKN naselje je formirano u krug oko puste breuljkaste glavice-bedemi gdje nije rijeka-kroz cijelo naselje ide komunikacija na povienom dijelu - prvobitno bedem koji se nakon

proirenja naselja pretvorio u cestu, s june strane se pelo na ulicu a sa sjeverne se silazilo-kue gusto rasporeene, na raznim nivoima, jako dobro sauvane-nastambe su bile u obliku dosta pravilnog kruga na temelju od rijenih oblutaka i lomljenogkamenja, ukopana podnica, gornji dio od gline, lagani materijali-ravni krovovi, prije se mislilo da su kao konica, kupolasti-krovovi - drveno prue rotiljasta podloga sitno prue trska glina...-unutra - par pregrada, jedan ili 2 stupa koja nose kat (polukat - jer je samo na pola nastambe,

pola kruga) gdje se spavalo i gdje su se uvale zalihe-na donjem katu se odvijao svakodnevni ivot, tu se nalazilo ognjite (svaka kua ga ima)-ognjita ukljuuju - donji postroj od oblutaka ili manjih komada kamena preko kojeg dolazi

premaz od gline koji se stvrdne

-kue su grupirane oko dvorita - misli se da nije svaka kua posebna, grupacija kua-tolos 1 - najvea graevina u naselju, 2 monumentalna stupa, centar je naselja-pokopi -izmeu kua, nekad u kuama, inhumacijski, bez puno priloga, nema dokaza ni osekundarnim ni parcijanim pokopima-grobne jame su ovalnog oblika kao i kue (posmrtna kua) - pokapani u klasinom poloajuna boku savijenih nogu i jedna ruka u blizini glave, poloaj fetusa - spavaa-prilozi - nakit i kamene posude-kameni recepijenti (posude) od raznih vrsta kamena iz raznih udaljenih podruja kao bazalt iopsidijan (petrografski materijali), katkad fino ukraeni-obiaj je bio na pokojnika stavit kamen - da se ne digne iz groba (tijekom cijelog neolitika)-industrija kamenih artefakata u mezolitikoj tradiciji-kotana industrija bogata ali ne raznovrsna - predmeti za probadanje kao ilo i igle za

pletenje i tkanje (vuna)-otisci tkanine u glini-posude od kamena i drveta, obino nisu ukraene-antropomorfna plastika - 5,6 figurina, naglaen samo nos, one duplje, oblik sa samimtorzom ali i anakonini (bez oblika - pojedinosti)-imamo i neantropomorfne oblike plastike - uoblieni rijeni obluci u korpus (tijelo) ukraenolinijama pintadere-nakit - prstenje od opsidijana-Khirokitia kultura prestaje 5500/5000 g. pr. Kr.

nakon toga nema nalaza osim na lokalitetu TroulliTroulli - 2 faze - Khirokitia kultura i keramiki neolitik5500-4000 - nema nalaza

Sotira kultura - drugi val kolonizatora (Anatolija)-tlocrti svih vrsta-nema velikih slobodnih prostora, sve se obavlja u kui-nain gradnje troniji-keramika - jednostavna - eljasti ukras, nekad crvena na svijetloj podlozi-plastika - neodreena, nema je puno-nekropola naena - i ovdje je obiaj stavljanja kamena na pokojnika

-stanovnici su i fiziki razliiti od predhodnika

28


29/60

9. Neolitik Egejeirenje neolitika:1. neolitik Kiklada2. Kreta3. Peloponez4. Tesalija, sredinja Grka, zapadna Makedonija5. Egejska Makedonija i Trakija

-nije jedinstveno podruje, ima nekoliko oblasti:-Tesalija, sredinja Grka , zapadna Makedonija i Sporadi-Peloponez-Egejsko otoje, Kreta-Trakija, istona i sredinja Makedonija

-CiparKRETA-skoro svi se lokalliteti nalaze na istonom dijelu otoka koji je geogafski povezan sa ostalimegejskim otocima koji su sluili kao tranzit i od kuda se irio utjecaj sa npr. Bliskog istoka-nisu zahvalna za istraivanje; zbog minojske kulture starije strukture su devastirane-Knosos, Phaistos, Kamares, Malia, Palaikastro, Vasiliki

najstarije naselje unutar palae, kasnije se irilo

II - I -kasni neolitik 3500 - 2800

III - srednji neolitik 3700 - 3600IV - rani neolitik II 4000 - 3700IX - V rani neolitik I 5700 - 4000X - predkeramiki neolitik 6500 - 5700predkeramiki neolitik-malo poznat, uglavnom iz Knososa-lovna privreda, mikroliti, itarice, mahunarke... (kremeni i kameni artefakti)neolitik-ve u srednjem, a pogotovo u kasnom neolitiku imamo razvijenu arhitekturu poznatimtehnikama gradnje - temelji kua od lomljenog kamena, a struktura daleko od jednostavihkua sa jednom do dvije sobe, tu se javljaju viedjelne nastambe u kojima manje prostorije

imaju karakter radionica/spremita-sva nalazita su pokraj obale - trgovina (opsidijan pogotovo) i morski plodovi, ribolov...-pokapanje - ima par ukopa-ukopi djece do 5, 6 godina - 6/7 grobova - u samom naselju-nema ukopa starijih u naselju - kultni razlozi, rtva djece zbog plodnosti naselja-keramika-jednostavna, loptaste, poluloptaste posude, razvijaju se s vremenom, jednostavan ukras ili ganema-zdjele sa okomitim stijenkama - karakteristino za Kretu - ukrasi raeni tehnikom urezivanjai ubadanja za ispunu motiva, jednostavni geometrijski oblici, visei trokuti, izlomljena traka tese ti motivi ponavljaju uokolo posude-vrii sa uskim recipijentom-kasni neolitik donosi pikside

29


30/60

-plastika-nije brojna-modelirana antropomorfna plastika je karakteristina jer je od bijelog mramora,karakteristian poloaj ruku koje se nalaze na prsima to je uvod u kikladske idole(ikonografija)

EGEJSKI OTOCI-Kefala (Kea), Saliagos, Naksos, Emporio (Chios), Tigani (Samos)-nema tragova ranog neolitika ni predkeramikog neolitika - realativno mala zainteresiranostza trajno naseljavanje ovog prostora, ima vie karakter tranzitnog prostora izmeu Anatolije ieuropskog kopna

Saliagos-u samoj blizini mora-gotovo sve faze, rani i kasni neolitik najvaniji-pravokutne kue skromnih razmjera

-unutranjost je opremljena specijalno graenim krunim peima - oko njih je bio mali zidi iosnova od sitnog kamenja/oblutaka na to je ila glina, nakon ega je nastajala povrine zakuhanje-kasni neolitik - kamen, erpi, podnica od nabijenog kamena-jednostavna keramika-kasni neolitik - visoke ae, dugi ovalni recipienti na ovalnoj upljoj nozi, crveno - smea

boja, glaana povrina (specijalno vanjski dio), jednostavni motivi - viestruko ponavljanje -dekorativna kompozicija (ahovskog polja), donji dio nije isto ukraen -valovite, blagoslomljene linije

Kefala-u blizini obale, nije naselje nego nekropola - inae je u neolitiku malo mjesta koja suspecijalno izdvojena samo za mrtve (nekropole)-dvije nekropole - gornja i donja (rani i kasni neolitik)-grobovi krunog oblika (oblik bunara), obzidan ploastim kamenjem, a grobovi su grupiraniu veem broju jedan do drugog, postoje i mali grobovi u obliku pravokutnih ne ukopanih jama-ima i pokopa u velikim posudama u koje su esto postavljani mrtvi, ee djeca-jedan ili vie pokojnika u zgrenom poloaju; nije bitna orijentacija, nekad pokapane samolubanje-nalazi - kameni i kremeni, opsidijan, sjeiva i strugala od glaanog kamena-posude od mramora (uvezene sa Pharosa)

-keramika - vrste askosa (leece posude), ko koarica sa visokim drkama-slikanje crvenom na svijetloj podlozi-figure - shematizirane, samo naglaeni nos - ptije lice-samorodni bakar - prvi nalazi tamo naeni

Emporio-zid okruuje naselje- objekti skromnijih dimenzija, od lakih materijala-komunikacijski prostori unutar naselja-zaostaje u kvaliteti gradnje-keramika - dosta gruba, jednostavne forme, tipa koarica, loptaste, poluloptaste, sa nizom

ronatih ukrasa na drkama-figure - ene 90%, kamena plastika, ruke na prsima

30


31/60

PELOPONEZ-Malthi, Asea, Sparta, Lerna, Franchti, Gonia, KorintFranchti

finalni neolitik 4000 - 3000kasni neolitik 4500 - 4000

srednji neolitik 5000 - 4500rani neolitik 6000 - 5000mezolitik 8300 - 6000

paleolitik 20000 - 8300-naselje u peini i na plai-kremeni artefakti-stoarstvo-znaajan zbog prijelaza iz mezolitika u rani neolitik, mogunost praenja transformacija-naselje uz samu obalu datira iz kasnog neolitika- pravokutne graevine-pokopi identini u mezolitiku i u ranom neolitiku-zgreni poloaj, bez puno priloga, ruke poloene uz glavu

rani neolitik-keramika - nema puno keramike, veinom kamene posude, loptaste forme, neukraena-pri kraju ranog neolitika javlja se bolja keramika, zaobljena ali puno kvalitetnija - proienaglina sa vapnencom i kalcitom da bude vra; crveno-smea, jaki tonovi to znai da jedobro peena, uglaana povrina a na vrhu rupa da se moe provui paga i onda se moglaobjesiti npr. iznad vatre ili nositisrednji neolitik-dosta nalaza urfirnis posuda (firnis - premaz) tanke stijenke, oslikane i preko premaz za sjajstavljen prije pecenja, jednostani pravocrtni motivi, linije ali ima i sloenijih - tendencija kaapstraktnom, povezivanje geometrijskih likova u urfirnis tehnici; ispuna povrine je mreastimotiv-u srednjem neolitiku dolaze posude koje stoje na nozikasni neolitik-tamno mat slikanje, bez sjaja, obini linearizam-figure - shematizirane, uglavnom enske figure, naglaeni bokovi; ukraene slikanjem-postoje i figure sa samo prikazom bokova - nosili se kao privjesci

Lerna -srednji neolitikI - srednji neolitikII - kasni neolitikhijatus

III - rano bronano dobaIV - kasno bronano doba-karakteristine tehnike gradnje - etvrtasti oblik, pribliava se tipu megarona -karakteristino za kasni neolitik-pokopi - u samom naselju uz inhumaciju, ima i incineracije-inhumacija - pojedinani ukopi, ruke na prsima, nekad se pojavljuju prilozi; incineracija uarama u krunim grobnim jamama-keramika - tamno (crvena, siva, crna...) na svijetloj podlozi-ukraavanje itave povrine firnisom koji nije na itavoj povrini jednako kvalitetan-figurine - mali broj enskih figurina, krajnje realni enski oblici - bojana je-srebrne naunice - kasni neolitik, ploice od zlata (Pela)

31


32/60

10. neolitik Tesalije

TESALIJA, ZAPADNA MAKEDONIJA, SREDINJA GRKA

-Christos Tsountas: neolitik A i B-Vladimir Miloji: finalni neolitik/eneolitik 4700/4500 - 3300/3100mlai neolitik 5400/5300 - 4700/4500

-Diminisrednji neolitik 5800/5600 - 5400/5300

-Sesklostariji neolitik 6700/6500 - 5800/5600

-predsesklo-protosesklo-rani keramiki neolitik (Frhkeramikum)

predkeramiki neolitik ? - 6700/6500

-najraniji odjek neolitike revolucije je u Tesaliji - sinonim za JI Europu-najvanija zbog veze preko Kiklada s Anatolijom-2 cijeline: istona i zapadna Tesalija-veliki broj registriranih i istraenih nalazita-istona Tesalija - niski breuljci, voda, plodna zemlja, dobra klima-zapadna Tesalija-sredinja Grka-kulturni procesi u Tesaliji se poklapaju sa istovremenima na Peloponezu - istoni i sredinjidio ima najbrojnija nalazita: Agla Anna, Gediki, Agia Sophia, Arapi, Souphli, Otzaki... radiklimatskih, geomorfolokih i sl. karakteristika usuglaeno sa zahtjevima neolitike privrede-naselja su na rijenim terasama, rijenim breuljcima, naselja na otvorenom-magula ima isto znaenje kao tepe - tell - mogila - tumba = brijeg, uzvisina u arheolokomsmislu nalaz tipa tell

predkeramiki neolitik-siromaan - tek 3 nalazita - Otzaki, Argissa, Souphli (sve tellovi tj. moguli)-Vladimir Miloji - srpski arheolog - vodio istraivanja u Souphli i Argissi - zakljuio da setu moe govoriti o predkeramikom neolitiku - djelomice ukopane jame (zemunica ili

poluzemunica)-ovo podruje zaostaje za Bliskim Istokom

-ima neke odlike neolitika, ali nema jo uvijek keramiku-nalazi itarica, mahunarki, goveda...-znaaj opsidijana raste do 50% (Melos i Antipharos imaju opsidijana - ukazuju na kontakte)-Argissa Magoula-istraivao Vladimir Miloji-6 ovalnih graevina, poluukopane, prue i lijep-nema puno ukopa-suena keramika - pred kraj PKN-a ili moda ak iz keramikog neolitika

32


33/60

rani neolitik (Frhkeramikum)-dobro dokumentiran-odjednom veliki broj naselja (preko 200, a u PKN 20-ak, npr. Hervia, Helai, Otzaki,Pyrasos), gusto rasporeena-slian nain pokapanja - jednostavne, plitke jame, malo priloga, bez orijentacije

-nema pokopa djeceNea Nikomedia-30 ukopa pronaeno-zgreni poloaj, pojedinane i skupne, malo priloga-keramika jednostavna, bez ukrasaSouphli-nekropola, kremirani ukopi, 2 jame - pretpostavlja se da su krematoriji-50-ak ukopa pronaeno-bogati darovi - keramika cijela ili ritualno slomljena-keramika je jednostavna, kuglastih (poluloptastih) oblika iji je cilj ispunjenje same svrhe, ane da uz to jo bude i umjetniki medij (samo upotrebna svrha). U ranom razdoblju je

keramika jako gruba sa debelim stjenkama od neproiene zemlje, a poslije se pojavljuje finatehnika sa proienom zemljom bez primjesa, te se takoer ureuje povrina; pomno

provedeno sve do sjaja povrine, monokromna - bez ukrasa, crvene do smee nijanse. Predkraj se javlja ukras koji nagovjeuje srednji neolitiki stupanj - uporaba crvene boje, slikanje

prije peenja, tamno na svijetlom, a ukras je uvijek tamniji. Ukrasi su linearni u obliku ravnih,okomitih, cik-cak linija po cijeloj posudi-antropomorfna plastika - slijedi sve prethodne primjere koje znamo. enski likovi suhipertrofirani npr. Prodromos, Pyrasos (Cheronea-Otzaki) - ensko boanstvo na tronu kao naBliskom Istoku, neke su oslikane krajem ranog neolitikog protosesklo stupnja - temelj zakulturu srednjeg neolitika, odnosno Sesklo kulturu

predsesklo-ova faza nije vezana uz kulturu Sesklo, samo joj prethodi, slui samo kao vremenskaodrednica-sjeverna i sjevernoistona Tesalija - upad unutar balkanskog elementa-gruba keramika vrsta - barbotin, utiskivanje nokta i prsta, impresso ukras-odlike kulture su drugaije

protosesklo-iz nje se razvija Sesklo-posude - ralanjeni, loptasti oblici, crvena mat boja na svijetloj podlozi (bijela, uta), cik cak

ukrasi-brojni nalazi figura - enski likovi - izdueni vrat, naglaen nos, bokovi, oi u obliku zrnakave - prikaz kauri koljki, neke figure slikane (prikaz odjee)-sve enske, tek od Seskla prikaz mukih

Sesklo - srednji neolitik-Tesalija - Nea Nikomedia, Servia, Otzaki, Achilleion, Argissa (Gremnos), Sesklo, Mogulitsa(tell), Prodromos, Gendiki, Pyrasos, Aghia, Anaa-Sredinja Grka - Elateia, Cheronea, Orchomenos, Nea Makri-Sporadi - Aghios Petros, Skyros Papa-Sesklo je imao oko 1000 stanovnika

-2 dijela - akropola i donji dio grada-kameni bedemi

33


34/60


35/60

-prah od obrade koljke Spondilus pronaen na svim dijelovima grada, ali predmeti na nekimdijelovima - socijalna diferencijacija - ali ipak to nita nije sigurno-radionike i stambene etvrti - etvrtasti tlocrt, kamen, erpii((-Sesklo - kasni neolitik - akropola, megaron-Servia - megaron

-Vasviki - megaron - 4 prostorije-Velestin - megaron - 30 m - najvea graevina u Grkoj))

-pokapanja - incineracija, inhumacija, na nekropolama i unutar naselja-incineracijske nekropole - Souphli, Platea Magula Zargo-Dimini - 6 ili 7 ukopa, nije pronaena nekropola-keramika - slikanje dominantno, tamno na svijetloj podlozi (crvena, crna), razvoj motiva(spirale...), girlandi po cijeloj posudi-javlja se polikromija - slikanje sa vie boja-figurini - privjesci - antropomorfni ukras - stilizirano ensko tijelo-Larisa - Vina - dvojne figure

-prikaz majke s djetetom - oslikano - najpoznatiji prikaz-Plateia Magoula Zarku - prikaz kue sa interijerom (8 figurina - obitelj) - model se stavlja uzemlju prije gradnje kue; ovaj model bio kraj ognjita zbog napredka kueSesklo-iskopavanja: 1901 - 1902 Christos Tsountas; Wace, M. Thompson-D. Teoharis - na temelju stratigrafskih podataka???-breuljkast teren, sa poljima i vodotocima-Sesklo - akropola - ograena bedemom - ima 2 stupnja - stariji (Sesklo kultura), mlai -Dimini kultura-kue rasporeene po duini same lingule, graene od lomljenog kamenja bez vezivnihmaterijala-postojao jedan poseban objekt - megaron (izduena graevina pravokutnog oblika sa 2isturena stupa sa 1 ili 2 prostorije), osnova od lomljenog kamenja, gornji dio zidova oderpia-nema nalaza oruja-nema potrebu za obranom, zato onda bedemi? - potreba prostornog definiranja-nema funkciju zidaServia-leita stupova koja dre kat-ostaci ognjita i pei

Nea Makri

-razliite kue - ovalne, pravokutne, s djelomice ukopanim podom-nema kamenih temelja-stupovi nosai - isprepleteno prue-samo 1 kua - povrina izmeu stupova ispunjena suenom glinom

Nea Nikomedia-vece od SesklaLerna-osnove kua od lomljenog kamena-izduenost - podsjecaju na megaron-pregrada

35


36/60

Dimini-iskopavanja: - 1901 - Valerois Stais

- 1903 - Valerois Stais i Christos Tsountas-Ai Proistorikai Akropoleis Diminou kai Sesklou, Atena 1908-1977; George Chourmouziadis

-D.R.Theocharis, Neolitic Greece, Atena, 1973

-tolosi su bili povod za prvo iskopavanje-vrhunac u organiziranju aglomeracije i koncipiranju stanovanja-imamo izravan pristup, neto kao propileji prema sreditu akropole-megaron-najvanija i najocuvanija graevina je zaticena-3 prstena koja cine labirint jer su ispregraivani, ne postoji komunikacija izmeu njih-kamena osnova (lomljeni kamen) - tradicionalna tehnika-mikenski tolos - nije iz neolitika-pokrivena graevina - sacuvana podnica

-izvan akropole - pravokutni, izdueni oblici nastamba-gornji dio zida od erpia, krov dvoslivan od laganog materijala (trska, slama), presvucenitankim slojem gline; nadstrenica na 2 stupa ispred ulaza - asocijacija na megaronski tip kue-glineni modeli kua - igracke ili za kult-Chaeronea- model kue - cetveroslivni krov (krov, prozor, dimnjak)-Khalikiades - model kue - 4slivni krov, ukraavanje, tj bojanje fasade ali nisu otkriveni

primjerci obukane fasade na pravim kuama-Platia Magoula Zarku - 4tasta osnova, ulaz, dijelom enterijer, posude, antropomorfna figurina

-Sesklo i Dimini posebni po tome to su utvreni suhozidom, prostorno definirani-poto je zid nizak, malo je vjerovatno da je obrambene naravi, u tom vremenu nemakonflikta; rijec je o prostornom definiranju i odreivanju sredinje ...-Dimini- naselje koje u toj kulturi ima sredinje mjesto u drutvenoj organizaciji-nema nalaza nikakvog oruja osim par kugli-Servia - ne zaostaje za Diminijem po velicini ali je dosta rudimentalniji-rijetka uporaba kamene osnove i erpia-sacuvane podnice od nabijene zemlje ili spaljene gline i sacuvan kuni lijep-leita stupova koja nose gornju konstrukciju

finalni neolitik

-Rahmani kultura - Hagia Sophia, Pan-pojava i bakrenih predmeta-posude - raclanjeni oblici, crusted slikanje - bojanje nakon pecenja - dominantno-figure - shematizirane, oslikane, najcece od kamena, samo gornji dio - umetalo se u drvo iliglinu-shematizirani prikaz tijela u zgrcenom poloaju

36


37/60

11a. neolitik Rumunjskestariji neolitik Rumunjske

1. kultura Circea - Gura Baciului2. kultura Cri Rumunjska3. kultura Dudeti4. kultura Predcucuteni5. kultura linearno trakaste keramike

1. Circea - Gura Baciului-pocetna faza neolitika u Rumunjskoj-usporediva sa starcevackom kulturom (protostarcevo i pocetak Starcevo 1)

-Oltenija i zapadna Transilvanija-Circea - La Hanuai, Gura Baciului, Gradinele, Copacelu-utjecaj sa JI Balkana - slikanje bijelom bojom na tamnoj podlozi (iz Egeje, preko Balkana uRumunjsku)-tipicna neolitska, kratkotrajna naselja, uz tokove rijeka-privreda - zemljoradnja, stocarstvo, lov loe zastupljen-kuce - poluzemunice, atorasta konstrukcija-keramika - loptaste, poluloptaste posude slicne Starcevu I, ukrasi - bijela boja na tamnoj

podlozi (crvenkasta), jednostavni, linearni motivi-pokopi - inhumacijski, na boku u zgrcenom poloaju, u plitkim jamama

2. Cri-Oltenija, S i SI Vlaka, Moldavija, Transilvanija-(linear Starcevo)-Circea, Verbicoara, Verbita, Locuteni, Boroteni, Ostrovul Banului, Salcuta-prisutan je utjecaj Starceva II-naselja - kratkotrajna, uz rijeke-nastambe - najprije poluzemunice, a kasnije nadzemne graevine-privreda ista - zemljoradnja i stoarstvo-keramika - slicna-slikanje se zamjenjuje tamnom bojom s vremenom-plastika shematizirana

3. Dudeti-Vlaka ravnica-Dudeti, Radovanu, Malu Rou, Cernica, Dragiceanu-faze: 1. Malu Rou

2. Fundeni3. Cernica

-zemlja se istroi pa se sele, zbog toga su naselja kratkotrajna-keramika slicna; dominantno je urezivanje

37


38/60

srednji i kasni neolitik Rumunjske

1. kultura Vadastra2. kultura Boian

3. kultura Hamangia4. kultura Petreti5. Vincanska kultura6. Cucuteni Tripolie kultura

1. Vadastra-jugoistona Oltenija, jugozapadna Vlaka-Vadastra, Orlea, Celei-promjene - gradnja naselja, oblikovanje keramike i nain ukraavanja-pocinju dugotrajnija naselja ( tell )-nastambe - veinom nadzemne graevine

-privreda i pokapanje se ne mijenja-keramika - konini i bikonini oblici; raclanjene posude, s nogom-ornamentizam - urezivanje, bijela inkrustacija, ukrasi na cijeloj posudi; izrezivanje-antropomorfne posude-plastika - prikaz ptijeg lica i torza; stoje zasebno ili kao ukras modela kue, hrama ili na

posudi

2. Boian-Vlaka, jugoistona Transilvanija, juna Moldavija-najpoznatija i najbolje istraena kultura-Giulesti, Vidra, Cernica-faze :1. Bolintineanu2. Giulesti3. Vidra4. Spantov-tell naselja-pokapanje - isprueni poloaj na leima sa bogatim prilozima-keramika - etvrtaste posude, a uz njih rtvenici ( kultne posude ); poklopci - konini smasivnim drkama-ukrasi - urezivanje, bijela inkrustacija ( meandri, spirale )

-plastika - shematiziranje, osnovne linije4. Petreti-sredinja Transilvanija-Petreti, Pianu de Jos, Pauca-faze : Petresti B, AB, A-ukrasi na posudama - slikanjem-figuralna plastika - shematizacija, ruke izbaene van

38


39/60

11b. neolitik Bugarske-kulture ranog neolitika:

-Karanovo I i II-Ovarovo-Conevo-Zapadnobugarska slikana keramika (avdar - Kremikovci)

-kulture srednjeg i kasnog neolitika-Karanovo III - Veselinovo-Kurilo-Karanovo IV - Kalojanovec-Hotnica-Usoe

-Topolnica - Akropotamos-Hamangia

Karanovo I i II-Trakija i dolina rijeke Marice-Karanovo, Azmaka mogila, Rakitovo, Jasa - tepe, Kazanlak-faze: Ia, Ib, IIa, IIb-posude na 4 noge, zoomorfne ruke-monokromna keramika sa urezivanjem-bijeli motivi na crvenkastoj podlozi-najstarija neolitika manifestacija u dolini rijeke Marice

-naselja imaju izgled tela, a podizana su u plodnim ravnicama, na terenima zatienim odplavljenja. To su relativno mala sela, sa zbijenim jednoelijskim kuama gotovo kvadratnihosnova, graenim od prua i blata-u njihovoj unutranjosti otkrivene su glinene klupe, pei i ognjita, kao i mjesta sarvnjevima namjenjena za drobljenje itarica-pojedina naselja su bila ograena irokim jarkom i nekom vrstom nasipa sa drvenom

palisadom.-uzgajali su itarice, leu, graak, a od domaih ivotinja-ovcu, kozu, govedo, svinju i psa. Orazvijenoj zemljoradnji svjedoi veliki broj rvnjeva i tukova, kao i tzv. karanovski tipsrpova s kotanom drkom u koju su uglavljena sileksna sjeiva.-na osnovi stratigrafije keramikih posuda, Karanovo kultura je podjeljena u dve osnovne

faze: stariju-Karanovo 1 i mlau-Karanovo 2-za stariju fazu, osim monokromne crveno i sivopeene keramike, karakteristine su slikanevaze, najee duboku pehari na niskoj nozi, ukraeni pravolinijskim i krivolinijskimmotivima izvedenim bijelom bojom na crvenoj podlozi. Izraivane su i profilirane dubokezdjele, ponekad na kratkim noicama, kao i trougaoni recipijenti na tri noice (rtvenici?)-antropomorfne figurine su nalaene u malom broju.-tokom faze Karanovo 2 slikane vaze nestaju, a sve su ee monokromne posude (loncicilindrinog ili ljevkastog vrata, duboke jednouhe alice, pehari na upljoj nozi), od kojih suneke ukraavane kanelurama.-Karanovo kultura se razvija usporedno sa starevakom i Sesklo kulturom tijekom 6.tis.

pr.Kr.

39


40/60

Ovarovo-SI Bugarska-Ovarovo-plato, Ovarovo gorata, Samovodene-faze - 1-4

Conevo-priobalni dio Bugarske-Borjana, Dalgopol, Conevo, Goljamo, Delevo

Zapadnobugarska slikana keramika-SZ dio Bugarske, gornji i srednji tok Marice-Kurilo, Kremikovci, avdar, Galabnik, Gradenica - Lukanovo, Slatino-faze - 1-4

Karanovo III - Veselinovo-Trakija, bazen Marice

-Veselinovo, Karanovo III, Kazanlak, Jasa-tepe-vr - monokromna keramika sa stiliziranom drkom-epasti zavretci na posudama

Kurilo-SZ Bugarska, Sofijsko polje-Kurilo, Brenica I, Aldomirovci-faze - A, B1, B2

Karanovo IV - Kalojanovec-Trakija, baze rijeke Marice i Tunde-Karanovo IV, Kalojanovec, Kirilovo, Nova zagora, Karasura-faze - 1-3

Hotnica-S i sr. Bugarska-Hotnica - Orlovska, Kaica, Samovodene-faze - 1-3

Usoe-SI Bugarska do Crnog mora

-Usoe (Asparuhovo), Borjana, Dalgopol, Draganovo, Podgorica-faze - 1-3

Topolnica - Akropotamos-srednji i gornji tok Strume (JZ Bugarska i S Grka)-Paradimi, Dikli Tash I, Sitagroi II, Balgarevo, Topolnica - Akropotamos-faze - 1-2

40


41/60

Hamangia-priobalje Bugarske, delta Dunava i Burgasa-Blatnica, Draganovo, Cernavoda, Durankulak, Odarci, Kragulevo-faze: 1. Blatnica

2. Baia Hamangia

3. Ceamurlia de Jos4. Techirghiol5. Varna

-keramika - monokromna-poluloptaste i loptaste posude-"tulipani" sa spiralama-svjetliji i tamniji motivi-spiralni i slozeniji ukrasi - kontrast tamno-svijetlo-"Venere" tj. Magna Mater sa ukraenim tijelom-"an sambl" - muka i enska figura iz groba, "mislioc" - prikaz unutarnjeg stanja; enskafigura je oputena - potpuna suprotnost

Karanovo - lokalitetKaranovo je veliki tell kod stare Zagore (Bugarska). To je kljuni lokalitet za razumijevanjerazvoja neolitika i eneolitika u Trakiji. Istraivali su ga: V. Mikov (1936), G.I Georgijev(1947-1957), S. Hiller i V. Nikolov (od 1981). U stratumu debljine 12,4m uoeno je 7 slojevai to sa po nekoliko horizonta stanovanja. Iz dva najstarija sloja definirana je starije neolitikakultura trakije (karanovo kultura), iz sloja 3 mlae neolitika kultura (Veselinovo kultura). Usloju 4 otkriveni su keramiki proizvodi osebujnog oblika i ukrasa koji pripadaju posebnojkulturi (Kalojanovec kultura). Prema sadraju iz sloja 5 izdvojena je Marica kultura, a nalaziiz sloja 6 omoguuju praenje razvoja Gumelnica kulture. Arheoloka graa iz sloja 7 se veeza poetke bronanog doba.

41


42/60

12. Neolitik Makedonije-2 glavna podruja razvoja neolitika u Makedoniji :istoni dio - Anzabegovo - Vrnik kultura (+Starevaki utjecaj)zapadni dio - (Pelagonija) - Porodin - Velusina (utjecaj neolitika Jadrana)-u Makedoniji se mijeaju utjecaji sa svih strana - jadranski, egejski, balkanski, ali je uspjelaustanoviti neke osobnosti po kojima je znaajna

periodizacija:kasni neolitik -skupina Zelenikovosrednji neolitik-skupina Vrnik - Anzabegovo II - IVrani neolitik -skupina Velusina - Porodin III - IV

skupina Vrnik - Anzabegovo I a - cskupina Velusina - Porodin I - II

Vrnik - Anzabegovo-rasprostranjenost - istona Makedonija ( Ove polje )-faze II - IV - srednji neolitik

I a - c - rani neolitik-nalazita - nisu tipa tell, ali su vieslojna; veina ih je smjetena uz rijeke-Anzabegovo, Vrnik, Slatine (Zelenikovo I), Govrelevo-kue - jednostavne, etvrtaste; utjecaj egejskog prostora, a kasnije tipine balkanske-poznate su nam na temelju naenih modela - dvoslivni krov, rupe za dimnjak, prozori-Vrnik - 3 objekta - jedan kvadratni pun ita (vjerojatno silos), dok su druga dva manja i unjima su pronaeni ostaci kosti i znaci paljevine to poprima kultni znaaj

-pokop - unutar naselja, u zgrencu, bez puno priloga-djeca pokapana u posude-keramika-naeno je puno vie fine ukraene keramike-oblici su loptasti i poluloptasti (idu prema krukolikima)-stijenke postupno postaju tamnije-ukras - slikanje svijetlo (bijelo) na tamnoj podlozi-motivi - pravolinijski, cik-cak, spiralni, u obliku kapljice, gerlande (egejski prostor istarevaka kultura)-plastika-shematizirane enske figure

-izdueni vrat, naglaeni atributi, na kraju se svode na prikaz enskih nogu - 2 polovice kojese spajaju (kao u Grkoj)-Govrlevo - lokalitet otkriven u novije vrijeme, bitan nam je zbog plastike koja se razlikuje odostalih lokaliteta - Adam - realistian prikaz mukarca - pupak, kraljenica, rebra-portret sa prikazanim obrvama, oima i ustima - najstariji portret na svijetu-prikaz Velike Majke - stoji na modelu kue (uva ju)-Maari - lokalitet sa mijeanjem posuda koje su tipino Starevake i Vrnik - Anzabegovokulture

42


43/60

Velusina - Porodin-rasprostranjenost - podruje Pelagonije (okolica Bitole)-nalazita - Porodin, Dobromirske tumbe, Veluka tumba-faze I - IV (I i II - rani neolitik, III i IV - srednji neolitik)-veinom se radi o tell (tumba) naseljima (Porodin i Veluka tumba su najpoznatiji)

-oko Ohridskog jezera - jadranski utjecaj-kue - etvrtaste, dvoslivni krov, rupe za dimnjak, zid napravljen od kolaca sa pruemspojeni ljepom i bojan bijelom bojom-mali broj pronaenog orua-keramika - naeno je vie grube keramike (barbotin - impresso ukras); fina je slinaAnzabegovo k. (svijetlo slikanje na tamnoj podlozi)-plastika - bogatije zastupljena, figure nisu toliko naglaene

a) statuete sa izduenim vratom , shematizirano lice sa izraenim nosomb) steatopigne - ruke na trbuhu

-zoomorfni prikaz - rtvenik s dva jelena, rtvenici na 4 noge (Starevo) modeli kua , krovna dvije vode .

-Porodin- modeli kuca, neke imaju i kultni karakter ako je na njima figura

Zelenikovo II (pripada kulturi Vrnik - Anzabegovo)-podruje Skoplja, jedno nalaziste - lokalitet Slatina?? (Zelenikovo II)-posebna kulltura pod Vinanskom kulturom-vrlo malo fine keramike - nema slikanih motiva-glavni ukras - kaneliranje - izboenja, to je inae karakteristika Vinanske kulture-plastika - potpuna shematizacija, ptije lice

43


44/60

13. Neolitik panonskog i peripanonskogprostora (Maarska)

periodizacija:mlai neolitik - Lengyelska, Potiska, Herpaly-Csszhalom, Moravska slikana keramikasrednji neolitik - kultura linearne keramike (istona i zapadna varijanta)stariji neolitik - Krs kultura, kultura linearne keramike

Krs kultura [Kere]-podruje oko rijeke Tise, Krs, Moros-Kopancs, Ludvar, Kotacpart, Biserna obala, Ludo-3 faze - Krs I, II, III + protokrs-istovjetan sa starevom IIa

-naselja - kratkotrajna, uz rijeke-nastambe - poluzemunice, a kasnije sve vie nadzemne graevine-pokapanje - plitke jame, zgrenci sa malo priloga-keramika - poluloptaste i loptaste posude, kratki vrat; posude sa vie nogu-ukraavanje - barbotin, pseudo impresso ( utiskivanje prsta ) na grubljoj keramici, a na finijojnajprije slikanje bijelom na tamnoj podlozi, a kasnije obrnuto-kapljiasti motivi, antropomorfni i zoomorfni motivi

kultura linearne keramike (LTK; LBK)-Alfld, Transdanubija, Moravska, Slovaka, eka, Poljska, sjeverna Austrija, Njemaka,Transilvanija

1. istocni kompleks linearne keramike (kultura linearne keramike Alflda)2. zapadni kompleks linearne keramike1. istocni kompleks-Alfld, istocna Slovacka-Velke Rakovce, Tiszadob, Bkk, Szatmar, Szilmeg, Szakalhat-zadruge, rod ili ira porodica se konstantno krece, seli - privreda - stoka-periodizacija-III stupanj - skupina Szakalhat (Tiszadob, Szatmar)

II stupanj - skupina Tiszadob (Rakovce, Bkk)I stupanj - skupina Szatmar (protolinearna keramika)

-regionalne skupine - Szatmar, Tiszadob, Szakalhat, Rakovce, Bkk-urezivanje linearnih motiva na keramikim posudama-konine i bikonine forma; raclanjene posude-antropomorfna plastika naena je u velikom broju; prisutna shematizacija; neke imaju rupe(visile su negdje); ukraene su kao i keramika urezivanjem, ali pojavljuje se i oslikavanjecrvenom bojom-posuda s dva otvora - u njoj su bila zrna ita - kult - vjerojatno dar bogovima2. zapadni kompleks-Transdanubija, Moravska, zapadna Slovaka, eka, Poljska, Njemaka, sjeverna Austrija,SZ Hrvatska-Malo Korenovo, eliezovce, Keszthely-velika naselja

-velike kue sa nekoliko prostorija, kratkotrajne-jednoslojna naselja-loptaste posude s urezanim spiraloidnim ili krivocrtnim motivima

44


45/60

Potiska (Tisa) kultura-tok rijeke Tise (istona Maarska), Baka-Lebe, oka, Szagvar, Szakalhat, Crna Bara Kremenjak-iznie iz linearne kulture-tell naselja pojavljuju se tek u kasnom neolitiku

-kue - velikih dimenzija; un

36968861-skripta-za-neolitik-kapica[1]

Documents